Mljekarski list 4-1984

GOD. XXI

a

Ke

ha a

EE ><

m= m T=

ve

zv

TEHNIKA

HRANJENJA

>

zn

og

Ro

DRŽANJA HIGIJENA |

,

KRAVA vrši dva

hranjenje daje jasli, držanja stajskog Krave se dnevnih i što ovisi do tri mužnji. broju mliječnosti dan, puta onoliko i muzu. koliko dnevno hrane obično puta puta dok voluminozna se toku krave u hranu Koncentriranu mužnje, jedu i brže i to prvo ona nakon hrana jede daje manjim koja mužnje daje hrana. ostala zatim daje količinama, kao što hrana konzervirana voluminozna koristi Zimi se je uglavnom od zaštiti hrana slična mora i i repa smrzavanja R epa drugo. silaža, sijeno, a do dovesti može hrana sočna organa, smrznuta probavnih oboljenja jer i izazvati krava može bređih kod pobačaj. krava Ishrana krmiva. na voluminozna i koriste se paši paša svježa Ljeti hranimo Ako krave ishrane. način i pašom, najjeftiniji ujedno najzdraviji je i prema kako bi dobro moramo mogliprocijeniti prinos pašnjak poznavati Kvalitet hrane na patome gospodarstvu. dopunske proizvodnju isplanirati i kontrolom krava kontrolira se pašnjaku njivaganjem najbolje šnjaka hove mliječnosti da znak to Ukoliko i pašnjak zadovoljava opadaju, je težinamliječnost iz zimske isna i da treba Prijelaz priječi dopunskoprihranjivanje. potrebe biti ili zelenom mora ishranu hranom suhom na hrane postepen. pašom hranom zelenom sa poi miješanjem sijena provesti Najbolje jetajprijelaz krave kako bi se hrane udio zelene poprobavni o rgani povećavati stepeno i time hranu i probavne poremetnje spriječile p rilagodili drugu stepeno oboljenja. može dnevno Krava mlada hrana (popasti) pojesti paša.

Najkvalitetnija je konzumira krava dođe Kad trava hrane. takove 100 do i u stadij cvjetanja kg mladu travu. odnosu i do takove svježu količine, hrane, polovine manje trava što koja probavljivost jojjemanja.Gospodarstva Dakle, je starija, hranu voluminoznu zelenu proizvodnjom osigurati pašnjake moraju nemaju čitave i to u toku oranicama na vegetacije. oranicama hrana kao zelena koriste Od koje biljaka, višegodišnjih šesu suncokret, k ukuruz, r až, zob, ječam, grahorica, grašak, uljana repica, kokultura od navedenih ćemo i stočni ćerna repa, Koje kelj, kupus drugo. i ostaterenskim i klimatskim ristiti ovisi pogodnosti upotrebu uvjetima, lucerna. krmnih od Jedna lih faktora. biljaka višegodišnjih je najboljih brood smo i oblicima O jednom prošlih pisali upotrebe sadnji njenoj jeva. krava. rečenica o nekoliko A sada mliječnih držanja higijeni korist. višestruku ima krava kod muzara što veće higijene Održavanje Navimena. važni i čistoća Prvenstveno zdravlja održavanje higijena važna za veoma u mlijeka.

Mlijeko dobivanje čistog je higijenastaji dalje, mirisa biti čisto bez ikakovih mora dobiveno neprijatnih zagađenja, mužnjom čistom držimo dobiti od krava možemo Takvo i okusa. koje mlijeko boravka u staji. vrijeme Naročito i zračne. biti krava muznih je suhe,svjetle čiste, moraju Staje i dobro da važno mlijeko ventilacija, jer kanalizacija provedena je staji mirise. lako veoma primaneugodne ih treba naročito biti a i Zidovi morajuuvijek čiste, kisele. Vlažnost pregrade stajama brzo se sočnim očistiti dobro koja krmivima, hranjenja poslije i bez stalna zraka biti što a mora naglih p romjena. temperatura manja, staji krava

Kod

hrana

iz

se

se

a

o

na

se

se

se

u

se

a

se

na

ne

*

na

na

u

na

se

za

o

u

su

za

u

u

u

u

50

za

sve

što Gnoj staje, omogučiti prije Pod iz biti što i mora nastrt suhom i čistom istječestaje. staje topliji uvijek Ni uređene ne krava muzara mogu steljom.najbolje staje držanje zamijeniti i Kad na to krave i ispustimapašnjacima. god je moguće prilika, mliječne

treba

se

što

slobodno mogu Slobodno

češće

izbacivati

iz

a

mokrači

da

kretati.

i ventilaciju kretanje svježem utječe bolju probavu što veću i dobro pluća, opetutječe mliječnost zdravlje. zraku

na

na

na

dr

ZAČEPLJENJE

Mato

Kvaternik

JEDNJAKA

goveda, često, jednjak razmjerno začepitizalogajem hrane, nekim stranim Ako ih se brzo kroz usta ili ne ne rjeđe predmetom. izvadi, će morati bi se inače govedo potisne predželuce, priklati, jer ugušilo i Poneki stočari zaostali ili strani uginulo. jošuvijek pokušavaju zalogaj predsami ali kako met to niti ukloniti, nemaju podesnih instrumenata,potrebto ni ne nihlijekova, gubidragocjeno umiju, vrijeme spasavanje života da izvaditi ili i oboljelog goveda.

Međutim, ponekom uspije potizaostali nažalost vrlo često će stradati zalogaj, .snuti ipak grlo zbog probijanja ili ili će ili ozljede stijenke jednjaka, grlouginuti zbogugušenja upalepluća nastale će se to ako se zbogzagrcnuća.

Pogotovo dogoditi vađenju prvi instrumente koriste držak razni »šlauhovi« i »bičalo, metle, teglica, štapovi, »slična oruđa«.

