Mljekarski list 3-1984

OŽUJAK

ZAGREB

Josip

i Milica

Vranek

iz Oborova.

Bez

proizvodnje

dobre

kukuruzne

mlijeka.

silaže

nema

1984.

robne

---

=--

JOŠ NEKOLIKO

->-.—-.-.

-

.

=.

2

m

vo

a

+

on

s

2

<

i

SAVJETA O ISHRANI MLIJEČNIH KRAVA

proizvodne korištenje mogućnosti mliječne pravilnonajracionalnije kako kravu hraniti fazama znati krave pojedinim potrebno je njenog goja. ili ishranom bređosti Za moramo pravilnom junice krave, osiguvrijeme i stvoriti rati ploda potrebne potrebe pravilan razvoj organizmu dobru mliječnost.

Naročitu trebamo ishrani trečini pažnju pravilnoj posvetiti posljednjoj tada dolazi do fazi treba U toj bređosti, najvećeg dnevnogprirasta ploda. jer ishranu tada pojačati bjelančevinastim krmivima, jer organizamugrađuje i stvara rezerve naročito vimenu bjelančevine najviše plod bjelančevina, proizvodnju mlijeka početkumliječnosti.

Bređu kravu treba obavezno zasušiti 60 dana telenja. prije U to treba kravi ishrani u bređoj vrijeme dodavanja osigurati putem brašna količine fosfora i ostalih su koštanog potrebne kalcija, minerala, koji važni kao i rezerve pravilan p loda razvoj potrebne stvaranje za nastupajuću mliječnost.

U krave vime odmara i nasturezerve za zasušenja vrijeme prikuplja pajućumliječnost. krave učiniti Nekoliko dana davati ne Zasušenje najbolje odjednom. je koncentriranu voluminoznu hranu i količinu vode.

Ukoliko hranu,smanjiti nakon vime natekne i dođe do takvognaglogprekida mužnje jako pojave od treba odmah vime i vimena, izmusti opasnosti upale dalje potpuno opet već navedeni način i Kada prekinuti mužnjama, hranjenjanapajanja. za normalan se obrok i normalne vime, na prođeopasnost postepeno prelazi količine vode.

Za ishranu krava vrijeme z asušenja ljeti najbolja paša je i dobro Ako obrok od i sijeno. dobrogsijenajednogdijela sastoji lucerne, onda koncentrirani dio obroka treba se od 30% kukuruza ili sastojati ječma, 30% 30% soli i 10% sačme. uljane posija, Naročito važno da je zasušenja dajemopšenične vrijeme posije, jer djeluju povoljno probavu.

10—14 dana obrok Iz koncentelenja prije postepeno smanjuje. smjese trata tada možemo kukuruz i i davati i zob. Preispustiti ječam posije dana 2—3 davati koncentriranu hranu poruča telenja prije namjerom da i prerano vimena. spriječi prejako nalijevanje Ako vimenom krava hrani nakon redu, je neposredno telenja istim obrokom kao i neposredno telenja. prije mlaka voda i dobro Za po volji, svježa topao telenja daje sijeno vrijeme od posija. napoj pšeničnih vimenu ukoliko zatim nakon dana hrani 2-3 Tako se, telenja, da i to tako obrok nikakove povećava postepeno poremetnje neprimijećuju obrok dan deseti koji telenja dajemopuni jepotreban poslije najkasnije za naziva od 2—6 Period krave. dotične nivo telenja poslije tjedana proizvodnje vimena obilne ishrane uz masažu tada i se se razdoja nastoji putem period maksimalnu aktivnost i češću proizžlijezde mliječne mužnjupotaknuti tako pojahrane utvrditi i iskorištavanja pri stupanj vodnjumlijekaujedno ishrani. čanoj Za

i

u

za

uz-

u

rezerve

za

u

u

za

u

veoma

za

za

se

.

sa

uz

za

se

!

za

one

na

se

samo

se

ne

s

se

s

sve

u

se

se

se

se

a

na

34

na

poslije telenja, tjedana periodrazdojapočinje hranidbe stabilizirane punog ciljem korištenja proizvodnog kapaciteta da dobrom i ishranom a sa kokrava, namjerom pravilnom opadanje što više ličine mlijeka uspori.

Krava ima može uzimati velike organe pa probavne velikog kapaciteta Probavni količine hrane. do određene se organimoraju popuniti mjere. davat ćemo Kravama istu količinu ali kojedajumanjemlijeka hrane, dok onima više sa tvari, hranjivih kojedaju manjom koncentracijom mlijeka hranu većim koncentrirane hrane. udjelom dajemokvalitetniju Ishranom kvalitetnom voluminoznom hranom sa s maksimalisključivo količinama možemo krave nim 10—15 litara zadovoljiti potrebe kojadaje Kravama veće dnevno. obroku kvalitetnu uz mliječnosti potrebno mlijeka je hranu davati krmiva. i koncentrirana Koliko voluminoznu će krava pojesti ukusa i mirisa ovisi od vrste hrane, tokom obroka, hrane, broju hranjenja tipa krave. i veličine težine dana, krmiva krava može konzumirati količine dan pojedinih Koje pokazuju krava sto težine može dnevno na nam konzumipodaci: kg tjelesne slijedeći vrlo rati 3 2 2,5 dobrogsijena,kg dobrogsijena, kg odličnog sijena, kg 1,5. ili zelene hrane ili 6—7 10 silaže. Obrok u slabog slame, kg kg kg sijena je hrane stvari vrsta i količina kravi toku 24 sata. se koja daje Osnova obroka voluminozna kvalitetna hrana. volumiŠtoje (kabasta) je hrana više i sadrži to kvalitetnija hranjivih sastojaka jemanjapotreba obroka koncentratima. kvalitetna voluminozna dopunjavanja Manje hrana utiče na nepovoljno hrane, povećava uzimanje potrebu dodavanja Sa

završava

4—8

faza

i

sa

se

sa

sa

u

na

u

nozna

—

sa

a

više

koncentrata.

'

koncentriranih koju ovisi od količine i od količine voluminozne proizvodnje mlijeka konzumiranja hrane. hrana i sadrži više Štojevoluminozna kvalitetnija hranjivih tvari, koncentrata i i uzimadodavanja smanjuje potreba djeluje bolji apetit hrane. nje Osnovno da obrok krave bude količinski pravilo mliječne je dostatan, dobro izbalansiran tvari, raznovrstan, sadržaju hranjivih ukusan, jednoda stavan što više i manipulaciju,zadovoljava potrebe dotičnog grla je da moguće (jeftiniji). jeekonomičniji Za navodimo neka krmiva obzirom na orijentaciju, sadržaj pojedinih tvari. Voluminozna krmiva vrlo dobro hranjivih bogatabjelančevinama do odlično silaža lucerne i odlična silaža trave i djeteline, sijeno, konačno, navedenih krmiva. kombinacija Voluminozna krmiva kvalitetno košeno livadno su rano djeteline sijeno i i lucerne kao trava i navedenih krlucerne, miješano kombinacija sijeno Količina

krmiva

treba

davati

se

u

dnevnom

obroku

na

za

na

za

s

su

miva.

