Mljekarski list 3-1983

GOD. XX

Zborovanje

»Kluba naprednih

ZAGREB

poljoprivrednika

«, općine Novi Marof,

OŽUJAK 1983.

održanog

25. veljače 1983.

ZBOROVANlE POUOPRIVREDNIKA U NOVOM MAROFU U Novom Marofu održano je 25. veljače 1983. uspješno zborovanje »Kl naprednih poljoprivrednika« općine Novi Marof. Prisustvovali su mu br poljoprivrednici, predstavnici društveno-političkih organizacija, mljel »Vindija« i »Dukat«, stručnjaci Varaždina i Novog Marofa, a organizira] ga Poljoprivredna stanica Varaždin i Poljoprivredna zadruga »Sloga« iz vog Marofa.

Pozdravnim govorom otvorio je zborovanje direktor Poljoprivredne druge »Sloga~ direktor, inž. Stjepan Turković. Istakao je opravdanost pc janja »Kluba 100« i »Kluba 4.000« koji svojom organiziranom proizvodIJ kukuruza i mlijeka postižu iz dana u dan sve bolje rezultate. Tako je re dnu proizvodnju kukuruza od.160.000 kg po jednom pektaru postigao p1 privrednik Ivan Ivančan iz Brezničkog Huma, a u proizvodnji mlijeka T1 Vuraić iz Brezničkog Huma, čije je gospodarstvo proizvelo za Mljekaru , kat« 17.410 litara mlijeka. Za takvu uspješnu proizvodnju, istakao je u sve govoru direktor inž. Stjepan Turković, treba čestitati i stručnjacima Polje vredne stanice Varaždin, a i drugim stručnjacima iz Varaždina, Zagre Novog Marofa - koji su svojim radom doprinijeli tako visokoj proizvc kukuruza i mlijeka u seljač;kim gospodarstvima. Ne smije se zaboravit je općina Novi Marof svrstana u nerazvijene općine u našoj republici svako unapređivanje poljoprivredne proizvodnje ima svoje puno opra nje.

O rezultatima takmičenja u proizvodnji kukuruza unutar »Kluba 100• izvijestio je skup inž. Čanić iz Poljoprivredne stanice Varaždin. Tako su sudionici doznali da je takmičenje obuhvatilo 27 sela i 84 gospodarstva, i da je rekordna proizvodnja postignuta na parceli Ivana lvančana iz Brezničkog Huma sa sklopom od 85,340 biljaka.

Osim rezultata koji su bili postignuti u takmičenju, inž. Čanić je izvrsnim predavanjem upoznao sudionike i sa poteškoćama te proizvodnje u godini 1982., od manjka poljoprivrednih strojeva - posebice pneumatskih sijačica - pa sve do štetnika koji napadaju biljke kukuruza i koje su mjere po- lnž. čanić iz Poljoprivredne stanici trebne da se te bolesti kukuruza suzbi- raždin, voditelj takmičenja za vi prinose kukuruza ju.

Izvještaj o takmičenju u proizvodnji milijeka pripremio je inž. Josii: met iz Poljoprivredne stanice Varaždin. Evo tog referata: Opskrba stanovništva hranom spada u važne pravce borbe za stab ciju. Pored ratarske proizvodnje, proizvodnja mlijeka, mesa, jaja i ostalil čarskih proizvoda značajan je moment u jačanju privredne stabilosti i hrani stanovništva. Da bi se udovoljilo potrebama koje priraštajem i zs vom stanovništva, za raznovrsnošću proizvoda, svakim danom postajt veća, nužno je da se poveća poljoprivredna proizvodnja svih vrsta hr 34

Mlijeko kao važna namirnica,

koja se koristi kao ne prerađevina i preDa bi se popravila u širokoj populaciji

rađevina na našem području podbacuje u proizvodnji. postojeća situacija, kada nam je prosječna muznost krava

oko 1.000 - 1.500 litara mlijeka, poduzimaju se određene mjere, kako bi ta proizvodnja bila veća, rentabilnija i dostatna za potrebe prehrane stanovništva. U tu svrhu poduzimaju se slijedeće mjere: 1. Sekcija goveda; 2. Savjetovanje poljoprivrednika u hranidbi goveda i 3. Osnivanje »Klubova - 4000«.

Selekcijskim mjerama, a posebno uvođenjem novih tipova siinentalca na naše područje primjenom umjetnog osjemenjivanja, dobili smo novi tip mesna-mliječnog goveda, koje po svojim proizvodnim sposobnostima garantira mogućnost zadovoljenja proizvodnje mesa i mlijeka pa i više od toga.

Prema sadašnjem provođenju uzgojna-selekcijskih mjera pod kontrolom proizvodnih svojstava na području općine Novi Marof nalaze se 423 krave i to: 3 bikovske majke (»Elita«), 47 »natprosječnih«, 261 pod kontrolom mlječ­ nosti, 112 sa završenom laktacijom i 148 »Z« krava. I dalje se nastoji povećati broj grla pod kontrolom i na taj način usvojiti kvalitetan rasplodni podmladak. Od ukupnog broja krava na području općine N. Marof tj. 7.576 komada pod selekcijom su samo 423 krave ili 5,5%.

Hranidba goveda obično je manjkava. Od krave se obično očekivalo, i još se danas očekuje u mnogim gospodarstvima tele, koje će biti prodana i privremeno se tako rješavaju financijske poteškoće. Ovakav način gospodarenja ekstenzivan je i ne doprinosi ekonomskom jačanju domaćinstava, a nema značaja ni za zajednicu. U tu svrhu prišlo se savjetovanju proizvođača u vezi sa ishranom krava. Intenziviranjem ishrane znatno bi se više iskoristio proizvodni potencijal krave.

35

U tu svrhu savjetuje se proizvođačima, kako da pripreme hranu za s1 i na taj način da se osigura dodatna ishrana tokom cijele godine. Kod setorice proizvođača već se primjenjuje način siliranja, dok se ostali spr€ ju na izgradnju silosa.

