Mljekarski list 11-1984

GOD. XXI

Izmuzište

ke

u

ZAGREB

STUDENI

Križovljan graduopremljeno je

suvremenim

1984.

uređajima.

-

---—

==

>

--

——-—-y

LIŠĆE | GLAVE ŠEĆERNE REPE ZA KRAVE MUZARE ODLIČNA SU HRANA, ALI IPAK, OPREZ PRI HRANJENJU desetljeću posljednjem držanje veoma u u Selekcijom, promijenila. mnogočemu krajevima mnogim znatno podigla o sjemenjivanja preko sprovedenom umjetnog prvenstveno naših rast i ubrzao spolno sazrijevanje goveda isticanje krava, mliječnost ovo sve 'osebina. stajsko uvjetovalo je Međutim, pozitivnih drugih mnogih izbalansiranim dobro međusobno ishranu sa i intenzivnu krepkim držanje oraniviše se krave sve Hrana muzare krmivima. za proizvodi najboljim hrana za osnovna i kukuruz sa cama, produkklipompostao je stabljikom uz trava, korjenjača, Silaža repe krave tivne muzare. djeteline, kukuruza, i više dobro sve držanjugarancija hrana stajskom temeljna postaje sijeno ishrani da Naravno pa za goveda goveda. produktivnost ekonomičnu i i krmiva koriste i krava muzara preradi proizvodnji otpaciindustrijskoj i šećerne repe. uljarica žitarica, lišće krava naročito ishrani a od tih Jedan u je stoke, otpadaka će se više i više i sve nas se šećerne i repe gajiti gaji koja glave ostacima zadržat ćemo samo šećera. U ovom koji prikazu proizvodnju i lišća to nakon po repe i glave sasječene korjena njivama pobiranja ostaju hrana koristiti kao odlična dosta šećera. ima šećerne repe Mogu kojima nakon i krave muzare naročito za za berbe, neposredno jošsvježe stoku, hraniti silažom zime, silirati i tom i važno što veoma se, preko mogu istaći, je oranice hektara da se može sa Smatra krmivo. naravno jednog drugo mtc od 15-25 što bi 100 mtc dobiti 60— vrijednosti sijena silaže, odgovaralo odlična šećerne Lišće i kukuruza. neosporno mtc ili 710 zrna repe glave ih da trunu ostaviti velika šteta bi zaista bilo hrana po njivama, i pogotovo svakako Treba sačuvati i za kada mogu dulje vrijeme. siliranjem spremiti život i štetne silirane i biti i po opasne da pa znati po zdravlje, mogu svježe koristi. nestručno i repa, stoke ako s se Šećerna neoprezno postupa njima kiselinu oksalnu sebi sadrži lišću naročito napose kemijske tvari, izvjesne tvari u izazvati i mogu u tijelu životinje izmjeni poremetnje k oje saponine kroz hrane ako s se količinama, prevelikim pogotovo njimadugotrajno može šećerne lišćem i sa repe glavama Međutim,hranjenje dulje vrijeme. što i na ako štetno su biti veoma ukazuju zemljom pijeskom, jakozagađeni draže krmivom ovim i sa svi probavne zemlja pijesak Pojedena stručnjaci. o čemu u radu predželudaca organe, poremetnje probavne smetnje, izazivaju znati da treba u Osim bilo od već govora. zemlji toga jednom napisa je uzročnika i među raznih ima redovito i crijevnih klica, njima mnogih pijesku Glai tvrdokornim bolesti sa proljevima. probavnim smetnjama posljedičnim veoma lišće sa naročito a ve repe, jenepodesno zagađeno zemljom šećerne da lišće i Zato treba biti govora. će čemu glave naglasiti još siliranje, što čišće treba učiniti može sa ikako to ako se šećerne repe, pokupiti njiva lišće treba Ako vremena. suha i za i po pobrati moguće je lijepa mogućnosti količine davati stoci ili silirati. i Manje tog glava jošpotpunosvježe prije to vodom i krmiva Štojemanjezagađivanjazemljom, je uputnoje prati.

To u svakom u svemu a hrana i slučaju kvalitetnija. upotrebe manja, opasnost više silirano što to silaža i za silažu. je je kvalitetnija Usputrečeno, vrijedi silira. i lakše se više šećera ima u zemljom jače Naprotiv, glava, jer njima teško kiselom se lišće i silaža vrenju, podvrgnute siliraju, glave uprljano i ishrana

Savremeno

nas

se

krava

i

u

muzara

u

se

uz

na

u

se

u

u

za

muzara

za

sve

u

se

na

se

u

a

se

uz

su

se

u

u

u

u

za

o

sa

su

162

|

oko

nerado brčka i i veliki. neukusna, je kvari, je jede, brlja rasip j e Lišće i šećerne brzo se kvare i repe sasječene glave opasne korjena sa postaju stoke. Zato treba po zdravlje lišća povremeno i izbjegavati lagerovanje glava i u ih danima Lišće i siliranjakupovima ostavljati po njivama. prije glave biti i a trebaju potpunosvježe hranjenja, prije pogotovo siliranja. p rije i lišća i dakle i Čistoćasvježina kvaliteta glava je ovdje p reduvjet zelenog krmiva a istovremeno i i silaže, za p rofilaktična prvotna mjera sprečavanja nastanka štetnih lišćem sa i šećerne posljedica hranjenju repe pri glavama oba u oblika. brže

Hranjenje

stoka

se

lišćem

sa glavama upotrebom d rugih krmiva.

Preobilna i hranidba lišćem dutograjna svježim r epinim pogotovo ako dobiva ne vlaknine surove da su često dovoljne količine (opaženo j e obolile krave muzare dobile su i do 50 lišća koje opasna po kg dnevno) je sa silažom te zdravlje životinja.

Međutim, hranjenje dugotrajnije je stručnjaci da bi u dnevnim obrocima biti silaže 25 do 30 smatraju smjelo kg, najviše do 40 dodatak uz voluminozne krme suha kg ku(sijeno, djetelina), mljeveni a eventualno silirani koncentrati krave i za kuruz(klip, zrno), kukuruz, posije, ili bar muzare dodaci.

Preobilno i mineralnodugotrajno hranjenje lišćem i sa šećerne ako su repe sa glavama pogotovo vitaminski jače zagađeni zemljom i izazvat će težim a u izrazito Prvi i pijeskom bolest, slučajevima otrovanje. znaci uz izraziti muznosti za 30 50%,oboljelo proljev je pad grlo slabije jede, ne mu »ne neveselo napreživa, burag radi«, t oplina je, tijela p ovećana, nije može biti bilo sluznice nešto zažarene.