Voluminozna no

djeteline

krmiva

i lucerne

i repa.

sa

sadržaju bjelančevina obično livadno kukuruzna lišća, sijeno,

siromašna malo

na

su:

slabo

sije-

silaža

ugljikohidratna koja bjelančevina rezanci šećerne i kukuruzne repe kukuruz, zob,ječam, sirak, posije. koncentrirana krmiva sadrže 10— 20% Ugljikohidratna koja bjelančevina i lucernino brašno.

Koncentrirana su: pivarski pšenica, pšenične posije, trop krmiva sadrže 20% su: koja preko bjelančevinauljane pogače, uljane sačme, suhi i konačno bjelančevinaste kvasac, industrijske soja smjese.

Mr Mato Kvaternik Koncentrirana

krmiva

sadrže

do

10%

su:

35

---——

=

PAPKE VAŠE STOKE

NJEGUJTE

koliko

jerkonjjevrijedio konjaodvajkada pazilo, kopita Zato bez dobra i zdrava kopita konj«. kopita nije vrijede, je»konj jerpravilo Takove išlo se veterinaru. svako i brige goveda hramanje njegovalo ni i to način i goveda nije zahtijevao držanja bilo, jer papke govedanije duboko Nažalost tako brinulo. se za puno ukorjenjeno papaka nije njegu i mnonačinu i kad se goveda držanjakorištenju produžavalo shvatanje Evo zašto. U štetno. stočare veoma ono po go togaizmjenilo, intenzivnoj je kreće. stoka više drži i hrani u stoku manje stajama; proizvodnji štali i ne kreću stalno borave se, zimi kroz nekoliko Krave u pogotovo mjeseci štali rožina stalno borave čitavu kroz krave to u godinu koje vrijedi će stoka po i ako stalno raste prirodno kreće, pašnjacima papci papaka i netroše. sada ne a se predugački Zbog togapapcipostaju uopće trošiti, oblika. su nejednako tabanadijelovi Pojedini pristajanju pravilnog mekanih i do i dolazi su upale gnječenja zbogtogaopterećeni poplata posljedične često istovremenogu opterećenja tabanaZbognepravilnog dijelova stalno stoka ako i i tetive, no pa pa poredtoga kosti, zglobovi, oboljevaju poplata. kruni i među i kožu rožinu u vlazi i papaka prljavštini koji nagrizaju stoji čir tabana i po život i a naročito često opasni nastajugnojneupale, papcima nadovezati i može svih na a i koje dijelova papka, općaupala panaricij, krava teško krvi. sepsa stoji, papak jebolan, općeotrovanje Oboljeli slabo zato teže i se mliječnost jako jede, mršavi, leži, pretežno kreće, još teško Bolesti su, i ako jako zapuste, papaka govedadugotrajne opada. klati da ne bi stoku okasni se mora ako se sa a uginula. liječenjem liječe, do može iznositi Veliki 20%, koje mliječnosti gubici zbogsmanjenja težini. Jedan i znatno a smanjenje prirasta poteškoćereprodukciji, staju osnovu slovenski veterinar prikupljenih magisterskoj radnji, svojoj ukazao da zavodima kroz 10 Slovenije je godina Osiguravajućim podataka SR farmama krava na šteta Sloveniji osiguranih broj jenajveći krave bile su na vrhuncu Gotovo bolesti sve nastao zbogneizlječivih papaka. bile Bolesti zaklane. morale biti su dobne papaka prisilno mliječnosti, sinisu krava života od tih načina mnoge uopće držanja, jer posljedica ležišta. lazile sa svojih redovito zanemarena su bolesti Uzroci za njega, papaka nastajanje krei uslovi nehigijenski držanjanemogućnost prikladni smještajštalama, koristi. od izvanredne stočare za sve u Zato papaka goveda tanja. jenjega i upravo i zna to a ako dio stočara dobar zna, zbog zanemaruje Nažalost, bi trebalo Da bi to krave muzare. spriječili papke najbolje gubi ponekad toga tvrdom i ako stalno raste se Rožina po stalno kretanjem papaka njegovati. boravi stalno stoke U obrezivati. treba troši terenu pravovremeno koja je gobi to učiniti 3 do 4 trebalo u putagodišnje,najmanjejedanputa staji od obavio bi Da posao u pribora potreban j e goveda. taj pašnih dišnje treba obrezivanjem i rožine za Papak turpija. kliještaobrezivanje nož, kopitni taban dobiva time a oblik, pravilan papak tabanporavnati; skratiti, tvrde svim se na obrezivanja papke o pterećuje.

Suhe, prije jednako dijelovima poplat omekšati obilno dan i treba obrezivanja prije najmanjejedan predhodno ili terenu vlažnom krave na bilo bilo vlažiti močenjem oblozima, držanjem vrše to u kupkama.Obrezivanje posebno posebnopripremljenim papaka Na

se

mu

noge

se

za

za

u

se

u

a

se

se

sve

sve

a

za

se

se

na

se

veoma

se

se

u

na-

su

u

u

a

u

na

u

u

muzara

u

su

a

za

ne-

u

ne

ne

a

se

s

za

36

a

s

izobraženi

stručnjaci

veterinarskim

i stanicama, volje obaviti i sami stočari. posao mogu u vježbe taj Obrezivanje papaka pravilu treba obaviti naročito a jesen, proljeće.

Međutim treba da bi došlo do bolesti veoma važno istaći, papaka je održavati čistoću kože krune i kože između naročito meka papakakoja je i i veoma i nastanku osjetljiva podložna r anjavanjima, ozljedama posljedičnih To i i naknadinfekcija.postižemo povremenim čišćenjem pranjem papaka nim neutralnim sa mastima.

Važno i omekšavapremazivanjem je spriječiti i to se nje truljenje rožine, postiže povremenim premazivanjem papaka finim tankom suhom čistim suhim ležištima. i katranom sloju, steljom nisu kako Hromosti papaka beznačajna govedazbogoboljenja pojava ostati bez krave. to da bi mogao Zato to signal je jošponekimisle, naprotiv bolnosti ili ako rožine svake kod se papku, prilikom obrezivanja pojave treba iz curi što zatražiti naiđe na raspuklinukoje pomoć gnoj prije papka veterinara. »krava kravu bolesnim i za Danas pravom reći, krava muzara.« papkom nije u

u

ali

uz

malo

dobre

u

ne

a

u

u

u

A

f

muzaru

se

s

može

sa

M.

POVODOM Početkom

W.

JEDNE TELEVIZIJSKE EMISIJE

se o siječnjajednoj televizijskih emisija govorilo robnoj i mesa.