Danas stoka da bi se bez preskupa je potrebe igralo njezinim kada svim stočarima brza veterinarska poživotom, pogotovo je dostupna način efikasan a veterinara veoma moć, liječenja je intervencija bitna. je Treba znati da neka ili gumene jednjak nije obična, krutacijev poput kako to kroz iz i hrana plastične, ponekozamišlja, koju ustijuždrijela prolazi i voda elastičan i organ predželudce.

Naprotiv, jednjak je osjetljiv sistema.

U podvrgnut utjecaju neurovegetativnog govedajejednjak razmjeroko 90 do 105 cm, kada lumen širok mu kratak, dug je rastegne je 13 do 17 cm. mu ima i suženih Širina pa cijelom duljinom nije ista, njemu iznosi od 3 do 5 mm.

Na Debljina mjesta. stijenke jednjaka suženjima, stijenka Može se vratni i nema jedeblja. podijeliti grudidio, j er goveda trbušnog Pri svom ulasku se u dijela. predželudce, jednjak nastavlja spiralno zavijen sa dnu i na jednjakov žlijeb zadebljanom stijenkom, protiče buraga kapure i završava otvorom sirište kroz može direktno i knjižavac koji izlijevati tekući iz odnosno usta. od tri se sadržaj ždrijela, Stijenka jednjaka sastoji uzdužno naborana kutana a izrađen sloja; unutarnji je sluznica, srednji sloj je od neuropoprečno mišićja kojejepod neposrednim prugastog djelovanjem sistema.

Može stezati i rastezati i i na način aktivno vegetativnoga grčiti taj i tekućinu kroz što od izvanredne važnosti potiskivati zalogaje jednjak, je isto tako i mehaa potiskivanju zalogajapredželudce, prilikom gutanja, nizmu i usta. Na ulazu iz u preživanja vraćanja zalogaja natrag ždrijela isto tako i izlazu nalaze i dva se jednjak, predželudce,jednjaku zatvarača-stezača reflektorno se i sfinktera, koji otvaraju Upravo zatvaraju. tim i dolazi do naročito na prvom mjestimanajčešće začepljenja jednjaka, iza Sve to treba znati zašto doneposredno gornjem, ždrijela. objašnjenje lazi do i kako treba ga začepljenja liječiti.

U

može

se

u

sa

se

za

a

samo

se

za

sve

za

veoma

—

u

veoma

no

a

se

na

u

u

u

u

se

se

u

u

u

u

a

na

u

na

na

za

Sl

zalo-

pa jednjaka začepljenje jednjaka prohodnosti Poremetnje mišićni bitno tom funkcionalne naravi, sudjeluje pri je gajemprvenstveno zbog rjeđe jednjaku nastaje zalogaja Zaostajanje jednjaka; sloj stijenci izuzetno lumena ili anatomskih jednjaka, proširenja suženja, nenormalnih čvorova limfnih i jednjaka. stijenku povećanih pritiskom vratnom visoko gore U najčešće nastaje jednjaka govedazačepljenje a ulaskom zatim iza rjeđe koš, grudni pred ždrijela, neposredno dijelu, ošit. kroz prolazi mjestugdjejednjak sakomad nedovoljno p reveliki pogoduje prvenstveno zalogaja Zastoju hrane vrstom vezi U sa hrane. suhe odviše ili nesažvakane ili žvakane, uopće običkao i goveda i načinomlishrane jednjaka držanja!začepljenja uvjetima i učestalo. to uslova ima Nastajanju no gdje ponegdje, sezonski, nastaju kao hranu naročito su goveda pohlepna podložna zalogaja zaostajanja svim repama, naročito Nastanku stoka. i pogoduje hranjenje pregladnjela šećerne sirovim i siliranim i tako repe), glavama (isto korjenjačama oklascima bundevama, tikvama, srčikama zatim krumpirem, kupusa, kelja, suhim kruškama, i naročito kukuruza, jabukama, jošmekanog nedozrelog, krmiva. velikim jednjaka rezancima, Začepljenje s uhog zalogajem repnim na a i već prema paši. pogotovo h ranjenju, stajskom prilici pri nastaje bolesti Znaci obično nastupaju potpuno. goveda je jednjaka Začepljenje i odmah preŽivotinja zaostane, Kada iznenada. nastajegrčjednjaka. iz zalogaj često usta, ustima, i uznemiri. se jezik pruža Žvače praznim plaši jesti, staje Grč riče. i slini i jednjaka obilno ponekad stenje uplašen, pogled je kašlje, Redozaostali da uzaludno bolan i očito zalogaj potisne. nastoji životinja je nadma se nadam i buragprivito Zbog pojačava. naglo koji buraga nastaje i krvotoku teže sve zato tište na poremetnje diše, n astaju životinja ošit, brzo ne se ukoliko i pomogne, rad srca, govedo guši otežava uginut će od gušenja. nadma brzini ovisi bolesti o ishodu U nastajanja govedaprognoza da sve veoma prunadam ako pomoć brzo, je nastajao Ponekad, je buraga. ako biti i obratno može ali ishod žena 6 jeipaknepovoljan, prvih sati, do da sve da će se ima teče nadam vađenja je govedo spasiti izgleda polako, sata.

12-24 i više od uvijek gotovo Prognoza j e prošlo zalogaja zaostalog i da su sve su potisnuli laici, liječiti jer pokušavali povoljna govedakoje redovito ili izvadili zaostali zalogaj jedpovredastijenke zbogprouzročenih morat bi da ne nastale ili uginule životinje pluća, upale zagrcnuća njaka zbog život Naročito klati. po će opasno b uraga, bušenje trokiranje, je prisilno motakva izuzetka bez tada pomoć se pružena kojima goveda je gotovo jer klati. prisiliti rajuposlije ili usta istisnuti na izvana rukom može ukoliko U zalogaj goveda se i za se mora sprečal ijekova smirivanje upotrebu predželudce potisnuti srca naročito i ostalih i jačanje lijekova zalogaja omekšavanje vanjegrča Naročito različitih sonde konstruirane i podesna je tipova. posebno upotrebiti već može zaostali prema sonda sa to za zalogaj kojom »Thygesenova« raskomadati.

