Mljekarski list 6-1982

m.

amo

boo

m

si

ud

>

BILJNA PROIZVODNJA NA VLASTITOM POSJEDU, KAO RACIONALNA ISHRANA GOVEDA, OSNOVNA NA DRUŠTVENOM 1 PRIVATNOM SEKTORU specifičnost poljoprivrednog gospodarstva činjeNajvažnija jest sredstvo rentabilnost i upravo da poproizvodnje nica, jezemljište najvažnije iskonašim ovisi o mnogome ljoprivredne proizvodnje uvjetima stupnju proizvodnih kapaciteta zemljišta. rištavanja nedostatni tom bili načini biljne proizvodnje pogledu Dosadašnji bez kokroz duži ili kraći što period ostavljeno toliko, jezemljište korinedostatka zamisli realizacijom rištenja.

Uklanjanjem neprestanog tog i hranidbenih znatno ukupneprinose jedinica štenja zemljišta, povećavamo trebalo nebi ha oranične sir. po proizvodnju Biljnu prob. proteina površine. kaže kako ako zatvorena Čižek reprociklusu, jer predimenzionirati nije i stočna biti da »Načelo proproizvodnje poljoprivredne jebiljna (1970.). kao da bez prograne poljoprivredne izvodnja nedjeljiva, jedna druge glavne svih grana danim mogu prema Proizvodnja izvodnje, uslovima, postojati.« time kako bi koristila međusobno drugoj, uskladiti, jedna jer i rentabilnu visoku cionalizira i stvara osnova proces proizvodproizvodnje ekonomska U neophodnost, kojaje poljoprivrednoj proizvodnji, nju. takvoj ili bilo kao grana. sporedna govedarstvo glavna pojavljuje gotovo uvijek što i Važnost napose govedarstva putemstajskog stočarstva, je tome, održava i pomineralnu i i zelenu agrotehniku gnoja gnojidbuneophodnu većava proizvodnost zemljišta. da se iznađu Zato naše osnovne najekopreokupacije ovojdiskusiji vlastitom hrane stočne načini i posjedu, nomičnjii proizvodnje spremanja kako bi da bi jednog (goveda), zadovoljile potrebe optimalno životinja 15.000 hektara 1.

2000 ili oko izazov proizvelo kg mlijeka.

Upravoovaj budućnosti tehnološkom otvara nove perspektive agronomskom inženjeringu reprociklusu zemljištebiljka životinja.

Suvišno isticati da gozemljišta jednimusijevom je je korištenje bez ovakovim osobito skupaproizvodnja dišnje prilikama navodnjavanja, donašim Ovo neimenovno koji prosječno prinosima postiže zemljištima. krmnim žitarica i induvodi do račun sjetvenih povećanja površina biljem, niska i strijskog bilja.

Nadalje, nedovoljna, nekvalitetna, skupaproizvodnja loša hranidba krmnogbilja uslovljava držanje manjegbrojagoveda, očituje finalnih Veliki izbor i se proizvoda mlijeka. manjom proizvodnjom tj. i različita klimatska novih kultura i sorata njihova područja, prilagodljivost da na vlastitom nas krmnog potiče zemljištu redosljed proizvodnje organiziramo ili zeleni i Krmni prema Šibaliću biljakrmnogslijeda konvejer. slijed (1980) treba da bude tako da proizvodno zahtjevima pravilne organiziranodgovara što duže ishrane da zelene mase životinja, osigurava ravnomjerno postizavanje trenutku tokom iskoriste i da biljke najvećeg godine, periodu prinosa i kada odnos im vrijednost najveća, hranjivih jedinica probavjehranjiva sirovih ovih ljivih potrebno je proteina najpovoljniji.

Upravozbog činjenica naknadnih intenzivno oranične i površine. uvođenje usjeva međuusjeva kvalitet Eberhardt da ovi navodi zemljišta, djeluju (1975) usjevi pozitivno iza žetve dobru strukturu ako ga koja gubi održavaju jer zasjenjuju, svakako

u

u

su

u

u

vremena

u

mora

ne

mora

ra-

se

se

za

se

se

u

a

uz

su

u

na

se

se

mesa

u

u

—

—

samo

s

u

na

se

na

a

mesa

na

se

u

u

a

na

na

se

82

ono

s

m-----

P=.

E

o.

ostane

=

.-

_——

a.

izloženo

>

>

dida

py

'

vi

“

=>

'

'

..

,

ak

obi

vjetru oplemenjivanje toga tla i to masu humusom,jerostavlja bogatuhranjivu leguminoze, uglavnom fiksira može reducirati i utrošak dušičnih pa dušik, skupih gnojiva rednu kulturu. Budući da iza relativno čisto tlo od može njihostaje korova, reducirati i utrošak herbicida narednu prazno,

i oborinama.

suncu,

Pored

se

za

na-

se

kulturu.

za

oranicama

Na

proizvoditi slijedeće

možemo

krmne

kulture:

švedska a)višegodišnje lucerna, djetelina, bijela djetelina, djetelina, zatim smiljkita travnodjetelinska smjesa (TOS), vrste stočnih kao i šeć. repa, stočna repa b)jednogodišnje mrkva, jara i stočni grahovica jari grašak, kulture dolaze iza kao naknadni ili €)kratkotrajne glavnih usjeva postrni. to usjevi, ozime ozimi zelenu bob. grahorice, graškovi, soja krmu, lupina, Ove kulture obično raži svega mješaju žitaricama, prije ozimin,. zobi ozimin pa čak i ječmom.

Kao nosilac kukuruz silažni ili d) glavni energetskog hranidbenog dijela je pak kukuruz kulture tlo do 15. ili do 25. (iza postrni koja napuštaju svibnja Osim kukuruza tu sirak šećerac može i lipnja). jejoš (koji sijati kasnije od sil. vrlo kukuruza), uspješno.

Kao stočna krmiva koristiti stočni stočni kostočna mogu e) kupus, kelj, rotkvica bundeve i dr. raba, uljana repica, ogrštica, uljana (ranola), Sve kulture ako im mogu mase i silirati, pododaju kultura, koje škroba suhe tvari pravljaju sadržaj (odnosno uspješno vrenje).

Iza sorte Iza ozimih krmnih kultumogu ozimog ječma sijeti ranije soje. ili oranicu do 30. ili 15. mogu njihovih smjesa kojenapuštaju travnja svibnja kulture kao kukuruz kukuruz zrno, sijati glavne silažu, soja i sirak i suncokret silažu, bob,grašak, jaragrahovica, silažu, i silažu i dr. crv.