Baprotiv smanjena, ubrzano, očiju i tamna i pa krave učelegajerijetko kašasta, vodenasta, neugodna zadaha; stalo i vidno uz tvrdokonaglopod pritiskom balegaju napinjanje.

Proljev je Redovito ran. će oboliti veći Već rečeno da lišću šećerne u broj životinja. je štetnih tvari naročito repe ima oksalne kiseline i mokemijski koji saponina gu štetno djelovati naročito ako se po organizam, hrane većim sa dugotrajno količinama lišća sa u tvari i ošterepinog posljedičnim smetnjama izmjeni naročito i Tada organa, nastati i akutćenjuunutarnjih mogu bubrega. jetre na a se u čitavom tiočituju hemoragičnoj trovanja, po dijatezi (krvavljenju finih krvnih žila i jelu) zbogoštećenja nemogućnosti zaustavljanja krvavljenervnim nja, simptomima, grčevima m išića, omekšanjem kostiju, mokrenje krvne itd. boje(crvena mokraća) izazvan lišćem šećerne se a repe može Proljev liječi uspješno, djelomično i se određenim Pri tom voditi — računa prevenirati spriječiti lijekovima. valja da se količinama mineralnih tvari što sadrže životinje opskrbljuju dovoljnim a su i kaolin i Jedna od fosfata, ujedno lijek bijela zemlja, (bolus prvih alba). da se bar se odmah u sa liječenju mjera privremeno hranjenjem prestane lišćem i dobrim U svakom treba repinim zamijeni sijenom. slučaju pozvati veterinara će odrediti način koji liječenja. sa

i

treba

biti usklađeno

—

M.

W.

>

#

163

MASTITIS

—

UPALA VIMENA

higijenskog velikog goveda, pobačaja velike i nanose česte dosta su vimena su i koje ekonomskogznačaja iupale od i Štete mlijeka. štete našem proizvodima mlijeka, industriji govedarstvu mlijeka, neupotrebljivosti zbog mlijeka, proizvodnje smanjenja zbog nastaju te iz i nužde, bolesnih i liječenih klanja uginuća zbogiznenadnog životinja, iz uzgoja. izlučivanja zbogprijevremenog 4% 3— nužde iz se mastitisa nekim Prema kolje godišnje zbog podacima, stalno krava vime 20 30% 7—10% je mlijeko, promijenjeno izlučuju krava, od inficirano — bakterija. patogenih štetno vimena po iz ljudi, jer Osim zdravlje je bolesnog togamlijeko vimena otrove. i štetne Upale sadržava njihove mikroorganizme patogenevrsta se su nas a za svih kod koje javupale se najvažnije životinja, javljaju se prvom i koza. laktacije, ovaca kod dijelu pojavljuju Najčešće ljaju krava, razsu mastitisa uzrok i osnovni Prvi dobre muzare. a obolijevaju najčešće došlo bi da Međutim, i to u 95% ličiti bakterije. slučajeva mikroorganizmi uzročulazak će faktora i niz omogućiti do koji drugih potrebno je infekcije, i stvoriti vimena će uvjete: nika u vime, a i faktore otpornost smanjiti koji za upale. stvaranje ili zavisi od faktor važan pak neobično otpornost vimena Oblik kojeg je izloženo češće povime vrećasto mastitisa. je za Obješeno, uvjeti nastajanje na ima što sve vlazi i hladnoći utjecaj negativan poda, p rljavštini, vredama, kod faktor važan vime vimena. je građeno snage Nepravilno obrambene stada veličina dob krava, samih sisa, brzina Oblik mužnje, mužnjestrojem.

Pored

od

i zaraznog

tuberkuloze

a

—

u

mužnje, je Neobično otpornost zdravlje vimena. žlijezde te mliječne bilo ručne, bilo strojne, ispražnjivanje potpuno osim ima vakum, važnu osobito stroja, higijene Kod ulogu mužnje strojne te dužina strojem. rukovanje trajanja, brojpulzacija, vime na ako na prije prazno stavljamo Gruba stroj mužnjastrojem vimenu ako ili nakon krava o staje stroj mlijeko, nego puštati počinje Mužnja i sluznicu i nfekciji. p odložna mjesta stvaraju oštećuju izmuživanja vimena naoko ili rukama,mužnja opranog simbolično tek prljavim prljavog, Osim brže spomenutoga, vimena infekcije. širenje omogućuje itd., mokrog bolesti upalne sve pogotovo žlijezde, mastitisa pogoduju mliječne nastajanjukoži vimena te ozljede. sisa, na i promjene to Posebno vršiti u moramo i vimena je p rilici. svakoj mlijeka Pregled tržište. na prese i tamo farmama Cilj vršiti na šalje mlijeko gdje potrebno iz i kojih a | sekrecije rana poremećene utvrđivanje ujedno dijagnoza, gledaje drugihrazloga. ili u vimenu na potrebmlijeku, kod su krava promjene |U kojih zapažene sa vimena presamog stajskim izvršiti pregled no životinje, općipregled je što Nakon za i uzeti uzorak bakteriološku pretragu. mlijeka gledommlijeka lokalnom ul ijekova davanju najčešće pristupamo oboljenje, utvrdimo izbora Kod mastitisa. oblike mliječnu laganije liječimo najčešće Lokalno žlijezdu. takve birati treba p odran ajmanje lokalnu koji za preparate terapiju lijeka do doveo na upale. koji a uzročnika j e djeluju najbolje ujedno žlijezdu, žuju ne prerano. dana Ranim određen treba provoditi prekidati je tj. broj Terapiju važan

faktor

i

za

način

vimena

—

—

na

—

:

.

164

do ponovne težem obliku.

Lokalu prekidanjem terapije upale još na često veoma završava staaplikacija lijekova pogoršanjem zdravstvenog a i veoma ozljedama nja, vimena, nerijetko uginućem životinja zbog teških, često i anaerobnih Kod nekih infekcija. liječenja mastitisa najveća greška je za veterinar ako vlasniku dade kojuje g a odgovoran, životinje koji pozvao je da sam Pri tom obično mu neka lijek ga ga ponovno upotrebljava. savjetuje za nekoliko ako pozove Od ne takvih nepodana, liječenjeuspije. postupaka trebno se četvrti vimena i bolesne pa ćemo gube životinje.

Bolje u spjehe ako lokalnu uz i postići upotrijebimo opću terapiju. obzirom veliki na faktora maS broj koji za s tvaraju uvjete nastajanje stitisa mastitisa osniva se na to znači: a preventiva njihovom otklanjanju, borba različitih redovito i iz protiv stajskih infekcija, liječenje uklanjanje staje nosilaca od dobro trajnih infekcije, prenose uzgojpodmlatka roditelja koji i vime.

