Mljekarski list 4-1983

Suvremena oo

staja, jedna dadazo

os

od aaa

brojnih i

o

doć

u

gospodarstvima a ade

i.

>.

moze

susjedne icon

<a

s

ikada

dt

Mađarske i

Bi

i

|

Ba

i

ai

Nd.

a

i

a

a

ona.

e

I

SKUPŠTINA

ODRŽANA

ZADRUŽNOG BARANJE

SAVEZA

SLAVONIJE |

'

traktora.

jednoosovinskih krava 73.000 cc i fond i stočni rasplodnih grla: rasplodnih Značajan je ovaca. te 50.000 i nazimica krmača i 86.000 rasplodnih junica, 247.500 od 1983. se za takvih proizvodnja Na osnovu god, planira kapaiteta 10.600. tona tona 22.680 pivarskog tona 260 tona ječma, krmnog raži, pšenice, 160 tona suncokreta, tona 10.800 tona 770.000 16.000 tona kukuruza, zobi, ječma, tona 2000 šećerne tona 127.000 repe, cikorije, 8.300 tona | soje, repice, 960 tona sirka uljane 1.990 tona tona konoplja, tona 3.800 metlaša, 1,440 duhana, na sve tona 287.000 2.340 tona bilja i boba krmnog povrća, lupine, stočnog ha.

290.000 preko površini.od velikim sa već su kooperanata ugovorene Znatne brojem površine žitarica, tona 365.000 i preko tako se otkup organizirani ugovoreni očekuje tona 42.000 za tov, komada 280.000 svinjtona 127.000 prasadi raznog povrća, 13.000 tovne komada 14.000 teladi za tov, junadi, 27.000 mesa, komada skog metona 8.600 mesa, tona 2.000 brojlerskog mesa, tona ostalog preko junećeg 27,000.000 komada litara jaja i mlijeka, mesa, sa 79,000.000 peradi, ostalog ,

|

—

—

:

itd.

pored o rganizatori otkup, proizvodnja postigla 4.500 nabavu rasplodremonta, omogućiti kooperantima mnogim vlastitoga 1.200 steonih 1.900 nerastova, 280 nazimica, junica, i krmača nih suprasnih i 180.000 i ovnova peradi. ovaca, šilježaci rasplodnih tona 15.000 nabaviti će ili nabavili organizatori preko Za kooperante tona 200 itd. raznog krumpira sjemenja, već ili preko osigurano takvu Za je osigurati potrebno je proizvodnju 1.140 tona i pesticida. tona 140.000 gnojiva mineralnih svadomaćinstvu, vlastitom naći će potrošnju proizvodnja Znajačna slobodni i ishranu vlastitu za otkup. ishrani kodnevnom stoke, otkupu, Stevo saveza Banić na što ing. referatu U tajnik ga jepodnio Skupštini te hrane, ; u rezerve većeg potrebe su ogromne proizvodnji istaknute uvijek još nauke za i sruke snaga, i PZ-a organiziranih drugih OOURangažiranja ovako za plaambicioznog tih rezervi. Značajan izvršenje p roblem korištenje a, repesticida, (mineralnih gnojiva, na repromaterijala nedostatak istaknut je i nafta gume, dr. za zervnih mehanizaciju, dijelova poljoprivrednu veći dao rentabilnu i visoku za broj proizvodnju je nastojanjima Prilog i znanstvenika. poljoprivrednika radnika, zadružnih stručnjaka, prisutnih 100 i program prihvatila zadrugarstva godišnjice proslave Skupština je zao izdati će se razvoju i Monografija kojomprilikom Baranji, Slavoniji svih oblika rad i do zadrugar1883. od ; razvoj danas, godine drugarstva stva.

Da

bi

se

i

navedena

će

su

,

na

u

'

|

;

u

,

:

stručnjake i zadrugare ustanoviti će se i dodiorganizatore i značke. jeliti povelje, plakete i više odluka iz redovne nadležnosti.

Skupština donijela je svoje Brlek inž. dipl.

Stjepan Za

zaslužne

NEŠTO

——-—

Goveda

O POBAČAJIMA

krave i pobacuju Naime, junice svim od mogu časa tako reći pa pobaciti razdobljima bređosti, oplodnje do sve sam Prema vremenu nastanka mogu se podijeliti u rane pred porod. i kasne.

Rani u bređosti. Zametci pobačaji pronastajuprvimmjesecima koji razvitka biti će iz maternice istiu padnu najranijem stadiju neprimijećeno snuti ili što neće biti zametak napolje, još češće, je uopće pobačeni; uginuli biti će što znači da će se i tkivo maternice će ga sebe resorbiran, razgraditi Takove vlasnik neće i neće ni znati da mu Upiti. pobačaje uopće opaziti je krava ili nastanak za i veoma su junica pobacila.

Uzroci pobačaja brojni od zato mnoge dobro da o tome nešto i različiti; možemo njih spriječiti, je više znamo. češće

što

nego

to obično

se

misli.

u

u

'

ŠK,

Bredost

određenim

rokovima

pojedine životinja porodom.

Ako iz bilo uzroka roka i za nezreo samostalan kojih prije t og još život bude iz maternice istisnut se o nesposoban plod napolje, govori pobaPobačeni redovito su ukoliko a na čaju(abortus). plodovi mrtvi, jeponeki i živ život. za ako izbačeni iako došao, svijet nesposoban je Međutim, je plod, da zreo, i živi i jošnijepotpuno ipaksposoban povoljnim uvjetima dalje se o preranom se, se razvija govori porođaju (partus praematurus).

Općenito da bi smatra rođeno tele bilo za ako mu prijevremeno sposobno život, je čitavo obraslo dlakom.

Smatra da rođeno tele prerano tijelo gustom je ako za bilo nošenc osam a 28 sposobno život, je mjeseci,najmanje tjedana. različitih i uzroka.

Pobačaji posljedica djelovanja vanjskih unutarnjih Prema uzrocima ih u osnovne i nezarazne. zarazne grupe, dijelimo dvije čitav niz zaraznih bolesti štetna Postoji kojima glavna je pobačaj, posljedica ali osim ovih i kod zaraznih često nadose mnogihdrugih bolesti, pobačaj kao O zaraznim bolestima vezuje komplikacija. pobačajima prouzročenim neće biti govora; treba dobro krava ili ovajput ipak »kadgod upamtiti junica treba na ono to su a pobaci, najprije posumnjati zarazne b olesti«. najgore, treba Za svaki Njih uvijek isključiti. slučaj.

Nezarazni obično što ne pobačaji pojedinačno, nastaju sporadično, još znači da može ne istovremeno i nekoliko da a ponekad pobaciti životinja, se radi o ne bolesti.

Takovi učestali ipak nekojzaraznoj mogu npr. pobačaji kao nastati načina biti mogu posljedica neispravne ishrane, držanja, posljedica otrovnim nekim itd.

Uzsa otrovanja biljem, kemikalijama, lijekovima, roci i su veoma nezaraznih, pojedinačnih, sporadičnih pobačaja mnogobrojni različiti. Oni biti i mogu stočare za su grupe nutarnji vanjski.

Obje podjednako važne. uzroci izvana bređe i mnogo na Vanjski djeluju tijelo životinje su a mogu nastati nekim ili u stočešći, držanju propustom uopće greškom će biti više govora o tim p a uzrocima.