Jedan od slušalaca proizvodnji mlijeka koji krupn amjerava p ostati tržnim telefonom kako to može ostvanijim proizvođačem mlijeka jeupitao kravi treba riti,kada na i obradive. proizvodnju jednoj najmanje pol j utro ukoliko se radi većim ne krava. zemlje,proizvodnja isplati brojem On ne točno koliko se 30 do 40 krava. sa namjerava, sjećam reče, proizvoditi Trebao bi dakle imati daleko više obradive od dozvoproizvodnju zemlje iz može Jedan ostvariti pa ljenog maksimuma, razloga tog svoju n amjeru od stručnih sudionika biti složio sa takovim u emisiji rezoniranjem, jer i i seljačka jeusitnjena proizvodnja neekonomična, preskupa nesigurna jedan od što se stoku drži i ima sve iako sve proje razloga, manje je manje, sada da treba tražiti izvodnja mlijeka opada.Zaključak je rješenje krupnojintenzivnoj društvenoj proizvodnji.

U i stočarske su u Hrvatskom ostalo, prikazane emisiji, prilike Zagorju tradicionalno sa velikim viškom sa radne snage, gospodarstvima, usitnjenim ali isto tako i sa hrane naročito i mesa. usitnjenom proizvodnjom mlijeka Sada ima više dobrih sve teladi i U ostalo uspješnih tovljača junadi.emisiji je i a i mesa mnogo u nedorečenog slušači, toga proizvođači mlijeka ostaju »Dukat« 100% od sitnih nedoumici, jošuvijek jer mlijeka gotovo nabavlja teladi tih istih a i tovilišta se sa A trebati će pune proizvođača, proizvođača. da velika društvena dobra i s njima krupnakooperacijska, robna i mesa i izrastu nosioce te isključivo proizvodnja mlijeka stasaju to li sitnih sve proproizvodnje.

Ipak ostajevojska proizvođača čija j e neekonomična i društveno a i te kako izvodnja skupa, nesigurna,ipakje i korisna. potrebna i bez mesa treba tražiti Rješenje proizvodnje sigurne mlijeka sumnje zadružnom ili sa kokrupnojintenzivnoj društvenoj proizvodnji povezanoj sitnih uslovom operantskom proizvodnjom proizvođača, pod istovremenog

od

u

za

a

ne

se

sa

za

ne

u

za

se

ne

u

uz

vremena

vezana

u

uz

ne

u

37

proizvodnje cijenu realnog rješavanja koštanja proizvoto već i kukuruza. da kao što sa Uostalom učinjeno proizvodnjom pšenice je li od osnovnih što veća i stabilizacijskih mjera našojprivredi nije jedna što i mesa sa proizvodnja hrane, ekonomičnija mlijeka,geslom prvenstveno svi neka tu društveno to mogu, se povezanu proizvodnju uključe koji znaju koriste tu i hoće i tom sve se za mogu mogućnosti koje proizvodnju pri da se svima uslovom tu koristiti. Naravno se koji pod proizvodnju udružuju stabilizaciona Tu to i inače treba to i isplati, nije jer mjera. proizvodnju poi kožom ticati i stimulirati velike i biti jer potrebe mlijekom, ekonomičnosti

kroz

u

u

u

su

će

za

mesom

veće.

sve

isplati ipak danas, pitanje umjesnopostaviti i mesa, i s obzirom veličinu pa mlijeka proizvodnju optimalnu posjeda krava i nisu kojima proizvodi povoljni, kojim uvjetujebroj ipak robni biti ili i mora opisključivi proizvođač mlijeka proizvoditi, timalnim li Mogu poljoprivrednici uvjetima proizvodnju. drugepoljočak i biti pa privredne djelatnosti, dodatno, proizvođači usputno, i i uslovima da im to samo se mlijeka, dakako opet pod isplati.

Za koristit ću izvode iz referata na ovo dr. O. odgovor pitanje dipl. ing.

Hartmanna ministarstva održao savjetnika poljoprivrede Austrije kojegje 1982. izborom vezi u god. skupumljekara Austrije, goveda pasmine bi i i mesa u koja najvišenajbolje pogodovala proizvodnji mlijeka Austriji.

Referat dobio od dr. B. Šimunića direktora korištenje umirovljenog veterinarske stanice Varaždinu.

Smatram da će ovo i inače za izlaganje naše biti interesantno i isti mlimljekare korisno, jer problemi proizvodnji i mesa i neki od tih u su jeka Austrijikojoj postoje susjednoj problema već donekle i riješeni. »U 1981. držaoci krava krava.

5,6 po godini (uAustriji) imaju prosjeku 94% držaoca od 20 krava. ima ima malu do izrazito Austrija manje srednje 350 ima samo više od 30 krava.

Ako posjedovnu strukturu, gospodarstava razmotri teladi se 10 po prosjek koji proizvodi gospodarstvuposljednjih vidi da može od teladi ili ne samo godina austrijski seljak živjeti produkcije osobito ako da se 50% muške teladi. samo jednomsmjeru, podsjetimo je i to intenzivno da Iz ovoga gospodariti seljak proizlazi austrijski te da obradi sredstvima i na i proizvodnju gospodarstvu, kapital zemlje da mora stado brzo obrtati. To znači to mora u producirati krava) spada (a ili intenzivno kad od zelenih (pašnjaci, livade) mlijeko živjeti površina domože obradivim kad toviti bikove (oranicama) proizvoditi površinama da drže mala hrane. stočne za seljake Ipakje mogućnost austrijske voljno od i da tov samo samo mogu goveda togaživjeti. kako ide na teret Povećana mlijeka, koja proizvodnja jepoznato proizbi odakle takovih bila bi mesa zapravo zbog prilika moguća.No, vodnje telad muška tov? tada dobiti za sposobna mogla ili mliSa proizvodnje mlijeka pakforsiranjem povećanomproizvodnjom do to dovodi više krava izlučiti iz treba sve proizvodnje, jekauvijek toga teladi tov i da se po proizvodi potrebnih gospodarstvu jošmanje proiztrebalo Radi bi već sada mesa. početi »općagospodarpoticati vodnju toga drže krave. smislu da se kao širem stva« usputno dobru da Kombinirano priliku gospodarstva privređuju, govedopruža označio kao simentalca bih kombinirano op. prev.) govedo(dakle ja nužnost za privredu. gospodarsku Zato

li se

bi bilo

iako

i

uslovi

na

za

na

se

se

se

mesa

za

uz

samo

mesa

na

a

sam

sa

sa

na

u

u

u

u

se

u

se

u

mora

za

u

u

mora

na

za

se

a

za

u

a

38

—

Općenito gospodarske površine, austrijske faktor poljoprivrede ograničavajući specijalizacije proizvodnji mlijeka. kombiniu budućnosti Konceptuzgoja govedapredviđa povećanje broja rane gove— meso, mlijeko preferirajući proizvodnje držanja mesnijih razvoj da i gospodarstvima područjima kojaodgovaraju predpostavspomenutim da

smatra

se

struktura

dakle

su

u

u

kama.

cilj proizvođača uzgojni pogledu proizvodnja krava kao dohodak stalno Ta mora mlijeka seljaka koji pritjeće... proizvodnja biti vezana i dohodak Ovome treba po masnoči bjelančevinama mlijeku. dodati tok i muznost, i vime ujednačeni laktacije prikladno mužnju. osobito muškom se Proizvodnja govedaiskazuje potomstvu, dobro izraženih i leđa mesa, uzraslosti, dobroj mišićavosti, vrijednih partija Glavni

mora

biti

tom

u

na

u

za

mesa

u

u

i butova.