Izlučiti potomstvo otpornu pravilno građenu mliječnu žlijezdu iz ima životinje uzgoja kojih p otomstvo nepravilno građenu mliječnu žlijezdu, slabu kanala i i često prohodnost mliječnih cisterne, koje zadržavaju mlijeko.

Naročitu treba obratiti muznih brigu pravilnoj mužnji, ispravnosti strojeva, s kako kod tako i kod čipravilnom postupku njima, mužnje, i održavanja Posebnu treba obratiti i šćenja. pažnju zdravlju prehrani životinja, higijeni i i čistoći staLeana higijeni staja, ispusta,pogotovo funkcionalnosti jališta. i neekonomično zasnivati mastitisa liPogrešno je suzbijanje isključivo ne vodeći tome računa o svih ovih ječenjem, pri uklanjanju faktora, koji također nastanak na mastitisa. imajuutjecaja u svakom vimena a intenzitet Mlijeko je slučaju proupale promijenjeno, ovisi o vrsti i uzročniku Neki od uzročnika su mjena upale. upale patogeni za dok nisu. na uzročnika b ezobzira ljude, drugi Međutim, patogenost upale po tržište: na vimena, zabranjeno je postojećim propisima stavljati mlijeko od krava od ili kože kojepotječe koje boluju upale vimena, upale vimena.

Ova zabrana tržište krava osniva na stavljanja mlijeka promjenama sastava karakter mlijeka, kojemijenjaju prirodni mlijeka. mastitisa oksito traciklinom ili antibiotikom široLiječenje kojim drugim izaziva sekreta tako da vimena, kog spektra za jačepromjene mlijeko nije 3—5 dana nakon vimena upotrebu posljednjeg davanja, zbog podraživanja i obrambene vimena. zbogjače reakcije epitela mliječne žlijezde Havranek vet.

Jadranka, dipl. može

doći

na

—

a

:

na

se

—

XIX STOČARSKA

Koncem

IZLOŽBA

BJELOVARSKE 84«

»ČAZMA

REGIJE

'

19. stočarska Dragancu

rujna(22.23.) je i Vrbovec. bjelovarske regijeopćine Izložbu Fond za stočarskih osnovan jeorganizirao održavanje izložbi, 1969. osnivači su ZO sve i OS godine, čiji SO, Bjelovar Vrbovec, mljekarske, i zainteresirane mesne industrije druge organizacije.

Za izložbu bilo 59 75 i 5 od predviđeno krava, junica bikova, čega: je i

održana

u

G.

izložba

165

'

--.-—

-

_

=.

Bjelovar 1.)

2)Čazma.

Daruvar 3) Đurđevac 4) Garešnica 5.)

Grubišno Polje 6.)

Koprivnica 7.)

Križevci 8.)

Pakrac 9) Virovitica 10) Vrbovec 11.)

6

10

8

8

5

7

5

7

5

7

6

6

5

5

5

9

5

5

3

5

6

5

59

75

16

—

— — _ _

16

12 12

—

12

—

12

—

— _

10 14

—

10

—

— 5 _

8 16 139

5

ždrebicu, pastuha, Bjelovar je udruga Konjogojska krii ždrebicu izložio iz Kozina a hladnokrvnjaka Čazme jepastuha Stjepan čistokrvnim žanu sa hladnokrvnjakom. belgijskim kolekizložila OOUR »Sirela« Ivanjska je Bjelovar, industrija mljekarska izložilo »Mali godruštvo a peradi, Bjelovar uzgajač« jekolekciju koza, ciju i lubova drugo. namiizložio Veći mehanizaciju organizacija jeprigodnu brojprometnih sektoru individualnom poljoprivrede. jenjenu krava izložbenog područja, pod selekcijom mlijeka proizvodnja Prosječna izloženih 1983. krava i u izloženih godini junica majki o. emi izložila

kobile

3

1

i 1

:

._._.-.-.o-»,;,;.,»):.:.::m;u

Prosječna jE

Red Općina broj 1.

Bjelovar - Čazma 2.

— Daruvar 3. <Durđevac

mlijeka

proizvodnja Izloženih Kravapod u

305

dana

krava

selekcijom

Majkiizloženih junica

4563 3707 4452 4837 3756 3973 4427 3726 4745 4.

4707 3858 3837 Garešnica 5.

3807 3803 4146 G. Polje 4169 3750 6.

5013 7.

Koprivnica 5169 4062 = 4717 8.

4284 3915 Križevci 4049 Pakrac 9.

38605 3568 4047 Virovitica 10.

3277 3422 Vrbovec 11..

4967 5036 4037 — 4298 4547 3843 Regija oi odo k..

E mpsesssani SRH od U izgradnje govedarstvu provođenju programagojidbene obuhvaćen sektoru individualnom SRH na bio u 1974.— 1983. slijegodine je bikovskih deći majki: broj 1983.

1974.

Područje La raj i 252 SRH 255 205 i Vrbovec 133 Regija 81% 52% i Vrbovec Regija ——— 4189

;

ov

s?

4

'

.—.—.—.—.—......—p

u

:

|

I

166

--—

-—

U

o

o

-

—

—

__——_—-

>

—

_—

>>

za centara za periodu (1974.

1983.) proizvedeno je potrebe umjetno SRH u i 168 od izložbeno ovo osjemenjivanje— drugapodručja bikova, čega 127 bikova. područje

tom

Na

području značajna je

i robna

ovom

BROJNO

STANJE

RASPLODNIH

GOVEDA

PROSJEČNE PROIZVODNJE

U 305

MLIJEKA

LAKTACIJE

proizvodnja mlijeka

U

PERIODU

POD

DANA

SEamdntka rodselect OPĆINE

I

STANDARDNE

1977/1983.

i

Rb.

SELEKCIJOM g.

Prosječna proizvodnja mlijeka kontroliranih krava pod selekcijom —

1977 1983 1977 1983 Vk a gem U MA Uo Ea“. ooo 5240 13533 96,30 3.872 3.890 3.707 o Mu me mm i PR CON 14081 3.756 1029 963 1356 3.650 pp pp ma uje vVServoa 1356 15287 3.726 :101,94 887 3.655 108,37 3858 2.933 2.423 82,61 3.560 Pi vo Rano JesuPO a POSE 109,06 1.434 1.384 96,51 3.487 3803 mm ača «mam> muze gema vo 176,16 3.618 3.750 103,55 990 1744. pon ve i m a“ s m ooo 3042 13430 4062 117.77 2.265 3.449 e memo m VO eo t,6i 2428 24288 99,29 1.000 3.943 3915 1088 198,15 3568 11231“ 549 3.177 12028 683 620 90,78 2845 3422 .235,19 4037 108,83 2.043 4805 3.786 17.619 25486.

