Mljekarski list 2-1983

dii

Zbog

zatrpanih

seoskih

puteva

og

snijegom,

a

teže

a

se

dolazi

do

sabirališta

mlijeka

ŠTO BI TREBALO ZNATI O PREŽIVANJU | PODRIGIVANJU SAČUVALO ZDRAVLJE GOVEDA BI SE DA stočarstvu se U suvremenom Razlogjejednogoveda. najviše uzgajaju i su i pomeso stavan; mlijeko, neophodno najvrednija prerađevine njihove koriste ništa se ne a se od hrana trebna baca, otpatci ljudi; goveđegtijela i od svih domaćih Govedo i najproduktivživotinja industrijski prerađuju. je što tome u svom i tijelu najjeftiniji.

Razlog je govedo nije,uzgojnajkorisniji celuloze kabaste hrane u količine kojoj jeftine jenajviše goleme prerađuje i rada i meso, a to može učiniti u probavnih pomoću ustrojstva svojih mlijeko celuloze vrši se organa, glavnapretvorba gdje predželudaca prvenstveno od U tom hranu. visoko procesu značenja; preživanje je presudnog vrijednu olakšao i što više stoci bi kako bi svaki zato prežistočar, svojoj omogućio znati. nešto trebao istom o podrobnije vanje, ovisno da što refleksna o volji, znači, radnja, nije Preživanje jeuvjetno da mu od a po mogućuje govedo, jer značenja živctnog je životinje, htijenju hranu u usta, ponovno brzinu već na vrati iz ponovno je pojedenu buraga i na vrati zatim i slinom a sa predželuce taj prežvače, pomješa temeljito kao hrane količina velikih način u celulozom, bogate iskorištavanju sudjeluje lišće osušene raznog što su bilja, stabljike kukuruzovina, p ljeva, slama, sijeno, čine tri tri a sve može u itd. se drveća zajedno podijeliti radnje Preživanje iz se u Prva ciklus predžesadržaja vraćanju radnja s astoji preživanja. jedan i i izvana ludaca u usta, što se može najprije pogledompratiti; primjetiti kratkim iznenada sa duboko se stezanjem prekida udahne, taj udisaj govedo i vrat, a malo zatim odmah trbušne mišića glavu ispruži govedo stijenke, dio odnosno usta. u utisnut akta drugi radnja, Druga jednjak putuje zalogaj iz od se žvakanja buragavraćenog temeljitog preživanja sastoji polaganog, usta čvrstim sline. sa obilnim sa zalogajem zalijevanjem Zajedno zalogaja tu tekućinu i nešto iz životinja s adržaja: tekućeg dospjelo predželudaca je se u Treća i nakon radnja posljednja sastoji gutanju prvihžvakanja proguta. mala ciklus završio Pošto se pauza, odmor, nastaje zalogaja. prežvakanog sa zatim nastavlja preživanjem. obroka Evo i nekih sastavljenih podataka preživanju brojčanih pobližih i slame: od sijena a

u

u

u

u

a

o

'

obroka

nakon

preživanja 24 sata Brojpreživanja 24 sata u preživanja Ukupno trajanje perioda pojedinog Trajanje Veličina zalogaja kojegpreživa ciklusu Brojžvakanja jednom po preživku (zalogaju) žvakanja Trajanje ciklusa Početak

u

Pauza

između

Ukupna

dnevna

8

3—

Tsati 60

40—

70

40—

60

sekundi

5sekundi 60

40—

kilograma i načinima

hrane

vrsti

minuta

grama

3—

sadržaja prežvakanog ovisni

6—

80—120

dva

količina

90

30—

u

minuta

30—

preživarija Međutim, u i života. po svoj u godan pobuđuje osjeprilici goveda Preživanje hranjenja okoliša mir, odmaranje, pogoduje nastupu ugodna temperatura tišina, ćaj; Zato stoci dio sastavni a i probave. preživanje jebitni preživanja, temeljitosti način

i brzina

su

o

i

a

18

o

rop

ian

sno

Paoa

o

mt.

A8

3

tt

mc

is

s

Ma

Istovremeno

se obavezno i stvari izu preživanje goveda podriguju, iz nastale hrane u bacuju predželudaca Zato plinove prilikom vrenja buragu. treba nešto znati i o podrigivanju goveda. također se u iz Podrigivanje je refleksno, izlaženju sastoji preplinova dželudaca hrane u koji nastaju izobilju prigodom vrenja buraga.

P odrigivremenski usko vezano sa u vanjeje pokretanjem buraga.

Izlaženje plinova usta kratkim dio izbačenih popraćeno j e prigušenim šumom; najveći plinova ulazi kroz dušnik tek u dio iz usta a izlazi se pluća, manji napolje.

Najviše stvara nekoliko sati nakon obroka.

Odraslo izluči plina uzimanja govedo dnevno oko litara 600 Računa da se se satu do 30 plina. jednom podrigne izravno ovisna količini Frekvencija puta. podrigivanja je nastalog plina hrane lako se buragu.

Vrenjem bogate ugljikohidratima koji prep lin vriju težno od kod celuloze sastoji ugljičnog dioksida, naprotiv razgradnje vrenje ali i metan.

Govedo hrani se jesporije, postojanije glavni sastojak je koje samo sa 15 do 20 satu i tom 15 do 20 u sijenom podriguje puta pri izlučuje litara nakon zelenom sa krmom ili plina, naprotiv hranjenja svježom d jetelinom i 60 do 90 a količina satu, podrigivanje učestalije je broji puta plina iznosi 40 do 50 litara. i učestalo na.