I poili zalogaja vađenje u tisnutog potisnuti izvući, situaciji da se bude mirna, da instrumenata moću neophodanjepreduvjet životinja fiksidobro da lako otvoriti, usta da se oslobodi mogu ježivotinja grča, joj da ne bi da se jednjaka, paziti stijenka rana, povrijedila vađenja prilikom zdravusta drže stalno otvorena, da se do dođe ocijeniti zagrcnuća, pravilno niz ili forsirati tome stveno pričekati prema pa intervencijom stanje, dobro učiniti samo To može zahvata. stručnjakopremljeni drugih veterinar. time

u

i

a

u

u

na

u

na

u

u

za

a

na

sa

sa

sa

u

u

mu

se

se

o

u

ne-

u

se

ne

uz

u

za

se

za

ne

sa

52

uz

Goveda

većinom

jedupohlepno, začepljenje jednjaka opreznost ne se sa ishrani mogu gohranjenju pri uvijek sigurnošću spriječiti.

Ipak, veda treba ukoliko to da do ne pripaziti moguće je začepljenja jednjaka dođe, naročito šećerne bunderepe, jabuka, pobiranja vrijeme kukuruza, Hrane li se ili bundevama ili oklascima nesazrer epom, govedasvježom kukuruza treba ih dobro davati li nerepu nego log usitniti; jebolje cijelu komadima kao šaka velikima.

Paša npr. dovoljno usitnjenu, voćnjacima sazrelim voćem naročito treba usitniti ili i opasna. je Krumpir opariti suhe rezance repne a melasu zgnječiti; prethodno hranjenja prije nakvasiti, vodom. da se nekoliko dana razrijediti Opće jepravilo životinju poslije izljehrani hranom sa izazvala Ako se čenja kojaje začepljenje. začepljenje da nekih ili ponavlja, vjerojatno je životinja zbog jednjaku promjena nastanku ako treba obupa području jednjaka naginje začepljenja, je moguće staviti ishranu sa hranom ili uzroke uobičajenom pronaći začepljenja, uklonito iz krajnjem slučaju životinjuuzgoja. uz

svu u

u

sezone

va.

u

u

sa

ne

u

u

a

M.

u

W.

OSVRT

NA REFERAT »Ciljevi uzgoja goveda u Austriji« za dr.BŠimića Susretljivošću našegistaknutog stručnjaka reprodukciju dobio referat ministarstva goveda korištenje savjetnika poljoprivrede dr.O.Hartmanna 25.

1982.

Austrije dipling. održanog listopada god.

Zemaljkomori 35.

Centra ŠtajerskeGrazu,prigodomproslave skoj godišnjice Gleisdorf. umjetnoosjemenjivanje Referat i naše stočare veoma u je interesantan, jer je goveda uzgoj većem sličan našemu ih možemo dijelu pa Austrijemnogočemu uzgoju, međusobno referat po a i koristiti. uspoređivati, potrebi Referat ću kratkim izvadcima. iznijeti U uvodnom ističe se da osnovni zadatak izlaganju je uzgoja goveda stanovništva i sa mesom. osnovAustriji opskrba ovog mlijekom Ispunjavanje zadatka zorno nog u Aujeprikazano tabelama,podacivrijede cijelu striju. sam

na

u

u

za

za

u

u

u

a

PROIZVODNJA

——___—a ooo Godina zi ote

za

MLIJEKA

a vj BORVMNEČ ET U tama po

ŠJ

bj SrON Pri krava rava Broj

1950.

920.000 1,144.000 1960.

1,656.000 1,150.000 1970.

1,070.000 2,050.000 974.000 1980.

2,235.000 — kroz 30 _ Isporuka dva i se za iako mlijeka godina povećala pol puta je krava 170.000 odnosno pao više od 15%.

I krava broj grla, broj je kroz to ali tekao znatno opadao, jeporast vrijeme proizvodnje mlijeka sporije. _;,-----------————__

za

za

u

nas

53

.—_—e ——<c Godina nae 1950.

1960.

1970.

1980.

Lj...

(KOMADA)

MESA

PROIZVODNJA

pp

_oibbo—.—....._——.;....................o

ma

am

o

Zaklano goveda

Izvezeno živih

Ukupna proizvodnja

294.000 394.000 444.000 582.000

12.000 83.000

306.000

117.000

699.000

477.000

554.000

110.000

i

udvostručen

je udvostručena, je goveđeg Proizvodnja deseosim težina: klaonička i im a zaklanih toga povećana je goveda, broj kao dio dobar od žive izvoz i terostruko se raspolodna stoke, toga povećao više

mesa

TELADI

I ODGOJENE

OTELJENE

POSTOTAK

nego

ga %

oo....—.—.————pp

Godina S ana PP 1950.

1960.

1970.

1980. ...-._.-_._]);:.—.

%

NJ

teladi

oteljene i

teladi

odgojene

71,7

45,7

85,0 85,9

54,4 66,5 76,2

89,0

materijalne je odgojene plodnosti povećanje Osjetno teladi kao osnov i veću što proizvodstočara teresiranosti p roizvodnju bolju i mesa uz i osjemenjivanje sprovedeno umjetno planski smišljeno nje mlijeka teladi. zaštitu zdravstvenu i krava, pogotovo cjelokupnu teladi od 442000 teladi Dok klanje je smanjeno povećan, odgojene jebroj 1980. komada 207.000 1950. na komada u svega godini godini volova od se muških Kod proizvodnju proizvodnje prešlo goveda klanja tendencom ovladano sa također U tovu. nas u bikova mesa je (junadi) klanjem društvenom tova teladi i tovu. junadi produženog klanja smanjenja TOV ZA GOVEDA MUŠKA ea Omjer Volovi Bikovi Godina ER tnpe zain-

rezultat

teladi

i

za

a

,

u

|

na

u

.._._._:.o:»)»omn

1950.