14465 3843 106,04 3.624 Index

—————__

1.

o2 _3.

BJELOVAR

——,<———aAooomo.—

4. aw

5. ao

6...

ČAZMA >

— DURDEVAC — GAREŠNICA < DARUVAR

I

GRUBIŠNO

POLJE

a7. KOPRIVNICA <p — a8. KRIŽEVCI ooo

PAKRAC

9.

— VRBOVEC —UKUPNO: VIROVITICA

10.

11.

Proizvođači

:

de x

Općine

15.000

<Bjelovar 2. Čazma 3.

Daruvar — 4. Đurđevac 6.

7.

8.

TI

39

120 31

Virovitica *

Ukupno

I mBmE=========--=

17

E

E,E-ČŽJI

IP

ŽŽ ŽI

krava

sa

više

od

:

3

___

21

1

30

4

41

4

64 30 108 28

7 9

12

3

15

94

72

595

522

10

9

22

>

45

Križevci

— Vrbovec —

5-10

ip

proizvođača

91

34

Polje <Koprivnica

10.

11.

22

_G.

Pakrac

više

1 i

100 22

.

Garešnica

9.

Broj

isporučenim

1.

5.

sa

Index

2 .

9 60

167

—-.

JBASPINI rrenik JBASPINI JGAOQIA JVAOQIA Jeao[efg aBAo[9(gq asao[s(gq PAST —.

01se( —.

RJ m —.

—. o uede(19S .

OXUIA. —.

BILBAOWIOL o[UBII ofUB1I o OXITA —. jn ONABIS se) PIAONIVJA — UuBJAOqOg Ro XNAUSBIA ?

UPITA UJPHA UBIJA _ de8(ng BHB WIJUVZIPO I? —, SOM i 7BAOM —.,. a ———. jes £06€2 A 1989 —.

SIGET €S$7I6SL9 919P VU gd 6109 68PET —.

6€1€ BIUJUBId BuJe[eg GU|POŽ sojunr ———.»_)])» BUI[Bd BULIO o BIPIDO BUID BIJIO —.

MTZ BILI i, —. *$861 —..

VOJUALIdOJ —. geaojo(g.

JBAOQIA IsAO[o[gq OP aIBAo[9(g DGAOQJIA JBAOQIA PASTIIA e([9d —.

OJsofjA "4261 —— 'D _. vueqzolzi PO —.

OXUIA — OIL NPOJIOd uva] BING OZBIC BIONIN Z_cz7<“z(ojvy UBAJ UBAJ —— PAeIUOL 9TAONIBJAITASITITAN X9[OqBS UHPHd >..-.:.

XJUsBIA UBOQJA BQOXS 9jusaq BPOS v[NIn oi

bI

*

o

pi

=

>

N

—-

=

=

=

upisuojdures qu 1602 Žizs €08 P€F 958 OS

888

SZO0I

=_o.....2.o SELI — ee

BUBZIPO BUBZIpPO poj8e14

<a

BYUBIPVF equigsfunq suned BPAJ sqng BZNS oru o[jU *

<

komo olroq BOJUALIdOY voJUgBIBD BONIAOJTA OBASPINO IBANIBO JBAOQIA IBAO[o(g PDASTLIH JBINBd BUIZBO OJse( a 'qniD ——— ,'626I "7861'£86I'186I '8261 [POD '#461'sz81'H28I'L261 '0881'188T aaa 168

wo.

>

-.

“Kao

o

2-2

—

-.

što

s...

.

--

.

a

brojproizvođača isporučenih jevidljivo najveći i više imade na i mlijeka području Križevaca, Bjelovara Vrbovca, najmanje na i Daruvara. Čazme području Virovitice, litara

15.000

sa

a

Za

ovogodišnju šampionku je 1978. do sada ŠODA IVANA MARENIĆ VRBOVEC, oteljena godine, je 5 teladi. Maksimalna III sa 5211 u odgojila proizvodnja laktaciji kg mlijeka masti dana 305 u standardne I a kla3,97%mlječne laktacije, ocjenjena je som. izabrana

—

krava

Suza

mb

Vlasništvo

1758.

—

Pratilje mb 1978. maksimalna 1246, 4 1), Emina oteljena godine, uzgojila teleta, III 5.560 sa masti.

TARIu proizvodnja laktaciji kg 3,74%mlječne Vlasništvo NIKOLE TAŠ ČAZMA. mb 1979. maksimalna 3081, 2)Salajka oteljena godine, proizvodnja 4.970 sa Vlasništvo masti.

STANKIR ANDRIJE ĐURĐEkg 3,82%mlječne VAC. Riba mb 1977.

5 maksimalna 1171, 3.) oteljena godine, odgojilateladi, III 5.413 za masti. Vlasništvo u proizvodnja laktaciji kg 3,9%mlječne LONČAR su:

—

—

—

—

.

—

IVANA

KOPRIVNICA.

—

4.)

Lajka oteljena godine, odgojilateladi, II 4376 sa masti.

Vlasništvo u proizvodnja laktaciji kg 3,93%mlječne JOKIĆ NIKOLE KRIŽEVCI. mb 1978.

746, 4 maksimalna 5.)

Dijana oteljena godine, odgojila teleta, III 6.762 za masti.

MARVlasništvo u proizvodnja laktaciji kg 3,88%mlječne VRBOVEC. KOVIĆ VINKA titulu dobila OLIVUDA 1982.

11915, Šampionsku junice pb je oteljena Vlasništvo UJLAKI STJEPANA KOPRIVNICA. godine. su: Pratilje LABUDA Pb 5329, Vlasništvo 1982.

HANŽEVAČKI 1) oteljena godine. mb

—

5631,

1977.

maksimalna

5

—

—

—

—

—

'

—

IVANA

BJELOVAR

—

2.)

JELENKA

NA

—

JASMINA

MIRKA

3)

—

KA

—

VRBOVEC.

Vlasnicima

Pb

—

oteljena

Pb

3224, POLJE.

GRUBIŠNO

4) KRIŽEVCI. DRINA 5.)

TINA

—

CRNOGORAC

15086,

ĐURĐEVAC.

—

oteljena godine.

HODALIĆ IVA-

Pb

26900,

Vlasništvo

1982.

1982.

oteljena

1982.

godine.

Vlasništvo

godine.

Vlasništvo

CESAR

IVANA

—

.

—

Pb

4816,

oteljena godine.

Vlasništvo

1982.