—

—

sve

—

—

a

su:

za

se

sa

a

sa:

sa

se

a

se

ove

—

se

se

za

se

ra

se

za

za

za

Primjeri Varijanta

krmnog

zrno

za

zrno

za

zrno

—

10. V

slijeda

I

Sjetva

Kultura Ozima

raž

ozima

grahovica

Žetva

+

10.

—

15. IX

15.

20. IX

20.

IV

30. IX

25.

IV

15.

15. IV

30. IV

—

ili Ozima

raž

ozim

igrašak

+

10.

—

—

10. V

—

15.

V

15.

V

ili Ozima

raž

ozima

zob

+

20.

—

ili ozima

uljana

ozima

raž

Iza

repica + 10.

može

ovoga

se

sijati vremenski

kao

—

IX

—

slijed: 83

i

I ei

i

i

i

i

i

in

i

i

a

o

i

i

i

a

ii,

i

o

a

i

jn,

o.

či

a

do,

ik,

ii

a,

jj

i de

Pa

|

po

15.

suncokret

Krmni Kukuruz

silažu

za

šećerac

Sirak

25.

IV

25.

IV

—

15. V

—

VIII

20.

10. VII 30.

IX

V

15.

—

—

15. VI

30. IV

—

II

Varijanta ozima

uljana

ozima

raž

repica + 10. IV

—

30.

15. V

15.

IX

20.

IV—

10. X

25.

VI

—

IV

—

10.

V

10. V

ili raž

ozima

sama

15.

—

20.

25.

IK

—

15.

IV

ili

ječam za zrno iza njih u proljeće ozimi

Suncokret

ili

krmu

za

silažu

—

15. VI

10. VII

ili 20. IV

silažu

kukuruz

za

Šećerna

repa

—

20. IV

raži)

(iza ozime

—

— silažu čitava

15. V

20. VIII

10. V

(za

30.

ka

korijen lišće)

sa

IX

biljgl.

+

ili

soja

15.

repice

uljane

iza

30. 4.

—

10.

—

V

—

10.

IX

20.

ili

soja iza jarog ječma (ranije sorte .000,00, 00)

20. X

25. VI

10.

grašak

25. VI

1.—

15.

rujna

bob

25.

VI

1.

10.

rujna

20.

VIII

20.

IV—

15. V

10.

IX

20.

IV—

15. V

—

ili

jari krmni ili

jari krmni

III

Varijanta

uljana

ozima

—

čista

repica

—

IX

10.

ili

ulj. repica +

ozima

oz.

raž.

—

IX

15.

ili

ozima

+

zob

ozimi

grašak

stočni

10. IX

10. V

10. III

20.

10. III

20. VI

ili

jara

zob

+

grašak

jari stočni

VI

ili +

jara zob + jara grahorica jari stočni grašak ili kukuruz

za

iza

silažu

uljane

IV

repice

20.

graškom)

početak

—

V

15.

20.

VIII

—

10. IX

ili kukuruz

za

Stočni

kelj

silažu

uz

silažu (iza zobi za

sočnu

dodatak

hranu

sa

X

— VII 1.

kraj X

ili 25.

kulture

druge

VI

VI

4

84

ai.

o

ra

ep

u

up

e

a

poe

|

Ka

Prema

sorata, naprijed varijantama potrebno je kako bi dužina krmnom vremenu njihove odgovarala vegetacije raspoloživom slijedu. da vodom upozorava Šoštarić Pisačić (1954) snabdjevenosti zemljišta može biti vrlo faktor visinu dok limitirajući prinosa naknadnog međuusjeva, faktori su drugi manjeutjecajni. kao i i Proizvodnja krmnogbilja naknadnog međuusjevakomparacija okviru istražili Blaževac su i dr. glavnimusjevima prifarmskog plodoreda Oni svom (1980). istraživanju potvrdili prednosti korištenja višekratnog visinu na hranidbenih i sirovih i kao zemljišta prinosa jedinica prob. proteina ekonomske Ukratko ćemo prednosti ovakvogprifarmskog plodoreda. prenesti ostvarene rezultate: njihove Urod zelene mase i ozime i sadržaj hranjiva mješavine (ozime g rahorice i kukuruza odnosu lucerne i ozimog ječma)postrnog glavni usjev silažnog kukuruza.

(Orlovnjak) navedenim

vršiti

izbor u

—

na

s

u

su

u

u

na

i

am

—————==EIIIIIIIINLNLlMđĆČ'--_-_A

nan

prinos

zelene

mase

dt/ha

suha

tvar

h. j.

kg/h

%/o

sirov.

i prob.

protein

kg/ha

Mješavina

597,50

17,27

9560

1087

Postrni

292,73 890,23 544,57

24,40

7318

363

16878

1450

8713

1743

14771

640

kukuruz

UKUPNO: Lucerna Silažni

kukuruz

đa

20,00

492,35

—

———=—EEEEAČČČnnn_ČČČČŠČN

ČALE

oči razlika u visini Analizirajući posebno u pada priU prvom nosa. redu zelene mase + ozime kukuruza prinos mješavine postrnog više 65% od odnosno 90% od kukuruza. je prosjeku lucerne, silažnog Pozitivne razlike hranidbenih ozime “F poprinosu jedinica mješavine kukuruza i iznose odnosu lucernu odnosu strnog glavnih usjeva 90%, silažni kukuruz na kao krmivo 17% što se tiče isključivo energetsko prinosa sirovih lucerna i probavljivih proteina, zbogvećegsadržaja proteina pored zelene mase veći od ozime ovog nižeg prinosa ,ima prinos hranjiva mješavine i kukuruza ovi no 200% veći od sipostrnog 21%, imaju preko prinos kukuruza kao Da bi ostvarili visoki važno lažnog glavnog usjeva. prinosi je da ozimi naročito naknadni toku usjevi, (postrni) usjevi dobiju vegetacije oko 300 kiše. Zatim da Važno da pripazi sklop b iljaka. je sjetva, naročito bude roku. rada treba žetva, obavljenaoptimalnom Organizacija biti tako da dana ili sutradan nakon provedena istog najkasnije skidanja usjeva zemljište pripremi drugi usjev.