Pojačano, glasno podrigivanje ukazuje u naglirazvoj npr. plina buragu, ponastalog zbogabnormalnog v renja, četku nastanka nadma pjenušavog, akutnog buraga.

Naprotiv životinja uopće uz

a

u

u

o

u

u

u

19

Ba

a bt a i

i

and

ot

os

vi

i

dn

nt

da

a

i

al,

a

i

koi

o

a

ri

Sah

1

i

jednjaka, začepljenja podriguje, podrigivati malo, hranom i kod sa nih pjenušavog buraga vrenja upalakapure, prenatrpavanja Poizmeđu i kad jednjakapredželudaca. prohode sadržaj začepi pjenušavi bolesnih znake uz probavdrugih stanja pogotovo remetnje podrigivanju, da i nih opomena organa, naročito signal je pouzdanaje predželudaca, hitna veterinara. pomoć potrebna kod

kod

vrlo

ili će

ne

akut-

u

a

M.

W.

SNIJEGA I ZIME IMA DOVOLJNO! Drugog tjednamjesecaveljače obilan pao snijeg cijeloj je liPrekrio SR oranice, Hrvatskoj. je i seoske ceste vade,šume, puteve. žePšenica dugo konačno, jedobila, će štikoji je pokrivač ljeni sniježni zimskih i titi od neugodnihopasnih Radi ratari i stočari smrzavica. toga i se ove su godipredahnulinadaju urodu dobrom vrlo ne pšenice. donio i brojnenevolje.

Snijeg je vozilicestovnim Otežan jepromet i teže seoski su ma, putevi zatrpani u

nam

|

se

do

dolazi

seoskih

sabirališta

mli-

ga jeka. drugihpoteškoća . da se tada mljekarMljekare znaju i ske kantice za neZaca pribor mužnju Donekle to i pere. dovoljno je pazeći. vode ima zumljivo jer manjetople sabirališta čistoća Uzorna nerado stočari seoskog gospodarstvu, hladnom vodom. peru tajpribor Da kanticu pravu cjedilo mlijeko, muzlicu, pogledajte mljekare bilo ili sisni Muzni i kantica mlijeko ljeti pribor sklopstroja mužnju.

Na treba biti način ili zimi biti nakon oprano. koji upotrebe temeljito nekoliko evo oprano savjeta: bi ostakako hladnom treba muzni 1. Nakon vodom, pribor oprati mužnje vodom temeNakon treba odstranio iz tak toplom posuda. mlijeka toga dodati sredstvo vodu treba Obvezatno muzni u toplu pribor. ljito oprati četkom za posuda pranje. ribanje Boljempranjudoprinosi pranje. kantica i Nakon pomuznog mljekarskih pribora temeljitog takvog pranja Muzvodom hladnom vodom i trebno ponovo isplahnuti. toplom poprati je bi se kako kantice treba okrenuti s otvorom prema dolje mljekarske licu, zaostatak vode iscjedio; kroz tkanina i raznih treba 2. Posebnu koje pažnju posvetiti pranjucjedila treba obvezno nakon Tkaninu 'se mlijeka svakogcijeđenja cijedi mlijeko. ili vodi dodati sredstva za Dobro vodi u pranje sapunice. prokuhati. je ih treba vodi bile u minuta desetak tkanine Nakon što su ključaloj uže hladnom vodom na za i objesiti sušenje; isplahnuti

ima

I

zimi.

\

Pa.

ra-

;

*

Šena

a

u

s

su

u

—

za

za

za

mora

se

s

za

s

—

20

s >

i

Kantica

Muzni sklop, treba ljitog pranja

skica SŠ aji

za

sik

mlijeko

treba

biti

uredna

i čista

sisaljke stroja mužnju vodom nalazi se u priključiti posebnuposudu kojoj sredstvo raskužbu. i tako stalno nalaze za se u raSisaljkemlječnecijevi skužnom sredstvu. : Na isti način hladionici seoskim sabiralise za u peru opisani mlijeko štima. da dužni što brže nakon što su odUpozoravamosabirače, jemlijeko veženo hladionika u seoskom za mljekarupristupiti mlijeko pranjuposude sabiralištu. takvih čistoće Primjenom higijenskih mljekarskog mjeraodržavanja pribora i se omogućuje dobivanje zdravog, čistog dobrogmlijeka.

3.

to

a

i razvonik

su

kod

nakon

za

na

teme-

s

p o

u

ZM.

DOBAR

PUTOKAZ

ZA POLJOPRIVREDNU

PROIZVODNJU

Republički poljoprivredu je i društvenom o objavio knigu »Agroindustrijski kompleks« knjigu planu, i SR o u dogovoru samoupravnimsporazumima poljoprivrednoj proizvodnji od do za 1981.

1985.

Hrvatskoj razdoblje godine. ima 11 odredbe Spomenuta knjiga poglavlja kojaobuhvaćajupojedine SR »Narodnim a novinama u društvenog plana Hrvatske, kojijeobjavljen 33/81 od 18. kolovoza društveni 1981.