MARKOVIĆ

VIN-

najboljih grladodijeljenevrijedne nagrade. nih i naturalnih su dobili svi učesnici o nagrada, koje ovisno ocjeni izložbe, fond dao veliki a radnih i u čiji nagradaje broj organizacija institucija regije i kao i Fond za republike, ovogodišnji pokrovitelj, unapređenje proizvodnje i stoke i stočnih Vlasniku krave plasman proizvoda ŠOBeograd. šampionke DA »Sirela« muzni vlaa IVANU,Mljekarska industrija dodijelila je aparat, sniku UJLAKI STJEPANU iz RO »Vitrex« iz šampionke junice Koprivnice, Virovitice također*muzni dodijelila je aparat.

Tradicionalno što ga Stočarski zvono, centar alpsko dodjeljuje selekcijski kravi uručio Stevo Hrvatske, šampionki Stanivuković, je predsjednik sekcije i selo Savezne za SSRN poljoprivredu konferencije Jugoslavije. su

Pored

novča-

169

-.

-

-

---

2

s

-

2

|

3

s

i

poljoprivrednih poljoprivrednika, izlagača, broja jeporedvelikog i društveno i veterinarskih privrednih radnika, stručnjaka, političkih regije SSRN Hrvati i konferencije republičke predsjednik republike prisustvovao ske Paić. drugČedo što izveden izložbe Na program, kulturnokraju jeprigodni ih što i kao D. iz KUD »SLOGA« izvelo ga je trke, konjičke Miklouša, jepriumjetnički klub iz Križevaca. redio konjički inž.

Brlek dipl.

Stjepan, Izložbi

KRIŽOVLJAN

»Križovljan grad« gospodarstvouzgojmlječnih blizini mosta Drave i to blizini Varaždina strane s desne rijeke

Suvremeno lazi

se

kod

Ormoža.

u

GRAD krava

za

na-

u

gospodarstvokojem staje je rodilišta s te stakrava za s boksovima teličnjacima, držanje ležanje, zgrade stacionar-karantena. u jom koju gospodarstvu nazivaju kravama.

Trenutno staja nijepotpunopopunjena krava od ostale su Sada ima 242 200 15 u rodilištu u u laktaciji, toga bređe i se ne koje doje. suhostaju, tj. nalazi U i 28 bičića u U 108 se rasplodne junadi gospodarstvu tovu. doznali da direktorom RUDOLFOM inž. smo s govoru DERIĆ gospodarstva IPK iz te su Belja, gospodarstvu TE nabavljenepoznatih uzgoja Osijeka, To

u

suvremeno

se

nalaze

2

za

slobodno

a

raz-

POLCE. i

a +

i

Staja Križovljan gradu u

170

2

pr

-.—

Osnovna

krma

položena

silosa

u

kukuruzna

je

količini

od

nalazi

obliku

silaža

325

kojaje

Inače

vagona.

ha.

Izmuzište

spremljena jeseni krmno se 135 na bilje uzgaja ove

3

u

suriblje opremljeno staja, je vremenim tvrtke za »Duovac«. u Za »ALFA— uređajima mužnju tipu i izmuzištu u brine muzač STJEPAN se BOLTEK. uređaje mužnju LAVAL« Veterinari i Krešo Brlek ni trenutke Josip Trstenjak nemaju slobodnog Vode vremena. o krava i te brigu zdravlju junadi, redovitoj oplodnji drugim radnim zadacima.

Za dnevno do 3000 se litara mljekaru »Vindiju« otprema mlijeka. i naročita stručna nadzire Zapaženaje pomoć mljekare »Vindija« koja osim količine masti u i mlijekubrojbakterija. nadzor odnosi i na se čistoću za Nadalje, pribora mužnju; s klopa, s isnog i za mljekovodauređaja hlađenje mlijeka. i radnicima stočarima že: Stručnjacima gospodarstva »Križovljan grad« limo uspješnu proizvodnju mlijeka. se

u

kosti

između

|

ZM.

ISHRANA Visoko

KRAVA

ZA VRIJEME REPRODUKCIJE

produktivna grla genetskim osobinama, potrebno stalno održavati u i To osobito je dobrojfizičkoj proizvodnoj kondiciji. je važno u što ćemo dobrom ishranom.

Hranidba reprodukcije, vrijeme postići krava s dobre ovisi fazi o ciljem postizanja plodnosti, svakoj reprodukcije od 6 posebno: gravidnosti, pripustu, presušenju, telenju, (vrijeme puerperiu i tjedana poslije poroda) dojenju.

Naročito važna krava i miopskrba je ugljikohidratima, bjelančevinama neralima.

Poznato da težine nakon 5 samo tjelesne je, gubitak telenja 10% znatno krava. osobito plodnost smanjuje Značajna uloga j e minerala, zatim a i Od vitafosfora, kalcija, kalija, natrija, željeza magnezija, drugih. važan mina vitamin čini sluznicu i na i je A,koji infekcije otpornu upale, sintezu hormona. na Zatim na i utječe vitamin D,kojidjeluje okoštavanje i te kao vitamin hormona kalcija fosfora, promet najvažniji E,koji preko i direktno na krava. hipofizespolnih žlijezda, utječe plodnost Važno da u hrani bude ne tvari štetnih po zdravlje jepripaziti, krava, kao što su: herbicidi i a s obzirom na suhormoni, insekticidi, druge, koje vremenu biti ili u tehnologiju proizvodnje hrane, z naju zastupljene manjoj količini. većoj i hrana izaziva sluznica opasna, Pljesniva pokvarena posebno j e jer upale i što može rezultirati cista na oštećenja embria, uginućemploda, stvaranjem što nazijajnicima, zaostajanjem posteljice, razvoja nepravilnim gnojenjem, krava. vamo jalovošću Hranidba krava fazi u mora graviditeta osiguravati: normalan i zdravu telad ploda razvoj rezervnih i akumulaciju hranjivakondiciju kolostruma hranjivu vrijednost (mjeziva) narednu i krava. optimalnu laktaciju zdravlje krava

s

dobrim

za

—

—

—

—

—

171

o

--

.

-—-——-

-_---

---

-—

—_

—

m

2

e

o

sn

s

>

>

-

——-—

zbog je Zasušivanje posljednja mjeseca krava ne Ukoliko na se i buduće kolostruma vrijeme laktacije. vrijednosti nakon Hrana, mlijeka. telenja pada proizvodnja neposredno osjetno zasuši, Obično kvalitetna. biti mora kravama za se je zasušenja, koja daje vrijeme dnevno.

20 silaža maksimum kvalitetna to: zelena kg paša,sijeno, krmiva, toliko zelene koliko držati na krave bređe zbog hrane, zbog paši, Poželjno je kravama tvari. Zasušenim sunca na i izmjenu kretanjapovoljnog utjecaja žitarica od i mineralnokrmiva 6 3 dnevno se sastavljenih kg daje dodavati samo i zelena Uz dodataka. dovoljno krmiva, je pašu vitaminskih minerala.