38.900 18.500 10.723

125.000 215.000 341.000

1960.

1970.

1980. _ ŽE

1:1,4

x

x

3:1 12:1

32:1

društve-

junadi organiziranoj prešli ekonomski tovu da maksimalnu, dosegne junad nastojeći proizvodnji noj težinu. opravdanu I mi

smo

već

odavno

na

u

54

tov

muške

u

a

__

—-——--—

—_—-——

_--——

(goveda, mlijekamesa) Razvoj proizvodnje paralelno postostočnu istaći da su osobito smahranu;potrebno jećimpovršinama je i travama i višekopa njile zamljišne površine pod djetelinom djetelinskim dok snim kukuruza su se za gojakopovećale livadama, površine silažnog trostruko sorti tovo udvoa su se odgovarajućih kukuruza,prinosi sjetvu stručili. teče

i

ove

sa

za

se

uz

g

POVRŠINE POD STOČNOM HRANOM ha u po (prinos mtc) (skraćena tabela)

U

HA

1950.

— _ 1,262.000 (32,7) 282.000 (42,9) 58.000 (42,2) 38.000 (273,3)

livade

Jednokosne

livade

Višekosne

Djeteline djettrava +

kukuruz

Zeleni g

«

kukuruz

Silažni

U sljedećim

tabelama

živežnih

1980.

iznosi

130.351

(33,2)

860.207

(74,1)

71.847

(80,5) 4.661

(443,1)

101.601

(506,4)

prema proizvodnja

se

namirnica.

tendenciji potrošnje

POTROŠNJA (ukg po osobi) (uAustriji) NAMIRNICA

'

1960.

Mlijeko Maslac Sir Goveđe

159

4,5

meso

Teleće

meso

A

Svinjsko

meso

Peradsko

meso

ukupno:

Meso

1970.

1980.

132

118

5,7

5,5

3,0

40

5,4"

14,0

18,7 2,9

22,4

31

33,4 3,2 57,1

35,7

.

:

27 45,0

8,5

11,1

70,9

87,4

da kako i mesa udovoAutor potrudio prikaže jeproizvodnja mlijeka stanovništva.

Iz tabele da iz goljavala potrebe proizlazikorištenje mlijeka dine ali naročito a mesa 'godinu opada, naprotiv maslaca, sira, goveđeg raste. osjetno se

u

55

ansa

Sir

Goveđe

3

meso

Teleće

POTROŠNJE

1960.g. > i

app

Maslac

%

(uAustriji)

m

|

U

PROIZVODNJA

ZEMALJSKA

'

1980.g.

1970.g.

114

104

101

116

155

178

113

109

112

95

meso

96

Svinjsko 69 Peradsko meso po, a U PRSNO VRNRRINRARRRSRREERT TETE TETE mar o 98 Meso ukupno: meso

79

83

102

93

79

87

100

97

vrlo

dobro

ispujeproizvodnja Zahtjev potrebom dohodak. devizni izvoza Produkcija donijela značajan preko zemlji nila, je iz veliku i iznad pa znatno brigu, je tog zemlje zadaje potrebe mlijeka je do došlo mlijeka. proizvodnje reguliranja trgovačkog određenog razloga uvedeno mlijeka kontingent mlijeka; ugovoreni kontingentiranje je (Opaska: 4 a litru za i mlijeko predano ugovara mlijekašilinga, plaća jednu godišnje dakle litri 1,8 po šilinga manje, plaća kontingenta prekoodređenog količinu ugovara proizvođač).

2,2 po mlijeka svega kontingent litri; šilinga bila godinama je proizvodnjepedesetim govedarske Opća tendencija stan2:1. i između Povećanjem životnog mlijekagoveđeg proizvodnji tokom vremena života i ishrane načinu i darda, uslijed toga promjenama stanovništva ishrani Dakle mesa 1:1. skoro su značenje izmjenileomjer 20 da će za se i se veće sve izmjeniti godina taj omjer slijedećih predviđa je 1:2 obrnutom u korist mesa razmjeru da zadatak veoma proizvodnje govedarske preko je značajni Drugi hrana i zelene mogu iskoristi kabasta maksimalno isključivo koje površine budućnosti. i biti To će nas stoke. koristiti za ishranu posebnoznačajno za nema, U nas mlijeka opasnosti hiperprodukciju dogledno vrijeme i tržište su a za goveđeg'mesa'i unutarnje proizvodnjom potrebe goleme našu kože i li da dodamo izvoz; posebice industriju, goveđe izvanredne. stočarske su izvoz, nasušna proizvodnje prespektive potreba, u

za

<

intenzivna

hrani

a

se

za

za

se

—

u

mesa

u

u

a

u

na

u

se

se

u

za

za

za

za

za

a

za

su

M.W.

ISTOG DANA

ZAČRETJU U

ožujka mjeseca zadruge Začretju Poljoprivredne stajom crno šare bređe stočari došli vrlo živo.

1984. bilo junice — preuzeti Brojni je osoba bile iz SR raspoNajtraženija Njemačke. pasminekoje dopremljene inž. veterinar suradnici kao i Horvat inž. bilo i Hajnal njegovi Josip djele je oznakom dobivale Plečaš. brojeva juizvlačenjem Rasplodne junice »Dukat« stočara. izbora bez nica, znači, po »želji« je Prijevoz junica osigurao stočara. do i to od Začretja staje bio i zadružni kada stočari su dogon preuzimali junice, je Istog dana, stočari tom su krava i nekoliko stoke. Tako dogonukoje zapazili i neuhrastoka bila vrlo mršava radi starosti. Ta stada izlučili iz je svojeg hrane stočne odražava time i možda poteškoćepomanjkanju njena, Pred

sredinom

u

su

su

su

s

se

na

smo

u

šim

56

selima.

u

na-

L Inž.