SRH«,broj dogovor razvojuagroinSR o osnovama samoupravne sporazume dustrijskog kompleksa Hrvatske, raznih grana plana razvoja poljoprivredne proizvodnje: i žitarica i žitaričnih a)grupacije proizvodnju, preradu promet proizvoda; komitet

i šumarstvo

za

SR

Hrvatske

izradio

—

o

za

21

eon

a;

o

son

o

varenje

a

a

s

im

ae

odao aa

ass

andol

3

mlijeka b)grupacije proizvodnju, preraduprometstoke, ne hrane; i i preradu prometvoća,povrća cvijeća; c)grupacije proizvodnju, morske i i slatkovodne za preradupromet ribe; d)grupacijeproizvodnju, i i konšećerne šećera za repe, preradupromet e)grupacija proizvodnju, ditorskih proizvoda; i i masti; uljabiljnih preraduprometuljarica, f)grupacijaproizvodnju, alkoholnih i bezalkoholnih i za g)grupacija proizvodnju prometgrožđa, i pića; obradu duhana i duhanskih i za preproizvodnju, preradu h)grupacija i

za

i stoč-

mesa,

za

za

rađevina.

društveno

podacima stanovništva poljoprivrednog 1985.

14,9% godini Prema

u

Tablica

ekonomskograzvoja predviđa smanjenje koliko bilo u 1980. na sa ga 20,5% godini je se

1

Socijalno-ekonomska

stanovništva

struktura

Hrvatskoj

SR

u

009

u

1980.

1985. 1980.

100,0 4.6240 4.7600 100,0 1985.

Ukupno od

stanovnika

SRH

u

toga:

poljoprivredno nepoljoprivredno Ekonomski

od

950,0 3.7640 2.1320

aktivno:

toga:

poljoprivredno nepoljoprivredno

20,5 85,1 4.050,0 79,5 100,0 2,180,0100,0 7100

149

254 1.7790 74,5

5410

401,0

15910

184 81,8

stručnjakagodini živjeti gradovima gradprocjeni skim stanovništva SR Hrvatske.

Da bi 58% mogao naseljima približno radnika iskoristiti novi će biti tvoru zaposliti broj bolje potrebno strojeve otkloniti »uska brži u nicama, razvijenih grla« proizvodnji,razvoj nedovoljno ubrzati male područja, privrede, bolje iskorištenje zemljišta, poboljšati razvoj kao i smas udruživanje poljoprivrednika udruženog rada, organizacijama i rada. dopunskog prekovremenog njenje i od namirnica posebnogjeznačenja Razvojpoljoprivrede proizvodnja SR stanovništva za preHrvatske, stabilizaciju snabdjevenost tržišta, razvoj hrambenim i i pote za uvoza sirovinama, proizvodimaprivrede smanjenje izvoza. većanje znati koliko Dobro će se u 1985. godini proizvesti: je Prema

će

1985.

u

i

u

se

a)

žitarice od —

ukupno

—

toga: pšenice

1,550.000 tona

&

kukuruza

—

3,000.000 tona

zobi, raži, ječma mesa b) ukupno od toga: —

—

oo.

=at

2

2.0

i

tona

4,853.000

done

i

do

dnt

ode

m

i

i

i

o

nk.

303.000

tona

386.700

tona

o

i

a

i

a.

diam

soon

=

.-

bono

no

—

—

—

—

—

—

—

—

svinjskog govođeg peradi ovčjeg mlijeka jaja

+

1.180

163.200

tona

93.800

tona

122.000

tona

7.700

tona

milijuna

litara

1.220

miliona

ribe

morske

51.600

tona

ribe

slatkovodne

24.000

tona

1,980.000

tona

150.000

tona

maslina

36.000

tona

duhana

28.500

tona

c)industrijskog bilja: —

—

—

—

šećerne

repe

uljarica

1,800.000 tona d)povrća ukupno od toga: 1,050,000 tona krumpira mahuna 26.000 tona graha,graška, tona 724.000 ostalog povrća voća i 827.000 tona €) grožđa Sudionici da radi društve< društvenog dogovora s matraju je, ostvarivanja nih 1981. do 1985., planova predviđenihgod. neophodnopotrebno osigurati i dodatna sredstva i od za do 1983. za proizvodnju mlijeka razdoblje i mehani1985., i to za opremu primarnupoljoprivrednu proizvodnju, njenu te i zemprograma provođenje zaciju povećanjauređenja poljoprivrednog ljišta.

U možemo i ovo: knjizi spomenutoj pročitati Radi i podsticanja poljoprivredne proizvodnje, njenogpovećanjabržeg i razvojausvajanja potrebno inovacija, je: nastaviti i uz proizvodnje kravljegovčjeg premiranje mlijeka povoljniji s na postupak proizvođačima brdskopodručju odnosu ravničarsko područje; planinskom nastaviti vune; ovčje premiranje nastaviti zaliha uz mesa programa u živoj kreditiranjeproširenje s toci; zaštitne uvesti i za ratarske kulture ječam, cijene raž, pšenicu, druge j aru od interesa za Republiku; uvesti nadoknadu kvalitetne muške i odrasplodnjake (bikovi ovnovi) nosno spermu; njihovu uvesti i dr. za regrese umjetnagnojiva Ovakvim društvenim i realnim nema u dogovorom planovima bojazni poljoprivrednoj proizvodnji.

—

—

—

—

.

za

mesa

za

u

na

za

i

ZM.

PROIZVOĐAČI

| SABIRAČI MLIJEKA NE PATVORITE MLIJEKO!

vrlo često i »obilno« Svjedoci brojnim mlijeka vode. Teško krivce uhvatiti Kada na mlijeko dolijevanjem patvori je djelu! sabiralištu se u nadzire kakvoća tada redu i kakvoća sve u mlijeka je smo

da

se

u

sabiralištima

—

zadovoljava. mlijeka količina

vode.