Evo što bi sve čara, ovajput vanjskim naročito u bređosti.

Jak udarac u moglo prouzročiti pobačaj, poodmakloj odnosno trbušnu na će na maternicu trbuh, stijenku, koji prekonjedjelovati i može biti da s plod.

Pobačaj prouzročen padom,skokom, tim se potrese u

vrste

za

završava

u

se

su

.

51

a

an

a

e

er

erenanam

me...

ababa<—

ap

e

sen

“=.-iu ma

va

—-.

bređih

životi-

obaranje sputavanje, tijelo; cijelo Naloša vremena. osobito za pješačenja, dugotrajnija t ransporti, n aporni nja, za iznenada ako i krave bređe sklone su stanku pokisnu junice pobačaja u ili čak da ako su hladna vremena, plivajuhladnoj hodaju prisiljenestoje, stoka ako hladnom suviše sa vodi. je vodom,pogotovo Opasnojepojenje većim količinama. trbuhladi voda uz Studena u pa ožednjela požudnopije krvne stežu se i sam maternicu žile, šne organe podražaja jakog Z bog plod. i poi u krvi u se će, zbogtoga, plod plodu posteljici optok poremećuje i biti takovo ako pobačen. uginuti p otraje, stanje gotovo količinama hrane bređa ako nastati se mogu prevelikim goveda Pobačaji ako na takvu kao što su krmiva pogače, pogotovo melasa, repine kom,repina sa smrznutom, može navikla. nisu hranu pljeprouzročiti hranjenje Pobačaje bređa Visoko hranom. ili snivom uvijek rečeno, općenito goveda, gnjilom ako hrana i može štetno Na bređost obazrivo. hraniti treba veoma djelovati između i bez suviše pravilnih uobičajenih omjera jednostrano sastavljena je hrani u Nedostatak i količina jed-. bjelančevina ugljikohidrata. bjelančevina Važno za kao i ako ih u obrocima štetan nako pravilni značenje previše. je je Bređim krmivu. tvari vitamini tok bređosti životinjama, mineralne i imaju samo bređosti se davati naročito kojejeprepisao smiju nekontrolirano lijekovi poodmakloj davani bi prouzima veterinar, dosta mogli koji lijekova jer nakon teškim u veoma ročiti pokupobačaja slučajevima, Ponekad, pobačaj. ruku na To ne se sa šava se nipošto smije svoju liječenjemantibioticimabeznadnom iz moralo takovu bi ukoliko se činiti, prisile slučaju životinju jer znati Treba ishranu za bi se ne meso nadalje ljudi. upotrebiti moglo klati, nastanku sklone naročito da pobačaja. dvojke k oje junice štetno neko od kada tri dana za počelo je Životinje p rosječno pobacuju već za nekoliko to Neki se sati, ga dogodi put prouzročilo. koje je djelovanje U bređosti. zavise o Znaci dana. više tek za stupnju pobačaja ponekad neoili ga maternica rezorbiran biva zametak uginuli razdoblju najranijem znakova naročitih nekih bređosti nema istisne. Do koji prve polovice paženo obično mali ako su bi pobačaju poteškoća pri još plodovi pobačaj nagovijestili kod kod napose Znaci nema. bređosti, drugojpolovi očitiji pobačaja normalni onima se slični Veoma su pred pojavljuju koji porođaja. preranih i vimena zdjelični mljeziva; izlučivanju bubrenju porođaj,očituju nešto sluz. žilava rodnice iz stidnica zovi ponekad izlučuje oteče, omekšaju, su neznatne, vimenu na a U krava promjene kojepobacuju,jošdajumlijeko Znakova iznenada ali koji grušaline. mljeziva poprimasvojstva mlijeko nema. nezaraznih kod bolest nekakvu na bi ukazivali ponajčešće pobačaja često poNakon zaostajanje nastaje pobačaja jedu. Životinje ponekadslabije U poodpovoljna. najčešće pobacila koja je Prognoza je životinju steljice. nisu kanali ako teći bređosti mogu porođajni teško, pogotovu pobačaji makloj često što leži maternici ako ili otvoreni, događa nepravilno, plod dovoljno život i teške nastati Tada po mogu već bio mrtav ako porođaja. prije jeplod svim sa i kod kao posljedicap oroda opasne običnog komplikacije, porodilje treba svakako kod Zato a pobačaja svakog ma, neplodnost. najčešća jetrajna to će ako veterinara pobačaju, pri životinji pomoći potrebno, je koji pozvati uzroke radi li se o ne pronaći pokušati bolesti, zaraznoj nekoj provjeriti desilo bi to ne da se odrediti i te i po stanka mjere preporučiti liječiti, potrebi i drugimživotinjama.

M. W. isto

tako

nasilno

neobazrivo

—

u

u

u

nose

su

a

u

su

a

se

ve-

u

se

—

za

u

se

ne-

52

Ka

KRAVA

ZA 25.000 US DOLARA

Novine

Holsteinsko Američkogudruženjaza crno-šaro govedo su krave o »Louise« US za 25.000 dolara!!!

U »NEWS«,objavile vijestprodaji našem to iznosi novcu nešto više od 187 starih dinara!!! milijuna 25.000 US dolara 11.

1982. smotri Kupacjeizbrojao listopada prodajnoj u Ohio. smotri nešto više od 500 goveda gradu Toj prisustvovalo je kupaca vrsnih stočara iz različitih SAD. krajeva —

na

—

g

c g

e

U SE WALKWAY.PETE LO! Pe.

crno-šaro za Holsteinsko već Spomenuto udruženje govedo deset znanstvene metode u punih godinauspješno goprimjenjuje selekciji veda rezultati nisu izostali. Dokaz tome krave »Louise« 25.000 za i prodaja je US dolara. da stočari rado krave i bikove Doznajemo, kupuju Udruženja tog su u stočarskim u majer sigurni njihova p roizvodna svojstva zapisana tičnim knjigama.

Ovo može biti dobra i našim da i oni u pouka stočarima, B Oosposvojim darstvima samo vrlo dobrih uzgajaju rasplodna goveda svojstaproizvodnih Tako će se, osim va. za i mesa dobiti vrlo dobra proizvodnju mlijeka cijena za a da znamo ona mala! rasplodnu junad nije

Američko

—

—

ZM.

i

di di

a

2

th

i

i

di on aiia

1

S

dak

i

ik

i

a

aa

a

Ma

e

i

a

i s

kodi

a

šo

ki

ab

i

Ma

ataaa

ZET

Koo

a

sti

ish

i

i

oi

i pda

M

na

Ši

at

di no

ii

ao

saća

S ASPIRINOM

OPREZNO

lijek. potpunosiguran koji jeaspirin ljudi štetnih bez Većina međutim, popratnih pojava, aspirin ljudi s bez bi ne ga savjetovanja u potrebljavati smjeli koji ljudi, mnogi postoje liječnikom. nekih sredstvo za što ublažavanje prokušano aspirin je Kao, jepoznato, vrućica i reumatska bol što kao su upala glavobolja), (primjerice simptoma imenom, tržištu samo nego na pod svojim previsoka). nije Aspirin (akonije dio nekih sastavni kadkad p rehlade, hunjavice, protiv drugih preparata je itd. bolova Danas