ZAPAŽENI U

Marofu

Novom

Josip

Horvat

sa

stočarima.

USPJESI U NOVOM održan

MAROFU

ožujka godišnji, je nak kukuruza i dana naprednih poljoprivrednika proizvodnji mlijeka.

Tog dvorana bila do Poljoprivredne zadruge»Sloga« popunjena posljednjeg je Osim sastanku Zadružsu poljoprivrednika, mjesta. prisustvovali stručnjaci SR Hrvatske i stanice nog Varaždina, Poljoprivredne Varaždin, Poljoinstituta iz privrednog oplemenjivanje bilja Zagreba, mljekara » Vindija« i »Dukat« i drugi.

Nakon direktora inž. Turkovića izabrano radpozdravne riječi »Sloge« je i rezultati i predsjedništvo pročitani takmičenjapodjelom diploma grada.

Stručni rezultate osvrt kukuruza na te proizvodnji podniojevoditelj inž.

U svom Čanić. proizvodnje Franjo predavanju jezgrovitom upozorio j e ometale redoviti tok kukuruza u brojne poteškoće koje proizvodnje god.

1983. Tako bili vrlo su klimatski nepovoljni spomenuti manjak uvjeti, umjetnih naftom traktore za nisu poteškoće gnojiva, koje mogli spriječiti kordnu Tako kukuruza bio Ivan Ivanproizvodnju. jepobjednikproizvodnji čan od 14.300 hektaru.

Takmičari »Kluba zrna 100« po kg prinosom suhog kukuruza nikada ne i zimsku brazproizvodnji zaboravljaju stajski gnoj du. ta zimska brazda »zatvara« ili okreKasnije blanjom, gredom naopako nutom kako bi tlo zadržalo što više oranica same drljačom vlage.

Prije sjetve obradi ili se Male količine su tanjuračom blanjom. umjetnog stavljane g noja odmah kod kod kukuruza. zemljusijačicom sjetve,drugiput nicanja Takmičari nisu zaboravili i herbicida količini 3 do 3,5 litara primjenu katastarskom po jutru.

30.

tradicionalni

1984.

sasta-

u

saveza

za

no

s

na-

u

na

su

s

re-

—

u

sa

u

na

se

u

a

na

u

57

kvaliteta

podizanja pored godine 1983. goishrani. Početkom njihovoj posebnupažnjuposvećuju grla, plodnih 1983. silose imali 15 su 41 članova od dosadašnjih izgrađene dine kluba, tako da završili i silosa posao, (djelomično) i ostala 26-orica prišli izradnjidio zadaće izvršila služba takmičare, savjetovavši tom i svoje selekcije je oko silose. te da i kako izgradnje da savjetima Usporedo izgrade izgrade silirati. se mogu i zainteresirani su silosa koje kulture, sjetvi upućivani sa krmivima, ishrane što oko potječu Sva koja goveda bolje nastojanja mlikoličina dobivenih rezultate ne domaćinstva pogledu optimalne daju ishrana, intenzivna i zahtjekoja Za intenzivnu potrebno je proizvodnju jeka. dio baš I dodatak i hranu domaću kvalitetnu superkoncentrata. taj uz protržištu na visoke iskorištavanje obroka onemogućava cijene zbogsvoje uslovi Ovakovi prostimuliraju grla. kontroliranih potencijala izvodnog »Kluba-4.000«. članova ni kao povećanje izvodnju, tražiti u možemo u koncentrat, ljeti kvalitetnoj, jedino Zamjenu skupi a zimi i td), krmi travnodjeteljinska smjesa Perko, grahorica, zelenoj (djetelina, Tokom

»Kluba-4.000«

članovi

1983.

ras-

u

su

u

sa

o

u

va

ne

-

za

silaži.

pod selekcijskih mjera p rovođenju sadašnjom

Prema

proizv-

kontrolom

njihovoj podaci umatičene, sposobnostimlijeko. biti u bikovske budućnosti majke. ta teladi i sva mogu daljnjoj grla nastaviti poljoprivrednika, Za sve ovo prosvjećivanju mjere potrebno je Takve

na

krave

vode

su

o

se

u

lovali

Red. broj

i same htio i staći kraju

koji proizvođače,

su

bi

Na a

to

Takmičar

Radešić Radešić Radešić

Kuzmić

4.

Visoko

Gazić

5.

Visoko

Marenčić

2.

3.

58

sudjetakmičenju

su:

Mjesto

1.

u

Gorup Marenčić

(krava) lit.

Broj mlijeka

Josip

8

14.250

8

13.320

Ivan

8

16.133

7

7.287

4

17.225

Zvonko

Zvonko

Stjepan

-—-—

Visoko

6.

7.

Visoko

8.

Visoko Visoko Visoko Črnile Črnile

9.

10.

11.

12.

13.

14.

Hadrović

:

Hadrović Lončar

16.

17.

18.

22.

23.

Jales

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

8.745

Stjepan

7

9.160

9

18.483

7

13.785

6

14.973

Antun

Kranjec

4

13.675

Ruža

8

14.828

Štefa Mira Jakopović

5

19.498

4

7.915

6

13.522

Kata

3

9.285

5

8.426

10

13.713

5

8.957

4

13.227

4

13.119

4

13.731

5

13.606

5

8.T72

Vid

4

8.187

ŠkarecIvan

4

13.437

9

13.206

5

9.749

3

9.460

4

8.954

4

8.536

3

8.501

3

8.042

4

7.863

Katarina

4

7.840

Ivan

4

7.614

Bara Tomo

Stjepan

Mato

Kuzmić Hublin

Marko

Sviben

Baneković

Hrupec

Marica

Poljana D. Poljana G. Poljana G. Poljana Svibovec Breznica Breznica Breznica Tkalec Čanjevo Vinično Greščevina Greščevina Kračevac Remetinec Jalševac Kal. Kapela Kal. Kapela Bisag

4

19.855

Stenčićek

D.