U krmnih razmatranju zastupljenosti sjetve međuusjeva našoj zemlji do naročito navedeni moramo i analizirati sadašnjeg trenutka, period istaknuti nekoliko bitnih elemenata od su Osim koji posebnog značaja. iscrpnih znanosti i stručnih Pisačića i Š oštarić podataka manjegbroja drugih autora o krmnim u ne baš nas, mnogo međuusjevima raspolažemo odgovaradomaće literature i vlastitih iskustava i Polazeći juće objavljenih podataka. od te ustvrditi moramo da smo u literaturi na činjenice, znanstvenostručnoj

rezultate

u

iz tabele

u

za

za

u

u

na

a

u

a

za

za

se

a

u

mm

se

na

a

u

se

za

-

u

a

za

—

s

85

| i

i

ča

a

kai

a

dk

i

i

i

in

i

Boca,

Ve ča

<del

a a

do

a

a

No

i

ota

i

a

aim.

Čin,

i

i

id :

i

a

i

Boi.

mč

Šo u

i

Bo

a

-

a.

>

-

a...

.

d

oskudni, jevjerovatno još području i faktore malo odgovarajući utjecaj primjenu praksi. relativno

ovom

a

to

na

Potrebe

neke

uz

značajne

u

hranom

svježom iz (konvejera) zelenog krmnogslijeda hranidbe

i važnost

krava

zelenom

isko-

biljna obilježje svježe jeta, oranične nakon krava hranidbu rištava skidanja površine. neposredno od hranom zelenom hranidba ovakva predstavlja jedan svježom Upravo načina i goveda(naravno pašu), najprirodnijih najekonomičnijih držanja ovih tvari kvaliteta tvari i koje gubitaka izbjegavanja hranjivih zbogvisokog voluminoznih i neminovno konzerviranju pojavljujuprinajbrižljivijem krmnim vrlo što proslijedom postavljenjem važno, pravilnim krmiva, je toku čitave oranicama krmiva izvodimo vegetacije. potrebna da može zelene krme i jako vrijednost svježe Konzumiranjehranjiva dati krave količina i mogu pa mlijeka koju varira, je zbogtoga zelene Es Van različita. Prema hrane konzumirane konzumacija (1974) jako od 8—17 vrlo različita i kreće krme košene date ad libitum kg (preraje od 15—20 davale od 600 težinu krava suhu čunato kg, koje tvar) krme iz zelene suhe tvari dan. (kao svježe Konzumiranje kg mlijeka vezi ostalom i koja prolovljivošću, je njihovom drugihkrmiva) uskoj voditi da navode i dr.

Rohr 60—80%. kreće između posebnu jepotrebno (1974) kod Osobito krmom. zelenom kod ishrane vrijedi svježom goveda pažnju obroka nakon krmu zelenu prekojem dugogzimskog prijelazasvježu navodi autor krmiva.

U suha tom pripotrebu postepenog slučaju vladavaju zelene obrok bi trebao dana. od 7—10 otpočeti mješanjem vikavanja Proljetni suhom hranom ili i iz stočne hrane (sijenom slamom) dodavanje konvejera koncentrata radi izbalansiranosti količine obroka, Pri ovakovom pripotrebne krmu kako bi se bitno da se mikroflora buraguprilagodi jelazu je poremetnjeprobavi. izbjegle krave ih oranica Mlade veoma hlapljivo jedu proljeće sočne, biljke dolazi do zelenom i ako ishranu neugodnih proljeva hranom, naglopređe ovakav Svaki ab ruminis acutus i nadama ingestis). tympania (Meteorismus i mlijeka. poremećaj smanjujeproizvodnju iz zelena krmiva Osnovno da sva krmnogslijeda svježa je mišljenje rok koridonekle hranidbu ali im limitiran (konvejera) pogodna krava, je okus i miris kultura ili kod nekih neugodan zbogogrubljivane stabljike štenja krmiva da zelena neće rado žderati. U mogu pa ih krave pohraslučaju niti u konzerviranja (siliranja) pomoću svježemstanju postoje mogućnosti krmiva. konzervansa ili pomoćugljikohidratnih odmet oranicama Kada krmnogbilja nije govori proizvodnji ratarske vrlo i velike količine nusprodukata proizvodnje koji spomenuti krava neracionalno koriste sektoru). društvenog (zbog malogbroja svake Na način nepogospodarskog ekonomskog gledišta godine taj količine hranidbenih stočarsku vratno gubeznačajne jedinica proizvodnju i i i lišće šećerne ostaci voća repe, (glave kukuruzovina, povrća dr.). krme

zelene

i bitno

Glavno

da

masa

se

s

za

sa

uz

*

se

a

u

na

na

osnovu

se

su

a

na

na

u

na

se

s

u

ovo

u

na

sa

na

u

novu

u

u

s

su

na

se

s.

su

za

ne

se

uz

na

na

o

se

se

na

se

s

za

L

I.N.,I.K,A. 86

KAKO

SUZBIJANJE | SPREČAVANJE JE ORGANIZIRANO NASTANKA MASTITISA U KRAVA krava

Suzbijanje sprečavanje organizirano jeprema »Uputazdravstvene i te nadzora otkrivanje, suzbijanje liječnje mastitisa, ispravZakona donesene 1982. nosti mlijeka godinu«, premijakoje i »Naredbe radi 1980. od (skraćeno) god. sprečavanja mjerama mlijeko 1982. zaraznih i nametničkih bolesti i životinja god.«(N. pojave otkrivanja Novine br. 1/82. g.). i da sažetku iznosimo njimaupoznajuposjednici »Uputa« Sadržaj da krava obavezni muzara, učestvuju, sprovođenju mjeraneposredno koji interesu. što to čini i njihovu razloga prvenstveno i uzoraka i način mlijekadrugog uzimanja postupak Uputama utvrđuje muznih vimena radi krava, čije oboljenja dijagnostičkog materijala otkrivanja Veterinaskih te način koristi zavoda, suradnje mlijeko javnupotrošnju, krava i vlasnika veterinarske veterinarskih inspekcije priobavljanju stanica, togposla. dva zavodi uzimat će četiri 1. Veterinarski po najmanje putagodišnje, uzorke sabirsvakom mlijeka svakog polugodištu, skupneprosječne puta somatskih radi stanog laboratorijskog utvrđivanja (otkupnog) broja mjesta krvnih i nica žlijezde bijelih tjelešaca) mlijeku. mlječne (stanica uzorkonakon 2. Ukoliko uzorci mlijeka sabirnog mjesta, dvokratnog 1 od 500.000 stanica sadrže više somatskih polugodištu, vanja, pojedinom uzorke sabirnom tom zavod uzet će ml nadležni veterinarski mjestu mlijeka, radi od pretrage mlijeka pojedinačno svakogproizvođača laboratorijske somatskih stanica; a)ukupanbroj b)ukupanbrojbakterija; uzročnika specifičnih mastitisa; c)prisutnost mlisvrhu da bi ustanovilo antibiotika proizvođači koji d)prisutnost higijenski mlijeko. jekaisporučuju neispravno 3. Kada način higijenski proizvođači isporučuju pronađe koji taj stanicu veterinarsku veterinarski zavod tome obavještava mlijeko, ispravno veterinarsku i općinsku inspekciju.

Veterinarska stanica dužna krave jepregledati staji denih kliničkom metodom i mastitis testom. proizvođača viOd krava kod ovim ustanovi pregledom poremećena sekrecija kojih uzorke sekreta dužna uzeti vimena iz svih čeveterinarska stanica mena, je tvrti. Uzorke veterinarski zavod radi uzroka šalje utvrđivanja poremećene i izoliranih antibiotike sekrecije osjetljivosti bakterija (antibiogram).

4. Nakon što su, utvrđeni uzroci vilaboratoriju, poremećene sekrecije veterinarski zavod tome stanici mena, predostavlja podatke veterinarskoj sredstva i načina tome veterinarporukom liječenjaobavijest općinskom skom inspektoru.

5. Veterinarska kad i stanica, primipodatke proizvođačima oboljelim dužna muznim odmah skladu dobivenom kravama, je pristupiti liječenju zavoda. preporukom veterinarskog i

ma

mastitisa

u

za

su

za

ma

na

o

osnovu

o

za

u

se

u

u

su

a

se

s

s

u

sve

se

za

se

sa

u

u

sa

u

u

na

na:

u

se

se

-

ne-

na

o

muzne

sve

u

nave-

se

u

na

u

o

s

uz

o

o

u

s

87

ore.

nv

(liječenja), provođenja terapije radi četvrti vimena uzorke iz svake uzima laboratorijsku liječene pretragu, uspjeha liječenja. utvrđivanja ustanoviti 7. Veterinarski zavod će osnovu laboratorijskih pretraga instanicu i veterinarsku zultat veterinarsku i tome liječenja obavijestiti spekciju. će nadzirat 8. Veterinarski sanacijskih sporovođenje mjera inspektor izdat će o i krava a po muzara, potrebi rješenjeprivreraženoj stajiliječenje i te zabrani mlijeka promet, poduzetidrugemjere koje stavljanja menoj zakonu ovlašten. po je zbirnih uzoraka svim 9. mjeotkupnim(sabirnim) mlijeka Uzimanje sabiruzoraka od svih kao stima i pozitivnog proizvođača mlijeka uzimanje radnici mogu ugoposao nog veterinarskog zavoda, kojitaj obavljaju mjesta, stanici. i veterinarskoj povjeriti 10. Ukoliko mlijeko higijenski neispravno nijeisključivo posljedica djelouzročnika i razlozi muž(higijena mastitisa, utvrđuju drugi vanjaspecifičnih način način i se mlijeka)daju preporuke njihovog uklanjanja. čuvanja nje, uzoraka tih 11. Troškove i troškove laboratorijske uzimanja pretrage veterinarska

tjedna

nakon

6. Tri

stanica

za

re-

na

o

u

za-

za

u

na

s

vorom

se

za

uzo-

raka

veterinarski

snose

zavodi.

sekrecije pojedinih dijagnostiku poremećene uzoraka i laboratorijsku domaćinstvima, uzimanje slanje pretragu Zakona zaštiti kao i snosi zdravstvenoj liječnje posjednik životinja br. čl. i (Narodne novine, 11/79. 28). veterinarskoj životinja djelatnosti dužne laboratoveterinarske Naredbe stanice 13. Na su poslati oni i od sekret vimena pozitivnih sumnjivih krava, koje otkriju rijsku pretragu iz od krava kao i sekret vimena mastitis reagensom, prilikom testiranja bez obod dobivenom domaćinstava prema zavoda, popisu veterinarskog njivih 12. Troškove

zara

terensku

za

mu-

na

u

na

osnovu

o

na

osnovu

sum-

s

zira

na

rezultat

mastitis

testa

u

tom

domaćinstvu.

W.

M.

UZORAN

STOČAR

IZ KUČAN

JOSIP VRBANIĆ

MAROFA

Marof.

selo

je neposrednoj 130 ulici kbr.

U i ratarima. stočarima izvrsnim po Varaždinskoj poznato 19 U nalazi Vrbanića. se modernojstaji Josipa posjetili gospodarstvo baka brinu: O krava i 2 bređe supruga djedAndrija, Tereza, junice.njima dnevno Radmila.

Radmila i kćerka preko Mljekari »Vindija« isporučuje U dnevno. litara 100 »Varaždinka« kombinata prošloj mlijeka Zadružnog litara 12 krava 25.000 od 1981. proizvedeno je za.»Vindiju« godini mlijeka. silira kukuruza obrok silaža. Sa 9 do 10 Osnovni jutara je silaže odnosi Poteškoće 15 vagona pomanjpripremi približno tome da će selu pomoćiMljekara »Vindija« Vjeruje kanjesilodonosi Jer svaki dan i »Varaždinka«. u siliranju značajne gubitke. zakašnjenja kombajna. blizini

U

Varaždina

nalazi

se

selo

Kučan

To

smo

se

se

samo

muzarama

—

na

se

u

mase.

se

u

se

88

up

ve

ze

a

a

e

na

smjestiti njoj jeprikrajugodine i dva ležišta ali Za sada 23 dugo,jernastoje slobodna, i bi bila Tako baviti propopunjena staja punoj dvijerasplodne junice. izvodnji mlijeka. traktor. nafte Trenutačna Septička jama je poteškoća je nabavka časa može kanal već i rešetkasti i samo ona, puna, Svakog staji. da će ta naVrbanićevi i u se poteškoća Nadaju preliti staju. gnojnica svih stočara. traktore brzo bavci riješitizadovoljstvo goriva staja

1980.

U

ne

za

su

muzare.

može

se

na-

u

za

u

ne

se

se

u

na

za

Radmila

Josip Vrbanić

i

djedaAndriju, kojega gospodarstvu je i ih Redovito i stoku rekoše da pazi njeguje. goveda. je zaljubljenik konU odmah i stoci može To zapaziti. izvrsnoj rasplodnoj samoj i čiste dlake. diciji, sjajne Z. M. tako i treba Sa muzarama postupati. Žao

nismo

što

nam

zatekli

u

za

u

nam

se

su

na

samo

NAPREDNIH POLJOPRIVREDNIKA XIV ZBOROVANJE ZAGREBAČKE REGIJE Šenkovcu Zaprešić travnja regionalno je 12 iz područja općinaZagrepoljoprivrednikavanjenaprednih bačke regije. takmičara Tamičenje općinama: jeorganizirano U

održano

10.

—

Zboro-

14-to

u

89

|

i

završena

Moderna

o

a

ii

I

a

i

i

ini

a

al

i ii

a

a

si

a

oi

Bi

ka

i

o

i

ča

ži

ma

di

m

ča

a...

no

a

an

a

a.

o

i

Pe

oka

Proa|

-_-

—————Z>

1. D.

Stubica

2. Dugo

Selo

4. Kutina 5. Pregrada Gorica

—

4

kluba

6

klubova

3

kluba

5

klubova

—

8. Vrbovec 9. Zabok

Zaprešić

li. Zelina 12. ZI. Bistrica

kluba

"7 klubova.

—

=

1 klub

—

4

kluba

—

10

klubova

—

3

kluba

—

8 klubova

63

871 —

1.236

—

3.721

—

318

—

1.655

—

995

—

3.197

—

3.501

=

1.745

—

2.233

=

1.977

—

3.356

proizvođač proizvođača proizvođač proizvođača proizvođača proizvođača proizvođača proizvođač proizvođača proizvođača proizvođača proizvođača

24.805

proizvođača

—

—

—

6. Sesvete

10.

4

—

3. Jastrebarsko

7. V.

8klubova

—

kluba

—

Takmičenje nijeorganizirano Gradu,Klanjcu, Krapini, i Samoboru. grebu 200 Zborovanju je prisustvovalo preko proizvođača-takmičaraveći brojpoljoprivrednih stručnjaka, društvenoradnika, pojedinih rekordera, radnih i organizacija, općina, regijarepublike. političkih Uvodni referat kao i rezultatima i u značaju takmičenja, problemima i Vlado inž. opskrbi repromaterijalom problemima udruživanju podnioje Ivanić

u

Za-

N.

\

o

u

Buršić.

Najveći broj jeuključenproizvodnju mlijeka selekciju stočarstva i vina kukuruza silaži i 18.205, grožđa 2.679, 2.335, tovu tovu tovu junadi 835, svinja 294, proizvodnji peradi 253, brojlera i 24 — proizvodnji pšenice proizvođača.

U kukuruza bilo svim proizvodnji takmičenje je organizirano općinama 80, osim Vrbovcu. od dt/ha maksimalni proPostignut jeprosječni prinos 70,7 od 142 rekorder Jurkas Ivan dt/ha sječni prinos ukupnoj proizvodnji je iz Harmice PZ »Sutla« Šenkovac.

U učestvovali iz proizvodnji pšenice pojedini proizvođači Kutine, i vina iz D. Sesveta i grožđa Stubice, Pregrade, Kutine, Zeline, Jastrebarskog, tovu teladi iz svih osim V, tovu iz Zlatar Biopćina Gorice, svinja Zaprešića, D. Zeline i strice,Stubice, Kutine, Vrbovca, Jastrebarskog, proizvodnji peradi iz tovu Zlatar Bistrici i Sesvetama. jedino Zaprešića, brojlera U svih proizvodnji mlijeka takmičenje jeorganizirano području općina i Vrbovcu. selekcije govedarstvu svinjogojstvu jedino Na ima 120.000 od području Zagrebačke regije preko plotkinja čegaje U.O. obuhvaćeno 74% bikovima plotkinjaosjemenjivanje pedigriranim 2%. Nekontrolirano 29.320 prirodnom pripustu daljnjih osjemenjuje plotkiili 24%. rezultati Vrbovcu 99% nja Najbolji osjemenjivanja postižu 34%. najslabiji Krapini Pod tretmanom nalazi 8.199 krava ili od selekcije 8,07% ukupnog broja krava. Preko 20% svih krava nalazi podselekcijom području Zagrebačke Vrbovca 2.398 što čini na tih regije području 29,25% grlaregije.

Od krava bikovskih 266 ukupnogbroja majki području Z agrebačke ima 77 Vrbovec 69 što čini svih bikovskih u regije općini 28,95% majki SRH. takmičara

bio

i

u

—

u

—

—

zrnu

—

—

—

—

u

u

a

u

—

—

su

a

u

na

a

u

u

a

u

se

se

u

a

u

se

se

na

a

na

a

u

Robna

proizvodnja mlijeka organizirana je području cijele regije.

5—10 krava 250 10 krava 61 projedini proizvođači posjeduju: preko preko 1.120 1981. između li8—15.000 g. izvođač,preko proizvođača isporučilo je tara 15.000 1 362 mlijeka,preko mlijeka predala mljekarama proizvođača.

Po-

na

a

a

u

a

su

90

aa.

4...

moo.

a.

a

>

E

pa

e

staamo+

a

Zapaženi dodijeljenapriznanjaproizvodnji mlijeka to rasplodnih uzgoju goveda, rezultati

su

i

su:

a

br.

—

X

i

prezime

br.

općina

krava

predano mlijeka

Ledina Brezine Vrbovec

15

65.479

4365

12

58.148

4845

Vrbovec

8

56.650

7081

12

53.566

4463

14

49.745

3553

:

ime

i

mjesto

1.

Pavliček

2.

Bukel

3.

4.

Ivan Podrugać Pisk Stjepan

Poljana Oborovo

5.

Mužinić

Križevčec

Cvetko

Vrbovec

—

Anka

—

Josip

U

i

u

su

—

—

Selo

Dugo Zelina

—

=

po

kravi

selekciji proizvodnji rasplodnih junica postignutislijedeći 1.

Vrbovec 11 krava 5 bikovskih Žabnica Mikulaj Stjepan majki, 11 rasplodnih junica 2.

Ivan Marenić Vrbovec 14 krava 5 bikovskih Šoda majki, 10 rasplodnih junica 3.

Ivan Vrbovec 12 krava 3 bikovskih — Poldrugač Poljana majki, 9 rasplodnih junica 4. Marković Vinko Prašćevac Vrbovec "7 krava 4 bikovskih — majki, 6 rasplodnih junica 5. Mačan Fuka Vrbovec 6 krava 3 bikovskih i 5 Franjo majki rasplodnih junica U veći stručopširnoj sudjelovao raspravi brojtakmičaraje i među Stanivuković i Stevo član njaka društvenoradnika, kojima proizvođača te Predsjedništva konferencije republičke SSRNH, predsjednik Zajednica općipolitičkih Vinko Brlek i dr. 53 Zagrebačke regije proizvođačaprimilo je i Zlatnik likom Tita izvanredno rezultate Diplomu druga postignute takmičara te Mladen Zelina. iz PZK pojedinim proizvodnjama, Lendvaj dipl. ing. i

rezultati:

su

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

na

sa

za

u

S. B.

STANJE GOVEDARSKE

PROIZVODNJE

Prema

U HRVATSKOJ

g. podacima Stočarskog selekcijskog SRH bilo 555.972 oba sektora od području je plotkinja čega individualnom 98,28%.

Od 1977. g. i na krava individualnom sektoru od stalnom broj padu, je 587.791 1977. g.

1981. g. odnosno pao plotkinja brojje taj 546.437, 41.354 ili odnosno plotkinja 7,04% godišnji padje1,76%/o.

Kvalitetna UO stalnom od 1977. g. kada oplodnja putem je je porastu iznosila 61% 1981. g.

63%. kvalitetnih bikova porasla je Brojplotkinja stalnom i od 13% 1977. g. prirodnom pripustu jepadu oplođenih plotkinja 8%. U 1977. g.

622 bila pao tajbrojje zemaljskom uzgoju pedigrirana bika 1981. g. svega 343. Tako jebrojnekontroliranog oplođivanja porastao iz 26% 1977. g.

29% 1981. g. Nekontrolirana znatno oplodnja utječe kvalitetu podmlatka pojedinim područjima.

Tako nekontroliranim 1981. bilo g. po je rasplodnjacima oplođeno pojedinim regijama slijedeći brojplotkinja: 73%, Rijeka Gospić86%, Split centra

na

SR

Hrvatske

1981.

u

na

na

u

u

u

na

za

za

u

u

na

u

u

u

na

u

su

a

u

na

u

na

na

u

u

91

——a

zo čio o Si či

ooo

ie

<

sk

eli

a

mai

oja

i do1

a

REa dm.

1

ih

i

i

a.

oka. o

e

čit

KOJ

moe

40%, 21%,Osijek Zagreb24%,Bjelovar sak 10%. razlika i unutar Velika i kreće od je Zajednica općina Bjelovaru do 43% Lici 58% od Otočca do u u Karlovcu Čazmi, 15% 98% Korenici, 2% do 73% Sl. Brodu do svega svega 2%, 43%, Ozalj Vojniću,Osijeku Belom nekontrolirane Manastiru, Rijeka Čabrugdjeuopće oplodnje do 79% Sisak od Novi 100% do u 5%, Kostajnici19%, Ogulinu Krku, od Benkovcu do 100%, Metkoviću, skoj, Split 25%, Obrovcu, Omišu, Vrgorod Varaždinu do od 1% Vrbovcu cu, Varaždin 8%, 50%, Ivancu, Zagreb do 66% Krapini. krava stalnom tretmanom i od Ukupanbroj selekcije pod je porastu 28.980 krava 1977. g.

39.242 krava što čini svih 8,6% tajbrojjeporastao SR krava Hrvatskoj. krava nalazi broj Najveći podselekcijom Bjelovarskoj 11.868, regiji RiZagrebačkoj 8.199, Karlovačkoj Varaždinskoj 4.989, Osječkoj 4.722, 3.959, 164 krave. ječkoj 2.536, Sisačkoj 1.722, Gospičkoj 1.093, Splitskoj Organiziranausmjerena proizvodnja mlijeka potreba jeopskrbe tako 1981. g. bilo SRH 3.138 5—10 SRH, proizvođača koji posjedovali je od do 286 10 krava 30 krava i više od 10 krava, čega preko preko odgovarajućim brojempodmlatka.

U 1981. g. bilo 4.616 8—15.000 litara mliproizvođača koji isporučili je 1.213 više od 15.000 1 do 160.000. takvih jeka Broj proizvođača je porastao odnosu 196 I ako 1980. g. proizvođača. jebrojkooperanatapovećanim krava različit i količinama neznatnom brojem isporučenim mlijeka porastu, čak i opadanju. je pojedinim regijama najznačajnijima je 41%,

Karlovac

Varaždin

13%

i

se

i Si-

u

u

u

—

u

u

u

u

u

nema

u

u

u

u

u

u

u

u

u

u

u

na

u

u

se

osnov

—

u

u

su

s

su

a

u

na

sa

za

u

u

a

u

u

Broj kooperanata

višeod10krava

krava

56£—10

proizvođača

—

1

8—15.000

više

od

15.000

Regija

1980

1981

1980

1981

1980

1981

1980

1981

1. Bjelovar

1213.

1006.

67.

93.

1488.

1314.

319

349

60

81

3

76

79

4

7

89

105

242

283

2. Gospić 3. Karlovac

5829558.

Osijek 5. Rijeka

383

4

380

128.14.

6. Sisak

41

21.

20.187.208.

0

8. Varaždin

62

608

9. Zagreb

604 3.055

I unatoč

izvjesnih

individualnom

teškoća

—

968.103.

5

8

197

998

26

61

2.852

207

286.

ukupne

1129

2

523

količine

sektoru:

LOT

21

5

na

58

1314.17

Split

7.

8149.583

9

7

41.

43

468.

41

1

5

15.81.

4511

35

1.120

289

362

4.616

1.122.

1.213

mlijeka porastu u

iznosile

su

Index

— 391.158,000 1979.g. _ 397.610,000 101,65 1980. g.

— 413.321,000 105,67 _ Pored ima u proizvodnje mlijeka, ulogu proizvodnji —govedarstvo značajnu stanovniku 13 izvoz žive i mesa, po čija jepotrošnja porasla kg, junadi do 40% izvozu stočarskih i junećeg učestvuje proizvodagodišnje izvozi oko 20.000 tona mesa. junećeg 1978.

100

g.

—

na

mesa

u

a

se

92

ae

e

če

a.

>.

.-_——

«4

dna

inicijalnih zajedniceosiguranju političke Mjere te bi došle momentu stočarske ovom pravo vrijeme, proizvodnje razvoj učešćem fondovskim i vlastitim bankarskim ih potrebno usmjejezajedno stočne te i riti opreme, proizvodnju objekata, njihove adaptaciju izgradnju svih vrsta postoke, podmlatka mlijeka, rasplodnoga hrane, proizvodnju koristiti i dr. mnogu Za tov sebno postojeći goveda, svinja govedarskog. objekti. inž.

Brlek dipl.

Stjepan, društveno

sredstava

o

za

u

u

sa

za

u

za

se

U 1981. GODINI

IZLOŽBE ODRŽANE

STOČARSKE

dvije rasporedu biti održana trebala izložba izložbe. Za je Bjelovar općina Zajednicu regionalne Do Virovitica. i PIK-a općine Skupštine pod pokroviteljstvom Virovitici, izložba održati ili ne, da bi pokrovitelj znalo da li će časa posljednjeg nije sredstava. radi nedostatka izložbu konačno i financijskih otkazali, organizator uzgabile izvršene već Kako mnoge su po općinama pripreme angažiranje izložbe izazvalo mnoga i stručne nezadovoljje službe, otkazivanje jačaotkako 15 unazad Ovo i revolta. stva slučaj prvi regiji godina posljednjih je stočara odbila da stočarskih SAS održati općina jedna izložbi,je održavanju postoji izložbu. stoOvu nadomjestila je stočarskoj regiji prazninu najintenzivnijoj 32. čarska zasjepovoduodržavanja godišnjeg kojajeorganizirana smotra, stočarsku proizvodnjuZagrebu. zajednice danjaEvropske Križevcima 1981.

2. IX održana Smotra u Stočarskog organizaciji je instituta i centra kolekcije prikazavši Križevci, Poljoprivrednog selekcijskog iz i naučnika Bio to i skupstručnjaka svinja konja. je impozantan goveda, od domaćina dočekani 17 autobusa iz Zagreba stigli koji cijele Evrope, izložbi

stočarskih

Prema

u

1981.

trebale

su

biti održane

u

se

se

uz

na

o

na

u

u

za

u

u

su

srdačno

i svečano.

do-

konja kolekcije gostima prikazane lijepom vlasnici članovi i udruga konjogojskih čiji lipicanca, maćeghladnokrvnjaka 30 smotri Đakovo. i Centar sudjelovalogrla, Ukupnoje konja selekciju što ili kobila. . pastuha veliki tri i to Kod landras, jorkšir pasmine njemački prikazane svinja sunčanom

Po

su

vremenu

su

na

za

su

i švedski

landras.

8 krmača

3

vlasni-

i 9 nazimica

prikazananerasta, Ukupno domaćih i štvo zavoda životinja Križevci, razmnožavanje uzgoj Središnjeg stanici i KPD Sl. priPoljoprivrednoj Bjelovar. »Orljava« Požega uzgajača simenGovedarstvo kroz programa uzgojnog jeprikazano prezentiranje bikovskih od Na smotri talsku majki, kolekcija pet je prikazana pasminu. i 4598 Hazdrubala 1740 te bika Hektusa Manija junicakolekcije linija vlasnici Srekrava i 25 su 4757. čiji junica Ukupnojeprikazano grlabikova, kćeri i Vrbovec. iz i stočari zavod Križevci Bjelovar organizacija uzgojnih dišnji i domaći tako da kvalitete vrhunske Prikazana posjetioci gosti goveda Svi vlasnici i bili programom. konja, svinja goveda, oduševljeni prikazanim učestvovale smotre kao i aktivno organizaciji primili organizacije koje centra selekcijskog Zagreb. prigodne plakete Stočarskog su su

smotri

na

za

za

su

su

u

su

—

93

dok

o

o

di

i

Po aii

a

hi

ča

i

im

PR

o

a

i

Ve

oi.

a

M

O

2

dn

hi

ie.

o

m

——---

Pored

značajne manifestacije Ludbregu j e 8. stočarska za Varaždin.

Doregionalna izložba,petopćina Z ajednice općina maćin izložbe bila SO PPK je Ludbreg pokrovitelj »Bednja« Ludbreg.

Pored izložbi su zečevi i goveda prikazane svinje, konji, golubovi, čevi. stočarske

ove

20. 9. 81. održana

u

a

na

ner-

izložbe bio vrlo Programodržavanja regionalne Ludbregu je interesantan i Izložbu otvorio i i uzvanike opsežan. je brojne p osjetioce pOozdravio SO »VinpredsjednikLudbreg.

Prije p redvođenja goveda predstavnik Varaždin robnim uručio tvorničku U dije« proizvođačima mlijeka je premiju. programu defile svih krava prvo po općinama predvođenja goveda je obavljen komentar nivou svakoj općini,brojnomstanju goveda, stanju oplodnje, te kvaliteta krava kojem provodi selekcija koje prezentiraju svoju o pćinu im vlasnici. Defile krava kao vrlo interese po općinama .itko p okazao je santan i i vlasnici dobiti uvid mogu koristan, jer posjetioci stoke, stanju i kvaliteti stada svaku trenutku. matičnog općinu Kako izložbi bile i 3 bikovske to krave zastupljene majke komentar simentalsku posebno programu predvedene pauzgojnom sminu i rezultatima od 1974. do 1981.

Tom istog period godine. prilikom ukazano mali bikovskih ovo stočarsko je broj majki značajno područje, što rada 1960.

To i opojeposljedica prekida selekcijskog godine. je ujedno da do sličnih mena više bi doći. prekida smjelo Na 8 vlasnika izložbi je od 10.000 bikovskih po majki primilo premije dinara telad su stanici do starosti od čija testnoj uzgajana godinu dana, nakon od naših centara preuzeti čega poslije komisijske ocjene umjetno osjemenjivanje.

U programa dijelu prezentiranja uzgojnog predvedene dvije k olekcije steonih kćeri bika EGON Hb 4344 i bika ELI Hb 4759. Sve junica junice bile vrlo kvalitetne te budući izvor bikovskih propredstavljaju majki novih bikova izvodnju generacija o plodnju. umjetnu Na izložbi bilo 45 steonih vlasnici je zastupljeno ukupno junica, čiji i novčane Posebno primili diplome sudjelovanje vlanagrade. nagrađeni snici 6 i bila iz pratilja šampionka junica, kojaje Čakovec. općine Krava bilo 57 komada vlasnici također je ukupno čiji primili diplome i novčane Posebnim novčanim vlasnici nagrade. nagradama nagrađeni krava i krava bila iz domaćina pratilja šampionka koja je općine Ludbrega.

Kravi Stočarski centar tradicionalno šampionki selekcijski dodijelio je što vlasniku zvono, i čast. šampionsko predstavlja posebno priznanje Izložba što veliki Ludbreguje potpunosti uspjela, potvrđuje broj momentalno stočarske prisutnih koji željeli vidjeti stanje proizvodnje ovom području.

U 1981. održana i prva stočarska izložba Mikleušu Podravje općinu ska Slatina. izložbe oko Pokrovitelj jeSkupština općine, svoj doprinos puni i izložbe dale gotovo radne organizacije financiranja organizacije Posebno treba istaći MI »Zdenka« Veliki području općine.

Zdenci, koja je maxsimalno da izložba i stočarske ogroman angažirala uspijepokaže napredak U sastavu RJ »Zdenke« iz Podravske Slatine nalazi proizvodnje općini. ovoj služba formirana 1974. preselekcijska kojaje godine, koja jeodigrala sudnu fonda Danas ulogu stvaranju kvalitetnog goveda području. ima 230 150 te općina podselekcijom krava, junica, poredumjetneoplodnje i novčane krava grladodijeljene diplome nagrade, šampionka nagrađena stočarske

uz

o

na

u

o

se

su

a

o

za

su

u

ovom

na

su

uz

o

o

ove

za

za

na

za

a

ne

u

su

za

su

—

su

za

za

su

za

su

su

su

—

u

u

su

na

u

za

a

su

sve

na

se

u

se

a

u

na

su

ovom

a

94

o

da

eo

dk

o

toa

do

o

a

m

e

dd

dd

a

i dd

dn

a

a

i

i

ito

=

a

-

--

-

=...

.r

a

-.-

>=

—__

a

>

—

-—

m

| j

rasplodu djeluje pedigriranih i novčane krava grladodijeljenediplome nagrade, šampionka nagrađena i centra. zyonom je šampionskim Stočarskog selekcijskog Pored izložbi izloženi i ovce, vlasnici su goveda konji, svinje čiji također i novčanim Uložena sredstva nagrađeni diplomama nagradama. izložbu da će višestruko će izložba dati novi sigurno je vratiti, jer i stočarsku poticajpovećanujoškvalitetniju proizvodnju.

U 1982. održati izložbe i to: predviđa dvije regionalne Križevcima Zajednicu općine Bjelovar i 15

u

kvalitetnih

bikova.

su

Vlasnicima

izloženih

a

na

su

za

ovu

se

za

se

—

u

—

u

za

Buzetu

za

Istru.

NAJBOLJIH

OD

JEDAN

jevrijeČrešnjevica stažu dan Grlica. Iako po sabiračkom i sabirač pripada marljiv mlijeka Stjepan među mlađe sabirače od jejedan najboljih otkupnompodručju PoljoU

Velika

selu

nedaleko

Pitomače

od

on

Sabirno

Podravini

u

vrlo

na

mjesto

u

Velikoj

privredne zadruge Poljoprivredna zadruga.

»Pitomača«.

Črešnjevici kod

Proizvođači

Stjepana

mlijeka su

sa

Grlice

njimezadovoljni Ivan Begović kao

i

AKNE Acne

glatko dića

vulgaris

ili tzv. mladenački

mogu i trećina

prištići, normalnim smatrati mladenaštvu.

Skoro stanjem svih te kožne djevojaka promjene. trpezbog tako

su

česta

kožna

u

bolest

da

se

polovica

mla-

95

R RE a

aii

vi dini

i o

i

čik

di

ii i i

a

o

a o

i

če e

a

i

a

a

dia

a

i,

i

ml

ak

o,

o,

o

alt

kh.

adio

_-

tih bolesnika

funkcija postoji pojačana žlijezda lojnica Bolest i kada dolazi do rada svih žlijezda počinjepubertetu, pojačanog trašnjim lučenjem. koži i leđa i zato tu ramena Žlijezde lica, lojnice najbrojnije najčešće i ti tih izvodni kanalići javljajuprištići.

Zbogpojačanog lučenja loja, vrlo lako male ciste u koži. žlijejda začepe, žlijezdepovećaju formirajući tih malih cista može inficirati raznim stvase povremeno Sadržaj bakterijama kože. i mogu rajući nakupine koje slojeve Međutim, gnoja, proširitidublje bolest uzrok U većini akni jošnijepoznat. slučajeva polakospontano pravi oko 25. života. nestaje godine faktora dovesti niz može do akni.

Na Čitav pogoršanja stanja primjer: kao što kronična itd. u poremećaji probavnom začepljenost, sustavu, gastritis tok te kožne bolesti. I ishrana ima veliki Uzinepovoljno djeluju utjecaj. hrane hidratima zatim manje bogatemastima, ugljičnim (slatkiši, čokolada), alkohol i začini skoro dovode do akni. Kod kava, čaj, jaki uvijek pogoršanja nekih žena akni. pojavu menstruacija uzrokuje Emocionalni stresovi također ali daleko važmogu pogoršati izgled kože, akni emocionalni mladi One stres niji je kojizbog doživljavaju ljudi. djeluju mladića i na psihu djevojaka izazivajući komplekse manjevrijednosti.

Zato momentu tom punu liječnik posvetiti pažnju.

Kod

znatno

u

su

u

se

u

koži.

s

unu-

se

se

u

se

su

na

—.

mora

LJETI

Akne

—

redovno

POBOLJŠANJE

REDOVNO

nestaju vrijeme ljeta jedan najboljih jerjesunčanje načina obzirom akne da im točan uzrok nisu liječenja.

Međutim, nije poznat, danas sredstvima može znatno izlječive.

Ipak, potpuno raspoloživim poboljšati Ja ulaziti sredstva i metode ne sva mogu njihovo stanje. ovdje koje obzirom da želim istakpragu primjenjuju liječenju, međutim, jeljeto klima nuti da suha dovodi do mnogo vidljivog poboljšanja.

Nemojte nekontrolirano istiskivati time da opasnost prištiće, prstima jer povećavate pojave ožiljci.

Danas i su od neke upotrebi brojne paste tekućine, kojih sadržavaju Također i neki antibiotici. se sumpor. prilično uspjeha primjenjuju Onima od akni dosta boravite bavite kojipate preporučujem: prirodi, i izbacite čokoladu se iz regulirajte probavu sportom, prehrane.

Vaš liječnik od

za

s

se

u

u

se

s

s

na

sunca

se

u

s

u

UREĐUJE

Šime

ODBOR

dipl vet., Nada Erhatić, dipl 1nž.,Dragutin Franulić, inž., Petar Jelenčić, Tomislav dipl Kolak, dipl. inž., Josip Ljubešić, dipl inž, dr Berislav Majić Glavni i odgovorni urednik: Zlatko dipl vet.

Tehnički urednik: Vera Volarić, dipL inž.

Vlasnik i izdavač: radnika i uredništvo: Udruženje SRH. mjekarskih Uprava Zagreb, Ilica 31/III, telefon 440-476 10 dinara, a za Mjesečna pretplata za privredne organizacije i ustanove proizvođače mlijeka 5 dinara. Đapo,

inž,

.

UREDNIČKI

Mašek,

Tisak:

SOUR

»Vjesnik«

—

TM,Zagreb

OOUR

96

ze

—_b

—

bode

bo

oi ua

nasi

o

o

i

i

i

na.

i

i

in ariel