“

misle

ima

mnogo uzimati može

da

menstrualnih

izbjenajbolje kojih j e jest stanja, Međutim,postoje od čira ili sada bolovali nekad su boluju koji Pacijenti aspirin. gavati za bi ne ili želucu jer smjeli posizati aspirinom, dvanaestpalačnom crijevu,želucu. i medicini U su u izazvati može on zabilježena krvarenja ozbiljna sluzželučane nakon fatalna upala Također, aspirina. iskrvarenja uzimanja I nakon može se nice žgaravice trošenja togpreparata. (gastritis) pogoršati takvi na da znak su biti i one nisu mogu iritirajuće osjetljivi pacijenti rijetke, često sitna, skrivena efekte probavkrvarenja uzrokuje Aspirin aspirina. već ili imati može Ova sustavu. nom postojeću pogoršati posljedicu pojava različitim Između se, da alergikoji ljudi n aginju zapazilo ostalog, anemiju. nakon i astmu, istodobno oni a spirina uzimanja imaju jama,specijalno koji i teškoće kožne razne vrlo lako disanju. osipe dobiju ili hrane nešto već s na uzimati prazan želudac, uvijek aspirin Nemojte ili u razmrvite tabletu nekoliko s rastopite gutanja mlijeka.

Prije gutljaja bolesti

to

neka

kod

na

u

za

u

vode.

malo

bolničkom

upotrebljava aspirinom liječenje dugotrajno samo se on kod nekih tretmanu liječenja smijeupotrijebiti bolesti, kućnognekoliko dana bez od nikad bol i za liječnika. povremenu savjeta dulje Vaš liječnik Premda

u

s

se

NAPREDNIH

TAKMIČARA

POLJOPRIVREDNIKA ZBOROVANJE ZA VISOKE PRINOSE U POLJOPRIVREDI

naprednih zborovanje jubilarno je Đurđevac i Bjelovar. regije općine poljoprivrednika : obuhvaćebilo kukuruza Đurđevac u Na je proizvodnji općine području dt/ha. do od 105,64 su 85,10 a 80 no postigli prinose proizvođača, količini od iz Kladare u Ivanić Marijan je postigao Najvećuproizvodnju U

ovih

Đurđevcu

105,64 dt/ha.

U

dana

takmičila

proizvodnji pšenice

u

rasponu Prvak

od

35,85

—

56,88

15-to

održano

dt/ha.

su

se

43

proizvođačapostigli prinose i

Tomica

god, je općine proizvodnji pšenice području od 56,88 dt/ha. s iz Đurđevca Ferdo prinosom i su 38 takmičila prose su U proizvođačapostigli mlijeka proizvodnji lakstandardne dana kravi 305 u od 4.325 po mlijeka kg proizvodnju sječnu iz Mičetinca Petrović kravi po Josip postigao je Najvećuproizvodnju tacije.

Prvo standardne dana kravi 305 nagrau od 5.533 količini u po laktacije. kg đenima su nagrade. dodijeljenevrijedne u

na

u

1982.

bio

|

.

osam području općina zborovanje je regionalno takmičara. obuhvaćeno 3.078 poljoprivrednika bilo U 47 klubova te je regije. bili Klubovi su kako slijedi: organizirani takmičili u proizvodnji su i 541 takmičarom 19 klubova sa koji Bjelovar i travno kukuruza zrnu i silaži, mlijeka djetelinskih smjesa, pšenice, prasadi. i u i 142 kluba mlijeka kukuruza, Čazma sa 3 proizvođačaproizvodnji prasadi. kukuruza u i 329 klubova Đurđevac 5 sa pšenice, proizvođačaproizvodnji i mlijeka. kukuruza i 114 u 4 kluba Garešnica sa pšenice, proizvođačaproizvodnji i u zrnu i silaži, krumpira mlijeka. kukuu i 94 3 kluba Grubišno sa pšenice, proizvođačaproizvodnji Polje i ruza mlijeka. kukuruza u kluba 134 sa Križevci 4 sa pšenice, proizvođačaproizvodnji i silaži zrnu i mlijeka. kukuruza u kluba i 99 2 Pakrac sa i pšenice, proizvođačaproizvodnji mlijeka. kukuu i klubova 7 Virovitica sa pšenice, proizvođačaproizvodnji 1.625 duhana i šećerne ruza, repe, mlijeka. i Daruvaru bilo Koprivnici. organiziranotakmičara Takmičenje nije 5.658 a 2790 bilo ratarstvu U ha, procjena pripremljeno je ha. takmičara kod 2409 izvršena sa 4973 je 409 bilo 487,7 ha a U proizvodnji pšenice jeuključeno ha proizvođača 15.927 tona i 328 na kod 261 izvršena pronađeno proizvođača je je procjena od 48,5 t/ha. sa prinosom pšenice prosječnim iz ViroviČemernice Stjepan proizvodnju postigao jeKljunići Najveću Nikola iz su tice sa 76,7 dt/ha. Visoke Bukovja postiglijoš Kranjčević prinose Garešnica sa Ladislav 62,8 dt/ha, Lužanić Križevci sa 68,6 dt/ha, Mato, ĐurTomica Grubišno sa Grđevac 58,0 Bosanac Ferdo, dt/ha, Polje Jovo, dt/ha.

Raić sa 56,3 Skreblin đevac, 56,9 dt/ha, Bjelovar Miško, 881 domaćinstabilo kukuruza U jeuključeno takmičenju proizvodnju 1.007 na kod domaćinstava 656 izvršena ha a na 15144 ha, je procjena tona 8.697 postignut je prosječni prinos postignuta jeukupnaproizvodnja

U

nastavku

i

održano

na

—

se

u

—

u

.

u

sa

sa

'

—

—

—

—

sa

—

za

va

a

:

86,4 dt/ha.

sa

Suhopolja je postigao Najvećuproizvodnju i su visoke sa 117,4 dt/ha postiglijoš prinose sa 112,8 dt/ha, iz Kovačević Topolovca Bjelovar Josip Zrinskog iz Čvrstca Križevci Vladimir 110,0 dt/ha, Balog iz Križica Perskić Đuro Čazma 110,0 dt/ha, Pakrac 106,0 dt/ha, iz MagdićJosip Badljevina Garešnica s 105,6 dt/ha, iz Zdravko Šukalj Krajgana 93,0 dt/ha, Vinko iz V. Masinjače Gipoje Jakopec Đurđevac 105,64 dt/ha. iz Kladare Ivančić Marijan bilo 46 U kukuruza silažu za sa proizvodnji jeprijavljenoproizvođača 67 ha izvršena kod 39 na 75 proizvođača ha,postignuta je procjena je od 690,8 dt/ha. i od 4.628,5 tona proizvodnja prosječni prinos Rovišće Đurišević Željko Bjelovar Najvećuproizvodnju postigao je iz Mato Lužanić Križevci Trema 750 sa sa 836,6, Jobać dt/ha, Drago Reder

Ivan

iz

Virovitica

—

a

—

—

—

—

—

—

—

a

—

—

Ladislava

mala.

kico.

zi

nio

BL

—

Garešnica

—

—

sa

66,5 dt/ha.

dni

i

si

a

ded ta

U

proizvodnji području općine jeprijav603 540 ha sa 20.000 tona su sa repe ljeno proizvođača koji proizveli prosječnim od 380 a Uroš Čeran dt/ha, najveću prinosom proizvodnju postigao je iz Virovitica od 775,3 dt/ha.