9.749

8

Jalžabetić

Jales

21.

4

Dvorski

Hum

*

10.138

8.730

Brez.

20.

TEŽ

6

Vuraić

Jales

13.650

Martin

Hum

.

5

Mateković

Brez.

Paka

19.

Antun

Bešenić

Čret Čret Paka Paka

15.

Josip Stjepan Drago

Hadrović

Obad

Mara

Štefica

Vuk

Balažinec

Anđela

HuzjakStjepan Gluhak Štefanija Ivančan

Božica

Zvonko

Belošević

Kolarić

Magda LunjekStjepan Križanić Štefanija Vuk Marija Kuzmić Josip Bara Renjak Horvat Terezija Baneković

Sakač

Franca

Štriga Posavec

selekcijske pod Na tim što od i stanice takmičenja.

Poljoprivredne Varaždin, je jedan uvjeta masnoće kao analiza kravama vrši se kontrola muznosti, postotka mlijeka, službe. domene ulaze i svi ostali zahvati selekcijske koji 483.230 1983. takmičari su predali otkupnamjesta godini Ukupno masti. masti ili 17.686 litara sa kg.mliječne mlijeka 3,66% kao krava takmičara i 1982. i 1983. broju godinu broju Komparirajući imamo i slijedeći pregled: mlijeka isporučenog Krave

navedenih

takmičara

su

kontrolom

stalnom

službe

u

na

u

o

Godina

1982.

1983.

—

Broj

takmičara

27 41

Broj krava 163 221

Prosječni broj

krava

po

članu

Otkupljeno lit. mlijeka

6

279.264

5

483.230

59

——3

m

Ž

mara

y Rekorder

60

u

proizvodnji

kukuruza

Ivan

Ivančan

prima

diplomu

i

nagradu.

podaci povećava, brojtakmičara, broj krava, tako isto i odnosno količine To stii otkupljene, predane mlijeka. daje mulans rad za kvalitetnih daljnji povećanju takmičara, broju krava, količini napose jošvećoj otkupljenog mlijeka.

Sve takmičare, koji mljekari Varaždin, gravitiraju nagrađuje Mljekarska Varaždin din. po litri sa 0,60 Sve po industrija »Vindija« isporučenog mlijeka. »Dukat« takmičare, koji »Mljekari« Zagreb, gravitiraju nagrađuje Zagreb time što će im sada biti Po 0,60 Din po litri, isplaćeno dva mjeseca, ostale dobili jer isplaćeno. mjesece Svim takmičarima želimo veću još proizvodnjuovojgodini.

Ovi

nam

govore

da

kako

se

nam

na

a

na

sa

a

su

samo

za

u

ZM.

VREMENSKE

PRILIKE U OŽUJKU

bila Ožujakje najvećim dijelom Temperatura je ispod tokom skoro do sredine III da bi kraprosječne cijelog (sve mjeseca dekade), i dnevna se kretala ponovno jem ožujka početkomtravnja pala.

Srednja većinom od 0—5'C. Kiše bilo nešto i krajevima sjevernim je posljednjoj prvoj dio /od IIL/ 6—286. bio pentadi (ostali mjeseca je pretežno suh). dekadne iznosile su dekade prve u sjevernoj Srednje temperature dvije oko oko Prva deHrvatskoj 3— trećoj 8,5%C (srednja mjesečna 5%C). kada oko 2*C Maksimalna se 1'C, druga preko je 3,5"C, ispod prosječne. kretala većinom od od a 9—20%C polovini prvoj mjeseca 3—9% drugoj obalnom od od 0—14*C. Minimal(u pojasu 8— jugozapadnim krajevima €C, bila većinom *C iznad osim III kada je koji OC, p olovini prvoj dekade, 18'C, kroz nekoliko dana —4C do —6C tlu i na —6*C do jepadala (pri — te bilo nekoliko dana U Lici mrazom. bila većinom nešto je jačim je ispod 8'C), dok 0*C. Hladnih dana O*C, primorju nijepadalaispod (s temperaturom bilo većinom 6—7. tla ispod0%C)je krajevima sjevernim Temperatura (u kretala većinom od površinskom sloju) polovini prvoj mjeseca 1—7? od od 0—15*C dekada I dekadi iznosila 3— drugoj (srednja je 4*C, drugoj C, 4—5C i oko 8"C trećoj (sred.

5 — mjes.

Sunca bilo vrlo malo tokom zime i i 1.

2 dekadi je cijele (pa ožujka).

6%C).

U bilo g a 100—120 i s vega ožujku je unutrašnjosti zemlje priobalnom dijelu 150 190 sati — Oborine nastavile iz kiša padati veljače početkomožujka.

Umjerena i dio /od 6—26/ jepalajoškrajemožujka početkomtravnja (najveći ožujka bio bez U Hrvatske u je oborina).najvećemdijelu sjeverne palo je ožujku većinom 30—50 svega 80—150 i kiše, jugozapadnim krajevima primorskim 40—100 mm u ovom normalno (usjevernim krajevima pada mjesecu oborina najmanje godini). više ali se zadržao na Snijeg jepadao puta, krajevima sjevernim nije dok u i ostao u višim tlu, je jugozapadnimplaninskim produgo, predjelima dužio i u 14 L Lešće St. 19, Ogulin25, (Gospić dana, travanj Pag, Sušica, Zavižan i Gorskom kotaru i Velebitu na drugimmjestima mjesec). cijeli Dne 3. III i navečer Gorski kotar i te Kvarnersku obalu popodne Liku, i zahvatilo veliko s burom te otočje je nevrijemeolujnom vijavicom, snježnom bio

hladan

i suh.