Treba

da

napomenuti je Austriji

razliku

plasiranje teško. Prema tržište veoma istom autoru 1982. mlina jeka god.proizvođač tržište samo na konmogao jeka unaprijed godišnje jeisporučiti ugovoreni od 4 po (količinu)cijeni šilinga1 litru, isporučeno mlijeko tingent preko dakle se za 1,8 2,2 ugovorenog svega plaćalo kontingenta šilinga manje, lista u članku 12/1983.

U stoMljekarskoga šilinga.broju »Posjet austrijskim čarima« također neko o obaveznom kontingentu mlijeka kojusmije govori U referatu Hofmann da iznosi 1982. tadasa gospodarstvo god. proizvesti. je krava 125% u i da pokriveno Austriji šnjimbrojem potreba mlijekom je višak od tim vezi ostao 180.000 ali zato dolazi u (samlijekom) goveda, i obzir stoke izvoz i smatra a da bi mesa, rasplodne proizvodnja »maksimalne trebalo izlaziti na »ekonomski proizvodnje mlijeka« postepeno optimalnu proizvodnju«. isplativu Pa to sve se u meso, ipak Austriji isplatiproizvoditi mlijeko, pogotovo drži u kada se a 5,6 pa i na gospodarstvima kojima prosjeku krava, tada dobar dio kaže i sa od 5,6 u prosjeku, je gospodarstava manje krava, ih da to sasvim da ih bi držali. a ipak drže, isplati sigurno je to su krave i i mesa rasa najproduktivnijih proizvodnju Samo, mlijeka obavezno svake telad su optimalnoj životnoj dobi, godinetele, jepotomstvo ženska ostavse su, najkvalitetnijih bikova, krupna zdrava, živa, ostaju muška odmah ljaju reprodukciju, kolju, najkvalitetnija ostaju da bi dala što više mesa bikove. u rasplod, ostala, izrastaju Računica dakle nađe i i malo kad se može se se ne ipak proizvodi veliko. Može li tako nešto biti i u nas li se i nama i može Držim isplatiti? u

za

nego

u

mli-

nas

u

za

a

za

se

za

s

u

za

se

uz

a

na

a

se

sa

se

ne

ne

za

u

se

za

se

ne

za

na

na

da

može.

M.

AUSTRIJSKO

SMEĐE

W.

GOVEDO

39

krave

i bika

proizvodna »Dagmar« opisuju svojstva razred kakvoće. svrstani najbolji (elitni) koji Tako su

Krava

se

»Nortona«

u

730 U I. »Dagmar« je kg. laktaciji proizvela 6.524 s masti. tri sve 8.753 kg je mlijeka 4,12%mlječne Prosjek laktacije je ili s maslaca: 403 Nakg mlijeka 4,61%masti preračunatokilograme kg! bila kada 11.376 jveća proizvodnja je trećoj laktaciji jeproizvela kg mlijeka s ili 583 masti maslaca.

5,12%mlječne kg

visoka

139

cm,

teška

u

u

u

40

|

a

i stare telenja

kg.Prosjek mlječnosti je imale kćeri u su 2,6 prvog (kod godina) mlječnost prvojlaktaciji odnosno maslaca.

Povečao masti 170 od 4.223 kg kg 4,03%mlječne jemlječmaslaca iako i 19 kod 577 količinu za nost potomaka kgmlijeka kg jesmanjio neznatnih masti 0,02%! mlječne Bik

»Norton«

visok

169

cm

težak

kod

1.250

53

s

za

JOSIP I

MILICA

VRANEK

IZ OBOROVA

U uzgaja staji općini D ugo gospodarstvo je hranidbi Radi u 9 i krava 8 poteškoća rasplodnu junicu ukupno goveda.

Obradivih 8 krava 11 morali su gospodarpovršina grla. broj smanjiti više od nešto na ima Vranekovih stvo 8,5 2 jutra, pšenice Djetelina je jutara. oranica. obuhvaća 3 kukuruz 2,5 jutra jutara, Za kukuruz za i Vranekovi ovogodišnju sjemenski sjetvu. pripremili B/C kukuruz hibridni odabrali su prema stručnjaka preporuci godinu silažu kukuruznu i B/C 588 za zrna 488 stabljikom. suhog proizvodnju B/C oznakom 555. kukuruz 1983.

Prošle godinesijan je samo od 25 do 30 litara. ovih dana Dnevna Doji mlijeka proizvodnja je bređe. visoko 4 krave jer druge »Cifru« imali kravu da su u Vranekovi se kojajeprabaka staji Sjećaju nekada U Oborovu kravama nekim u marvogojska jepostojala staji. njihovim i radila na goveda konja. selekciji udrugakojajeuspješno Vranekovih

Poznato

Selo.

u

—

sa

na

na

su

ovu

sa

za

s

se

su

ZM.

OPĆINE

ZAPREŠIĆ

POLJOPRIVREDNIKA ZBOROVANJE zboredovito 1984. bilo održano U Šenkovcu ožujka jepočetkommjeseca Posu ga: Organizirali Zaprešić. poljoprivrednika općine naprednih rovanje Vete»Sutla« stanica Šenkovec, zadruga Poljoprivredna Zabok, ljoprivredna Zadružni i savez »Dubravica« Farma stanica rinarska odojaka Zaprešić, su poljoprivrednici napredni prisustvovali brojni Zborovanju grebačke regije. referata i Brežice. i uvodnog Izvjestitelj Zaprešić općina područja stručnjaci Zabok. stanice iz Sinković inž. bio Objavljujemo Poljoprivredne Stjepan je referata: neke dijelove tog bilo obuhvaćeno kukuruza visoke 1983.

U je prinose takmičenju god. od 51,50 do 112,70 mtc/ha od 72 te 67 ha, prinosom površinom gospodarstava 35 učestvovalo kukuruza mtc/ha. od 86 ili U stabljike je siliranju prosječno silaže. U 1.829 tona te od 70 proizha, proizvedeno proizvođača površini 41 takmičilo se cijelom proizvedeno gospodarstvo, je je mlijeka vodnji 124 teladi učestvovalo U tovu 2,450.000 litara mlijeka. je proizvođača području U stočarsko631.257 i teladi komada utovili 6.948 su kg predali koji od ko277 krava matičnim obuhvaćeno radu knjigovodstvom je selekcijskom krave odabiru dok se kod 32 bikovi dvije najvišom ocjenom, jihje ocijenjeno »bikovske kao zato proza pa Nadalje, majke«. označuju rasplod daljnji i 32 nerasta. krmača 212 izvedeno rasplodnih je Prošlo kukuruza. »100« klub ima za puproizvodnju je Najdužutradiciju U tom na od nih 15 općineZaprešić. formiranja području godina njegovog iz od 15 vremenskom godinapostignuti godine godinu razdoblju ustvrMože i se i a time rezultati mlijeka. kukuruza, prinosima bolji za-

s

za

u

s

na

na

a

mesa.