Stočari, koji žele biti nosioci visoke proizvodnje mlijeka, odnosno čij krave davati 4.000 a i više litara mlijeka udružuju se u •Klubove - 4.f Svrha ovog udruživanja jeste u prvom redu povećanje broja njegovog č stva, koje u takmičenju nastoji proizvesti što više mlijeka, ne samo za s potrebe, već i za potrebe industrijske prerade.

Preko tih Klubova poljoprivrednici bi se snabdjevali potrebnim kon tratima za ishranu krava i teladi, te koristili nabavljenim silažnim kon: nom. Budući da se radi o visoko produktivnim grlima, Veterinarska sh trebala bi u takovim stajama, vrštiti češće nadzor zdravstvenog stanja ki (mastitis). Članovima Kluba stoje na raspolaganju stručnjaci Poljoprivre stanice Varaždin i Kombinata, kojima je dužnost, da ih češće obilaze savjetovanja o tehnologiji pripreme hrane i ishrani stoke - goveda.

Kod ovako udruženih proizvođača, kojih na području općine Novi M imade 27, sa ukupno 163 krava, neminovna se vrši kontrola proizvodnih sobnosti na mlijeko, takove krave su umatičene, vode se podaci o njih teladi i sva takva grla mogu u daljnjoj budućnosti biti bikovske majk Za sve ovo potrebno je nastaviti prosvjećivanje poljoprivrednika, l bi shvatili da se na poljoprivrednom gospodarstvu samo intenzivnim p privrednim mjerama može postići maksimum i povećati vlastiti standa1 time istovremeno koristiti i zajednici.

Na kraju bi htio istaći i same proizvođače, koji su u takmičenju s1 lovali: 1. Kuzmić Franjo 2. Hublin Slavek 3. Kuzmić Josip

Paka 138 9 krava Paka 18 5 krava Radešić

46 4. Gorup Zvonko 5. Marenčić Ivan 6. Vuraić Tomo 7. Jalžabetić Stjepan

9 krava

Radešić 9.()7 krava

Radešić

90

ll krava Brez. Hum 4 9 krava

Brez. Hum

a

8. Smrk Drago Breznica 9. Belošević Zvonko Breznica 10. Hadrović Stjepan Visoko 11. Lončar Antun Visoko 12. Marenčić Stjepan Visoko

6 krava 5 krava 5 krava 7 krava 4 krava 8 krava

13. Jelušić Stjepan Visoko 4 k 14. Hadrović Drago Visoko 4 k 15. Miklečić Stjepan Visoko 7 k 16. Baneković Josip Canjevo 8 k 17. Škarec !van Tkalec 4 k 18. Baneković Duro Jales 6 k 19. Sviben Mirko Jales 6 k 20. Kumzić Josip Kračevac 4 k 21. Dvorski Stjepan Crnile 6 k 22. Bešenić Durda Crnile 4 k 23. Vuk Klement Poljana D.5 k 24. Obad !van Poljana D.8 k 25. Filipović !van Poljana G.4 k 26. Balažinec lvan Poljana G.4 k 27. Staničićek Mato čret 6 k 28. Gluhak Anrija Svibovec 7 k

Krave navedenih takmičara su pod stalnom kontrolom Selekcijske : be Poljoprivredne stanice Varaždin, što je jedan od uvjeta takmičenja. Na kravama kontrolirala se je muznost i analiza % masnoće mlijeka, kao i o zahvati koji ulaze u domenu selekcijske službe.

36

Prosječna

~:~: Takmičar 1. Kuzmić Franjo 2. Hublin Slavek 3. Kuzmić Josip 4. Gorup Zvonko 5. Marenčić Ivan 6. Vuraić Tomo 7. Jalžabetić Stjepan 8. Cmrk Grago 9. Belošević Zvonko 10. Hadrović Stjepan 11. Lončar Antun 12. Marenčić Stjepan 13. Jelušić Stjepan 14. Hadrović Drago 15. Miklečić Stjepan 16. Baneković Josip 17. Skarec lvan 18. Baneković Duro 19. Sviben Mirko 20. Kuzmić Josip 21. Dvorski Stjepan

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

Bešenić Durđa

Vuk Klement Obad lvan Filipović lvan Balažinec Jvan Stančićek Mato Gluhak Andrija

proizvodnja

mlijeka u gospodarstvu

Litara mlijeka

Selo Paka Paka

4.400

Radešić Radešić Radešić

Brze. Hum Brez. Hum Breznica Breznica Visoko Visoko Visoko Visoko Visoko Vrh Canjevo Tkalec Jales Jales Kračevac

Crnile Crnile Poljana D. Poljana D. Poljana G. Poljana G. Cret Svibovec

3.921 4.677 3.799 4.700 3.878 4.477 4235 3.759 4.142 4.007

3.980 3.691 3.494 3,918 4.192 3.869 3.870 4.164 3.885 3.828 4.174 4.078 4.005

3.920 3.567 3.620 3.965

Ukupno su takmičari u godini 1982. predali sabiralištima ml~jeka sa prosjekom mlječne masti od 3,770/o.

I. Vuraić Tomo 2. Marenćić Stjepan 3. Kuzmić Josip 4. Gorup Zvonko 5. Jalžabetić Stjepan 6. Dvorski Stjepan 7. Marenčić Ivan 8. Škarec !van 9. Stanćićek Mato 10. Kuzmić Franjo 11. Hublin Slavek 12. Obad lvan 13. Lončar Antun 14. Belošević Zvonko 15. Gluak Andrija 16. Beneković Josip 17. Hadrović Stjepan 18. Kuzmić Josip 19. Jelušić Stjepan 20. Baneković Duro 21. -Hadrović Drago 22. Sviben Mirko 23. l::lalažinec lvan 24. Vuk Klemerit

Brez. Hum Visoko Radešić Radešić

Brez. Hum Crnile Radešić

Tkalec Cret Paka Paka Poljana D. Visoko Breznica Svibovec Canjevo Visoko Kračevac

Visoko Jales Visoko Jales Poljana D. Poljana D.