u

u

u

a

za

u

'

a

za

u

u

na

u

na

s

u

u

se

a

u

u

u

u

u

su

:

mm

u

u

u

u

61

promet krajuporemetilo mjeseca kojeje i više smetova i bure po života malno (visine snježnih uslijed jake odvijanje i IV III i kiše početkom mjeseca porastomtemperaUslijed krajem metara). što brže ture topiti, jepovisilo ožujkasnijeg počeo pentadi posljednjoj te i tekućica elektroenergetsku situaciju popravilo HE, akumulacija vodostaje većini oborina ovom količinama malim inače ostalih mjesecu (usprkos krajeva). vlažno tlo i Prohladno u tjecali ožujka dijelu najvećem previše vrijeme oni već su i radove pa su kretanje vegetacije, nepovoljno poljoprivredne porasla prvoj jeprolazno Temperatura proljećazakašnjenju. početku tla bilo od 6— III dekade pa se površinski isušio, sloj (kiše nije polovini i te se prihrani povrća, sjetvi moglopristupiti zemlje 28), napokon unutrašnjosti i tla za duboke ozimih proljetnu sjetvu brazde, pripremi zatvaranju usjeva, zobi i dan a te šećerne repe, ožujka posljednji djetelina, ječma, jarog sjetvi Kiša kvalitetno.

III dekadi Radovi se su i u ožujka krajem obavljali konoplje. i došla za ozime dobro i kulture, sjeproljetne nicanje je početkomtravnja došlo kišu herbicida. i mineralnih te mena, Međutim, je gnojiva otapanje krete usporenog i ponovnog do radova, poljoprivrednih prekida zahlađenja zaštitnih mineralnih Nedostatak sredstava, gnojiva, vegetacije. tanja ozimih i i dovodi proi vnih u guma uspjehsjetve pitanje drugog, dijelova, kultura. ljetnih a sredine kasnije u busanju, još X) (do je pšenica jeseni sijana Ranije u nikla tokom zime, pa jezaostala razvoju, razdoblja) je suhog (za sijana te slabo tek prve obrazovala pokriva listove, rijetka, žuta, slaba, nejednolična, trebala sada izašla iznurena, zime pa bi joj tlo. Iz prehrana, obilnija je duge dahladnih Za kod osobito dušičnih mineralnih a seljaka. gnojiva, nedostaje izložena Još i rastu većem je razvoju. uvijek ožujka dijelu jestagnirala III dekadi dana Za miševa. kretati, p očela ožujka j e toplijih napadupoljskih i oporastu bržem ali zaustavljena opet početkom travnja zahlađenja je skoro

sredine

do

sve

u

i nor-

tom

se

u

u

u

u

na

u

u

na

u

uz

rezer-

.

u

na

u

u

u

u

za

ravku.

jaka ožujka, početkom veljače krajem primorju nisu i izloženim djelovali povoljno posolica, mjestima zahlađenje, bura, bili i tamo i radove zakašnjenju. koji vegetaciju poljoprivredne I u

učestale

i

kiše

a

onda

na

na

su

u

Jerko

Vukov

—

POLJOPRIVREDNI

CENTAR

ŠOA

RJ

Izvještajsajma rasplpdnih junica simentalske Čakovcu godine

STOČARSKI pasmine

sa

SELEKCIJSKI

održanog

1. III 1984.'

u

Red

Ime i mjesto

broj uzgajača

=

Prigojni Težina br. junica i klasa

1. T.

Hranjec, Goričan

25225

630/II

2. V.

Bihar, Hodošan

25514

560/II

25574

3. V. Gregoran,

D. Hraščan

kg *

Postignuta Ku

cijena pre

161400.

PZ

148800.—

PZ

140.400.-

PZ

152.400.

PZ

Vadlja, D. Hraščan 5. V. Ivković, D. Hraščan 6. L Srpak, Palinovec 7. F. Baranašić, Palinovec 8. F. Zelenić, Palinovec 9. L Jurčec, D. Hraščan 10. A. Hegeduš, D. Hraščan 11. L Pozderec, D. Hraščan

25167

530/lIla 580/II

25334

580/II

152.400.—

24821

660/Ila

172800.-

= PZ

25372

540/lIla 560/lIla

142200.—

PZ

145800.—

PZ

610/IIIa

154800.

PZ

25082

570/II

150.600.-

PZ

25104

560/II

148800.—

PZ

12. M.

Zrna, D. Hraščan 13. L Vuk, Goričan 14. F. Bašnec, Goričan 15. L Kos, Goričan

25084

490/II

136200.—

PZ

25323

610/Illa

154800.

25038

610/III

157800.—

16. J. Bašnec, Goričan

25158

17. L

25281

4. M.

25155 25228

25363

Vugrinec, Goričan

=

=

PZ

=

PZ PZ

590/Ila

160200.

PZ

580/IIla

149400.—

PZ

560/lIla 630/Ila

145800.

PZ

167.400.—

PZ

147.600.-

PZ

158.600.-

PZ

670/II

168.600.

PZ

18. F. Mesarić, Goričan

24753

19. M.

Hodošan

25268

20. F. Blagus, Hodošan

25256

21. F. Kovačić,

25001

22. J. Mihac,

25413

550/II

147.000.

PZ

23. F. Mate, Hodošan

25183

530/lIla

140400.

PZ

24. J.

25562

530/II

143400.

PZ

Baranašić, Hodošan 26. P. Slaviček, Goričan 27. M. Lovrenčić, Palinovec 28. L Belenčić, Orehovica Orehovica 29. S. Krčmar,

25357

620/Illa

156600.—

PZ

25482

620/II

159.600.—

PZ

24583

640/lIla

160200.—

PZ

169800.—

PZ

161400.—

PZ

154800.—

PZ

145800.—

= PZ

25.