se

su

u

u

sve

mesa

41

diti, je pomoć stručnjaka radnim baš visoke iskustvom, jednostavnu tehnologiju proizvodnje prikukuruza. nose hibridnog Možemo reći da su i 1983. bili klimatski prošle godine optimalni uvjeti visoku odnosno hibride proizvodnju hibridnog kukuruza, koji roku u Sjetva mijenjeni uvjete uzgoja. jeobavljenanajoptimalnijem što remetila inače u vremenu uslijed kiša, kojaje toga, sjetvu nije uobičajena roka kiše 20,8 agrotehničkog sjetve, jer jepalo travnju mjesecu Moramo da bilo se ipakpodsjetitijekiša, kojenije dovoljno travnju u na naročito mnogome mjesecu, kukuruznog jeutjecala klijavost s jemena, tlu i onim oranicama zimska pješčanijem kojima jeizostavljena brazda, takvim bio oranicama što svakako imalo pa rijeđi sklopbiljaka, je je i utjecaja manjiprinos.

Na iskustava kukuruza i podosadašnjoj proizvodnji brojnih kusa stanica izvodi svake kojegPoljoprivredna godine području Zagreba, izabrani i hibridi već prema ili zrno preporučeni najbolji namjeni silažu. U tu svrhu dala stanica letke kratkim Poljoprivredna ještampati za visokih opisomkompleksnetehnologijeproizvodnju h ibridnog prinosa kukuruza Zagorskimuvjetima. da se hibridni kukuruz udomačio kod Svjedoci svakogpoljoprivredkod robnih a odnosno nika, posebno cijeni proizvođača mlijeka, Kukuruz ovom ratarska kako zasipo području najznačajnija je kultura, tako i po veličini pa stoga janimpovršinama, vrijednosti njegove proizvodnje, i osnovicu stočarstva.

Povećana kukuruza kod indipredstavlja proizvodnja vidualnih sada biti kada radne poljoprivrednika počinje posebno značajna, P.Z. »Sutla« P.Z. Veterinarska Šenkovec, organizacije »Dubravica«, stanica, PDRO farma broKupljenovo, Dubravica, sprovode ozbiljnu akciju povećanja kvalitetne stoke području ja općineZaprešić. bi nužno bilo da S tu i društvenopotrebno akciju uključe toga kod i oko posebno političke uređenja zemljišta komasacije, organizacije, jer odnosno 1/3 livadnih visoku propodvodno, površina neosposobljeno je već da se te livade intenzivno za pa krajnje osposobe izvodnju, je vrijeme ratarenje. i faktora bilo U 1983. odnosno su ograkoji nepovoljno godini je utjecali, kukuruza.

Naime ničavali visinu ta području općine, je prinosa, iskorišten gecijelom Zagorju, dovoljnoj još nije mjeri pojavaprisutna rodnosti hibrida.

Računa da netski ta iskorištenost oko potencijal je jedva ako zadržati želimo što u 50%, značajno nijedovoljno mjesto proizvodnji kukuruza.

Kontrolom kukuruznih utvrdili smo hibridnog parcela polju visoke da uzrok hibridnog kukuruza, prinose najčešći je nepostignute ili nedostatak fazi u sklopa biljaka kojajeposljedica dovoljna gustoća vlage i zimske i brazde ili uslijed klijanja izostavljanja plitkog nicanja tla, predubokom ili izostanku oranice sredstvima sjetvom sjemena tretiranja protiv štetnika i bio sovica, rovaca, zemlji (žičnjaka, grižicadr).

Rijeđi jeslučaj uzrok sklopunedovoljna prerijetkom klijavost sjemena. ekonomska šteta ako Najveća je jebrojbiljaka zemljišnih manjiuslijed obično tim oranicama bila štetnika, predkulturajerje djetelilna ili takove oranice i su pa djetelinsko- smjesa, najplodnije sposobvišegodišnja visokih svaki ne za proizvodnju Znači, postotak umanjenogbroja travna se direktnoprinosa. i skoro već svi troškovi realisu biljaka, dohodak, umanjuje jer da

svaki

član

kluba

»100«

svladao

kao

uz

ne

i vlastitim

za

za

za

za

su

na-

sve

u

mm.

u

na

na

na

na

osnovu

u

na

su

—

za

sa

u

smo

se

mesa.

na

na

se

u

za

na

u

ove

a

u

se

na

za

ne-

u

na

za

42

buduće sredstva zaštitu od štetzirani visoki prinos, pa bi se biljaka nika svakako morala zemlji osigurati. korova iz kukuruzima-uskolisnih dosta bilo U 1983. godini je pojava ili nepranedostatka to roda a herbicida, pojedinih Muharika, jeposljedica Također i to vilna pa utjecalo umanjenje prinosa. je i stih, je primjena češćim preforsirano biljaka, slučajevima gnojidba jednostrana primijećena imalo što kod dušikom sa večegutjecaja teladi),nije tovljača (uočeno je Jednostrana takav kukuruz sazrio. i pa je lijepe uslijed jeseni, manjeprinosenekih teže nabave i donekle kod uslijed opravdana proizvođača gnojidba je kuhibridni svih tih teškoća NPK mineralnih No,pored gnojiva. potrebnih kukurubez nema kuruz se masovno, gospodarstva hibridnog praktično sije već i su za, majstoriproizvodnji proizvođači postali pravi jer poljoprivredni za

u

za

u

u

na

u

na

u

kukuruza.

proizvodnji, je god zadovoljavajući simboličan Silira samo broj proizvoda. kukuruznog iskorištenja gućnostima kukuruzne ha 70 Ove 35, svega površine ukupne njih godine proizvođača. troše za ishranu kukuruzno svi ostali a gube gotovo stoke, koji (2,8%) stočnu i do krmne pa postotak poskupljuju taj jedinice 30%, proizvedene meso. odnosno proizvedeno hranu, iskorištenosti o Kako potencijala genetskog god govorimo nedovoljnoj iskorištenosti možemo o isto tako govoritinedovoljnoj kukuruza, hibridnog tlu i obradivom oranicama kod nas tla. Dok se poljoprivrednih gospodardotle kao kultura koristi samo stava godišnje glavnakultura, jedna ili ozimom nakisti intenzivnim postižu prinosi postrnom gospodarstvima kulturom. ne nadnom sjetvom, glavnom kulture oranične sve dajuprosječno poljoprivredDrugim riječima, te kulture naših prenim (ako proizvođača poljoprivrednih gospodarstvima dok intenzivnim 4.900 na oko krmne računamo po svega ha, kg jedinice), krmnih 6.000 a samo jedinica, usjevdajenajmanje gospodarstvima postrni ha. više više ili 800 mesa litara oko 6.000 krma po to kg mlijeka je krmne Ako ha intenzivnom po gospopakusporedimo ukupne jedinice uzmimo kukuruz 13.000 i ozimom kulturom darenju (iotona kj) drugom ili ha 20.500 krmnih 7.000 4.900 u odnosu po dobijemo kj. ukupno jedinica, koliko dobivamo naših oranicama na Izlazi po ha prosječno poljoprivrednika. da oranicama intenzivne silažnim proizvodnjekukuruzom, kukuruzom, ozimim i stočnim 4 više repom, keljem, dobijemo puta jarimsmjesama, krj.