% masti 3,80 3,73 3,77 3,72 3,84 3,78 3,82 3,76 3,75 3,79 3,77 3,73 3,75 3,76 3,74 3,83 3,75 3,80

3,81 3,78 3,71 3,74 3,79 3,78 3,77 3,71 3,82 3,80

288.370 litara

17.410 litara 16.107 litara 16.098 litara 13.724 litara 13.613 litara 13.466 litara 13248 litara 13.119 litara 13.077 litara 13.036 litara 10224 litara 10.134 litara 9.731 litara 9.547 litara 9.106 litara 8.883 litara 8.753 litara 8.428 litara 8.377 litara 8.322 litara 8.056 litara 7~67 litara 7.925 litara 6.639 litara

37

25. Cmrk Drago 26. Miklečić Stjepan

27. Bašenić Durđa 28. Filipović Ivan

Breznica Vrh

Črnilev

Poljana

G.

6.091 li 6.058 li 5.658 li 5.473 li

Nakon stručnih izvještaja o takmičenju u proizvodnji kukuruza i mlij, brojni proizvođači dobili su diplome i prigodne nagrade.

2

DOBAR STOĆAR SAM LIJEČI SVOJU STOKU Svaku bolest krave muzare, pa čak i najuspješnije izliječane, ipak pr direktni i indirektni gubitci, zato je bolje spriječiti nego liječiti.

Proizvodnja mlijeka nesumnjivo je najosjetljivija u cjelokupnoj poljo vrednoj proizvodnji, jer samo zdrava krava muzara, svake godine uredne se teliti i davati optimalne količine kvalitetnog i besprijekornog mlijeki očuvanje zdravlja i produktivnosti krava muzara svakodnevan je brižan, žak i veoma složen posao, a mora biti i ekonomičan, što znači, treba nastc da bude što efikasniji, a ipak što jeftiniji.

Treba znati da svaku bolest krave muzare, pa čak i najuspješnije iz čenu, ipak prate direktni i indirektni gubitci; tek neke da nabrojimo, srna nje mliječnosti kroz kraće ili dulje vrijeme, nastajanje pobačaja, neplodne upale vimena, bolesti probavnih organa naročito predželudaca, bolesti pe ka itd., itd. Ovamo treba pribrojiti i troškove za liječenje i lijekove, a oni r mali i znatno opterećuju cjelokupne troškove proizvodnje.

Dobro je poznato da loši higijenski· uslovi života, nepravilno držan loša njega krava muzara, nepodesne, nečiste i zapuštene staje, neopram mena, nehigijenska mužnja, netimarenje, nečišćenje papaka itd., a s dr strane loša i nepravilna ishrana i napajanje, svi skupa imaju veliki udj nastanku poremetnje zdravlja, često su i neposredni uzrok bolesti i sas sigurno veoma utječu na smanjenje proizvodnje mlijeka, a samim tim poskupljuju. Naprotiv, osiguranje optimalnih uslova, naprijed nabrojeni velikoj mjeri mogu smanjiti učestalost nastanak bolesti, ponekad i sprijE a samim tim otpada i potreba liječenja i korištenja lijekova.

Pravilnom ishranom i pojenjem treba sprečavati nastajanje proba, smetnji i bolesti probavnih ogana, a posebice sprečavati da se životinje ficiraju sa klicama zaraznih bolesti i invadiraju parazitima Naročito je c sno uvođenje u staje novo nabavljenih životinja s kojima bi se mogle un u štalu tuberkuloza, bruceloza, leukoza i druge bolesti. Zato bi bilo potre prethodno provjeriti njihovo zdravstvo stanje i zatražiti savjet veterine U urednoj štali u kojoj se drže krave muzare neophodno je potre svakodnevno čišćenje, povremeno štale treba dezinfincirati, opremu i pr također, isto tako prema potrebi, a po savjetu veterinara obaviti dezinsel i derartizaciju. Ne treba naglašavati da krava muzara mora biti uvijek č vime, kožu i papke treba stalno njegovati Naravno, da i za obavljanje poslova trebaju neki lijekovi, ali oni sasvim sigurno smanjuju korištenje leko skupljih lijekova, ako životinja oboli.

Posebno značenje pri sprečavanju nastanka bolesti i smanjenju i imaju zaštitna cijepljenja protiv zakonom određenih zaraznih bolesti, z; pregledi i liječenja vimena, obavljanje tuberkulinizacije, eventualno vađ krvi da bi se isključila neka zarazna bolest, te povremeno profilaktične 38

vanje lijekova protiv parazitskih bolesti, naročito metiljavosti. Sve nabrojane poslove organizira i sprovodi veterinarska stanica. U interesu je svakog stočara da sve te mjere u cjelosti sprovede i svoju stoku sačuva od ovih bolesti, jer ako obole veoma se teško liječe, ili se uopće ne mogu liječiti, većina ih je priljepčiva, a sve skupa čine velike štete.

Ako uz sav oprez životinje ipak obole, treba, čim se opazi da sa zdravljem neke životinje nije nešto u redu, što prije, dok još bolest nije uzela maha, pozvati veterinara i započeti sa liječenjem. Svaku bolest u početku nastanka mnogo je lakše, sigurnije i jeftinije liječiti, ili spriječiti njeno širenje, nego kad u svom toku poodmakne. Liječenje je tada sve teže, skuplje, neekonomičnije i nažalost često bezuspješno. Liječenje na svoju ruku i sa svojim lijekovima bilo bi više nego preskupe.

Veterinar će na osnovu pregleda postaviti dijagnozu, propisati lijekove i odrediti način liječenja. Međutim, treba znati da u liječenju neposredno sudjeluju i sami stočari, ponekad više nego i sam veterinar, sa usrdnom stalnom njegom, dijetetskom ishranom, davanjem lijekova i sprovođenjem svega što veterinar u svrhu liječenja odredi i preporuči. Ukoliko sam veterinar ne daje lijek i to prepusti stočaru, a to će se dogoditi ako se lijek mora davati kroz neko određeno vrijeme, tada ga treba davati točno u vrijeme, u količini, i na način kako je veterinar odredio. Isto vrijedi i za preporuku o načinu ishrane i pojenja. Ne zaboravite da vi skupa sa veterinarom liječite životinju i da će upravo o vama ovisiti uspjeh liječenja. U veterinara treba imati puno povjerenje, a i veterinar ima u vas, kad vam povjerava ovaj osjetljiv posao. Sudionici ste u liječenju, a to uostalom činite u vlastitom interesu.