Novak,

Hodošan Hodošan

Škorjanec, Hodošan L

25286 25593

Šavora, Orehovica 31. M. 30. J.

Orehovica

Mlinarić, 32. M. Kolar, Orehovica 33. S. Sušec, Orehovica Ves 34. P. Kovač, Savska 35. J. Dobša, Čakovec 38. L

= 570/Ila =

570/lIla

= 630/II 610/I

25495

610/Illa

25505

560/IlI

25405

620/Illa

156.600.—

24954

640/lIla

160000.—

PZ

24982

620/lIla

156.600.

PZ

24823

720/Ila

176.400.—

PZ

520/II

141600.

PZ

580/IIla

149.400.—

PZ

=

+ '—

PZ

Topličanec, Totovac 37. S. Kolarić, Palovec

25202

38. A.

25577

500/III

130000.

PZ

24577.

520/IIla

138.600.

PZ

590/IIla

151200.-

PZ

610/II

157800.

PZ

166200.—-

PZ

149.400.—

PZ

165.000.—

PZ

Novak, Palovec 39. S. Janušić, Belica 40. S. Mikac, Domišanec 41. K.

Mezga, Držimurec

42. J. Drvenkar,

25262 '

24985 25572

=

Držimurec

25476

590/I

Bermanec, Prelog 44. M. Tota, Draškovec 45. D. Mikec, Draškovec

24815 24887

= 650/II

24873

690/II

170.400.

PZ

46. V.

25061

600/Ila

162000.

PZ

25103

PZ

24882

=570/II

162.000.—

150.600.

PZ

25278

620/II

154.600.

PZ

43. D.

Varga, Draškovec

47. S. Mikec,

Hemuševec

580/IIla

600/Ila

Matijačić,Hemuševec 49. L Vagaj, Čehovec 50. L Slaviček, Čukovec: 51. J. Slaviček, Draškovec

25197

630/lIla

158.400.—

PZ

24781

560/II

148800.-

PZ

52. L

25484

590/III

154200.—

25020

630/IIla

166800.—

48. L

Ivković, D. Hraščan 53. N. Mesarić, Goričan

=

PZ PZ

Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Čakovec Mr

Bolić

Milan

63

_

.

———

=

—-

-_-r

e

_a--

—-

-

—

s

KRV U STOLICI u

nije probavnom redu najboljem svakom Iako malo preposlučaju stolicu, je neugodnogledati svoju je Stručno-medicinski naziv nužniku. oblik to ako školjke ručljivo, dopušta ili i Ona može biti melena. krvi stolici vidljivanevidljiva, je pojavu iz metodama. tom djela Krvarenje gornjeg slučaju dokazuje kemijskim dok iz stolicu trakta krvarenje uzrokuje probavnog poputkatrana, trakta crvenom pokrvlju svijetlo djela probavnog očituje krajnih donjih, Krv

znak

da

je ozbiljan

stolici

traktu

u

sve

u

u

u

u

u

za

se

se

crnu

na

stolice.

vršini

zbogtoga od Jedan mora obratiti takav bolesnik svaki liječniku detaljne pretrage. ili dvanaesniku. želucu čir uzroka krvi stolici najčešćih jeste rak ćemo: uzroka navest Od endoskopskih ozljeda prilikom želuca, daljih (enjednaku (ciroza jetre), upalecrijeva proširenih prsnuće pretraga, i ulcerozna benigni maligni upaladebelogcrijeva, apendicitis, terokolitis), tromboze tumori vena, tifus, bolesti, dizenterija, zapletaj crijeva, crijeva, bolesti i vitamina nedostatak progripa) malarija, (napr.

(C K), ospice, sluznice krv iz nosa, usta, pluća stražnjem pukotine hemoroidi, itd., gutana. (gliste). crijevni paraziti crijevu, krvi

Svaka

pojava

biti znak

stolici može

u

bolesti

opasne radi

i

se

na

u

vena

u

razne

razne

u

BOJE STOLICE

PROMJENA

Mnoge bojustolice, opisuje toliko proili namirnice i bezazlene tvari, mogu lijekovi, pojedine uobičajene krv. U da s mnogo stolice da dijeti pomisli jeposrijedi čovjek boju mijeniti ili stotamnosmeđa Također tamnosmeđa. stolica boja bjelančevina, je nakon vina, lice crnog kave,borovnice, kakaa, čokolade, konzumiranja je sadrže stolici itd. Mrkva krvavica boju.Lijekovi koji daje kupina, da U svakom stolicu crnkasto. ili bizmut liječnik slučaju, boje željezo stolici. li krv stvarno biti oprezan u prosuđivanju prisutna je tome treba da odmah Svaki onajkojiopazipromjenuu bojistolice, i što efektkako bi što svog postavila dijagnoza ranije obavjesti liječnika, nijeliječila.

Vaš liječnik bolesnik

Kad

to

treba

uzimati

kritično.

vrlo

crna

crvenu

|

zna

u

mora

o

se

pa

eu

o o

ii UREDUJE

Šime

i UREDNIČKI

Erhatić, dipL inž, Dragutin dipl vet, Nada Majić inž, Josip Ljubešić, dipl. inž, dr Berislav

Dapo,

Franulić,

Glavni odgovorni urednik, Zitko Maik, gigi vek Rašpica!

Udruženje.

Uprava mljekarskihanika

Ž

ODBOR inž, Petar

Jelenić, dipl inž, Tomislav

i

fehnički

Vlasnik

urednik:

Nada

SRH.

i izdavač:

SOUR

dipl

'

i uredništvo:

Zagreb,

»Vjesnik«

—

OOUR

TM,

Zagreb

31/III,tel424-420 mlijeka 800 dinara.

Ilica

i ustanove18000dinara,a za proizvođače Mjesečna pretplataza privredneorganizacije

Tisak:

Kolak,

_

,