Koliko

rezultati

su

obrnuto

u

u

mo-

sa

zrno

za

—

na

se

na

a

na

u

za

u

=

na

na

po

sa

ha.

li ovu

razliku

krmnih

jedinica Primjenimo postojeće oranicama na da poljoprivrednika proizvodnje općineZaprešić, proizlazije razlika kako kukuruz 15.600 zauzima a samo 2818 p o krj. ha, površinu ha, razlika iznosi 43,960.000. ukupna krj.

Kada bi samo 50% tih oranica što mopriveli proizvodnji intenzivnoj je obzirom tla i da konfiguraciju proizvodnu guće vrijednost istih, proizlazi bi na više od dosapodručja općineZaprešić proizveli godišnje tojpovršini ili toliko litara ili ako prora21,980.000 dašnje proizvodnje krjed. mlijeka čunamo ili ako od 400 2920.000 kg mesa proračunamo junad kg bi više 7.300 komada takove Kada bi k tome težine, proizveli junadi. pribrojili iza i mogućnostpovećane proizvodnje uređenja zemljišta postrnom sjetvom, bi ovu što znači da i u tlu duplicirali povečanuproizvodnju, općine Zaprešić leže ogromne neiskorištene hrane. rezerve između

intenzivne

i

na

za

u

meso

u

43

obavljena jeprošle jeseni zahvaljujući ranijoj kukuruza i suhom bez večih vremenu, poteškoća. žalost pospreman večini na na stari u način No, je ogromnoj mukotrpan da bi nakon kruprekoberbe, lupljenja, prijevoza, pospremanja, sušenja, i dao kukuruzovina ili uništila ili stoci, njenja mljevenja pospremila klasičan stari način. stelju, To što vrlo mali silira zato, jošjedanputanapominjemo brojproizvođača kukuruz kukuruzovinom krave i tovnu kukuruzni sa za junad, klip svinje i iako već pune četiri junad, upučujemoproizvođača siliranje godine, jer toliko ekonomsko ima da bi morali tu siliranje opravdanje, akciju proizvođači svim stočarstvo masovno prihvatiti područjima gdjeje poljopriprimarna vredna proizvodnja.

Prema možemo da tome, nedvojbeno i tvrditi, ratarskomože daleko ove više uopće poljoprivrednoj proizvodnji općine proizvoditi. stočarskoj nameće ta Upravo činjenica potrebu obuhvačanja krugapoljoprivredšireg nika sistem i »klubova svim propo takmičenjaorganiziranja rekordera« izvodnim Kod bi službe stručne trebala biti disciplinama. toga prisutnost od do i pa prostalna, početka proizvodnje završetka, uključujući realizaciju sudionik a svaki trebao bi naći interes. izvoda, povišenoj proizvodnji toj svoj To svakako nameće stručnih službi bi trebalo potrebu boljoj organizaciji koje tako da svako svaku i svaki zapokriva selo, postaviti mjesnuzajednicu Berba

kukuruza

zriobi

—

se

a

za

na

za

na

na

se

u

u

u

u

seok.

Najbolji proizvođači: Branko Šimunjakiz Luke proizvodnju mlijeka (28.513 litara). iz Pušće kukuruzne silaže sa za JosipVugec Donje proizvodnju stabljii .kom(234,5 tona) (142tone).

Mirko Vrhovec iz Herendića kukuruza za zrna proizvodnju suhog (112,7 mc/ha).

Mihalinec iz Dubrave tov teladi od 253 komada Stjepan (62.238 kg) Ivan Golub iz komaKrajaDonjeg proizvodnju rasplodnih (212 svinja za

zrnom

za

za

P—

—-

--_—

_

———

-

s

>.

—__

-

_—--

PRILIKE U VELJAČI

VREMENSKE

kraju prvoj krajemmjeseca Veljača je dosta 11 23. i bez a sredinom relativno (od 11) hladna, blaga mjeseca snijega, tlu. Prva trećina bila blizu 3*C sa iznad, pokrivačem mjeseca je snježnim dnevna bila većinom do 4*C Najviša ispodprosječne. je temperatura druga trećini /od dok dana 12—19.

7—8 OC iznad II/), jenajniža drugoj (osim i na —7*C do U 0"C bila 17— 18 dana noćna ispod (padala — je površin—1'C. Sunca bilo vrlo malo od T"C do tla se kretala skom u veljači je sloju 10%C). zimi. i u kao cijeloj osobito obliku Oborine su drugoj, snijega, unutrašnjosti učestale, i kiše obliku obalnom trećini i početkom pa pojasu mjeseca, trećoj I dok u količinama. dnevnim velikim sa Slavoniji je istočnoj krajemmjeseca, mm, 15—30 svega i 30 50 Hrvatskoj sjeverozapadnoj jugoizmjereno 100—200 i 150—200 (Gračac355) — primorju je palo zapadnimkrajevima bila

žitorodnom

našem

u

trečini

u

i

—

na

a

u

u

u

u

a

u

u

u

mm

mm.

bi novi

da

pao veljače, početkom pokrivač otopio Slavoniji Snježni U treće trećine do se dne 10. II i zadržao početka mjeseca.zapadnimkrajevišim do iz vima jugozapaddijelovima veljače, potkraj siječnja produžio je zadržao toliko ovom se U nih mjeSlavoniji nije krajeva ožujak.istočnoj od 1971.

1976, 1978. i 1981). secu god.(izuzev većite hladno vlažno i vjetrovito vrijeme tlo, previše pokrivač, Snježni radove nom (prihranu pšenice, trovanje poljoprivredne onemogućavali i rezidbu vode suvišne s oranica, voćaka, prskanje ispuštanje poljskih miševa, štete nisu Oni ozime štitio loza i te pretrpjeli usjeve. pokrivač je dr.).

Snježni nikla. Dosta Pšenica vode. sva suvišne ni od niskih od je je temperatura i zaostala prorijeđeneujednačenog žuta, posebnokasnije sijana, razvoju, od zime, te iznurena dosta do od lista 3 fazi nog jojje busanja, sklopa, dušičnim gnojivima. prihrana potrebna te i obilne kiše učestale U obalnom početkom krajemveljače,jaki pojasu štete radove otežavali pa i pričinili poljoprivredne jugo) (bura vjetrovi ali ih bile ovo sorte voćaka Neke su kulturama. rane nekim počele pupati, je radovi zaustavilo zakašnjenju.

Poljoprivredni kretanju. vrijeme do nevremena došlo trećini i prve veljače je velikog drugoj Krajem do orkanski našim svima sjeverozapadni vjetar Zapuhaojeolujni krajevima. sat. U 100 km i mahove dostizao od 9/10. središnjem preko II, kojije bilo i istočnom jakomsnježnom vijavicom. praćeno dijelu'zemlje je nevrijeme su niske i pao u potrajali zemlji.