Veterinar je dozu i doziranje izabranog lijeka i trajanje vremena davanja nastajao odrediti što sigurnije sa ciljem da u liječenju postigne što bolji uspjeh. Premalenim dozama lijeka, koje bi đavao stočar, ili u duljim vremenskim razmacima no što je to odredio veterinar, ili ako je iz bilo kojeg razloga stočar skratio vrijeme liječenja ili povremeno izostavio davanje lijeka ne bi se postigao uspjeh u liječenju; sav trud i trošak bili bi uzaludni Naprotiv, mogle bi nastati i neželjene posljedice, to se na primjer može dogoditi kod nepravilne upotrebe suvremenih lijekova, usput rečeno veoma skupih, antibiotika i sulfonamida sa kojima se liječe mnoge bolesti prouzročene zaraznim klicama. Ako se ti lijekovi ne daju u propisanoj dozi, u točno određenim razmacima kroz određeno vrijeme, ne samo da se neće postići uspjeh u liječenju nego će uzročnici bolesti koje smo željeli uništiti postati na taj lijek otporni-rezistentni. Zbog toga, kad bi se poslije u slučaju nužde taj antibiotik upotrebio i kod ostalih životinja inače potpuno pravilno i po svim propisima bio bi nedjelotvoran.

Propisani način davanja lijeka također treba u cjelosti poštivati. Lijekovi su skupi, nažalost, danas je sa lijekovima velika nestašica, mnogih i nema.

Zato ih treba štediti i davati na način kako će to odrediti veterinar, da bi životonja sa što većom sigurnošću lijek dobila u propisanoj dozi. Ako veterinar nije drugačije odredio, najpogodniji način je da ga životinja vodom popije, jer bolesna životinja sve da i ne jede gotovo uvijek će piti. Svako nasilno davanje lijeka na nos ili usta je opasno jer mogao bi dospjeti u pluća.

Pravilo je u liječenju životinja da na svoju ruku ne valja ništa poduzimati i u cjelosti se treba držati uputa veterinara. I da ponovimo, liječenje, pa i ono najuspješnije, skupa je i neekonomično. Zato treba nastojati da nam životinje uopće ne obole.

M.W. 39

MARIJA BAKSA IZ MEĐURIĆA KRAJ KUTINE Marija Baksa je uredna i savjesna sabiračica mlijeka. Dugo obavlja c nost sabiračice. Redovito i dobro uzima uzorke mlijeka, a brine se i o sa

kakvoći mlijeka

sabirališta. Brojne proizvođače mlijeka pozna već »u d\ - jer kakvoću njihovog mlijeka može utvrditi i po samom izgledu! Treb1 napisati, da drugarica Marija održava i sabiralište urednim! čestitke dobroj i vrijednoj sabiračici mlijeka iz Međurića.

z

NOVI PRIRUČNIK O HRANIDBI KRAVA Popuiarna stručna biblioteka »PSB«, koju izdaje »Zadružna štampa Zagreba - OOUR »Poljoprivredni vjesnik«, izdala :e svoju devetu knji; kao priručnik za stručnjaka i robne proizvođače mlijeka: »Pravilnom hra1 bom do veće mliječnosti krava«. Autor tog priručnika je profesor Veteri1 skog fakulteta u Zagrebu dr Marijan Kalivoda. Knjižica ima pet pogla, I. Načela hranidbe krava (uzimanje hrane, sastav obroka, opskrba hranjivim tvarima, osobitosti hranidbe u suhostaju i laktaciji, norme na hranjivim tvarima); II. Krmna baza za hranidbu krava u seoskim domaćinstvima; III. Hranidba krava u ljetnom razdoblju) napasivanje i hranidba zelenom krmom u staji); 40

IV. Hranidba krava u zimskom razdoblju (obroci na bazi silaže kukuruzne biljke, obroci na bazi sjenaže trave, obroci na bazi silaže lišća i glava šećerne repe, obroci na bazi suhe voluminozne krme, obroci na bazi livadskog sijena i pivar_skog tropa, obroci na bazi sijena i krmne repe; i V. Hranidba i plodnost krava (greške u opskrbi energijom, opskrba energijom i produktivna svojstva junica, greške u opskrbi proteinima, greške u opskrbi mineralima, greške u opskrbi vitaminima, prisustvo štetnih tvari u hrani, načela suzbijanja neplodnosti uzrokovane nepravilnom hranidbom i ostalim tehnološkim greškama}; Za naše čitaoce »Mljekarskog lista« objavljujemo drugo poglavlje knjige prof. dr Marijana Kalivode o hranidbi krava u seoskim domaćinstvima.

Osnovna pretpostavka za proizvodnju mlijeka je raspolaganje s potrebnom količinom stočne hrane proizvedenom na vlastitom gospodarstvu. Kod robne proizvodnje mlijeka neophodno je da se proizvede glavnina stočne hrane a za to treba raspolagati i sa znatnim poljoprivrednim površinama.

U gospodarstvima koja drže manji broj krava, hranidba se najčešće bazira na sekundarnoj hrani zaostaloj iza proizvodnje žitarica (slama, kukuruzovina}, industrijskog bilja (glave i lišće šećerne repe}, te sijenu i paši s prirodnih travnjaka.

U nizinskim područjima osnovna voluminozna krma za hranidbu krava, osobito kod robne proizvodnje mlijeka, proizvodi se na oranicama: ljeti zeleno krmno bilje za hranidbu u staji (lucerna, djetelina, leguminozno-travne smjese, zelene žitarice, krmni kelj, i dr.), a za zimu: - silaža kukuruza, sijeno leguminoza i leguminozno-travnih smjesa, livadna sijeno, stočna repa i druga krmiva. I u robnoj proizvodnji mlijeka valja nastojati da se krma i na oranicama proizvodi što manje na račun žitarica i industrijskog bilja, a po mogućnosti, što više da se koristi proizvodnja međuusjeva i naknadnih usjeva, odnosno da se proizvodnja mlijeka nadovezuje na proizvodnju žitarice, šećer­ ne repe i sl.