Dijelke I u duhana bilo samo proizvodnji takmičenje je području organizirano Virovitica kod 820 domaćinstava ha a 2996 na 5.273 tona su općine proizveli duhana. od dt/ha Jurić iz 17,63 Najvećuproizvodnju postigao Suhopolja je šećerne

Virovitica

na

repe

bilo

—

na

—

Virovitica.

samo u organizirano proizvodnji krumpiratakmičenje je općini Gorenica kod 7 i 11! ha na tona 266,7 proizvođača pronađenoje krumpira sa od dt/ha a 242,5 prosječnim prinosom najveću proizvodnju postigao je Kučinić iz Garešnica od 3428 dt/ha.

Josip Hercegovca u na Takmičenje proizvodnji sijena prirodnim travnjacima organizirano kod samo 15 i 15 ha na području Bjelovar općine proizvođača postignuta od 204,7 tona i od 136,5 a jeproizvodnja prosječni dt/ha,najveću prinos p roiod dt/ha Došen Stevo iz Prekobrda 189,5 zvodnju postigao je Bjelovar.

I u na proizvodnji takmičenje sijena zasijanim travnjacima jeorganizikod rano samo 8 ha i pona 9,5 području općineBjelovar proizvođača od 143,5 tona ili od 151,1 dt/ha proizvodnjom stignutom prosječnim prinosom a Antun iz sa najveću proizvodnju postigao jeKristijan Kapele Bjelovar 194,6 dt/ha. području i U proizvodnji mlijeka tamičenje provedeno je organizirano svih 8 kod 206 domaćinstava krava 970 i sa 4,169.376 općina proizvedeno je i od 4.298 dana 305 standardne u kg prosječnom proizvodnjom kg laktacije. kod kravi + po Najvećuproizvodnju pasminefrizij holštajn postigao je količini od 6.285 Međan iz Fereža kod sia kg Drago Križevci, pasmine mentalac količini od 6.232 dana standardne u 305 najveću proizvodnju kg dobro stočar Vilim iz Predavca laktacije postigao Bujger je Bjepoznati

U

bilo

—

na

—

na

—

na

u

—

u

—

lovar.

proizvodnju postiglijoš frizij+holštajn Vanjaus pasmine Jindrich iz Orlovca Grubišno količini od 5.271 u Polje kg.

Sečod Garešnica sa 5271 kg Vlado,Hercegovac Bota Virovitica 4.640 Gojko, Zrinj kg Samelar Vilko Pakrac 4.398 dana u 305 laktastandardne Poljana kg cije. i isporučenu 104.000 Jaod laktaciju Najvećuproizvedenu kg postigla je iz Križevci. godićMarija Bukovlja bilo u samo na Takmičenjeproizvodnji prasadi jeorganizirano području i Kontrola izvršena kod 31 206 sa Čazma. općineBjelovar je proizvođača su 3.791 sa rasplodnih krmača,koji proizveli odojaka prosječnom proizvodod 9,2 po leglu prasadi. njom Gothard iz Rovišća po Najvećuproizvodnju leglu postigla Ljubica je od 4 ili 11 88 po Bjelovar krmače, prasadi prasadi leglu. Štef Ivan iz 60 krmača sa 1.079 Štefović Čazma anja proizveo prasadi je ili 89 po prasadi leglu. su takmičara i orgaZborovanju poredpoljoprivrednika prisustvovali nizatori društvenotamičenja brojni poljoprivredni stručnjaci, predstavnici Đurđevac i konfepolitičkih općine organizacija, Bjelovar, Republičke regije i saveza Privredne komore SSRN- Zadružnog rencije Republike, regije BjePoslovne Instituta za lovar,a, zajednice »Agroopskrba«, oplemenjivanje bilja Instituta i dr. u sveučilišta Zagrebu, Osijek Visoku

su

kod

—

—

—

—

—

—

—

—

—

a

o;

ue

a

om

iam naod

inž.

Miloković saveza referatu opširnom Pajo tajnik Zadružnog Bjeloiznio niz “var i rezultatima o je podataka uspjesima poljoprivrednoj proizinž. Zdenka Horn a rezultate vodnji, objavila takmičenja. je U učestvovao veći poopširnoj brojnaprednih raspravi je proizvođača, te radnih ljoprivrednih stručnjaka, političkih radnika, predstavnika brojnih i stručnih organizacija.

Prvo su fond dali su u nagrađenimadodjeljene vrijedne nagrade čiji radni kolektivi i dobili a su priloge mnogi institucija, porednagradaprvaci i diplome. i Stevi Stanivukoviću su i Vladi Družincu za Diplome dodjeljene višegorad na na dišnji takmičenja području organizaciji regije.

S. dil. inž.

Brlek, U

u

MLIJEKO NEZAMJENJIVA NAMIRNICA od davnine veliko se sadrži Mlijeku je pripisivalo značenje bogate jer Kao hrana sisančadi hranjive sastojke. prehrani namijenjeno jeprvenstveno i zato sastav Zadržati savršen mlijeka je s avršen, optimalan. prirodni, taj sastav to u zadaća svake i osnovna mlijekaproizvodima je mljekarenjenih proizvođača.

Razni činioci mogu kakvoću i dovesti do na nepovoljno djelovati mlijeka i time usloviti loših .njenog pogoršanja dobivanje mlječnih prerađevina. kakvoću i na može znatno Ponajprije, mlijekamlječnih proizvoda utjecati krma. zelena hrana s među krmiva poSvježa pašnjaka spada najbolja jer kakvoću na Jednostrano stočnim voljno djeluje mlječnih proizvoda. hranjenje zelenom ili lirepom, keljom, uljanomrepicom gorušicom, svježim repinim šćem i dr. će se odraziti i okus miris i na pre-' nepovoljno mlijeka mlječnih rađevina.

—

—

'

Pojedine hrane, glikozidi gorušičinog uljapri se iz Ti muzare gorušicom izlučuju organizma njenju mlijeka. glikozidi putem koče rast i radi izazvati znatne mogu bakterija mlječnovrenja toga štete fermentiranih proizvodnji proizvoda jogurta, kefira, kiselog vrhnja, kiselog sira i rast a svježeg dr,jeronemogućuju spomenutih bakterija, upotrebljase fermentiranih vaju priproizvodnji proizvoda.

Pri na mehaničke a na napose mužnji mlijeko strojnoj djeluju jače sile, U normalnim masti. se u mast kuglice mlječne mlijeku m lječna uvjetima nalazi obliku sitnih u su opnom. kuglica koje obavijene bjelančevinastom mehaničke sile ta se a razara, Zbog prejake primužnji, kuglice ovojnica masti veće oblike u nazivamo »slobodna Ako mast«. se mlječne koje spajaju ta može mast okom tada nazivamo odmaslačivamlječna vidjeti, je prostim njem mlijeka. »Slobodna mast« nezaštićena nema i radi izložena je jer ovojnice toga je različitim štetnim i mikrobiološkim Dolazi do oksidakemijskim nasrtajima. cionih što okusa i mirisa se uslovljuje promjena promjenu mlijeka.