Snijeg temperature cijeloj Kasnije jesnijeg stanovvelike trećinu Nevrijeme jepričinilo poteškoće cijelu drugu mjeseca. su ceste, pa čak i neke pruge, ništvu, te štete. Zametene mnoge željezničke kidao Snažni većina zatvorena pomorski prekinut vjetar aerodroma, promet. stakla zatim do došlo vodove i PTT električne struje), prekida (paje je i otkrivao skidao drveće lomio i staklenicima, dimnjake crijepove, zgradama doodnosio sa krovove, zemlju(skupa pšenicom), položajima izloženijim itd. do posolice kiše obilne i učestale treće trećine Sredinom priolujno veljače jugo stanovništvu moru uzrokovali su mnogo i kopnevolje tamošnjem morju u kiše obilne Učestale prepravo npr.

Sinjsko polje jezero, pretvorile buOrkanska ozimim i kinule usjevima. proljetnu sjetvuzaprijetile kanala započetu što većinu i odnosila II 10—12. od ra odvodnju, jezemlju zatrpala dovelo do dekade treće kiša sredinom obilnih Jerko Vukov poplave. je se

u

u

u

u

su

u

u

su

su

u

u

u

u

na

na

na

na

veo

u

na

su

nu.

za

za

45

SOLI

MANJE

ZDRAVIJA PREHRANA

—

ali

obično

nego neophodna organizmu, jepotrebno je štetna i tada po zdravlje. je Da mi trošimo više soli hrani to nego Jugoslaveni jepotrebno, Jaki konkuretni nikakve tome i u i Amerikanci i sumnje.

Englezi narodi.

Može slobodno reći da vlada se prava mnogidrugi pošast prekomjersoli štetna po zdravlje. kuhinjske (natrijevog upotrebe klorida), kojaje Taj višak soli ishrani faktor rizika za ateresje krvnogtlaka, pojavuvisokog i niza kleroze bolesti. Iz raznih stižu i drugih krajeva s vijeta savjeti da soli. preporuke stručnjaka upotrebljavamo manje Da normalnom sol se ljudskom razumijemo, organizmupotrebna je metaboličkih Bez klorida može ne procesa. odvijanje čovjek natrijevog živjeti. da dnevne Smatra između tri do deset se za grama, potrebe čovjeka solju osim onih rade teške dnevne u u poslove visokoj koji Svoje temperaturi. može raznih namirnica potrebe čovjek zadovoljiti konzumiranjem kojeprirodno sadrže dodatak neznatnih količina soli sol, jela vrijeme pripreme ili danas sol u znatno većim količinama jela.

Međutim, prije uzimanja gutamo što što da na ne nego potrebno.

Dosoljavamo je je stolu, uopće da artikliZaboravljamo jemnogim prehrambenim probamojelo prije toga. sol već dodana.

Osim što sol sadrže i prirodno (mliječni toga proizvodi, mi »zasolimo« sve meso, pekarski proizvodi, prerađeno ribe, povrće), još i Premda sasvim kuhanja neposredno jela. jošnije dokazano, vrijeme prije da viška soli dobi smatra može lako dovesti do se dječjoj uzimanje povitlaka Ako već mi robovi te smo kasnije. šenogkrvnog postali nepotrebne navike od bar našu dosoljavanja, poštedimo toga djecu.

Višak soli dodatno krvnih i sustava. srca, jeopterećenje žila,mokračnog Potiče otoka u osoba i u srčanoŠtetan starijih stvaranje proteklih ljudi. j e žilnih bolesti krvni kronična (visoki tlak, preboljeli infarkt), upalabubrega, čira želucu i bolesti reumatizma, sustadvanaesniku, centralnog živčanog kod stereoidnih hormona itd. va, glaukoma, uzimanja Vaš liječnik Sol

se

više

uzima

u

u

su

nema

nam

ne

u

nam

za

su

uz

za

nam

sve

a

ma

za

u

u

na

CENTAR

POLJOPRIVREDNI

Izvještaj sa

Red.

Ime

broj

uzgajača

sajma

rasplodnih

ET

RJ

pasmine junica simentalske godine u Velikoj Gorici

Prigojni Težina kg i klasa br. junice

i mjesto

Peternec, Podotočje G. 2. V. Kosović, G. Podotočje 1. V.

STOČARSKI

7949 7993

—

SELEKCIJSKI

održanog

Kupac Postignuta cijena

579/1I

153.800.—

»Kooperativa« Sisak

575/Ila

159.000.—

PIK

»Vinkovci«

OOUR

3. S. Koljenić,Ribnica

3005

5786/lI

153200.—

4. S. Kovačić, G.

5060

585/II

155.000.—

7928

520/Ila

148.000.

7940

625/II

163000.

46

II 1984.

:

I

Podotočje 5. S. Kovačić, G. Podotočje 6. S. Paljević,Staro Čiče

28.

=

»Kooperacija« »Kooperativa« Sisak »Kooperativa« Sisak »Kooperativa« Sisak

PIK

»Vinkovci«

Čiče

7. S. Dražetić, Staro 8. S. Gmižić,

Č. Poljana

645/Ila

173.000.

570/II

152.000.

»Kooperativa« Sisak

—

PIK

—

»Vinkovci«

OOUR

9. S.

Perečinec, G.

Podotočje

545/Ila

10. J. Petračić, Rakitovec 11. S. Kovačić, G.

535/II

Podotočje

Obed

650/I 580/Ila

490/II 498/I

Špeka,

Drnek

17. L

18. S. Diminčić,

480/Illa

Veleševac

'672/Ila

19. S. Diminčić, Ruče 20. S.

512/III

Gregorec, 21. S. Bucina, Drnek

Veleševac

OOUR PIK

»Kooperacija«

»Vinkovci«

OOUR

»Kooperacija« »Kooperativa« Sisak »Kooperativa« Sisak

— — 164.600.

180.000. — Sisak »Kooperativa« 160.000. — »Kooperativa« Sisak PZ Pregrada 136.000. — 159.600. — PZ Pregrada 166.000. — PIK »Vinkovci« OOUR »Kooperacija« 178.400. — PIK »Vinkovci« 151.000.

573/I

Rezek, 14. I. Rezek, Obed 15. N. Mandek, Bukevje 16. N. Mandek, Bukevje

—

166.000.

465/II

Čubanec, 13. L Obed 12. S.

»Kooperacija« 183.000. — PIK »Vinkovci«

—

135.400.

580/Ila

195.000.

500/II

158.000.

—

OOUR

»Kooperacija« PIK »Vinkovci«

OOUR

»Kooperacija« »Kooperativa« Sisak

PIK

—

»Vinkovci«

OOUR 22. J. Majurec, Mičevac

475/lIla

150.000.

23. S. Turković,

617/II

161.400.

640/II

166.000.