Nakon

nadzora

Tko

donosi?

—

sve

se

Proizvođač

mijenja,mlijeku

nalazi

se

u

ili sabirač?

Takvom

ju dana stati na treba štenom i nečasnom mlijeka kraj.

Patvorenje jednog poslu zakoniku. krivičnom čin i krivičan prema Upodjelo.

Znači, kažnjava je da su dužni što i sabirače zoravamo mlijeka prije proizvođače nesavijesne nadzor i su sa mlijeka.

Mljekare započele opsežan prestatipatvorenjem Još ima sabirača i kazne dovoljno mlijeka. nepoštenih htijevaju smjenjivanje tu Iskoristite vremena priliku. ispit«! »popravni znatna

nepo-

se

za-

za

KR

»Samo

je

hladionicima

krava

Mlijeko kako da krava. daje onakvo, karstvu poštena«!! u

poštena

seoskih Stara

i daje

prirodno

sabirališta uzrečica

treba

mlijeko« biti

govori:

»samo

prirodno krava mljeje znači

—

u

ZM.

PASISE prekobrojne ih naziva a u normalne izraste sisa; narod po općenito pasisama, još koja iza nauci naziva se Hyperthelia (hipertelija).

Najčešće izrastaju veterinarskoj između i ili u paru, zatim četvrti prednjihstražnjih stražnjih pojedinačno sise. normalne izrasti i uz same a mogu neposredno pojedinačno četvrti, Patri iako pobrojane kombinacije. naprijed Ponekad, rijetko, izrastaju odvodne kanale kao i normalne sise i biti sise mogu imajumliječne razvijene i ih može ali ima i iz se se luči pa pa i slijepih potpuno mlijeko, kojih izmuzati, vidu sisnih bradavica. i tek strše u zakržljalih Pojavapasisa nerazvijenih ali se obaziralo. to odavno na mnogo Međutim, goveda nije jezapažena, prije i u u mlijeka jeučestalijarobnojproizvodnji pojavapasise zadnjevrijeme da im veća u se se sve posvećuje pažnja, jer pokazalo zbognjih mliječnih štete. nastati mogu grla prilične Na

vimenima

naših

krava

često

u

u

24

sve

se

nailazi

na

sise; uz

četiri

Danas

je sigurnošću nasljepasisa i da otud i na prenose duje životinje jerasplodne potomstvo; učestalija pojava na stoci. Naime nekad vodilo se o pasisa rasplodnoj tojpojavi dovoljno nije se za nekontrolirano i naročito bip a računa, priplod upotrebljavala stoka, kovi te osobine su U na nas se koji negativne prenosili potomstvo. posljednjih veća Tako SR su godinaproučavanju pasisaposvetila pažnja.

Hrvatskoj Pavuna i saradnici ženska teleta i ustanovili 3104 u pregledali 40,61% pasise kao simentalske i rase sa kod u iste slučajeva društvenog 47,95%slučajeva individualnom sektoru. rase na Isti autori i krave su rase crno pregledavali i našli krava.

Pasise u nalazile su se u bijele 10,41% pasise najvećem broju iza četvrti vimena. zadnjih U i suradnici nekoliko komna Ž .

(1982 najnovije vrijeme god.) Milojević binata AP u krava 1737 su šare i crno krava 300 rase Vojvodini pregledali našli 434 iza četvrti vimena bilo ukupno prekobrojne sisestražnjih ih 83 bradavica i svega 43, 29, (6,68%) (41%) je (slabije razvijenih pasisa) (9,90%) pasise; između i četvrti. pasisa prednjih stražnjih Iz vidi se da naših krava u gornjih izlaganja jepojavapasisa razmjerno vrlo naročito kravama na simentalca seoskim na domaćinstviu česta, tipu što krava ma. veći sa seoskim domaćinstvima nego Razlog jebroj pasisima farmama trebalo bi na što se izboru ženske teladi za tražiti, pri rasplod n ije vodilo računa da o a ta a za uopće pasisama, jošmanje je pojavanasljedna štetna. proizvodnju mlijeka Zašto danas se smatra štetnom i što treba veoma učiniti pojavapasisa da vimenima naših krava na bude što Tko ima u svojoj pojavapasisa rjeđa? štali krava ako s su izrasle bazu u samu pasisamapogotovo poputparasita sise znat će koliko to smeta biti i uzrokom mogu pojedine izmuzanju, pasise količine izmuzano u dobivanja mlijeka, manje mlijeko pasisamapogoduje nastanku vimena.

Pasise stalni klica su uzročnika rezervoar upala upale vimena. krava u 300 sa našao 64 sa Milojević je pasisama (21,33%) infekcijom vimena klicama zaraznog prouzročenim presušenja.

Iz danas da su smatra se i i krave sa gornjih razloga junice pasisama sa i da to nisu manama za poopterećene sigurnonasljednim negativnim desne Pri bikova vodi o tom bilo se rasplod. selekciji rasplod računa, bi dobro da vi izbora ženske teladi to činite. i prilikom rasplod, U štalama krave nisu muzare sa proizvođača mlijeka pasisama poželjne. dokazano

sa

da

se

sklonost

nastanku

u

na

a

u

za

za

a

za

M.

PROMET

RASPLODNIM

W.

JUNICAMA

samo Proizvodnja junica jeorganizirana sektoru.