Zapaža miris kovini i dr. po ribi, ulju, može također štetno kakvoću bilo na Hlađenje mlijeka utjecati djelovamehaničke sile ili štetnim I tu njem putem mješalice mlijeka. smrzavanjem »slobodne masti« budući da se masti nastaje pojava kuglice mlječne razaraju niskim To tehnološku kakvoću radi pri temperaturama. umanjuje mlijeka znatnih količina masti kod sira gubitaka mlječne proizvodnje svježeg koja iz stočne

tvari

hra-

napr.

u

—

57

| |

mat

mi

Ba

Bo i

adna au

ia

dida ta

i]

ida

Ma

u

m

il

o

ina di

i

i

o

i

da

nt

Bia,bio

oi

Moa Bit i

oi

s

dsl

dida

oda

i

i.

sica

oš

di

Pl

i

dasntdrdelaio

ooo

u

sirutki. U

zaostaje točnih bivanje u

laboratorijskom radu

»slobodna

mast«

do-

onemogućuje

rezultata.

Bo-

mlijeka. životinje stanje tehnološku kakvoću neTakovo znatno Jesti vimena mlijeko mlijeka. umanju zakonskim a prema zabranjeno propisima preradu, podesnoje mljekarsku u ga jei stavljati promet. vrste odlična mnoge sastava Radi podloga hranjiva mlijeko je svojeg zdravom od slobodno vimenu U mikroorganimlijeko je mikroorganizama.

Tek ml.

1 od 10—20.000 u obično mali vrlo ili ih ima zama prilikom broj kod veća to ona a s mikroorganizmima, je mužnjenastupakontaminacija do i mlijekom rukovanju mužnji prilika higijenskih pri nezadovoljavajućih se koliformne štetne Naročito su razvijaju koje bakterije mljekari. isporuke i tvore octenu, One od 15—35%C. bjelančevine razgrađuju mlijeka toplini pri mlii mirisa okusa Radi i promjene kiselinu. togaizazivaju mlječnu ugljičnu jeka. i bilo vrsti štetnih tih Da bi se bakterija nepoželjnih, prodor spriječio i budu drže muzare se u da svjetle kojima staje potrebno je kojihdrugih krečiti. i barem čistiti redovito zračne. se godišnje jednom Moraju biti muzača Ruke zdravo musti samo može Krave moraju prije osoblje. treba ne Za p rostioprane. hranu, polagati mužnje vrijeme temeljito mužnje čistiti stoku. rati stelju.ili slobodno. bi kretao kako se ne treba krave privezati mužnje prije Rep vime očišćeno Tako vlažnom ili izbrisati ima se vime krpom. oprati Zaprljano Zdravstveno

utiče

također

muzne

na

sastav

|

'

za

za

|

,

|

'

osuši

ubrusom.

suhim

su

U

mla-

posudu. posebnu mlijeka tako zagaštetnih velik pa ima zevima smanjujemo mikroorganizama, broj se na crnu pravovrememogu podlogu mlijeka Izmuzavanjem mlijeka. đenje vimena. kod otkriti no bolesnog promjene vidljive Obično se ohladiti. što treba Po posudu prije mlijeko mužnji završenoj a bržem hladnom veću s u dopris hlađenju vodom, stavljadrugu mlijekom rashladnom se nosi p ostiže mlijeka h lađenje Najbrže mlijeka. miješanje 4%C. od niže ohladiti ne se Mlijeko njemu smije uređaju. odmah nakon treba ostali Posude s oprati. i upotrebe pribor mlijekom sreds što hladnom Prvo se primjenom toplijoj propere vodom,a kasnije tako treba Nakon stava postaviti p osude pranja deterdženti). (razni pranje kante i Pribor dobro da se mogu smiju mljekarske mužnju ocijediti. svrhe. se druge upotrebljavati većina Pri mikroorganizama. prisutnih ugiba mlijeka gotovo pasterizaciji kakvoću i aktivne i izlučili oni su tvari štetne No umanjuju ostajudalje koje navedene se mužnji pri mjere poduzeti Upravozbogtogamoraju mlijeka. živih bi kako se s i organinepoželjnih broj mlijekom, rukovanju daljnjem što više zama smanjio. kakvoća tehnološka utvrditi bi Da potrebno mlijeka higijensko mogla na: izvršiti ispitivanje laboratorijsko je živih 1. bakterija Ukupnibroj 2. bakterija Brojtermorezistentnih nečistoće 3. grube Sadržaj treba

mlazove

Prve

izmusti

malu

u

tim

u

u

u

za

ne

za

u

se

4. Miris

i okus

+

sekreciju i sredstava štetnih lijekova 6. Prisutnost 7. mlijeka grušanja Sposobnost vimena

5. Poremećenu

o

mi

—

me

«

a...

za

raskužbu

i

pranje

dodavanjem mlijeka Patvorenjem živih služimo reduktaznim Da bi odredili se pobakterija broj približno mliPrema možemo kusom modrilom. vremenu s metilenskim obezbojenja nekoliko razreda: jekopodijeliti nakon I razred nestanak sati 4,30 boje II razred od 2—4,30 sati nestanak boje od 0,30—2 III razred nestanak sata boje IV razred nestanak do 0,30 sati boje živih ima vrlo mali U prvom razredu u bakterija, mlijeko broj mlijeku održivost vremenski vrlo i vrlo i zato duga. upotrebljivost svježe je jenjegova živih II razredu. ima i u Povišen u Održljivost broj bakterija mlijeku dobra i mlijeka zadovoljavajuća. jošje živih radi U III razredu više broja mlijeko dugo održljivo velikog nije kiseJoš u ovom razredu posjeduje bakterija. mlijeko stupanj svojprirodni što da došlo do losti. Pokus s 68% alkoholom povijenegativan, ukazuje nije kiselosti. šenogstupnja nalazi stoU četvrtom razredu u se ogroman mlijeku brojbakterija (na kiselinu. šećer tine u mlječni mlječnu milijuna) kojezapaženorazgrađuju razredu u ovom Mlijeko nijevišedugo održljivo. nekoliko tada do nestanka minuta i Ako došlo s 68* za boje je pokus je tada ima alkoholom dolazi do grušanja mlijeka.

Mlijeko povišen pozitivan nakiselo.

Kod kiselosti s 1* SH i kiselosti laganoje povišenja mlijeka stupanj više ne može kiselom SH od 1—3* se o mlijeku koje pasterizirati. govorimo Da bi odredili termorezistentnih potrebno bakterija, broj jemlijeko pretodUzorak hodno 35 minuta. na 63,5% C kroz mlijeka stavljamo zagrijati 1 ml Ako veći od 10.000 na podlogugojilišta. jebrojbakterija govarajuću Obično loše se se mlijeka. higijenske prilikeproizvodnji ukazuje mlijeka i dr. loše muzni mljekovodi cjedila, uređaji, utvrđuje oprani može filter kroz se utvrditi prisutnost papir mlijeka poseban Filtriranjem radom kod urednim može Ona nečistoće se u mužnje. mlijeku. smanjiti grube da ali može se mlijeka, jepoželjnijegruba cijeđenjem Doduše, smanjiti mekane sabiremo nikako čistoća u ne mlijeka Cijeđenjem mlijeko. dospije samo a na nečistoće u vidljivi prodiru mlijeko, cjedilu zaostaju koji dijelove nečistoće. i kruti grube dijelovi kad zimskom muzare su Miris naročito i okus su razdoblju pogoršani do dovode ishrana i loše Jednolična u higijenske prilikestaji promjene staji. i okusa mirisa mlijeka. otkriti možemo mastitis pravovremeno reagensa poremećeUpotrebom Ako leukocita odrediti i Možemo vimena. nu mlijeku. brojanjem sekreciju ju 1 ml veći od 500.000 na od više krava leukocita u skupnom mlijeku jebroj kod neke muzare. na ukazuje poremećenusekreciju i sredstva Razne za onemogu-. drugo raskužbu, detergenti tvari»bakteriostaticima.« ih nazivamo i zato rast Njihova prisutnost bakterija ćuju lijekovi, ili znatno otežava fermentiranih u proizvodnju proizmlijeku onemogućuje vode.