10 dana 100 grama preporučljivo predtelenje, Posljednjih smjese 2 3 livadnim uz kvalitetnim hraniti krave pretežno kg krmiva, sijenom, je se na ishranom žitarica. Ovakvom za povećanu utječe presušenja vrijeme i plodnost. mliječnost mlaki kravama se 8 6 nakon a i daju dana, telenja,prvih Neposredno Nakon i livadno i krmne a ovog sijeno. pšeničnih smjese,potom posija napoji i mrbi se kako se iscrpljivanje izbjeglo obrok, perioda, postepeno povećava to normalnu već ulaze u Svakako, mlijeka. proizvodnju koje krava, šavljenje da su se krave na budući kao i u sastava hrana periodu presušenja, istog je navikle. nju nastavi se hranom Kad se prema davanjem mliječnosti, potrebe pokriju nivoa iznad 2 4 hrane količine za avansa). (period potreba kg povećane dok krave tako Avans hrana se povećanomproizvododgovaraju dugo, daje visoka ishranom Pravilnom 4 proizvodmogućaje tjedna).

(3 njommlijeka za U čak do laktacijivrijeme kasnoj graviditeta. šestog mjeseca njamlijeka krava nužno ploda. tovljenje zbograzvoja graviditeta, jeizbjegavati svrhu u krave nakon se Dva do tri ponovo pripuštaju telenja, mjeseca treba: pa oplodnje, zbogtoga krava ishranom kondiciju podići E Di vitaminima krave A, snabdjeti na direktno loša izostaviti mogu utjecati zdravstveno koja krmiva, krava. stanje voditi znači stalno o i kvalitetnu brigu reprodukciju, Osigurati sigurnu i odrishrane te kvaliteti i količini zdravstvenom hrane, tehnologiji stanju, žanjeplotkinja. kad naročito u u proizvodnji, je pitanju govedarskoj Današnjasituacija visoku i bi kvalitetna proizvodsigurnu reprodukcija, koja garantirala trajno ali iz i mesa, veoma razloga, stimulacijom jenepovoljnapoznatih njumlijeka tehnološkom nivou, moglibi bi bila na robne najvišem koja proizvodnje, i stabilan govedarstva. razvoj osigurati trajan inž. Z. Martić Dipl. krava

2

—

osobite

od

3

važnosti

—

—

;

—

—

—

—

—

—

o

.

EHINOKOKOZA i šumarstvo

SRH

poljoprivredu godineRepublički zaraznih i i radi Naredbi o sprečavanja pojave otkrivanja mjerama svojoj odredio i obavezno među bolesti nametničkih suzbijanje je životinja, ostalim, vlasnici to i često a da bolesti od njihovi boluju goveda, koje ehinokokoze, da bolovalo ikada saznati. niti će ne Naime, jegovedo uopće znaju vjerojatno nakon čini redovito to se na će se tek a ustanovit od ehinokokoze klanja, bile krave nisu ehinokokoze života za klaonicama. produktivne zbog Ipak I

172

ove

komitet

za

u

koliko

moglebiti, podložnije drugihbolesti, tek od ove a bolesti i su ponekad mogle uginuti.

Pošto ehinokokoza bolest i i stoke i a prenose zajednička je ljudi divljači, nažalost ima se u npr. jepsi, jošuvijek podosta. je Dapače ponegdje, Sloveniji širi do sada ni bilo. Treba i se boriti uporno gdjeje nije zajednički dalje protiv bolesti. Zato se ove treba kako kako se ponovno uvijek osvježiti širi, saznanje da bi i i nastanak. nastaje, jemogli uspješno suzbijati sprečavati njezin Prilikom naših domaćih naročito i a u ovaca klanja životinja, goveda, nailazimo vrlo često i ostalim a orsrcu, u svinja, plućima, bubrezima, jetri, neke i od velične do oveće zrna pa mjehurićemjehure ganima, graha šake, i Nekada ih zna biti vrlo mnogo, osobito i u dječje glave. plućima; jetri mjehuri su čvrsto oštro i vode tekućice. okrugli, napeti, ograničeni puni prozirne li to ćemo iz bez izvući neku Razbijemojedanmjehur, bijelu njega poteškoća strane sitnim s Isti zrncima. opnu, kojaje nutarnje bjeklastožućkastim posuta i tešku takvi nailaze te se i u mjehuri ljudi uzrokuju neizlječivu bolest. gotovo te nauci bolest ehinokokoza. u a samu Eto, mjehurenazivaju ehinokokima, obično kada nađu se se ehinokoka? Šta radi, prilikom klanja mjehuri Izrežu i odbace.

Kod stalno oko nas se i oni klanja vrzmajumotajupsi, nestrpte odbačene komade i ih odatle i ljivo dočekuju pohlepno gutaju, počinje Razmotrimo malo čemu Ona iz u zrnca nesreća. jestvar. mjehura, kojeje komadom su zapas skupas mjehuromi izrezanim zapravo jetre progutao meci trakavice.

Svako zrnce a u glavatrakavice, pojedinim pasje je mjehuih na rima ima Iz svake naskoro izraste u hiljade. glavice pasjem crijevu nekoliko ima članka.

3-4 a svega svega trakavica, kojajeduga milimetara, članak veći od svih trakavice i samo nalaze se u Posljednji dijelova je njemu zrela i teško su Izmetine se su zarapasa, Jaja jaja. otporna uništavaju. koji ženi ovom kao da su sitnim trakavicom, izgledaju bjelkastim krpicaposute su

to

trebale

i

bile

nastanku

su

'

ma.

koje jajima, naše kao vrtove, livade, i opogane pa pašnjake, vode, vrela, lokve, cisterne i bunare. a i i zaraženom s hranom Ovce,svinje, goveda, konji ljudi i i sebe u trakavice. ove prenesu vodom,rukama posuđem prime jaja pasje Iz krvi zameci trakavice ove u organe dospiju crijeva putem tijela nutarnje i iz ehinokoki. se vremenom Da njih mjehuri razviju opisani ponovimo: a U i našim pas jenosilac trakavice, ujednoposvudasije njezina jaja.čovjeku domaćim iz ovih se Iz životinjama trakavičjih razvijaju jaja mjehuri. o pisani zaklanih odbačene zamecima trakavice sa životinja mjehure požderupsi, trakavicama i to se tako u zaraze se kruguneprestano ponavlja. ih ehinokokoza što čini ali veća su, Štete goleme njenaopasnost još je što tome i život u Zaražene iskorizdravlje ljudi. ugrožava životinje slabije vrlo su za i neotmnoge šćuju hranu, nesposobne rad, dugoboluju, mršave, bolestima.

Bolest su Naročito bolest ova prema porne drugim jeneizlječiva. je i vrlo teška kod teško ustanoviti. i ljudi Ljudi juje dugobolujunesposobni rad. ukloniti samo kirurškim su za se ukoliko mogu Mjehuri putem,nožem, ito i Tako s obzirom na vrlo teško uklobrojmjehura. je smještaj je moguće ehinokokoza iz mozga, niti i iz ukoliko ih a veći organa mjehure drugih je istaknuti kako Moramo U prvom redu se ako dozaraze. broj. načine, ljudi da im iz istih da ližu im ruke i i piju posuda, psijedu djecu, puštaju puste ih da se kući i oko slabo opranu zelenu naročito po kuće, jedu hranu, vrzmaju maslačak. salate, matovilac, radič, poljske Uostalom, nehigijensko držanje Psi

sa

izmetinama,

svojim

su

članaka pune otvorene

trakavice

i krcati

—

173

krajevima bolesti, uvjetuje gospodarstva tako u naše domovine, opskrba riješena gdjejošnije Dalmacije, jednomdijelu ali ima po čitavoj težak vodom zdravstveni problem, našoj sa je je pitkom kuće

i

tako

pa

sve

i ovu.

nekim

U

državi.

Iz svega

izlazi,je

bolest

i domaćih

ljudi

ugrožava životinja, da

Evo

provesti. volje uz jednostavna je laka, kod ehinokoka razvitka lanac klanja prekinuti je glavnih uputa:najlakše ne ni u i organe Sve slučaju kojem primijenjene domaćihživotinja.mjehure od To duboko ili i mačkama; jedna je zakopaj. spali najbolje bacajpsima i svakom i na svako u treba mjestu. vrijeme provoditi glavnih mjera nju da ih razvlače ih i ne lešine dajpsima zakopaj životinja, uginulih Sklanjaj ne domaćim i tebi zaboravi, i smrt i šire zarazu Nadalje životinjama. Ne zaboravi da tvojim Drži pasa. bolesti. i ove raznosilac da broj najnužniji pas je istih iz i da ne čas pa svaki rep, dopuštaj jede pije gura pas njuškupod liže a ti da ukućanima, i d jecu. tobom s t voju ruke, pogotovu tvojim posuda Sirovu vode za otvorene blizu ih zelen, ne drži pse u kući, Ne piće. puštaj vrtove u Ne vodu. štedi pse dobro samo oprane. naročito Ne puštaj jedi salate, i izmet ga. traži. da što nema Pas uništavaj i pasji Sklanjaj pašnjake. staji redovito te se zakonskih osnovu na se pri-.

Ehinokokoza odredbi, suzbija što vrši i likom pasa deshelmintizacija, bjesnoće protiv c ijepljenja obaveznog trakavice i se sa će reći da se odstranjuju ubijaju kojima lijekovi daju psima obavezno određeno pasa vašem Ako u iz liječenje pasa. području je crijeva treba nakon dana tri pse Kroz da interesu vlastitom liječenja pse u liječite. je kroz to jer'će vrijeme vezati, a izmetine spaliti, najbolje uklanjati neškodljivo razviti iz se trakavice mogu izbacivati izmetinama sa kojih jaja psi liječeni nanaročito i treba i da zaraze zameci upamtiti i ljude životinje; sposobni to kroz Zato naročito da su od ehinokokoze vrijeme d jeca. ugrožena glasiti ehinokoke sve od pasa. Uništavaj mjehure naročito liječenih djecu sklanjaj Sve ih ne i i ovaca dajpsima. si našao nipošto klanja s vinja prilikom koje da ovo imali nisu onima svakom mogućnost ove koji prilikom prenesi savjete Zakonu o i ehinokokoza po da znati se treba suzbija Konačno, pročitaju. život i opaveoma bolesti po zaraznih od zdravlje zaštiti je jer ljudi zdravlja bolest. zahvata i bez kronična sna neizlječiva kirurškog M.W. i

*

to teška

da

pa

se

malo

može

dobre

vrlo

lako

u

—

VREMENSKE

PRILIKE U LISTOPADU

mjeseca u)prvoj rujna (utrećoj Listopad je vrlo te i sunčan, dosta i a u i kišovit, oblačan topaonastavilo se i u nepovoljan, drugojtrećoj Takvo kulture. i radove za vrijeme povoljan poljoprivredne bio

dekadi

i

dekadi

studeni.

ovog

oscilirala, mjesecu dnevna) je (srednja Temperatura žitorodnom iznosila u više iznad mjesečna je Srednja negoispodprosječne. minimalna i Maksimalna iznad bila za te oko 12,5 1prosječne.

C, je kraju X. i 18. dne 17. bilo mraza visoke. bile dosta su 1,5"Cje Mjestimično 140 oko u i bilo malo u Sunca listopadu ukupno dekadi, trećoj prvoj je zraka

sati.

174

i

u ovom

dosta

e

----—

-—

—

.

———

Učestale

nastavile iz treće desu kiše, obilne, padati kade a iz ostalim krau rujna(usjevernoj Hrvatskoj),drugepolovine rujna i tokom dekade 8.

Ostali prve veći dio ovog jevima) listopada (do X). mjeseca bio dosta i a takav nastavio i u studeni.

Nešto kiše je suh, topao sunčan, je bilo dne te 28. i 29. X. 22, je još U III dekadi i dekadi (odnosno rujna njegovoj drugoj polovini listopada 60-120 mm Daljeizmjereno ukupnou sjevernoj Hrvatskoj pretežno oborina, 150-300 te u mm, i 200-500 maciji jugozapadnim krajevima primorju sjevernom Tada mm. i su 28. znatne dnevne ko(kao dne X)paleu mnogim mjestima ličine su štete osobito kiše, koje nanijele dosta grožđu. i u 5-10 Pntkraj listopada svega mm, (28.29) Slavoniji palo je pretežno što dobro došlo za obradu tla i dok u ostalim je nicanje posijanog sjemena, je te dane u 20-100 mm. krajevima palo Učestale obilne kiše u i dekadi i drugojpolovini rujna prvoj listopada raskvašeno tlo su znatne štete nekim pričinili poljoprivrednim kulturama, osobito u su velike zriobu su grožđu, mjestima gdje pale količine, produžile te i posve pa kasnijih jesenskih kultura,otežale, onemogućile, poljoprivredne radove. neke

u

dane

dosta

..

Prestanak

kiše

i

do 27. pa porast t emperature listopadu X, 9, pa i duboko zriobu u studeni, omogućio jeprosušenje tla, kasnijih kultura, te sve bili su u znatnom poljoprivredne radove, koji zakašnjenju zbog kiša, i u zrnu kukuruza. kašnjenja velikog vegetacije postotka vlage Jesenska ovisila o vremenskim odnosno tla sjetva je prilikama, stanju i pravovremenom kukuruza i repe, prvenstveno te su kulskidanju jer dvije ture za Sa berbom kukuruža i glavni predusjev sjetvu pšenice. sjetvom p šenice se kasnilo.

II dekade. jako Sjetva pšenice počela je p očetkom Poboljšanje II i III dekadi vremena u i brže kukuruza i repe skidanje vađenje pomoglo kiša u dne 28. i 29. X jenjenomubrzanju.

Slabija Slavoniji nicanju pomogla je Na svim kombinatima u posijanog sjemena. propoljoprivrednim Slavoniji vanredno te se koristio svaki momenat rad za bilo glašeno je stanje, polju ili noću.

Dnevno se oko 3290 bio danju sijalo ha.

Veliki prosječno jeproblem stari i rezervnih manjak strojevi dijelova.

I sa ostalim radovima se osobito sa berbom poljoprivrednim jako kasnilo, kukuruza. iznosila sredinom oko 40%.

Kasni hiNjegovajevlaga listopada bridi su bili u zriobi. želi kukuruz su su Kasne mliječnoj Kombajni koji mogli. sorte nisu dolazile u obzir za kao ni za se z rna, žetvu, siliranje vlažnog jer teško ono od i a ako se tada bi se sita radi odvajalo klipa, odvajalo, začepila loma što dovodilo do velikih zrna, su brati ga jeopet Seljaci zastoja. počeli ali od ovako kukuruza u čardacima. ručno, postoji kvarenja opasnost vlažnog Sušare bile su bilo visoke preoptrećene, jerjesušenje usporeno (i skupo) z bog bio i zrna faktor vlage pa ga se nastojalo (što limitirajući berbe), j e silirati, ali nema stoke da se izvršiti većih količina. dovoljno moglo je siliranje u

sve

od

u

:

.

V.

NEVOLJE PRELAZNOG DOBA Prelazno ili menopauza u žena izmedoba, klimakterij nastupa najčešće đu 45. i 48. a između i 45.

50 dana žena godineživota,rijeđe godina.

Jednoga suoči “se s da izostala to se činjenicom jojje menstruacija.

Rijetko događa obično menstrualno sve naglo, je krvarenje izvjesno vrijeme slabije.

Ipak jedono izostane i noga malo žena otrče svom mjeseca potpuno nije koje gine»nisam li možda trudna«. s obaviti mora kologu pitanjem Čestoginekolog '

.

<

175

-_——a

o

-. m

>

<

“mv

-

nn

m

i

i

—

-

s

—

drugom stanju. uvjerio osloženini doba kad To to Štoje klimakterij?je (ovariji) jajnici prestaju kad može doći do više ne četiri svaka redovito bađati dakle, tjedna, jajašce se s Žlijezdeunutrašnjim hormone,počinju kojeizlučuju lučenjem, oplodnje. kroz to doba žena aktivnost.

Iako ima i kojeprolaze mijenjati svoju smanjivati i vrlo većina tuži na se bez ikakvih laganesubjektivne prolazne ipak tegoba, valove uzrokovati žila mogu krvnih refleksi Poremećeni vrućine, smetnje. noćno može se srca, razdražljivost, znojenje, pulsa, pojaviti ubrzanje lupanje osobito i čudnovati mogu o rgana, spolnih postati osjećajidrugo.Sluznice, nervni rad na sistem, a posljedica Poremećeni i suhe žlijezda utječe upaljene. strah i umor. nesanica, togaje

čitav

niz

da

testova

bi

da

ih

nisu

u

OPASNOST

SKRIVENA

=

=

da

sklone

menopauzi Dosadašnje jepokazalo to dobu. tom svaki tovo Međutim, pripišu prelaznom simpotomkojiosjete boda se zanemare skrivena tako. druge dakle, opasnost Postoji, nijeuvijek bilo neuredna Na Jesti se krvarenja, liječiti. primjer, koje mogu i trebaju ili ako se obliku ponovno dugo krvarenje pojavi produženemenstruacije žena da biti se to mora nakon sve vremena menopauze, razlog dovoljan li utvrditi Treba pregledu. jesu krvarenja ginekološkom podvrgnedetaljnom Osim razili nekim tumorom. hormonalnim uzrokovana toga, poremećajem tom baš u i krvnih bolesti mogu ne organa početi zglobova probavnih žila, znak direktan kao tumači često dobu. se, pogrešno Depresija prijelaznom klimakterija. da

iskustvo

su

žene

u

go-

a

Rma

u

LIJEČENJE tjelesne promjene, klimakterij te žene fiziološka prihvaćaju neugodne Mnoge pojava. ipakjenormalna, bez doba kroz i kao p osebnog ikakvog prelazno prolaze neizbježne simptome bit će znakovi li se menopauze, neugodni teškoće, Međutim,pojave liječenja. i vitamini. sredstva Dobro za hormonalna umirenje potrebna terapija. djeluju treba da sklone za su menopauze Ženekoje ograniče debljanju vrijeme Potrebno crnu hrani. i šećera masti količinu u alkohol, kavu, jeizbjegavati ženinu za imati Ukućani i povremnogo razumijevanja moraju čaj cigarete. atmosfera. tolerantna da se stvori i menu Ženama pomoći razdražljivost aktivnosti. i rekreativne dobu preporučamoumjerenesportske prelaznom svim tim brinuli o što budete I na manja je simptomima, kraju: manje ili da će se pojaviti pojačati. vjerojatnost Vaš liječnik izaziva

Premda

u

žene

i duševne

velike

“

u

aaa maasai

UREDNIČKI

UREĐUJE

Erhatić, dipl inž, Dragutin Dapo, dipl vet, Nada Majić inž, Josip Ljubešić, dipL inž, dr Berislav Mašek, dipL vet.

Zlatko urednik: i odgovorni Glavni

Šime

urednik: i izdavač:

Tehnički

.Vlasnik “.

Rašpica

Nada

Udruženje

pretplata za privredne OOUR SOUR »Vjesnik«

Mjesećna Tisak:

mljekarskih

—

radnika

organizacije TM, Zagreb

ODBOR

Franulić,

SRH.

i ustanove

Uprava 1500

Kolak,

Jelenić, dipL inž, Tomislav

inž, Petar

uredništvo: Zagreb, proizvođače mlijeka dinara, Ilica

i

a

za

31/III, teL

dipl

424-420

1000

dinara

“o