Međutim na iako ta privatnom je proizvodnja osjeća organizirana Do danas se 34 Rači smo u stagnacija. organiziralirasplodna sajma Novoj i Rovišću.

Kroz od 8 od kada radimo godina tajperiod zajednički uzgoju i bređih kao tržni višak smo proizvodnji rasplodnih junicaponudili preko

čistokrvnih

simentalskih

danas

na

5.000

komada.

Početak

takovom

radu

usmjerili uzgajač upoznat zainteresirani i bređe smo Mora da za sve se uzgojne ponuđene reći, junice. takav i danas interesantan naše Međutim a za bio, je pristup je uzgajače. takova se rasposljednje koncepcija vrijemepokušava osporiti prometa stoke tvrdeći da su visoke.

Takova plodne ponuđenihjunica cijene razmišljaštetno naši nas upoutječu daljnju proizvodnju, njaapsolutno uzgajači jer smo,

.

u

na

da

nam

bude

da

pr

A

s

a

zainteresirani grlo, rasplodno proizvoditi znaju zoravaju, u mogu polučititojproizvodnji. komada Rovišću 555 na U 1982. samo ponudili prodaju godini 28% ili 72%. raznih 773 od Zbog razloga uzgajača junica prijavljenihjunica od razlozi su dolazi a nam na ne odustajanja prodaje rasplodne sajmove, i bolest različiti (niska vrijeme dr,. cijena, bila 1982.

Za 555 komada ocjenjenih godini prosječna junica cijena je dinara. komada ta 77.792 370 76.489 a za Prosječna je cijena dinara, prodanih iznosila 579 težina kg. ocjenjenih je junica određena u U 1982. stagnacijaponudi drugojpolovini godineosjeća li računicu ima kao i bređih viška uzgajač pitanje junica, postavljeno tržnog od 7 do bređosti grlo rasplodno mjeseci. uzgajati momentalnu takovu u na i vrijedponudi, plasmanu situaciju Odgovor ta da s pravom nosti postavljajupitanja uzgajači rasplodnih grlaje stoke visoke za obzirom na klanje. cijene i sami odremoramo bi takovo na Da promjenili bolje, poduzeti starje Za iduću selekkvalitete đene za rasplodnih grla. godinu mjere poboljšanje kvalitetu će službe su poboljšati dogovorile promjenekoje vjerujemo cijske našim na i što rasplodnog materijala ujednačenost sajmovima. jenajvažnije nekada bio odnos da ponovo od Jedna koji najvažnijih je uspostavimo je stoku za u odnosu premija), dopuštena rasplodna (osjetno povećana klanje do 8 i maksimalna bređost na težina maksimalna a 680 kg, mjesecidrugo, odnosno da sa OOUR-a rasnama prodaju kupnjuponuđenih ugovorimo je, grla. plodnih Božidar Majhen da

nisu

a

da

što

ne

smo

u

u

se

s

nam

na

MUŽNJA Tvrtka

KRAVA

IZRAVNO

U MLJEKOVOD kako

može

Njemačkeopisala je Takav muzni krava izravno u za mljekovod. uređaj mužnju i sa za s hladionikom gospodarstvima mlijekonamijenjen je

»Utina«

iz SR

četiri

načina

se

ugraditi povezan uređaj krava. većim brojem i mlidobru za 1.

Crtež cijevovodapodtlak ugradnju podbrojem opisuje hladionik s U nazivamo drugim mljekarnik, smješten je koju jeko. prostoriji vimenu Takva i ugradnja jamčidobarpodtlak uređajima mužnju pranje.

Crtež vimena. će doći do čestih da ne —što muzare podbrojem upala jamči Pod 3. za u s 2. ugradnjuuređaja cijevovodom podtlak pod staje. opisuje i način ispod mljekovodacijevovoda podtlak opisanjenajbolji ugradnje muzni

u

za

za

4

ot

a.

>

=

;

:

TIV] (* VlPr Pas h (M\ \ Na/ VA UA, "| pt "x i

I

/

Bi ši

,

:

/

na

PČ

ž 4 Z 4 4 4

mn

ARAN TIZO ,

/ [krš

—o"

dar

fa

st

m GD

A / 4 4 4 k Z 4 4 / 4 zuto :

udo

29

z

Pri

s

mea;

mama

d

podtalk pod staje. jamči Crtež da se može 4. sličan 1. ali s razlikom muzare. onom pod brojem je stalni i da se može automat za u prema produžiti potrebi ugraditi podtlak i vimenu muzare. mljekovodu Naši za s mubrojni mlijeka upotrebljavaju proizvođači strojevemužnju kako zilicom.

Dobro i oni za se u upotrebljavaju mužnju mljejepoznavati razine

vimena

muzare

—

u

To

stalan

u

vimenu

kovod.

ZM.

u

o.

sa

u.dem

a.

OSTAVLJAJTE Žensko

ŽENSKU

TELAD U RASPLODU!

roditelja ostavljati rasplodudaljnjem uzgoju.

Svako takvo tele treba buduća krava. takve ženske teladi Klanje postati predstočarstva zločin! u stavljadanašnjim uvjetima pravi 1960. kada došlo se u sa 200 bikova Sjećam godine je jednogospodarstvo Za tovu i četri koliko tov, namijenjenih junice. polagodine, jedugo trajao da su došle bređe otelile. Nitko tovilište. su se Nakon u junice nije posumnjao svaka od 17 do 19 litara dnevno.