8.

u

—

—

—

—

.

—

na

u

—

ne-

u

u

u

voda.

određivanjem najlakše mlijeka dodavanjem Patvorenje ovisno kod znatno o težine kojaje smanjena, specifične mlijeka, patvorenja uzorka na dodane vode. s onim količini tržnim, koji Usporedbomstajskog razliku ukazati točno će nam u da specifičnoj sumnjamo jepatvoren, vode dodane vode. dodane % time i na a pokazatelj je Najsigurniji težini, ledišta to no mlijeka, određivanje jeskupipokus. vode

otkrivamo

na

59

4.

zale

Kras

mlijeka iz se sladora masti, Mlijeko sastojivode, bjelančevina, mlječnog sirnine, Sastav

i raznih

mineralnih

soli.

Mlijeko dijelova: 90% 85 DO ETEOTETIKTITE TTATITI TLITISTETE EPTE 45% 25 poonara 6% 2 “ET TITITIATT TELEPPKTLETIKATKI PITE 51% 25 nopansorp sadrži

TITE

M

tI

Kazeina'i I

DD

O

OETET

albumina

vr

o

E

Mlječnog

sladora

Mineralnih

tvari

—

IU

o

ornarePOT

LA

100

u

—

a

re

slas

iri

no

nan

o

—

TE

PITT

—

a

ao

a

ooo

01

.

Sube

wari

rated

ogra

tao

a

Miijeko

Masti

ra

a

Suhe

tvari

.......

Suhe

tvari

bez

RR

EE

000

aaa

masti

TT

aaa

aa

naše

ga

TS

o

aaa

........0

0000

aa

proizvode

aaa

usao

aa

Specifična centrifugom

Sastav VOGO

E

POLA

a

aoao

fer

akan

iPRE i

E

E

RST

E

dete

TETI

E

Suha

Bivol

Slon

89,3

Mačka

820 855 83,0 79,5 87,1

Pas

Ovca

Svinja Deva Konj Zebra Kada

nae

aaa

mu

je težina

obranog

mlijeka

aaa

85

evaeć

45%

—

142%

—

10,0%

—

(Kod15*C)

1029—1033

tana 0,20% TTTITTVITITI 4% vinu

knorannaba

kadra

90,35%

raaaneslenenon

TITA

anaoošanrraarkkee?

4,7%

rane

e

Mast

Šećer

35

47

2B

0,7

0,7

18

230

10,5 3,3

9,0 34,1 139

Pepeo 0,3

26,8

129

—

Albumin

0,7

150

20,5

_

Kazein

0,75%

TITITNTA

08

48

170

E

6,4

80

143

TT

48

18,0

179

65,9 862

Jelen

34

LITETLI.

ra

107

910

aa

aa

arankatkereneskavaia

124

76,0

Koza

a

aaa

EONA

13,0

732

Magarac

tvar

Ava

ATI

luk

E

870 87,8 822

Govedo

nafaa

ET

ri

Voda

Čovjek

ada

HTUITT

TRE

sladora

Vrsta

.

kaan

DITI

Bjelančevine

Miječnog Pepela

na

17%

—

sadrži: TATE

PHD aaa

85

grana

EOIZE LT € TITITI NTItt 110

KEKE

naace

o

mlijeka

krave

Tae

eee

ir

jetazariije

neobranog

Sastav što

aižetra

1%

—

:

46

08

34

49

0,8

59

0,7

18

0,5

13

9,5

27

0,9

3,1

6,0

0,8

38

12

0,7

1,7

08

49

4B

40

5,3

46

88

33

73

11

29

5,4

39

07

10

6,8

13

19,7

2,8

10,4

14

48

5,83

3,0

07

.

0,7

04

kravlje mlijeko. govori mlijeku ili o to se ističe. sastav kozjem kojemdrugom, ovčjem, posebno Kemijski od vode i suhe tvari. I to nisu se čvrsti kravljeg mlijeka 12,4% sastoji 87,6% dolazi do dobi a ovise o načinu muzare, pokazatelji znatnih odstupanja, jer dr. i ishrane, godišnjem razdoblju Iz Mandekićevog priručnika se

o

tada

se

misli

na

Ako

se

radi

TUBERKULOZA treće,

GOVEDA VEOMA JE OPASNA ZDRAVLJE LJUDI

i PO

godine, imanjima silom zakona obavezno neko i ako se potuberkulinizirati, grlo reagiralo je tuberkuloznim i mora smatra vlasnik će dobiti se se a ukloniti, zitivno, priodštetu.

Tako zakonski i zato vaše dolaze u određuju mjernu propisi staje veterinari da bi obavili važan i To se kao nas, p osao. odgovoran taj stočarski i u već čini i stočari su drugim naprednimzemljama desetljećima iako da to više to tuberkuloze na navikli, ponekismatraju potrebno, nije jer više službenim nema. prema goveda praktički Stvarno, podacima SRH 1981. tuberkuloza u na sa god. pregledanim govedima jeustanovljena što na oni a svega 0,074%, beznačajno malo, ipak prvipogledizgleda koji tako misle da bude se grdno varaju, nekojstaji samojedno jerdovoljno je tuberkulozno da se razbukta i zaraze ostasva pa jedino govedo, tuberkuloza la Zato odmet da se i ponovo na grla. nije uvijek prisjetimo koje opasnosti sobom nosi i spoznamo važnost i korisnost tuberkutuberkuloza suzbijanja oze.

U vremena dok stoku držalo se i dok veći dio još pojedinačno ježivjela života i na otvorenom i od na se tuberkuloze mnogo paši zahtijevalo, nje nije ali čim ni stoku sabilo u se ili i gotovonije bilo, počelo iskljustaje, p retežno čivo hraniti iz i da bude što i tuberkuloza jasalanastojalo mliječnija, počela j e biti sve veća i ali istopo goveda zdravljeproduktivnost opasnost stoke, i velika i život vremeno U a naročito po opasnost zdravlje ljudi, djece.Zapadi stočarstvo se tuberkuloza u se Evropi g dje noj najbrže razvijalo je goveda strahovito tako 50 bilo 30% proširila; Njemačkoj predkojih godina jepreko tuberkulozno. tu su s vremenom više uočasve goveda Stručnjaci opasnost bolest i da se to zlo ukloni. Otkrilo da se vali, proučavalinastojali postoje tri uzročnika tuberkuloze: i tubertipa ljudski, ptičji goveđi k oji p rouzročuje kulozu ali se s i zaraziti naročito mogu goveda, njim drugeživotinje, svinje; što se mora istaći i Ustanovilo da velik se se nažalost, naročito ljudi. broj tuberkuloznih zarazilo i to sa mliljudi goveđim tipom prvenstveno pijenjem i sa Zato i zaštite i se jeka mlječnim p roizvodima. zbog ljudi goveda počelo sistematskim sa i tuberkuloze.