24. J. Mandek,

Lekneno

Strmec

»Kooperacija« »Kooperacija«

OOUR

—

»Kooperativa« Sisak

—

PIK

—

»Vinkovci«

OOUR

Pavleković, Lekneno 26. S. Božić, Jagodno 25. L

515/II

156.000.

528/11

168.600.

»Kooperacija« »Kooperativa« Sisak

—

PIK

—

»Vinkovci«

OOUR 27. N.

Bubanović,

Strmec

505/II

164.000.

»Kooperacija«

PIK

—

»Vinkovci«

OOUR 28. S. Poštić, Lazina

579/11

153.800.

>»Kooperacija« PIK »Vinkovci«

—

OOUR 29. J. Fištrić,Lazina 30. J.

520/1

169.000.

»Kooperacija« PIK »Vinkovci«

—

OOUR

Čehovec,

Čička Poljana

490/II

146.000.

»Kooperacija« »Kooperativa« Sisak

—

Milan

Mr

POLJOPRIVREDNI

Izvještaj sa

CENTAR

rasplodnih

sajma

Red.

Ime i mjesto

broj

uzgajača

crna junica simentalske u Koprivnici

= Prigojni br. junica i klasa Težina

Kovačić, Drnje 2. S. Horvat, Drnje 3. L Kvakan, Delekovac 1. B.

Šalamon, Legrad 5. S. Habijanec, Bregi 6. S. Kovač, Bregi 4.J.

STOČARSKI

RJ

3663 3849 3665 3653 8043

kg

= 520/lIla 605/Ila

=550/Ila =

540/lIla

6210

=

SELEKCIJSKI

održanog

pasmine

Postignuta

Benotić, Peteranec 8. I Lončar, Peteranec 9. M.

Manojlović, M.

Špoljar, 11. F. Gola 10. V.

Poganac

Peteranec

Cafuk,

6124.

6148

6016

—

29.

II 1984.

K upo

cijena 175.000. »Sirela« Bjelovar — 149.000.— »Sirela« Bjelovar — 153.000.— »Sirela« Bjelovar

164000.—

670/II

182000.—

650/II

178000.—

Veliki

Šiljegovac Varaždin

— PIK »Vinkovci« »Vindija«

RO 7. L

Bolić

»Kooperacija«

530/II

154000.—

592/Ila

172400.—

Šiljegovac PIK »Vinkovci«

177.000.—

»Kooperacija« PIK »Vinkovci«

Veliki RO

645/lI

RO 6132

580/lI

164000.—

»Kooperacija« »Sirela« Bjelovar

11705

535/II

159.000.

PIK

»Vinkovci«

RO

»Kooperacija« 47

-—--—-_--.-_—

-—__-—

=

Pa \

12. S. Peroš, Gola

615/II

PIK

»Vinkovci«

565/11

»Kooperacija« »Sirela« Bjelovar

Veliki

RO 13. J. Telic,Otočka 14. F. Mehkek,

Otočka

590/II

15. F. Mehkek,

Otočka

705/Ila

Šiljegovac PIK »Vinkovci«

620/II

»Kooperacija« »Sirela« Bjelovar

700/11

PIK

RO

Lovković, Otočka 17. M. Kertez, Otočka 16. V.

»Vinkovci«

RO 18. L

Antolić, Otočka

550/IIla

19. L

Šlabek,

»Kooperacija« »Sirela« Bjelovar

620/Ila

PIK

»Vinkovci«

RO

»Kooperacija«

Novačka

Šlabek, Gatalovo 21. F. Šestak, 22. M. Pobi, Gola 20. L

Novačka

Veliki

540/IIla

685/Ila

Pobi, Gola

23. M.

Šiljegovac »Sirela« Bjelovar PIK oVinkovci«

580/II

560/II

RO

»Kooperacija«

PIK

»Vinkovci«

RO 24. L Petričević, Gola

580/II

25. Z. Petričević, Gola

530/IIla

Živković, S. Gola

590/Ila

Parag,

640/II

S. Gal, Gola

585/11

J. Lukčin, Gola

580/Ila

I Lukčin, Gola Kertez, Gola

575/II

Gola

26. J. .

,

.

N. N. Kertez, Gola

590/Ila

N. Kertez, Gola

565/Ila

S. Pavlić, Gola

565/II

J. Salaj,Gola

690/II

P. Večenaj, Gola

585/11

Bjelovar »Sirela« Veliki Šiljegovac Šiljegovac Veliki

595/I

Zlatar, Gola

A

»Kooperacija« »Vindija« Varaždin »Vindija« Varaždin »Sirela« Bjelovar »Sirela« Bjelovar

»Sirela« Bjelovar »Sirela« Bjelovar »Sirela« Bjelovar »Sirela« Bjelovar

»Sirela« Bjelovar PIK »Vinkovci«

530/IIla

RO

»Kooperacija«

PIK

»Vinkovci«

Sinjeri, LJ. Vujčec, Gola Svegović, D. Gola

555/II

»Kooperacija« »Sirela«

510/II

Veliki

J. Petričević, Gola

590/Ila

Crnjak, Gornja Šuma P. Ujlaki,Gola S. Kokša, Gornja Šuma S. Dorešić, Novigrad S. Petras, Novigrad Bogat, Miholjanec

635/lIIla

»Vindija« »Vindija«Varaždin

560/II 630/Ila

»Sirela« Bjelovar »Sirela« Bjelovar

RO Gola

D.

.

.

.

.

.

Šiljegovac Veliki

555/II

660/IIla

M.

»Vindija« Varaždin

635/II

PIK

»Vinkovci«

660/II

»Kooperacija« »Sirela« Bjelovar

540/IIla

PIK

»Vinkovci«

RO

»Kooperacija«

PIK

»Vinkovci«

RO

»Kooperacija«

RO

Virje 49. M. Juranić, Virje 48. P. Turković,

50. I. Jakopović, Virje 51. P. Turković,

595/Ila

Virje

Šiljegovac Šiljegovac Veliki

660/I

52. I. Hodalić, Durdevac 53. A.

Šiljegovac Veliki Šiljegovac Varaždin

550/Ila

M.

.

Bjelovar

Veliki

620/Ila

Stankir, Durđevac

»Vindija« Varaždin

655/I

Mr Di

iti

io i tisoil

UREDNIČKI

UREDUJE

Šime

Dapo,1 dipl vet, Nada

Erhatić, dipl inž, Dragutin

Josip Ljutešić, Berislav dipl Majić

inž,

Glavni

i odgovorni

Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Mjesečna Tisak:

inž, dr Zlatko urednik:

Mašek,

s

i

i

i

i

Udruženje. mljekarskih

pretplata za privredne SOUR OOUR »Vjesnik« —

Bolić

i

ODBOR

Franulić, inž, Petar

Jelenić, dipl inž, Tomislav

Kolak, dipl

dipl. vet

Rašpica

Nada

i

Milan

SRH.

Uprava

i ustanove

180,00

radnika

organizacije TM, Zagreb

i uredništvo:

dinara,

a

za

Zagreb, lica 31/1IL tel424-420 proizvođače mlijeka 800 dinara.