Postavilo telenja, junica dojila mlijeka je što s bile su stočarima se se razumu po i Postupiloje prodane pitanje njima. na daljnji uzgoj. tele dobrih

treba

i

u

—

Ne

koljite žensku

telad, svako

žensko

tele treba

postati

za

dvije godine

—

krava

kakvoći naše teladi ili krava o rečeno Ovajprimjer jasno bolje govori i bikova ženske teladi zločin! pa klanje predstavlja pravi Zato žensku telad i ih u stočari, prodavati nemojte ostavljajte rasplodu!

—

ZM.

SA TUBERKULOZOM Kažu

da

batina

dva

KRAVE MUZARE BOLESNI LJUDI

MOGU

ZARAZITI I

kraja; životinja prenijeti ali može na se i da tuberkulozu krave muzare ljude, dogoditiobratno, je bolesni Evo prenio čovjek. jednog drastičnog takvog primjera p renošenja koji se 1981. nekom velikom na u a dogodio god.

Istočnoj imanju Njemačkoj, lako se može i u Na nekom velikom stadu od u 2600 dogoditi. imanju krava do tada slobodnom muzara kolovozu 1980. izbila od tuberkuloze god.

Do konca 1981. stada 12 tuberkuloze se jetuberkuloza. veljače godine zbog ima

tuberkuloza

se

može

sa

na

u

nas

u

(zaklati) preko životinja. vrijeme svaka izvor zaraze. se nastojalo Isključena mogućnostunošenja pronaći je tuberkuloze isto tako drugim nabavljenim isključena životinjama, je vodom i te prenosom unošenja hranom, piće pašom, drugih mogućnost Kliničkim kao i bakteriolopregledom (peradi, divljih ptica). životinja svinja, škim te pregledomispljuvka rendgenskim pregledima plućasvog osoblja nađeni nikakovi bi nisu znaci na osnovu na ovom kojih zaposlenog imanju da netko od bolovao od tuberkuloze.

Prema tom nase zaključiloje osoblja lazu smatralo zdravim. stoci našle na se zaklanoj osoblje Međutim, prisilno limfnim i u tuberkulozne čvorovima su se u isključivo promjene ždrijelu izoliran uzročnik što ukazivalo da iz vrata, kojih goveđetuberkuloze,je je nalaz inficirala su se usta, goveda preko tipičan infekciju jerjetaj ili Tada hranom tuberkulozom nastalom uzročnika sa se pićem. uzimanjem inficirati da su se krave na muzare moglevjerojatno posumnjalo mogućnost od kronične mokraćom bolesnika tuberkuloze bubrega, nekog koji boluje da tok kronične da bolestan. i ne a za se zna Naime,poznato kojeg je je je i skriven i često tuberkuloze neveoma godinama polagan bubrega ostaje nekih izrazitih težih Baki bez tegoba zdravlju bolesnog čovjeka. poznat našlo teriološkom mokraće radilo svog osoblja kojeje imanju pretragom rendda radnica mokraćom luči klice tuberkuloze a se goveđegtipa, jedna da tuberkuod kronične genskompretragom bubregaustanovljeno je boluje Ova radnica radila sa loze deset 1976. godina, god. bubrega. jeprije sigurno tuberkuloznim i tada zarazila.

Interesantno da se govedima najvjerojatnije je radila tri radna i na ta ista radnica 1979. u sa na god. govedima mjesta je tuberkuloza ta tri pojavila govedimagoveđegtipa, međutim, mjesta tada da bi ona bila izvorom se zaraze. nijeposumnjalo U štalama tuberkuloze stalnom nema na a to smo gdje govedima, postigli i tuberkulozu svih na sumnjivih grla, tuberkulinizacijom izlučivanjem svježe zaražaunešena tuberkuloza brzo međusobno veoma se širi, jer goveda kako može tuberkulozu i ona i evo se čovjek proširiti unijeti vaju primjera krave Evo to na muzare su veoma na koje posebice osjetljiveinfekciju. je da obavezno vrši i da to interesu od tuberkulinizacija jedan razloga je tuberkuloza uvuče tu nema. se u proizvodnje svakogstočara, jergdje staju ukloniti

moralo

Kroz

200

sa

sve

intenzivno

to

novo

za

sa

a

za

za

sa

u

na

sva

!

se

na

se

se

u

M.

KORISTAN

SAMOUPRAVNI

W.

SPORAZUM

dužnostima, pravima proizvodSamoupravni Sisak skloi na Zajednice općine mlijeka području nji, preuzimanjuprijevozu i sabirači međusobno su mlijeka. radneorganizacije »Dukat«, Mljekara pili Tako da su sudionici I. u se u članu ovog Samoupravzaključivanju tvrdi, sudioi u skladu s izraženom ravnopravno nog sporazuma, voljom slobodno, obvezama i u nika se o dužnostima, pravima proizvodjavno sporazumjeli Sisak. i na Zajednica općina mlijeka području preuzimanjuprijevozu nji, bave radne se Da bi se kakvoća koje mlijeka, poboljšala organizacije dužne sabiračima i su mlijeka osigurati: proizvodnjomotkupommlijeka, 1. mljekomjer; 2. laktodenzimetar; sporazum

o

obvezama

i

u

.