U suzbijanjem sprečavanjem širenja goveđe imalo se i mnogo stoke a bilo tuberkulozom početkujer nije iskustva, je činile Smatralo su se da turbekulozu se pa samo prenose zaraženo, greške. i vimena od tuberkuloze i da klice grlakoja boluju pluća izlučuju iskašljai Za tuberkulozna našle nisu u se vanjem mlijekom. goveda kojih promjene i vimenu smatralo na da ne luče da se od tzv. zatvorene plućima klice, boluju da prema tome nisu okolinu i da ih ne treba opasne po tuberkuloze, uklanjati.

Pokazalo da takvo se neodrživo i veoma sa shvatanje je štetno, jer je sigurnošću da svaka tuberkulozna krava luči sa klice iako ustanovljeno mlijekom vimenu tuberkuloznih nema promjena.

Dokazano da i i ljudiživotinje je najčešće zaražavaju mlijekom tuberkuloznih mlječnim prerađevinama krava, goveda stajama kojima borave tuberkulozna iz goveda ispljuvcimapluća, prolivenim mlijekom, i mokraćom dokazalo da tuberkuloza se u balegom.

Istraživanjima goveda je zaštiti i veliki kada bilo mnogo u problem zdravlja ljudi, jerje vrijeme jejoš tuberkuloznih da velik tuberkulozgovedanedvojbeno ustanovljenoje broj nih zaražen i da opasna ljudi goveđimtipom jenaročito djecu, jerje smrtonost tuberkuloze u bila velika. Jednoto djece zboggoveđe vrijeme dušni bio da tuberkuloza naročito opasna zaključak je djecu, jegoveđa Svake

a

na

većim

svake

svu

odraslu

stoku

veoma

u

u

mora

u

nas

za

'

u

,

u

u

u

'

u

se

sa

a

u

u

sa

u

za

u

za

61

o

o

zd

i rabe

no

aba

inficirajugotovoisključivomlijekom neotporna infekciju,

jer

sa

se

a

na

su

krava.

tuberkuloznih

zdravlja problem govedanije intentuberkuloza tamo stoke i za u staji gdjeje stočarstva, unapređenje jer . naročito veći za zivne nema, nego djece. ljudi, problem zdravlje proizvodnje je | tuberkulozom uvidi da sa da bila su Ova dovoljna dragocjena saznanja oni i i i život mea nema ljudigoveda, šale, goveda jerugrožavazdravlje đusobno druge. jedini ugrožavaju dolazilo se Pošto postavilo obzir, govedauopćenije oboljelih liječenje svede na u učiniti da se tuberkuloza što treba snošljive goveda mjere Pitanje našlo se u i da se s vremenom tuberkulinizaciji Rješenje potpunoiskorijeni. da Pokazalo svih tuberkuloznih i grla. je jetuberkulinizacija uklanjanju zaraženih tuberkulozom način i goveda. najlakškinajpouzdaniji otkrivanja se zaratuberkulin Sva su reagirala smatraju pozitivno goveđi grlakoja i što su obzira bez iz i ženim se moguće najproneumoljivo uklanjajustaja, način to da Pokazalo zdrava. oko se i na je najpouzdaniji duktivnija potpuno i uporno da se mora tuberkuloze s tim sprovoditi, trajno goveda suzbijanja tako radi u Danas se tuberkuloze nema. i tamo pa cijelom svijetu. uopće gdje došlo načina odmah u suzbijanja ovakovog početkusprovođenja Međutim, od stočara aktivne i da bez do ovog se saradnje zaključka razumijevanja i društvenom i treba o važnosti neće biti ništa. Stočara poučitiuvjeriti posla da mu Trebalo tuberkuloze. načina ga uvjeriti suzbijanja ovakvog značenju U tome se i aktivno da sam vlastitom interesu u priključi. dobrovoljno je i se i posustati. je uspjelo smije suzbituberkulozu u navedenih iz uporno goveda razloga Eto, naprijed tuberRezultat izostao, danas ćemo i je zajednički suzbijati. nije jamo dalje i i u nas veoma kuloze u oboljevaju. rijetko malo,a ljudi goveda razmjerno W. M. Tuberkuloza

bila

daleko

u

zaštitu

za

samo

se

: |

u

,

se

na

u

,

,

se

ne

>

CENTAR

POLJOPRIVREDNI

HRVATSKE

organiziranog održanog

4.

5.

A

6.

8.

Pandur, T. Kolarić, F. Belović,

9.

I

10.

J. Belović,

11.

P. Brezovečki,

2.

3.

7.

mo

junice

L

D.

Hegeduš,

D.

12

Gora A Medved,

13.

1

14.

I Vrzan,

Čakovec

PZ-OZO

112000,—

.

“

*

..

=

*

—

=

*

Hraščan

—

Rok

Željezna

z

:

—

.,

Totovec

— 23947 105.000, 24340 620/III 610/Illa 105.000,— 24290 23514 630/III107.500, 500/Illa

:

89.000,

—

Mihaljević, Vularija Subotica

590/Ila

—

Čakovec

M.

cijena

*

Hraščan

Selo

Kupac

*

Totovec

Kraljić, Novo

Postignuta

—

Hodošan

Đ.

kg Težina klasa i

pasmine

junica simentalske Čakovcu u

— — 23879 580/II 124.500, 24063 585/II 121.000, 132.500, 24044 632/II — 545/llla 110.500,—* 24084 23968 530/II 113.000, 123.000, 23948 535/II 520/Illa 112.000,—* 23999 555/II 101.000, 24384 670/Ila 23902 125.000,— 24133

Orehovica

Belenčić, M. Kos, Goričan Palinovec 1 Tkalec, Palinovec 1 Tkalec,

1.

rasplodnih 8. III 1983. godine

sajma

Prigojni br.

Ime, prezime i mjesto broj uzgajača Red.

STOČARSKI

RJ.

CENTAR

SELEKCIJSKI

Izvještaj sa

—

.

.

=

pi

.

—

.

.

31.

Belica Baksa, I Klasić, Belica F. Balent, Draškovec Draškovec M. Naranđa, Draškovec J. Novak, F. Slaviček, Hemuševec Hemuševec F. Slaviček, P. Kočuš, Hemuševec Hemuševec P. Kočuš, Hemuševec S. Mikec, J. Purić, Čehovec D. Kraljevec A. Gosarić, S. Patafta, Cirkovljan D. Kalšan, Prelog A. Marđetko, Cirkovljan A. Rodi, D. Hraščan S. Vidović, D. Hraščan

32.

M.

33.

M.

M.

15. '

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

42.

Tot, Hodošan Hodošan A. Matošić, Hodošan 1 Zrna, F. Hertarić, Hodošan M. Vadlja, Goričan Goričan [ Gudlin, Goričan N. Moharić, Goričan D. Andročec, Gorišan S. Horvat, Palinovec J. Zrna,

43.

D.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

h

Vadlja, D. Hraščan >

44.

Čandi, E. Tišljarić, Palinovec

45.