U SR Hrvatskoj, prema podacima iz 1978. god. ima ukupno 3,275.000ha poljoprivrednih površina od čega približno 1,500.000 ha oranica (48,80/o}.

Krmno bolje proizvodi se na oranicama još uvijek u nedovoljnim količinama.

Oranice se nedovoljno koriste za proizvodnju stočne hrane u vrijeme kada nisu pod glavnim usjevima, tj. u obliku međuusjeva, naknadnih usjeva ili postrne sjetve i sl. Tako se krmno bilje proizvodi na samo 185.000ha oranica, dakle na svega 120/ooraničnih površina, od čega se najviše sije djetelina (71.000ha i sa prirodom od 45 mtc sijena po ha) i lucema (63.000ha s prirodom od 51 mtc sijena po ha}. Valja pčekivati da će se, kao i u ostalim evropskim zemljama s razvijenim govedarstvom, sve više proizvoditi kukuruz za silažu, koji se u posljednjih 20 godina sije u našoj zemlji na samo 30.000 - 40.000 ha s prosječnim, vrlo niskim, prirodom od 250 - 270 mtc zelene mase po ha. Važna stočna hrana za hranidbu krava u seoskim domaćinstvima jekukuruz (zrno, klip) U našoj Republici godišnje se kukuruz sije na 450.000 500.000 ha s ukupnim prirodom od približno 2,000.000 dt, odnosno 40 - 45 mtc po ha.

41

U brdsko-planinskom području osnovnu krmnu bazu čine prirodni 1 njaci: ljeti paša i zelena livadna trava, a zimi sjenaža trave i livadno sij U SR Hrvatskoj ima približno 420.000 ha livada (13% poljoprivrednih p šina) i 1,075.000 ha pašnjaka (35% poljoprivrednih površina). Najveći dio rodnih travnjaka nalazi se upravo u brdsko-planinskom području. Proiz nja hrane na prirodnim travnjacima je mala. Na livadama proizvede SE dišnje 1,112.000 dt sijena (3,5 mtc/ha), što ukupno iznosi svega 30% hranidl vrijednosti proizvedenog kukuruza. Znatan dio ove krme ostaje neiskori: Istraživanja pokazuju da se i u brdskim područjima može ostvariti dobra proizvodnja krmnog bilja na oranicama: leguminozno-travne mjei ne, stočni kelj, silažni kukuruz i drugo bilje, a što može pridonijeti poboljš: krmne baze.

Od industrijskih nusproizvoda u hranidbi krava sve više se koristi pi ski trop (svježi, silirani) i repini rezanci (svježi, silirani, sušeni).

Od vlastitih koncentrata na prvo mjesto dolazi kukuruz, koji se u nidbi krava može koristiti u različitom obliku, no najčešće se koristi mije suhi klip (zrno s kočankom) i mljeveno (prekrupljeno) suho zrno. U posije, vrijeme sve se više u seoskim domaćinstvima koristi silirani kukuruz c se sprječavaju gubici koji nastaju kvarenjem nedovoljno osušenog klip zrna. Siliranje klipa ima određene prednosti pred siliranjem zrna jer klipom unosi u silažnu masu i hranidbena vrijednost kočanke. Na ts način nadoknađuju gubici koji nastaju pri siliranju. Za siliranje mljeve vlažnog klipa ili mljevenog zrna treba po mogućnosti koristiti silo torn manjeg kapaciteta ili druge kvalitetne konstrukcije (silo-rov, silo-jama). mjena prekrupljenog zrna (suhog siliranog ili konzerviranog propions] kiselinom) ima prednosti u odnosu na mljeveni klip kada je osnovni ol voluminozan) s mnogo sirove vlaknine), dok je primjena klipa osobito po; na u obrocima s malo sirove vlaknine (paša, kvalitetna zelena krma i Pored kukuruza, od ostalih koncentrata češće se koriste pšenične posije kinje) i suhi repini rezanci. Trebalo bi nastojati da se stočarima omo. nabava ovih krmiva prodajom pšenice, odnosno šećerne repe. Pšenične pc posebno su značajno krmivo u hranidbi krava zbog svoje ukusnosti, vii količine fosfora, kojeg inače gotovo i svim obrocima nedostaje. Ostale žitll rjeđe se koriste u hranidbi krava.

Kao što je vidljivo seoska domaćinstva često raspolažu sa znatnim ličinama ugljikohidratnih koncentrata (žitarice, repini rezanci, posije), služe kao značajni izvor energije u obrocima Na žalost, proteinski kon trati: uljne pogače i sačme znatno se teže nabavljaju, a i cijena im je vis Stoga su za stočare posebno zanimljivi preparati ureje kojima je mo! zamijeniti proteinska krmiva, lakše ih je nabaviti i cijena im je povolj Na osnovu izvršenih istraživanja u kojima je utvrđen veoma česti de proteina, ali i niza minerala i vitamina u obrocima krava, izrađen je pro1 sko-mineralno-vitaminski dodatak za krave, kojeg pod nazivom „Benura datak« proizvodi INA-Petrokemija, Kutina. Kravama se dnevno daje, pr potrebi, do 0,6 kg na dan.

Prema tome, proizvodnja mlijeka u seoskim gospodarstvima treba] se temeljiti na vlastitoj voluminoznoj krmi i koncentratima, a od kupo komponenti trebalo bi nabavljati manje količine neophodno potrebnih teinsko-mineralno-vitaminskih dodataka.

1

42

Objavljujemo tablicu 29. za hranidbu i pšeničnih posija.

krava sijenom s dodacima kukuru-

za, prekrupe

dnevna

mlječnost u

litrama

vrsta krme u kilogramima

10

15

20

25

sijeno livadno sijeno lucerke ili djeteline kukuruz ili kukuruzna prekrupa pšenične posije

12

9

2,0 0,5

7 5 5,0 1,5

3

3 4,0 1,0

8 7,0 2,5

PONOVO JE POVIŠENA CIJENA MLIJEKU Od 5. ožujka 1983. povisuje se proizvođačima cijena mlijeku od 4,45 na 5,00 dinara za jednu masnu jedinicu. Osim te povišene osnovne cijene mlijeka, proizvođačima pripada i nadalje Republička premija i premije (nagrade} pojedinih mljekara.

1. Cijena za 1 litru mlijeka proizvođačima iz nizinskog dijela SR Hrvatske koji su u prošloj godini isporučili mljekarama manje od 7.000 litara mlijeka: O/o masti 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 3,8 3,9 4,0 4,1 4,2

Osnovna

cijena

16,00 16,50 17,00 17,50 18,00 18,50 19,00 19,50 20,00 20,50 21,00

Republička premija

Ukupno

0,90

16,90 17,42 17,95 18,48 19,01 19,54 20,06 20,59 21,12 21,62 22,12

0,92 0,95 0,98 1,01 1,04 1,06 1,09 1,12 1,12 1,12

2. Cijena za 1 litru mlijeka proizvođačima s brdsko-planinskog područja koji su u prošloj godini isporučili mljekarama manje od 6.000 litara mlijeka: O/omasti 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 3,8 3,9 4,0 4,1 1,2

Osnovna

cijena

16,00 16,50 17,00 17,50 18,00 18,50 19,00 19,50 20,00 20,50 21,00

Republička

1,00 1,03 1,06 1,09 1,12 1,15 1,18 1,21 1,25 1,25 1,25

premija

UKUPNO 17,00 15,53 18,06 18,59 19,12 19,65 20,18 20,71 21,25 21,75 22,25

43

3. Cijena za 1 litru mlijeka proizvođačima iz nizinskog dijela SR Hrva koji su u prošloj godini isporučili mljekarama 7.000 i više litara mlij % masti

Osnovna

cijena

16,00 16.50 17,00 17,50 18,00 18,50 19,00 19,50

3.2 3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 3,8 3,9 4,0 4,1 4,2

20,00

20,50 21,00

Republička

premija

UKUPN

1,30 1,34 1,38 1,42 1,46 1,50 1,54 1,58 1,62 1,62 1,62

17,30 17,84 18,38 18,92 19,46 20,00 20,54 21,08 21,62 22,12 21,62

4. Cijena za I litru mlijeka proizvođačima s brdsko-planinskog

Hrvatske mlijeka: % masti 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 3,8 3,9 4,0 4,1 4,2

koji su u prošloj godini

Osnovna

cijena

16,00 16,50 17,00 17,50 18,00 18,50 19,00 19,50 20,00 20,50 21,00

isporučili mljekarama

Republička

premija

područjt

6.000 i više li

UKUPN

1,50 1.54 1,59 1,64 1,68 1,73 1,78 1,82 1,87 1,87 1,87

17,50 18,04 18,59 19,14 19,64 20,23 20,78 21,32 21,87 22,37 22,87

Iz cijenika je vidljivo, da su nove cijene za jednu litru mlijeka visol time i poticajne za što veću proizvodnju mlijeka u gospodarstvima.

2

TKO JE KRIVAC ZA NAKISELO MLIJEKO ZIMI? Početkom mjeseca ožujka mljekare su zaprimile znatne količine nal log mlijeka. Trebamo se podsjetiti, da mjesec ožujak ubrajamo u zimski J sec! Zar je moguće zimi dopremiti u mljekaru nakiselo ili čak zgrušano jeko? Radnici mljekara s opravdannjem protestiraju zbog nakiselog m}i i traže da se krivici u radnim organizacijama primjerno kazne. Poznat, da svako naše selo ima sabiralište mlijeka s hladionikom u kojem se c mlijeko od mužnje do isporuke mljekari.

Krivci zbog nakiselog mlijeka mogu biti sami proivođači. Nakon mu mlijeko ne odnose u sabiralište na hlađenje, nego ga čuvaju u gospodar u nekoj toploj prostoriji. Iznenadni jugo s temperaturama višim od 16°C vodi do brzog kvarenja mlijeka. Pouzdano znamo, da neki proizvođači do u sabiralište s mlijekom svaki drugi dan!! Misle, zima je pa mu čuvan kući neće naškoditi.

Na žalost, takvo nakiselo mlijeko pokvari cjelokµ količinu mlijeka u hladioniku i posljedično tome i količinu mlijeka u ceE nom vozilu.

44

Krivac zbog nakiselog mlijeka može biti i sabirač mlijeka. Svakodnevno on zna tko od proizvođača dolazi s mlijekom redovito, čak dva puta dnevno, a tko povremeno - svaki drugi dan. I da je u selu snijeg bio do koljena, sabirač je bio dužan upozoriti takve neodgovorne proizvođače, da su dužni i zimi donositi uredno i redovito mlijeko u sabiralište. Kada zimi naglo zatopli, sabirač je dužan posumnjati, da će nagla promjena vremena uvjetovati nastanak kiselosti mlijeka. Radi toga treba biti stalno u sabiralištu alkohola za analizu nakiselog mlijeka. Tako bi se »nakiselo mlijeko« vratilo proizvođaču i ne bi bilo upućeno u mljekaru!

Z. M.

-

POLJOPRIVREDNICENTAR HRVATSKE R.J. STOČARSKI SELEKCIJSKICENTAR Izvještaj sa organiziranog

sajma rasplodnih junica simentalske'pasmine u Velikoj Gorici

održanog

22. II 1983. godine

Prigojni br. junice

Težina kg i klasa

1. S. Antolčić. G. Podotoćje 6 2. S. Perečinec, G. Podotoćje 41

7748 7836

507/lla

94.000.100.500,-

3.

4.

5.

L Hrvaćić, Kuće F. Pukanić, Kuće I. Janković, Cička Poljana

2857 7769 2693

557/11 630/11 609/lla

101.000,112.500,136.500,- *

6.

D. Bobezić, Buševac

7854

475/Illa

85.500,-

8.

I. Petračić, Rakitovec J. Novosel, Kurilovec 9. M. Rebić, Kurilovec

7802 9535 9947

520/lla 550/II 556/Ila

122.000,- * 101.000,107.000,-

10. J. Kuzmec, Bapče 33 11. M. Dijanić, Bapče 29

9563 9995

494/11 529/II

113.500,- *

9674 9751 9766 9886

630/lla 663/lla 490/II 513/IIIa

118.500,123.500,-

16. J. Mužić, D. Podotoćje

9792

500/11

93.500,-

17. J. Gučić, Ribnica

60

9774

562/Ila

109.000,-

18. S. Duran, Strmec 19. S. Stepanćić, Strmec 20. S. Stepančić, Strmec

5729 5590

647/Ila 547/Illa 500/Illa

125.000,110.500,- * 104.000,- *

21. J. Mandek, Strmec

5706

653/I

128.000,-

22.

M. Podlejan, Strmec

5603

570/Ila

119.000,- *

23.

I. Krkanić, Strmec

5870

514/11

94.000,-

Red. br.

Ime, prezime

i mijesto

uzgajača

Kol. 26

7.

12.

13.

14.

15.

J. Borković, Lazina 18 S. Kanceljak, Novo Ciče M. Peternac, D. Podotočje M. Stepančić, D. Podotočje

5808

509/11

Postignuta cijena

98.000,-

91.000,-

90.500,-

Kupac PZ •Sikirevci« AIK -šumadija« Rogojevac PZ Sikirevci PZ Sikirevci AIK -šumadija« Rogojevac AIK •Šumadija« Stragari PZ Sikirevci PZ Sikirevci AIK •Šumadija« Rogojevac PZ Sikirevci AIK •Šumadija« Stragari PZ Sikirevci PZ Sikirevci PZ Sikirevci AIK »Šumadija« Stragari AIK •Šumadija« Stragari AIK •Šumadija« Rogojevac PZ Sikirevci PZ Sikirevci AIK »šumadija« Rogojevac AIK •Šumadija« Stragari AIK »Šumadija« Stragari AIK »Šumadija« Stragari

45

24.

25.

A Ilenić, Obrezina I. Lončar, Lekneno

5644 5771

540/IIla 500/Illa

95.500,89.000,-

26.

S. Guzanić, Lekneno

5822

606/Ila

116.500,-

27.

S. Turković, Lekneno

5625

490/II

97.000

28.

29.

30.

31.

S. Lažnjak, Obrezina I. Duran, Strmec I. Bubanović, Sop I. Bubanović, Sop

5818 5750 8186 8315

690/Ila 633/1 583/11 563/Ila

127.000,124.500,106.000,124.000,- *

32.

33.

I. Mihardin, Bukevje I. Škulec, Drnek

8320 8334

590/Ila 573/11

112.000,104.500,-

8198

516/II

96.000,-

2900

600/Illa

104.000,-

9854 9598

512/11 623/Ila

94.000,147.000,- *

34. J. Matijan,

Drnek

35. J. Breković, Mičevac 36.

37.

M. Vukašinović, D. Podotočje S. Kanceljak, N. Čiče

PZ Sikirevc AIK »Šuma< Stragari AIK »Šuma< Rogojevac AIK •Šuma< Stragari PZ Sikirevc PZ Sikirevc PZ Sikirevc: AIK •Šuma< Rogojevac PZ Sikirevc AIK »Šuma< Stragari AIK •Šuma< Stragari AIK »šuma< Stragari PZ Sikirevc AIK •Šuma< Stragari

* sa teletorr

Izvještaj sa organiziranog

sajma rasplodnih junica slmentalske 23. II 1983. godine u Koprivnici Prigojni br. junice

Težina kg i klasa

Postignuta cijena

1. I. Jakopović, Virje 2. I. Hodalić, Durdevac

10859 14319

590/11 600/Ila

106.000,125.000,-

I. Petričec, Virje F. Hunjadi, Bregi I. Matiša, Bregi S. Ga!. Gola F. Bobovec, Gola J. Petričević, Gola S. Parag, Gola S. Parag, Gola F. Pobi, Gola N. Čimin, Gola I. Šlabek, Novačka D. Bartolović, Novačka I. Jug, Gornja Velika B. Barešić, Jagnjedovac B. Barešić, Jagnjedovac 18. Z. Kovačić, Jagnjedovac 19. J. Martinjak, Peteranec 20. P. Baronić, Peteranec 21. V. Čižmak, Delekovac 22. I. Kraljić, Novigrad 23. I. Kraljić, Novigrad 24. I. Dorešić, Novigrad 25. I. Dorešić. Novigrad

10851 5921 5935 11233 11346 11534 11269 11474 11347 11305 11458 11289 5895 5780 5779 5863 5758 5949 4033 5837 5724 5880 5787

600/II 495/11 580/1 640/Illa 500/II 570/11 520/11 565/11 590/II 650/Ila 505/11 580/11 710/Illa 530/II 605/II 585/II 610/Illa 570/Illa 670/Illa 550/II 645/Ila 550/IIa 645/1

114.000,93.500,116.500,110.500,103.500,- * 103.000,96.000,103.000,106.000,122.000,94.000,104.500,115.000,98.000,109.000,106.000,105.500,99.000,115.000,101.000,120.500,107.000,126.500,-

Red. br.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

46

Ime, prezime

i mijesto

uzgajača

pasmine odri

Kupac ,Sirela« Bje A Mujkić, S Brod PZ Sikirevc: »Sirela« Bje ,Sirela« Bje PZ Sikirevc »Sirela« Bje »Sirela« Bje PZ Sikirevc PZ Sikirevc PZ Sikirevc ,Sirela« Bje »Sirela« Bje »Sirela« Bje »Sirela« Bje ,Sirela« Bje ,Sirela« Bje »Sirela« Bje »Sirela« Bje »Sirela« Bje ,Sirela« Bje ,Sirela•· Bje •Sirela« Bje ,Sirela« Bje A. Mujkić, !: Brod

26. N. Prvcić, Bregi 27. M. Manojkivić, Mali Poganac 28. R. Škrinjar, Delekovec 29. F. Dlaka, Bregi 30. A. Maturanec, Korija

5964 5729 3493 5786 7829

»Sirela• »Sirela« »Sirela« »Sirela«

570/IIIa 99.000.660/II 117.500.640/Ila 120.500,605/lla 131.500,650/IIa 5 122.000,-

Bjelovar Bjelovar Bjelovar Bjelovar

PZ Sikirevci *sa teletom Mr Milan

Bolić

U GOSPODARSTVU JOSIPA VRŠĆAK Ukoliko krenete iz Zeline prema Kominu, naići ćete na putokaz koji pokazuje da ukoliko želite doći u Tomaševec morate skrenuti desno. To selo upravo je naš cilj da Vam predstavimo individualnog proizvođača mlijeka Vrščak Josipa i njegovo gospodarstvo. Na uzbrdici oduševila bi Vas moderna staja, za koju možemo reći da je najmodernija na području općine Zelina, čiji temelji su postavljeni krajem protekle 1981. godine, a danas se u staji nalazi dvadesetak krava muzara. Karakteristično je to da se krave ne nalaze na vezu, već se slobodno kreću po staji. Sama hranidba isto tako riješena je na najmoderniji način, samohranidbom. Naime u jesenskim danima muzare odlaze na ispašu, a zimi im je osnovni obrok travna i kukuruzna silaža, te koncentrat, koji konzumiraju za vrijeme mužnje. Mužnja se obavlja u jednom kraju staje, gdje je prilagođeno Vrijeme mužnje i ishrana koncentratom.

No, potrebno je još neko vrijeme, da se krave priviknu na ovakav tok ishrane i držanja, no vrijedni stočar Josip, sigurno će u tome uspijeti.

Moramo napomenuti da je u realizaciji izgradnje staje sa financijskim sredstvima učestvovaia Zagrebačka Mljekara »Dukat«, koja je kreditirala proizvođača sa 170 milijuna starih dinara.

Ukoliko pogledamo proizvodnju mlijeka u tom domaćinstvu unatrag če­ tiri godine, možemo konstatirati da se ona povećala pet i više puta. Dovoljan je podatak da je za potrebe RO •Dukat« OOUR Mljekare Zagreb u toku 1979. godine predano svega 2.029 litara mlijeka, 1980.godine 8.226 lit., 1981.god. 9.093 litre i 1982. god do desetog mjeseca 15.057 litara, s tim da će isporuka u slijedeća dva mjeseca doseći količinu od 20.000 litara. Na tim količinama proizvodnja mlijeka sigurno neće stagnirati, nego će se povećavati, pa poželimo da ovo domaćinstvo jednog dana dosegne i rekordnu proizvodnju koja će biti rezultirana marljivim radom i zalaganjem Josipa i njegove obitelji.

Božica Skender

UPALA PLUĆA Posljednjih nekoliko dana živa se u toplomjeru ne šali. Počela se neumoljivo spuštati U takvim klimatskim uvjetima pluća su organ koji najlakše postane žrtva infekcije. Rezultat je upala pluća. Danas ću vam govoriti o toj bolesti.

Upala pluća, ili kako ih u medicini zovu pneumonije, možemo podijeliti u dvije grupe, na primarne, koje nastaju samostalno, kao akutne bolesti, i na one koje se javljaju kao posljedica drugih bolesti. Mikroorganizmi koji 47

izazivaju upalu pluća su u ispljuvku, katkad i u krvi. Ti uzročnici pre; se zrakom. Vrijeme od infekcije do prvih znakova bolesti varira od 6 d sata. Ljudski organizam može biti oslabljen naročito prehladom, premor šću ili pak dugotrajnim ležanjem (kronični bolesnici, ili stari ljudi) i tad mogućnosti za upalu pluća povećane. Tako.đer, češće je mogu dobiti i oi ljena djeca nakon preboljelih ospica, šarlaha, hripavca itd.

ZNAKOVI BOLESTI Bolest se pojavi naglo, s visokom vrućicom do 40 stupnjeva, crven u licu, kašljem, ispljuvkom ciglaste boje i probadanjem u grudima. Povi: temperatura potraje i sedam dana. Vrlo često na usnama izbiju brojni hurići. Kod težih upala pluća srce je prilično opterećeno, pa se može dog, da se pojave znakovi zatajivanja srca.

NIJE VIŠE BAUK Veliku.revoluciju u liječenju upale pluća predstavljao je pronalaza1 moterapijskih i antibiotskih sredstava. Sa antibiotskim lijekovima simp1 bakterijske pneumonije se poboljšavaju vrlo brzo nakon počet.ka liječi Dok je prije umiralo 20 posto bolesnika (nekada i 40 posto), danas se sl svatko, tko je prije oboljenja bio uglavnolli zdrav, izliječi. Međutim, rr ljudima koji već boluju od neke kronične bolesti (srce, jetra, bubreg), a t uglavnom stariji ljudi, upala pluća još odnosi popriličan broj žrtava.

Vrlo je važno osigurati bolesniku velike količine vitamina C. Popi kašalj ublažuje se mnogim tabletama i sirupima protiv kašlja, to jest za 1, iskašljavanje. Preporučuje se davati bolesnicima tekuću, ali kaloričnu hl i napitke. Vrlo dobri su voćni sokovi, juhe, mlijeko, čaj, jaja i šećer. Organi oboljelog čovjeka moramo ojača.ti kaloričnom hranom i vitaminima, ka1 pomogli djelovanju lijekova.

U nekim većim kolektivima, kao što su kasarne, škole, domovi, u pluća mogu se javiti i kao epidemija, pa u takvim slučajevima valja obo izolirati i onemogućiti širenje infekcije.

Vaš lije

n

uu

n

u

uuuuouuu

----•

UREĐUJE UREDNIČKI ODBOR

ŠiII1:e Đapo, dipl. vet., Nada Erhatić, dipl. inž., Dragutin Franulić, iriž., P Kolak, dipl. inž., Josip Ljubešić, dipl. inž., dr Beri

Jelenić, dipl. inž., Tomislav Majić

Glavni i odgovorni urednik: Zlatka Mašek, dipl. vet.

Tehnički urednik: Vera Volarić, dipl. inž.

Vlasnik i izdavač: Udruženje mljekarskih radnika SRH. Uprava i u ništvo: Zagreb, Hica 31/III, telefon 44Q-476 Mjesečna pretplata za privredne organizacije i ustanove 15 dinara, proizvođače mlijeka 6 dinara.

Tisak: SOUR > Vjesnik« - OOUR TM, Zagreb