—

ja

jn

jee...

o

o

e

o

og

mlijeka; za mlijeka proizvođačima; uzorkovanje analizu alkohol za kiselosti; radnu zaštitnu kutu; bijelu svakih šest sabirača zdravstveni pregled mjeseci; listove i sabirne sabiračima za da na dostavlja otpremnice vrijeme mlijeko; sabirnom nadzor i stručnu u 9. redoviti pomoć njegovom mjestu. oNomna

kiselosti

analizu

za

napravu bočice

.

mlijeka: opisane i čisto kvalitetno samo 1. da od proizvođača mlijeka zdravo, preuzima donešeno mlijeko kojeje mljekarskim kanticama; i li da nečisto 2. utvrdi nakiselo, neprikladnim jemlijeko patvoreno, da ga vrati dužnost i mu prljavim posudama proizvođaču; je svakodnevno uzorke od uzima 3. da mlijeka svakogproizvoredovito, dana donosi i to od mlijeka kojeproizvođač sabiralište; đača, tog uzorke svakih 10 dana 4. da u na mlijeka dostavlja laboratorij preuzete analizu; sabirnu listu i da tu listu količine 5. da sve mlijeka upisuje preuzete od dana i da uredno i točno u za na zbroji krajumjeseca ju 5mjesecu, dostavi radnojorganizaciji; og protekli mjesec, kakvoću 6. za mlijeka; odgovoranje od dužan čuvati hlakoličine 7. sve mlijeka proizvođača je preuzete vozilu za te na cestovnom sabirališta dioniku ga sabiranje vrijeme predati mlijeka; roku od 24,00 sata od 8. da uredno u mlijeko isplati proizvođačima priliste ili novčanih bonova te mitka novca isplatne povrati radnoj potpisane organizaciji; kvar dužan za 9. na prijaviti hladnjaka mlijeko; je vrijeme čistoću sabirališta i 10. održava mljekarskog pribora; od može više 11. da ne mlijeko proizvođača povratiti istima; preuzeto dužan nadoknaditi radi štetu 12. da nakiselog organizaciji preuzetog je ili niske težine niže od 1,029; i mlijeka specifične hladioniod kod kvara 13. da ne mlijeko proizvođača nastalog preuzima ka ili nestanka električne energije.

U

članu

4.

sabirača

dužnosti

su

u

u

—

u

u

u

—

—

uzornu

—

i rad, mlijeka određuju masti do 0,08 dinara kakvaću za mlijeka 3,4%mlječne masti 0,12 dinara do kakvoću za mlijeka 3,5%mlječne masti do 0,16 dinara kakvoću za mlijeka 3,6%mlječne masti do kakvoću 0,21 dinara mlijeka 3,7%mlječne masti do 0,26 dinara kakvoću za mlijeka 3,8%mlječne masti do 0,31 dinara kakvoću mlijeka 3,9%mlječne masti do 0,36 dinara kakvoću za mlijeka 4,0%mlječne sabirnom da na 6. sporazuma Član ovog samoupravnog zahtijeva mjestu vozila dolaska istaknuta o treba biti obavijestrasporedu cestovnog vidljivo za mlijeka. preuzimanje treba biti sabirnom svakom da na 7. u članu mjestu zahtijeva Nadalje, i radnika žalbi i proizvođača prijedloga primjedbi, bilježnicaupisivanje mlijeka. pripreuzimanju U

članu

5.

naknada

sabiračima

se

to:

za

za

za

se

za

=“

ooo

kia

Bo

—

do

ia

dn

m

m

ke

a.

atađnonnoć

be

zm

oo

oh.

oim

—žo

đa

Wani

d

o

b

nk

mam

a

o

tčda

odbo

m

o

nd

odn

zaboravljene proizvođača mlijeka, jeopisano svakom sabirnom treba 8.: »Na biti istaknuta vidljivo mjestu obavijest javna obvezama o proizvođača mlijeka. na za sporazum snagu Ovaj samoupravni područje Zajednica stupio je Sisak od 1.

1982. studenog općina Nisu

i obveze

a

to

u

članu

IZLIJEČITIPREHLADU Zima Zahladilo i nikakvo čudo ako nam ili znanac se je. je nije prijatelj da da mu curi iz nosa, da da ga malaksalost, potuži osjeća kašlje, pecka Prehlada virusna i samo ako »zaradimo« neki od ždrijelu. infekcija je brojnih različitih virusa ili ne, poprehlade pojavljujunjezini Vjerovali simptomi. više od različitih virusa 120 uzrokovati mogu stoji koji prehladu.

Na što se tiče možemo da smo ne se žalost, liječenja prehlade, pohvaliti baš mnogo Poznato da virusi antibionisu nam na napredovali. osjetljivi je tike. da sluznica i nosa Međutim, valja ždrijela napomenuti jeupaljena osjetna se pa ljiva infekciju bakterijama, zbogtogamogu pojaviti komplikacije kao što su bronhitis ili čak Takve sinusitis, upalasrednjeg uha, upalapluća. antibiotika. komplikacije zahtijevaju primjenu to se tiče bismo kazati da tu čini prehlade, mogli Naime, vrijeme svoje. ima tok i nakon nekoliko dana ona čovjek osjeća svoj bolje. jedna Postoji izreka stara kaže: »Ako raznim će za koja liječiš prehladu lijekovima proći ako uzimaš će za sedam ne dana«! i tjedan dana, ništa, proći Međutim, Amerikanci UZ ništa to, na 500 nego godišnje manje potroše primjer, milijuna dolara bez i sve ili kupujući recepta moguće nemogućetablete, sirupe, kapne ljice prehlade, uključujući protiv aspirin!