E.

Tišljarić, Palinovec

46.

L

Sabol,

47.

1,

Palinovec

Palinovec

48.

Šipuš, Hodošan F.

49.

J. Zorčec,

50.

M.

Košak,

Pribislavec

Barila, Domašinec Belica I Baksa, Hodošan 1 Vidović, Hodošan P. Baranašić,

51.

52.

53.

Sa

*

Palinovec

24196 575/II 104.500, 97.000, 24140 550/IIIa, 24226 496/Illa89.000.

114.000, 24086 595/Ila 635/Illa 108.500,— 23527 590/Illa 112000,— 24338 23898 570/IIIa99.000, 23732 565/Ila103.000, 24045 620/Ila111.000, 640/II 24058 114.500, 24441 105.000, 625/III 610/II 24189 109.500, 24190 560/III 97.000, 87.000, 24269 490/Ila 695/Ila 24022 125.000, 106.000, 585/II 24025 24116 570/II 109.000, 520/III 91.000, 23967 112.500, 24282 630/II 610/II 109.500, 23944 595/Illa 104.000,— 25111 555/IIla 97.000, 24074 24370 520/II 96.000, 23964 695/I 131.000, 675/lIla 1 15.000, 23970 580/Illa 24146 100.500,— 24161 735/1 131.000, 125.000, 670/IIa 24031 24578 585/II 106.000, 24271 600/II 108.000, 85.000, 24210 490/III 615/Illa 107.000,— = 24105 555/II 24520 101.000, 24332 635/II 112.500, 119.000, 23998 675/II 695/II 119.000, 495/HI 102.000, 24001 24280 550/Ila122.000, 24584 550/IIla97.000, —

=

—

=

—

z

—

"

.

.

—

.

—

ke

—

s

—

.

—

:

—

S

—

.

—

.

—

“

—

.

—

“

—

.

—

se

—

pi

.&

—

:

—

="

—

.

—

na

.

—

_

—

=

—

Z

—

:

—

“

.

—

.

—

.

—

=

—

_

:

*

—

=

—

>

—

.

teletom

Milan

Mr.

“Izvještaj

rasplodnih Rovišću

sajma organiziranog 23. III 1983. godine održanog

sa

Red.

Ime, prezime

i mjesto

broj uzgajača J. Jendriš,

Brezane

8758

2.

F. Basarić,

Žavnica

4195

3

Z.

Perjavica, Žavnica

4.

T. Bukal,

5.

V.

Prašćevac

Marković,

Prašćevac

u

Postignuta

Prigojni br. Težina kg i klasa junice

l

15051

simentalske kod Bjelovara

junica

cijena

540/Ila 550/II 550/II

110.500, 106.000,

.

106.000,

4172

570/II

109.200,

—

4162

600/IIa

120.000,

—

pasmine,

Kupac »Sirela«

—

Bolić

—

AIK

—

AIK

Bjelovar

»Šumadija«

Rogojevac

»Šumadija«

Stragari »Sirela« AIK

Bjelovar »Šumadija«

Rogojevac

Haganj

4203

K.

7.

Potok Mati, 3801 T. Vukušić, Šimljanica

8.

1

Korenić,

6.

9.

3811

N.

M.

Čordaš,

Prespa

4627

»Šumadija« Stragari »Sirela» Bjelovar AIK

500/III

92.000.

550/Ila

112.000,

520/IIla

— 97.200, —

570/IIla

105.200,

—

—

»Šumadija« Stragari AIK »Šumadija« Stragari AIK

63

hr.

e

o

e

a

<

Ždralovi

ll.

S. Lerenc, I. Kolarić,

12.

M.

13.

IL Remenarić,

10.

N.

4743

580/Ila

16938

650/II

»Sirela« »Sirela«

Sasovac

16993

580/IIa

PZ

Bjelovar Bjelovar Sibinj

N.

17038

690/II

MI

»Zdenka«

Rača

Margetić,

34

Rača

Virovitica 15.

Čanković, M. Starčević, Ruškovac

16.

D.

14.

17.

Novoseljani

B.

Brodarić, Orlovac I. Iličić,Patkovac

4846

590/IIla

»Sirela«

3795

530/IIla

PZ

16961

680/IIa

Sibinj »Sirela« Bjelovar

565/Ila

MI

Bjelovar

»Zdenka«

Virovitica 18.

M.

Piskač,

550/II

Prgomelje

MI

»Zdenka«

Virovitica 19.

M.

Piskač,

620/Ila

Prgomelje

»Šumadija«

AIK

Rogojevac I. Blaha,

Gudovac

600/Ila

»Sirela«

Blaha,

Gudovac

565/Ila

AIK

L

720/IIa

T. Dunđek,

Rovišće

520/II

»Sirela« »Sirela«

M.

Debač,

St. Rača

615/IIa,

PZ

M.

Grgić,

530/II

AIK

540/II

Bjelovar Bjelovar Sibinj

»Šumadija«

Stragari

A.

Ferenčak,

Orovac

610/II

»Sirela«

D.

Jakopović,

Severin

710/II

»Sirela«

600/IIa

»Sirela«

530/II

AIK

Bedenik V.Žeđa, S. Glavinac;, V. Pisanica

570/II

Rogojevac PZ Sibinj PZ Sibinj

V. Pisanica

545/II

Živoder, D. Gudovac L

Međurača

Grgec,

M.

Kocijan,

S.

Srbljenović, Orlovac

I. Debač,

530/II

St. Rača

M.

Pintač, Žabno

Hunjet, Hunjet,

39.

A.

40.

A.

41.

J. Puhač, Z.

560/IIla

Rogojevac PZ Sibinj »Sirela« Bjelovar

610/II

AIK

»Šumadija« Rogojevac “ AIK »Šumadija«

*"830/II

Narta

590/III

Narta

590/IIla

Rogojevac PZ Sibinj »Sirela« Bjelovar

600/II

AIK

550/III

Stragari PZ Sibinj

G.

Topolko,

»Šumadija«

»Šumadija« Stragari AIK »Šumadija«

550/Ila

Pečarić, V. Potočec M. Koščević, Brezovljani

Bjelovar Bjelovar Bjelovar

AIK

610/IIla

D.

42.

»Šumadija« Stragari »Sirela« Bjelovar

S. Vlajnić, Stančić F. Lovrić, Stančić

Nevinac

Bjelovar

Velika

Apatovac

Mr.

mmm

dn

o

ie

i

e

i

i

onoma

»Šumadija« Milan

Bolić

m

UREDNIČKI Nada Petar vet, Šime Đapo,dipl.

Erhatić, dipl. inž,Dragutin Franulić, inž, Tomislav dr Berislav Jelenić, dipl. inž, Kolak, dipl. inž., Josip Ljubešić, dipl. inž., Majić Glavni i urednik: Zlatko vet. odgovorni Mašek,dipl.

Tehnički urednik: Vera inž.

Volarić, dipl.

Vlasnik i izdavač: radnika SRH. i uredUdruženje mljekarskih Uprava ništvo: Ilica telefon 440-476 Zagreb, 31/III, i ustanove 15 za Mjesečna pretplata privredne dinara, organizacije 6 dinara. proizvođače mlijeka Tisak: SOUR OOUR »Vjesnik« TM, Zagreb UREĐUJE

ODBOR

za

a

—

64