Jedino što nam nema. da bolest Dakle, specifičnog lijeka preostaje jest ublažimo i da rizik od Budimo s komplikacija. smanjimo opreznikapljicama kod nekontrolirane one izazvati nosa, mogu, začepljenja jer protiv primjene, nosne a i da jošjačeoticanje slunice,drugeozbiljne probleme.

Najvažnije je i da se ostanemo kući. kućni i utoplimo Popularni lijekovi: topli aspirin isto tako efikasni kao i medicinski napici, drugi, Pušenje poznatiji aparati. znatno A sada malo iznenaprodužuje cigareta bronhijalne jedno simptome. utvrdili da su osobito đenje: liječnici pileća juha povoljno djeluje.

Zdrava i možda borbi ujednačena prehrana pomaže b rojnih protiv virusa U stanovima centralno ili električno prehlade. grijanje koji imaju gridodatno zraka s vodom na ravlaženje janje osigurajte stavljanjem posuda Redovno stanove. aktivnosti otvorenom na dijator. provjetravajte Sportske svakako će Ako ste povećati otpornost prehlađeni, kihati, organizma. nemojte ili u blizini od malu a osobito govoritikašljati drugeosobe, čuvajte djecu toga i slaba i bolest. za dojenčad.

Njihova prehlada otpornost je je njihozbiljna u

se

se

a

u

su

u

VITAMIN .C? Premda

.

efikasnosti

mišljenje postoji prehladu, pokušaji da se ili dodatnih doza vitamina nisu prehlada liječispriječi davanjem tog imali američki nobelovac tvrdi da velike doze uspjeha.

Ipak, profesor Pauling vitamina zaustaviti i Normalna dnevna mogu prehladudrugeinfekcije. tog 50 naranča sadrži potreba ljudskog organizma (jedna osrednja je miligrama 80 vitamina doze šteti i možete ne miligrama C).Prekoračivanje organizmu uzeti C više nego vitamina što vam treba obliku tableta.

Vaš u — liječnik o

vitamina

C

za

31

POLJOPRIVREDNI

CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKI CENTAR

organiziranog

Izvještaj sa

sajma

2. 1

Red. Ime, prezime br. uzgajača 1.

I

Fržić,

1983.

u

Dijanek,

3.

B.

Dijanek,

4.

M.

Hanževački,

5.

F.

Kranjčić,

6.

S. Frljanović,

Prigojni broj kg

i miesto

Topolovac Zr. Topolovac

junice

i klasa

3827

530/lI

165

7492

555/II

165

7493

535/II

59

5036

Rača

24

17035

13

3409

640/IIla

13

4879

530/II

4834

620/Ila

8.

Prgomelje S. Frljanović, Prgomelje T. Horvat, V. Sredice 96

9.

D.

10.

Jakopović, Severin M. Gloc, Patkovac 93

11.

T. Piškorić,

12.

S. Ivorek,

13.

S. Baukovac,

Zdjelice 49 N. Pavljani

14.

Ž

Rovišće

15.

S. Grahovac,

Bulinac

168.

T. Novačić,

Žavnica

Rovišće

101

510/II

5032

660/II

237

7328

645/II

26

5073

520/II

4150

620/I

4155

500/II

41i7

620/Ila

4135 4124.

Šiljak,

21.

D.

22.

M.

23.

30.

Žabno Lj. Grubačević, V. Picig, Bukovje S. Hartman, selo Trema-Gornje M. Margetinac, V. Trnovitica 42 N. Ploščica F. Varga, V. Krupski, M. Trnovitica L Hadžija, Palešnik M. Starčević, Ruškovac

31.

M.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

Turk,

-

— 98.000,

101.000,

—

530/II

Podlužan

14736

580/Ila

26180

585/II

25943

705/II

26146

510/II

10164

543/II

10011

605/Ila

100086

— 570/III —

10013

8

:

g

Ž

540/II

41806

540/II

595/IIlla

3765

Križ

550/IIla

7832

Mr

m

ee

tt do

vati

ie

die

Bjelovar

530/II

Bolč

M.

»Sirela«,

630/Ila

4189

Car,

Dlaka,

—

535/II

Haganj 18._F. Dončević, Haganj M. Mihić, Haganj 19.

F. Henc, 20.

Haganj 17.

98.000, —

610/Ila

7310

45

cijena

540/]I

4685

3

Kupac

—

550/IIla

3470

303

Postignuta

—

Dautan

Nova

Durišević,

Bjelovara

Težina

Zr.

D.

kod

održanog

pasmine

junica simentalske

Rovišću

Šimljanica

B.

N.

godine

22

2.

7.

rasplodnih

RJ. STOČARSKI

—

o

i

di

ti

e

i M

Di

Milan

Bolić

on m2

UREDNIČKI ODBOR Nada Petar vet, Šime Đapo,dipl.

Erhatić, dipl. inž,Dragutin Franulić, inž, Tomislav dr Berislav Jelenić, dipl.

Kolak, dipl.

Josip inž., inž., Ljubešić, dipl. inž., Majić Glavni i Zlatko urednik: vet. odgovorni Mašek,dipl.

Tehnički urednik: Vera inž.

Volarić, dipl. i Vlasnik i izdavač: radnika SRH. uredmljekarskih Udruženje Uprava Ilica telefon ništvo: 440-476 Zagreb, 31/III, i ustanove 15 za a za pretplataprivredne Mjesečna dinara, organizacije dinara. mlijeka proizvođače 6 Tisak: SOUR OOUR »Vjesnik« TM, Zagreb UREĐUJE

—

=

=...

.-—...

: