Mljekarski list 5-1982

30-ta

_—a.—;——__

_———

a

obljetnica izlaženja

< < obloooo mo oio

toa

o

a

o

m.

a

m

ai ad

časopisa

»Mljekarstvo«

m

[ud

PORE Ta

A

a Tr

.

di

id

i

i

da

dod

di

i

i

i

0

did

i

s

kb

vl

TUŽAN

Prošle

su

DAN

od godine smrtivoljenognam već dvijetužne

smo druga Tita.

Zaustavili

tvorničke strojeve isirenamaoglasu sili stali čas smrtidruga Tita.Svi građaniSFR Jugoslavije Oči nam u su bilepune suza. Prisjetili počasnistav mirno. smo se druga Tita.Djeloiživotdruga Titane.možemo zaboraviti.

Ono nas svakodnevno i daljeokružujei usmjeruje. odlučnokoračamo Titovimputem! |dalje,

GOVEDARSTVO

NA

PODRUČJU

MEĐIMURJA

govedo Jugoslaviji Današnje Međimurju, od simentalske Na kojemje. postojbinazapadnoj potječe pasmine, Evropi. matično kada osnivane mnogo područje je jezgro prije godina, i prve ali stvaralo od domaće autohtone te paudruge, postepeno sigurno domaća smine crveno-šara pasmina.

Rad individualnom kojaje isključivo govedarskoj proizvodnji, ktoru našem kroz tri faze Popodručju odvija proizvodnoi to: i služba ljoprivredne zadrugeČakovec Selekcijska služba, Mljekarska organizacione teladi do 220 proizvodnja kg. služba 1965. i od tada do osnovana pa Selekcijska godine je danas radi kontinuirano Čakovec suradnji sklopu Poljoprivredne zadruge Centrom SR Hrvatske rada programe Selekcijskim Zagrebkojiizrađuje naše službe. služba Ova bavi te Selekcijske odabiranjem boljih grlastoke, ishranom poboljšanom pokušava proizvodne mogućnosti ispitati pojedine krave »A« i mesa i »Z« kontrole.

Od na proizvodnju mlijeka pomoću ukupno 20 tisuća krava statističkim ovakvom kontroprema podacima OpćineČakovec lom obuhvaćeno 1300 »A« metodom »Z« kontrolom i 400 komada što je ukupno čini 1700 komada krava krave uvedene muzara podselekcijom.

Ove tične i kao knjige koje upisuju njihovo porijeklo proizvodne mogućnosti i Sva ženska telad od ovakvih krava njihov podmladak. ostavlja prostada remont 400 do izvodnju rasplodnog materijala tj. prosijeku godišnje 500 ostatak kao bređe komada, rasplodni materijal (visoko junice) prodaje aukcionom Ovakav na rasplodnom sajmu Čakovcu. rasplodni sajamorganiziramo Centrom tri sa suradnji Selekcijskim Zagreb putagodišnje koji način oko 150 komada visoko bređih što prodamo junica, predstavlja lijep izvor individualne kopo prihoda proizvođače rasplodnog materijala jer madu oko 60 tisuća novih dinara Radom po postiže cijena grlu.

Selekcijske službe individualnim Poljoprivredne ZadrugeČakovec suradnji proizvođačima tako da kod imamo postižemo lijepe uspjehe pojedinih grla proizvodnju razini. da na Evropskoj Naime,poznato je zapadna Evropapostiže proizvodnju simentalcem oko 5000 litara sa da kod po mlijeka kravi, pojedinih grla tabelarni ko dostigli pokazuje slijedeći prikaz godišnje proizvodnje: domaće

crveno-šaro

tako

pa

u

i

u

u

ovo

uvezeno

su

se

na

u

na

se-

se

—

u

u

sa

se

sa

su

u

u

ma-

se

se

za

a

za

u

se

u

u

na

za

se

u

s

a

Ime

krave

Olga Lasta Ranka Gordana Cifra Zuli Šeka :

MB

2.606

2.634 2.902 2.754 2.679

Proizvodnja

u

8.363

smo

lit.

Vlasnik

Srpak

6.269 6.268

6.084

Ivan, Palinovec »

"

La

“.

=

<

5.940

Lovrenčić

2.246

5.908

Srpak

3.324

5.603

Vidra

3.038

5.597

Cveta Cifra

2.885

6.320

3.547

6.131

Fric

Srpak

Palinovec

Tomo,

Ivan,

Palinovec

S

“i

»

»

Ivan, NS

Rok

Ivan, Palinovec

Iz

da navedenog tabelarnog prikaza jevidljivo selekcijom i kvalitetnim umjetnim osjemenjivanjem sjemenom uspjela postići preddispovisoku dolazi do kod hrane zicija proizvodnju, koja izražaja proizvođača koji kvalitetnom hranom i količinama što dovoljnim je Međimurju slučaj. r jeđi Ovo iz što ekonomski efekat mogu što razloga postići preko cijene mlijeka, i da niti krave društvenom nema vlasništvu našem na je glavni razlog jedne od kontroliranih 1.700 komada području.

Ipak ukupno proizvodnja prosječna krava kreće od 3.000 do 4.000 litara muzara mlijeka godišnje. služba bavi i Mljekarska unapređenjem proizvodnje otkupa 1965. mlijeka, kojaorganizirano počimaotkupmlijeka godine Varaždinskoj p ri U rezultati bili ali radom i mljekari.početku orgaotkupa mali, napornim radom sve rezultati što nam niziranijim postepeno postizali bolji pokazuje tabelarni slijedeći prikaz: očito

gore

.

se

za

u

u

ne

u

se

—

se

su

su

God.

otkupa

1965.

1966.

1967.

1968.

1969.

1970.

1971.

1972.

1973.

1974.

1975.

1976.

1977.

1978.

1979.

1980.

1981.

litara

mlijeka

1,000.000 1,100.000 1,500.000 2,000.000 3,000.000 4,800.000 6,200.000 6,300.000

'7,000.000 7,000.000 7,600.000 8,960.000 13,000.000

12,100.000 12,767.000 13,688.957 12,006.455

69

ro;

početku razvoja, je proizvodnje Što ostali odnosu niska koči uveliko i repromaterijal. mlijeka cijena je SR od imamo Pored Hrvatskoj mlijeka proizvođača najjačih jednog toga litara 73.516 1981.

Palinovca Ivana iz mlijeka. godini proizveo j e koji Srpak i repro bi Kad ostalog pratila paritet mlijeka proizvođače cijena brzo bi vrlo robnih 100 od ostvarljiv progrm Međimurju proizvođača terijala, hrane. time i planaproizvodnje ostvarivanju doprinjeli tiče

se

tek

da

smatramo

robne

na

u

no

u

meso

u

u

ma-

mesa

za

u

u

kg Proizvodnja teladi vrši proizvodnju Čakovec kooperativnu zadruga Poljoprivredna udruodnosno individualnim udruženim Kooperacija poljoprivrednicima. i individualnih ženi rad između prozvođačatovljača zadruge Poljoprivredne sredstva naza ulaže da tome financijska zadruga Poljoprivredna sastoji adenabavu do od istih bavu tovljača, mjesta staje otkupnog prijevoz teladi, veterinarske teladi tova, stočne kvatne usluge vrijeme osiguranje hrane, Udrutova. i stručne tova po pitanju i kurative usluge vrijeme preventive i dobra ulaže ženi stajeprostor proizvođačtovljač svojrad,materijalna Prema i vodu te stočnu vlastitu stočnu stelju staju. hranuhranu, osim teladi n avedenog napred ugovoru zadruga proizvodnji Poljoprivredna sijeno, hranu stočnu i dostavi da smjesu vrijeme obezbjedi obavezuje kooperantu troškove naknadu telad i kapastajskih rada, grover usluge dogovorene bez obzira citeta i ostale troškole proizvoda. realizacije krajnju cijenu slobodtova kojijeuslovljen Zadruge, Kapacitet Poljoprivredne i količinom tov nego nim kooperanata raspoloženjem tovljača, mjestima kao tržni višak kod | od proizvođača koji javlja teladi), promaterijala (otkup turnusa vrši da S obzirom 100 do 120 godi2,5 proizvodnja godišnja kg.

220 oko od teladi komada 4000 oko način na kg. proizvedemo šnje ovaj očisti dobro da tome tova staja najprije sastoji Tehnologija Nakon slično. ili hazacidom tako i kako i dezinficira mlijekom vapnenim nakon teladi po vrši čega otkupnim mjestima otkup organizirani toga obeztim da teladi predhodno je tovljača proizvođača dopremaju staje što i kvalitetna kvalitetno potrebno neophodno je smjesa sijeno bjeđeno da znači što ad Tov tok tova. malan po libidum, hranjenjem volji odvija tako i voluminozne, koncentrirane kako sobom hrane stalno ima dosta, pred teladi tov dolasku Po vode. količine pitke dovoljne neophodno prisustvo radi dio terena dotični Veterinarska odmah kojapokriva stanica, obavještava i vitaminskih vidu dodatka preparatapreparata preventive osiguravanja ciobavezno te koliko ih normalnih procesa imaju), (u probavnih regulaciju i obavezno prei slinavke provodi vrijeme šapa, zadnje protiv jepljenje 50% šteta teladi ventivno nastaje (preko bronhopneumonije cijepljenje protiv što i redovito skoro od par proljeće javlja jesen godina zadnjih koja iste), od 110 Tov tom traje periodu. magle jake pojavom uslovljeno vjerojatno je takvu kao 230 te do 210 od težine izlazne do odnosno do 120 kg, prosiječne dana, tov. isporučujemodaljnji da obračun vrši s dotičnim Nakon tovljaču tovljačemtim, isporuke vlaučestvovao te 1 4 ukoliko jetovljač priznajekg.smjese kg.prirasta, tako se i kukuruz ovo hranom stitom prekosmjese, priznaje drugo) (sijeno, obračunu višak odmah da po financijski koji nadoknađuje pokazuje smjese 220

od

teladi

sa

—

—

u

se

za

za

—

—

za

za

se

o

na

—

za

za

na

ne

samo

re-

za

se

u

se

se

se

u

s

sa

se

se

u

s

—

nor-

za

se

—

uz

u

se

za

u

a

se

u

u

u

se

u

za

se

s

se

s

za

mu

se

se

70

ia.

_-

-..

e...

_..

A

dio pr

di

e

ii

o

o

na

dd

da tit

a

zi aa. ao ži

a

o

o

li

poi

i, ai

i.

zitn da

ii

o

i

i

nn

da

na

a

kojaje materijala cijenom smjese tradanas stelju tovljaču vraćaju jer ostaje stajski gnoj, koji je Visina naknade uloženi i utrošena ženiji. dogovorene rad, stajske kapacitete sredstva 1982. dinara iznose 1 tovu tovljača godinu kg prirasta 9,00 utrošena

fakturnom

sa

se

ne

Troškovi

tov.

za

za

mu

sve

za

za

za

u

teladi.

IZVALA UVRNUTE

MATERNICE

U KRAVA

M. Janković iz listu« moli da Čitalac »Mljekarskom objavi Segovine članak uzrocima nastanka maternice kod da li poopširni »izlaženja krava«, da takove odnosno To traži mogućnosti pojavespriječe, liječe. zbog stoje i kod mnoto već često se u domaćinstvu, razloga događalonjegovom jer krave klati. često moralo pa zbogtoga gihdrugih ljudi, prisilno maternice kod kako inače nazitu bolest naziva »Izlaženje krava«, pitalac, maternimedicini »Izvala »izvala uvrnute maternice«, veterinarskoj stručkrava.

Neki relativno česta et (inversioprolapsus uteri) je pojava ako i izvala maternice da na 200— telenja nastaje njaci smatraju jedna bi zdravstvena da krava što prislino pomoć uginula prije pruži 300 M. Jankovića i korisno. klati. Zato umjesno jepitanje bio Radi roga gravidan, najprijesvoju kojije uvrtanju maternice, kao izvrnuta izvali kroz stidnicu zatim vlastitu se napolje. šupljinu, 12 sati nakon može To poro6 najčešćeprvih sati,najduže dogoditi maternice dakle kad maternica kontrahirala, grljak jejošpotda, jošnije Izuzetno do izvale može doći i otvoren. samog puno poroda.

Postoje vrijeme krava tada faze: prva materničku stvari dvije šupljinu, jer uvrtanje će uvrtati i datiska boli zbogprouzročene mjestu uvrtanja stijenku, faza: će nastati redovito i izvaljivaispadanje, druga prolabiranje lje gotovo Obično kroz rodnicu i stidnicu maternice van, izvaljiva napolje. grljak, nje Kod maternica. i nalazio rog jakih ponekad cijela kojem plod tele, materSluznica rodnice. i oko izvala i pa napolje izvaljuje grljak maternice, okrenuta nice i izvaljenih genitalija uvijek je napolje.

Potrebno reći uzrocima izvala. jenešto nastajanja Odmah maternica ali normalnim poslije poroda prinijekontrahirana, likama da da će uvrnuti pa jesposobna, steže, kontrahira, opasnosti tada i ali ako atonična da izvaliti, je kontrahira, steže, je tj. nijesposobna sklona nastanku ako više dapa uvrtanja, pritišću, nije jejošsusjedni organi nakon leko do izvale. Zato k izvali maternice sklonost se pojavljuje nepravilnosti maternice i kod rađanja, vrijeme kojeprouzrokuje atoniju općenito svih teških maternica umori. pa porođaja, kojidugotraju, Nastanku izvala maternice suviše znatno ležište strmo pripomaže spuštekrave.

Ležeći takvom području stražnjeg dijela položaju pojačava pritisak utrobe maternice.

Izvala uvrnute maternice češće na dijelove nastaje mršavih stoke kreće i boravi starijih krava, životinja, koja najviše kao onih i krava hrane kabastom staji koje pretežno manjevrijednom kranom.

U nastanku izvale maternice veliku tiskaima i trbušna ulogu preša, nje. bolovi nisu ili ih nema, ali i nakon Poslije porodaporođajni jaki poroda kanalima zbognekogjakogtrajnog bolnog podražajamaternici, porođajnim u

se

o

se

mu

a

se

vamo

u

a

ce«

u

se

mora

ne

ne

se

se

u

o

ona

a

se

a

u

se

a

u

u

u

—

se

ona

na

—

se

se

u

samo

=

se

o

u

se

nema

se

se

za

se

no

u

u

se

u

u

u

u

u

se

ne

se

u

u

71

|

i

ani

čika dominiii.

i

am

i

a

bi ie

di

o

ol

din tn

hk

a

i, ai

o

a

i

ik li, o

e

I

vk

Pid nič

i sd

Ze

jj

o

at

| al

i

biti izazvana

crijevu, drugim organima, već ako istovremeno trbušne pa djeluju jakadjelatnost tiskanje preše, nastaje može trbušnih i na organa maternicu, drugih prije atonijapritisak spomenuta nastati i izvala maternice. poslije najprije uvrtanje, tele Maternica uvrće ako i se plodne nagloizvlači, ponekad izvaljuje, maternice tekućine već pa prianja tijelo tijesno iscurile, stijenjka potpuno otvomaternice ako izvala može teleta. Ponekad jošuvijek nastati, jegrljak što to kao nasilnom poren, pri neupućeni ako, posteljice, izvlačenju pogotovo i neki teži nekad (kamen, ciglu, uteg predmet objese čine, plodne ovojnice sl.)

Ako nastalo uvrnuće krave to vlasnik stijenke maternice, je dižu rep, slabo ili krave že se, grbe tiskaju, jedu, uopće vidjeti, nemirne, im češće i toplina jepovišena. jedu, preživaju, balegajumokre,tjelesna treKrava očito ako k tome bilo i pa poteškoća bolesna, je priporođaju, je vratiti tražiti će lako ba što dijagnozu, postaviti pomoćveterinara, koji prije i odmah maternice dio uvrnuti pravilan položaj započeti stijenke maternice od U krava će oboljetiseptične upale liječenjem. protivnom gičnim od ili će već ili će nastati izvala maternice i ako prije uginuti općeg liječi, li ostane ukoliko se pravovremeno prisilnozakolje; živa, krvi, trovanja tat će trajno jalova. obvreća visi kao izvale maternice očiti su. Iz stidnice Znaci kruškolikog redovito sluznicom izvrnutom blika maternica prema prikojoj jejoš nekoliko ali već sluznica i U početku čvršćena sjajna, je posteljica. i crnocrvene. tamno pa bojeje sati, dozdravstveno U Krava tiska i povremeno početku grbi opće stanje je krvne žile ali na Zbogpritiska nastaje zastoj pogoršava. bro, i odukrvi maternice, nastaju krvarenja posljedičnim oticanjem izvaljene tkiva. miranja krava većinom balegom, zagađuje blatom, leži, Izvaljena maternica, jer krvi. teške i i pa nastaju upale općetrovanje prljavštinom, gnječi ozljeđuje, može i krava više da mokri Pošto balega, jojpuknuti može,zbogizvale, i nastati kraćni mjehur nemogućnost baleganja. brzom tešzbogzastoja Izvaljena krvi, podložna je maternica, nastajanju lako Ne kih i te traži hitnu ozljedi, zaprljainficira, promjena, intervenciju. kravi li pomoć pravo vrijeme, izvaljenom maternicom, pruži pogotovo će li kravi ako bezuvjetnouginuti.

Naprotiv, pruži pomoć uopće pruži, i nisu otkako izvala nastala nastale krava često što još komplikacije, prije je maternica izvala i vrlo brzo ozdravi. Što dulje traje, jejačeoštećena, zaprljana i Sve da i teže bezizgledniji. životinje izgledi izlječenje lošiji inficirana, da će ostati Zato brzo i pravovremeno ostanu jalove. najvjerojajtnije je žive, može slobodno od samog reći, presudnog je reagiranje stočara, pravilno vidna Već smo rekli da ako nastanu poremećenja zdravlja porodilja čenja. hitno tražiti treba to nakon pomoćveterinara, pogotovo porođaja, posredno tražiti Dobar to stošto izvalu maternice. pomoć, bolje.

Dakle, prije vrijedi će krava ležište već čar pog dje teliti, pripremio mjesto telenja prije je ili

trbušnim

u

naročito

u

može

guznom

a

a

se

uz

su

na

ne

samo

mo-

su

ne

ne

sa

u

se

ener-

ne

os-

ne

na

van

sa

za

crvena

se.

se

s vremenom

s

se

se

mo-

ne

se

se

u

s

se

ne

se

za

su

se

zna-

ne-

a

za

za

se

12

i

ia

nv

a

a

e

de

ki

ad

i

g —

nan

a a

di

o

i

a

i.

a

i

a

Šah

Ba

i

a

a

idadia

hid

ia

a

a

i

na

iš

i

dit

čl)

rodilju smještaj pozvani vlasnik će da se maternica i stigne, nastojati izvaljena zaprlja ozljeZato će maternicu zamotati čistu đuje. izvaljenu plahtu kojujeprethodno nakvasio vodi i dobro Na način će zagahladnoj čistoj iscijedio. taj spriječit i sluznice maternice.

Ako krava dobro do dođivanjesušenje izvaljene stoji, je laska veterinara držati maternicu visini stidnice. Dobro izvaljenu plahti je da krava ali ako silom da bi ne leži, ju smije pokretati,stoji, izbjeglo dalji ozljeđivanje. njeizvaljivanje ležišta treba ukloniti Iz stoku. Nakon susjednih drugu završenog reponiramaternice ili eventualno treba držati upuobavljene nja operacije, kravu. ta i koji veterinara, jeliječio savjeta ležište Eventualno ukošeno strmo treba izravnati ili prema dolje straga još danima neka krava i leži tibolje prvim doji povišenim stražnjim dijelom Hranu dobro i davati količinama i dozvoliti jela, je prošetati ju. manjim bi izazvali Izbjegavatipodražaje koji tiskanje. prežderavanje. i

tele. Sve

za

biti uzorno

to mora

čisto. Dok

sam

veterinar

ne

ne

u

u

.

u

u

se

se

se

u

u

svemu

s

u

a

ne

sve

M.

SABIRALIŠTE MLIJEKA GRADUSA

W.

NA SAVI

sisačkoj Letinama zavini zajedno obližnjim ima To selo 85 domaćinstava. stoje po Sarskom tradicijom, uzgoju poznato Danas oko 330 krava goveda. posjeduju simentalca.

Dnevno tipu predaju sabirnom 700—1500 litara mlimjestu sabiralište RO jeka, koje otprema Selo

Gradusa

na

Savi

Po-

u

sa

sa

u

na

se

.Dukat«

u

Sisku.

u

jeopremljeno hladna tri francuske i prouređajato, 1200 litara i izvodnje kapaciteta jedan domaće firme Nicro od 500 što litara, momentalno sela. zadovoljava potrebe Sabiralište

Sabirač

s

Marić

Ivan

vodi

četiri ras-

svakodnevno

brigu zaprimanju mlijeka donose 40—50 ovikojega proizvođača Među razdoblju godine. najjače Sović proizvođače spadaju: Zvonko, 13 25.000 litara KoLetine, godišnje, larić 8—20.000 litaStjepan, Letine, Marić Gradusa Savi na 25.000 Hrastovski godišnje, Ivan, 27, litara, Ivan, 63 24.000 litara. od kreditirani od strane Gradusa Savi, Mnogi njih RO »Dukat« i tako nove nabavili opremu i izgradili podigli škole, potrebnu silose. Ishrana bazira na domaćim izvorima hrane. Zimi to je sijeno, silaža, kukuruz i donekle smjesa krave, ljeti ispaša prostranim pašnjacima Savu. rijeku i kvaliteti

o

sno

o

—

ra

na

su

—

se

za

a

na

uz

Zoran

Martić

73

ime.

i

i

nt

a

i

Bi, i

ai

i

al

aš

i

a

vi

Bi

dai aa,

o

2

ta,

a ži

Ši

di

iša,

Židan

i

i

di

di

e2

o

a

1

Pikolo

2

Koi

.

ni

NAPREDNIH POLJOPRIVREDNIKA SLAVONIJE | BARANJE

ZBOROVANJE

Čede druga predsjednika Zadružnog prisutnosti i općine Baranje, Slavonije organizacija društvenoća,predstavnika i i stručnih istraživačkih naučno Slavonski organizacija Brod,predstavnika političkih i iz SAP te i brojnih Vojvodine gostiju Hrvatske, Baranje, Slavonije zajednica Slavonvisoku takmičara proizvodnju, proizvođača poljoprivrednih 14.

1982.

19.

Brodu održano skom zborovanje godine Regionalno ožujka je poljoprivrednika. naprednih ha društvenih 280.000 poi Iako SlavonijaBaranjaraspolaže preko i SR ili 65% individualnom Hrvatskoj, regija ljoprivrednih površina hrane zauzima sektoru potencijalproizvodnji čiji mjesto, značajno trenutku pažnju. općedruštvenu zaslužuje dašnjem individualnom i sektoru Baranje S lavonije površine Poljoprivredne ili ha 357.600 obradive ili ha 365.000 21,2%. površine 17,4%, zauzimaju kod: SR i .Od učestvuje Hrvatskoj površina SlavonijaBaranja zasijanih ha ili 132.700 kukuruza 224.900 ha ili Žitarica 33,1%, 31,1%, (ukupno) ha ili 22.000 žitarice ostale ili ha 69.400 industrijsko 27,4%, 28,2%, pšenice krmno ha ili 26.800 ha ili 11.200 bilje 19,6%, 54,2%, bilje povrtno bilje i tako ha ili 33.400 19,5% dalje. i 11 1981. g. održano (osim SlavonijeBaranje općina je Takmičenje klu167 74 i Podravske Orahovice Nove Slatine) organizacije, Gradiške, raznim 2.100 obuhvaćeno proizvodnjama. poljoprivrednika jepreko bova, bio takmičara njih879,pšenice kukuruza, je proizvodnji broj Najveći šećerne repe 163, proizvodnji mlijeka 174, 674, proizvodnji i 48 tovu tovu kreta krumpira junadi 25,proizvodnji svinja 66, 101, 11 takmičara. grožđa proizvodnji nizom referat Uvodni podnioje rezultatima podataka postignutim i Banić Stevo SlavonijeBaranje.

Zadružnog dipl. ing. tajnik drug iznosila odnosno je: proizvoda, pojedinih kultura, proizvodnja Prosječna 4.970 B 5.290 A kg/ha kg/ha, rajonu pšenica rajonu 9.072 B 9.842 A kukuruz kg/ha hg/ha, rajonu rajonu 50.012 B 63.289 A šećerna repa hg/ha kg/ha, rajonu rajonu 2.431 B 3.216 A suncokret kg/ha kg/ha, rajonu rajonu 25.300 B A kg/ha rajonu rajonu krumpir 12.900 A kg/ha rajonu grožđe kravi 4.024 po krava) (1.353 kg mlijeko ukupno 622.360 a 1.460 tovna kg kg grla 426,27 junad ukupno a 13.584 komada tovne kg. kg 1,418.242 104,41 svinje ukupno fondu su nagrade čijem podjeljenevrijedne proizvođačima Najboljim i učestvovale po mnoge proizvodnjama prvacima pojedinim organizacije, Tita i likom zlatnici druga priznanja dodjeljena rijetka rajonima takmičari: slijedeći diplome,koje primili od 7.831 kg/ha Đuro iz Vukovara 1. Stracenski pšenice postignuti prinos od 7.801 iz Jovo 2, Bambuković kg/hapšenice Županje prinos kukruza 14.191 od iz Vukovara Dušan 3. Malavec kg/ha prinos U

Grbi-

Hrvatske

saveza

u

za

—

sa

u

ova

u

sa-

u

u

u

su

u

sa

sa

'

u

u

u

u

a

u

u

—

—

—

sunco-

—

—

—

o

sa

saveza

—

u

u

—

u

u

—

u

u

—

u

u

—

u

—

—,

u

u

—

—

—

=

—

—

=

—

—

u

su

a

su

sa

—

su

a

za

za

za

14

id

s

dd

ai

bt dii

a

dt

i

ak.

di

i

a

i

i

Bi

dhi i

o

dn

di

i

i

kh

ia

i

i

z=.———

4

ka

kg/ha Županje prinos Čuka šeć. repe od 100.430 iz Nikola 5. kg/ha Osijeka prinos Mijatović šeć. repe 79.200 Mato iz Županje 6. kg/ha prinos Domjanović suncokreta 3.585 iz Vinkovaca 7, Bilić Marko kg/ha prinos suncokreta 3.956 od Marko iz Županje 8. Dominković kg/ha prinos od 26.500 iz Sl. 9.

Vinko kg/hakrumpira Štimac Požege prinos od 15.700 iz B. Manastira 10. kg/hagrožđa ŠipošŠandor prinos 5.014 145.393 iz Našica 11. Jerković kg/grlu kg mlijeka predaju Stjepan tovne 116.781 iz Sl. Pero 12. Mitrović kg junadi, Požege predaju 68.800 iz D. 13. Lončarić svinja. kg tovljenih Miholjca Stjepan veći »Tito izašlom o Sa nedavno nagrađeni je poljoprivredi« knjigom klubova visoku natjecatelja stručnjaka organizatora brojpoljoprivrednih proizvodnju. i veći U vrlo pristručnjaka gostiju, brojproizvođača, raspravi, živoj Hrvatske. obratio i sutnima se ČedoGrbić, Zadružnog predsjednik je da između On teškoća, privrednih prebrođavanja naglasio ostalog je i rentabilne visoke bez visokim trke proizvodnje. cjenama, smanjenja kočnica tržište Nesređeno borbi Hrana je stabilizaciju, glavnapoluga. je, i treba da se više u industrija uključiprehrambena udruživanjakoje daljnjeg kada ulaže samo poi i to kada otkupljuju proizvodnju, drugi stekli do sada Iskustva poljoprivrednici koja proizvodi. ljoprivredni svih treba da proizvođača. svojina poljoprivrednih takmičari, postanu Palko

4.

iz

kukuruza

12.764

od

za

za

za

za

za

za

za

za

—

za

za

za

uz

saveza

nema

za

za

u

se

ne

a

u

se

su

TAKMIČENJE

MLIJEKA

PROIZVODNJI

U

—

U

BARANJI

I

SLAVONIJI

Sla-

poljoprivrednika naprednih zborovanju regionalnom 74 te 11 i vonijeBaranje,kojeje području općina regije organizacije, 2.100 bilo obuhvaćeno 167 prisustvovali poljoprivrednika, preko klubova, 1981 bilo goi mlijeka je Takmičenje proizvodnji mlijeka. proizvođači dini općinama: organizirano 853.948 220 2 28 1. isporučenih kluba, takmičara, krava, DonjiMiholjac kravi od 3.882 litara. litara po mlijeka isporukom mlijeka, prosječnom 731.857 litara te i 181 17 takmičara 2 2. Našice kravom, isporučenih kluba, kravi od 4.043 litre. i po mlijeka isporukama mlijekaprosječnom litara 812 4 110 3. Vukovar 3,345.300 isporučenih kluba, takmičara, krava, ili po kravi 4.120 litara mlijeka 521.836 140 19 2 4. litara, Županja isporučenih kluba, takmičara, krava, 3.727 litara ili po kravi mlijeka.

1.353 177 10 učestvovalo takmičara, krave, klubova, ispoUkupnoje litara ili 4.030 litara po kravi. ručenih 5,452.947 mlijeka i rezultate p o mlijeka općinama postigli proizvodnji isporuci Najbolje slijedeći proizvođači: 29 ROK Našice IPK Našice 1. Jerković iz Koške Osijek Stjepan bazi litara po kravi 145.393 ili 5.014 litre mlijeka krava, je isporučio masti.

3,2%mlječne 14 D. ROK IPK Tomo 2. Takalić krava, Miholjac Marijanci Osijek bazi litara 4.979 ili po kravi litara 69.711 3,2% mlijeka je isporučio masti. mlječne Na

održanom

u

na

u

su

u

u

u

sa

sa

sa

sa

sa

sa

u

su

—

sa

—

—

na

.

sa

—

—

na

75

a

ii

a

ika

-

a

dika

mm

sn

i

a

i

i

a

a

ad m

i

i

a

s

ik

im

ad

oi

koa

oon

i

i

u

8

te.

ad

i

o

a

dd

i

M

a

a

Tirkajla isporučio 64.676 litara ili po kravi 4.975 litara bazi masti. je mlijeka 3,2%mlječne 4. Varešanin PPK Račinovci OOK Županja Županja Josip »Napredak« 7 krava 30.456 litara ili po kravi 4.351 litre bazi isporučio je mlijeka 3,2%mlječne masti.

Zavidne i rezultate takmičari kao: postigli mnogidrugi Azonić IPK ROK D. 7 Žika Šljivoševci Osijek Miholjac kojije krava 34.175 litara ili 4.882 litre po kravi itd. isporučio mlijeka na Najboljim proizvođačima mlijeka zborovanjima području njihovih i i rekorderu općina, dodjeljene vrijedne nagrade diplome, Slavonije i SR Hrvatske i Jerković Baranje, vjerojatno SFRJ, Stjepanu dodjeljeno i Zlatnik likom Tita i je vrijedno priznanje druga povelja.

Brlek inž.

Stjepan dipl.

3.

Janko

Petrovci

—

Vukovar

PIK

—

ROK

13

sa

—

krava

na

—

—

sa

na

su

—

sa

—

na

su

a

sa

GODIŠNJAK

O REZULTATIMA

RADA

U GOVEDARSTVU

POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE RJ STOČARSKI SELEKCIJSKI CENTAR ZAGREB Kačićeva 9/Ill —

SR

Stočarskoobjavio je svoj vit rezultate rada u »Godišnjak« kojem prikazuje uzgojnoselekcijski Hrvatske od 1.

1980. do 31. listogovedarstvu »selekcijsku godinu« selekcijskog studenog službe 1981. čitave slika rada zapravo selekcijske pada TajjeGodišnjak korisnih Hrvatske.

Na 87 stranica ima mnogo govedarstvu svojih Godišnjak i vrlo će dobro stočarskim jasnih podataka koji brojnim stručnjacima. poslužiti Od krava SR 563.387 selekcijskim ukupnogbroja Hrvatskoj uzgojno radom obuhvaćeno 48.777 ili Kod tih krava grla 10,53%. upisani proizje vodni Zato ta i podaci proizvodnji mlijeka podmlatka. grlamajke od tako matičnih krava. da će To znatnog generacije dajejamstvo, kvalitetne bikove krava povećati proizbroja pod selekcijskim mjerama, obuhvaćenih vodne sposobnosti goveda.

Zapaža povećanje brojakrava društvenim dok radom seoskim gojnoselekcijskim gospodarstvima, je gospodarstvima smanjen. centar

Hrvatske

ovih

dana

redo-

u

za

u

u

—

su

o

su

sva

nove

se

uz

uz-

se

u

u

Tablica

1

Broj

Godina 1980.

1981.

obuhvaćenih

krava

uzgojno

selekcijskim

Društvena .

gospodarstva

radom

Seoska

Ukupno

gospodarstva

9.623

36.683

46.306

9.535

39.242

48.17

76

ooo

e

mo

asaPb

ZA

kk

ni ed

a

pasmine gospodarstvima poljoprivrednih zastupljene goveda: &imentalska i smeđa holštajnsko- (87,6%e), (11,2%) (1,2%).

U frizijska seoskim simentalska 34.935 gospodarstvima najbrojnija je pasmina krava ili Smeđa 3.501 ili krava 89,02%. pasminabroji 8,920/, Ukupanbroj seljačkim gospodarstvima zapaženo smanjuje: U

dobara

su

tri

sa

u

se

1977.

1978.

1979.

1980.

1981.

Broj

krava

u

IPK

2. PIK

Osijek Belje

3. PIK

Vinkovci

4. PIK

Vukovar

5. PK

»Zadar«

*

i junica

...

573.396

krava

i junica

“ea

568.699

krava

i

:

559.557

krava

..

546.437

krava

7. OKPD

Čepić »Đakovo«

401

592

716

67

251

41

41

80

80

Plitvice 14. Polj. instit. Križevci

45

omu:

<=

8352 seljačkim

u

1.440 653

50

park

krava

1.785

514

184

Dubrovkinja

Broj

2.443

638 511

351 124

»Žitnjak« Gruda

13. Nac.

— “Ukupno

514

'

12.

dobara

653 638 511

10. Lič

11. VK

poljoprivrednih

412

»Agrolabin«

9, PIK

junica i junica i junica

i Smeđa holštajnska Simentalska 2.443 1.785 1.028

»Županja« »Valtura«

6. PPK 8.

krava

Frizijska

Gospodarstvo d

587.791

gospodarstvima

—__-—:-:-—-:-—--———_—___—

—_—-———___

"Tr

gospodarstvima

ukupno

17

zak

1.066

u

Bjelovar Gospić Karlovac Osijek Rijeka Sisak Split Varaždin Zagreb

45

RARRRra

9.535

18.953

Hrvatskoj: 110.143

krava

27.936

krava

46.966

krava

72.577

krava

24.069

krava

50.428

krava

35.497

krava

56.022

krava

122.349

krava

646.437

krava

Zanimljiv je podatak, je ukupnogbrojaplotkinja oploumjetno đeno 343.573 ili lincenciranim bikovima grla 63%, pripustu prirodnom 43.419 ili 8%. grla Predviđeni simentalsku program pasminuostvaruje već uzgoja osmim obukrugomusmjerene oplodnje.

Planskom, usmjerenom oplodnjom i

da

a

od

s

u

samo

za

se

s

17

ugo

a

ee

go

om

mg

rr

er

o

a

a

--

“Bt

——

hvaćene

su

264

i 6 bikovskih

bikovske

4

sjemena) (uvoz

mačke

a

majke su

iz naših

očeva

Nječega razmnožavanje.

od

zavoda

središnjih

iz SR

dva

su

za

veljače u ožujak razdoblju oplodnje krugusmjerene 1981/1982. poveto bikovske 302 prema 1983. odabrano godini je majke, je krave mlade bikovske Odabrane bikovskih 38 majke majki. ćanje programa završenom prvom uzgojnog Komisija provedbu Jaktacijom. odaberu deveti očevi bikovski da odlučila oplodnje usmjerene krug je iz inozemstva uvezlo od svi oni bikovi krugove prethodne sjeme kojih bikovi: To ostalo sjemena. neutrošenog jošje oplodnje, usmjerene 9

Za

1982.

1.

do

28.

a

su

nove

za

za

sa

za

se

za

se

su

a

1. Hasan

HB

5515

2. Lincoln

HB

5516

3. Zarter

HB

5333

4. Moses

HB

5334

5. Pirno

HB

5335

6. Suss

HB

5336

7, Lorch

HB

5337

HB

5338

HB

4886

8.

Simpel

9. Pronco

ovih

bikova

će

oplodit

Sjemenom će ostale bikovske bika domaća oplodit

bikovska

majke, a

to

su

10. Mani

HB

4757

Gustl

HB

4457

12. Buli

HB

48917

11.

78

se

131

Preostala

majka.

bikovi:

tri

bika

Proizvodnja majke

Mani:

5.171

litara

mlijeka4,48%mlječne masti, bika Gustla: 3.926 litara i bika Beno: 5.621 mlijeka 3,75%mlječne m asti, litra masti. mlijeka3,84%mlječne s

s

s

Od

52

ocijenjena razdoblju Godišnjaka, središnji 19 27 dok žavanje preuzeli (36,5%),prirodni pripust (52,0%), je preuzeto 6 bikova U tom 1980/1982. svi bikovi je privedeno škartiranju. razdoblju koji bili određeni našli su po Komisiji pa zbog prirodni pripust, držaoce, toga bilo nije škartiranja.

I biološki test bio Tim jezadovoljavajući. ispitivanjem dobijaju podaci bika Telad nadzire vrijednosti prekopotomaka. živost, vanjski izgled, tok i neke U 1981. obutelenja nepoželjne, degenerativne promjene. godini hvaćeno biološkim 14 bikova. je ispitivanjem testovi bikova obuhvatili 45 obrada bikova siProgeni mlječnost mentalske Za test osebine tovne obuhvaćeno pasmine. progeni sposobnosti 1 bikova. je bika

zavodi

u

su

za

razmno-

za

su

za

se

se

na

na

na

su

za

BRDSKO-PLANINSKO U

Zakonu

PODRUČJE

premijama mlijeko općine koje viši brdskotraju područjem kojimaproizvođači mlijeka imaju novčani iznos To Cres premije. općine: Benkovac, Biograd, Brač, Buzet, planinskim DubrovČabar, Lošinj, Crikvenica, Delnice, DonjiLapac, Drniš, DugaResa, nik, Dvor,Glina, Gospić, Gračac, Hvar,Imotski, Jastrebarsko, Kostajnica, Knin, PeKorčula, Labin, Lastovo, Obrovac, Ogulin, Omiš,Otočac, Ozalj, Pag,Pazin, Titova trinja, Samobor, Senj, Sinj, Slunj, Korenica, Vis,Vrbovsko, Vrginmost, i otoci Zadra.

Vrgorac području novom

o

označene

za

su

se

sma-

u

su

ove

—

na

19

UŠLJIVOST

>

higijenskim uvjetima ušljivost povezuje širi za da također Poznato vrijeme rata, ušljivost je prljavštinom. života, itd. nesreća elementarnih predstavlja pojavaušljivosti Međutim,današnja baš neda biološki se fenomen,koji zagonetku tj. izvjesnu epidemiologe lako objasniti. kao Na se nekoliko Kažimo o čovjeku pojavljuju paraziti riječiušljivosti.

Uši i tri vrste regiju. glave tijelogenitalnu vlasište, ušiju: kojenapadaju oko 5 ženke nožica. dlaka snesu drže čvrsto jaja Njihove pomoćusvojih sisati i kožu da tako Uš hrani to svaki probode počne gnjiđe. dan, česte i svrbež. izaziva ubod krv. Sam gnojne Zbog češanja nadražaj ušiju Uši se i limfne kože i najčešće žlijezdepovećaju. krasta, infekcije pojava i iznad sljepoočnice. potiljka smještajupodručju žive u ali i školska žrtve koji odrasli, djeca, Najčešće togparazita lako omoguVelik na slabim higijenskim uvjetima. brojdjece jednommjestu ili bilo marama bilo direktno ćava dodirom, prekokapa, prenošenje uši, češljeva. krasta vlasištu ili na svake da Kažimo djelu stražnjem pojave poslije kosi. uši treba vrata potražiti bolesti. i neke zarazne Uši mogu, prenijeti rijetkim slučajevima, od

svatko

Gotovo

s

nas

niskim

se

za

one

se

se

su

a

su

se

a

u

su

,

na

u

u

LIJEČENJE

NIJE

TEŠKO i masli-

petrolejem natopi Liječenjesastoji omota i nakon se novim su jednakim dijelovima toga glava uljem,koji i dobro dana lanenim guoperemo rupcem. glavu je isčešljamo Slijedećeg to Sve vrući namočili ocat. u stim smo ponavljamo najprije koji češljem kao insekticidni dana.

Na nekoliko prašci još stoje raspolaganjuliječenje kosmai Prašak DDT što po ravnomjerno pitroid posipa pitroid. buhač, dana nakon tom rupcem. slijedećeg Ujutro poveže čega glava djeluglave, bi kako i vodom i sapunom opere gustimčešljem, opet pročešlja glava 6 do 2—3 svakih što više uklonilo se gnjida.

Tajpostupak ponavlja puta nebi ponovo kako čitav odnosno treba 7 dana.

Tretirati razred, obitelj, cijelu nametnika. došlo do napada Vaš liječnik u

se

da

tome

se

kosa

navečer

u

za

se

su

se

se

se

se

UREĐUJE

UREDNIČKI

ODBOR

Franulić, Jelenčić, Erhatić, dipl inž., dr Berislav dipl Majić GipL Josip Ljubešić, dipL inž, inž, i Glavniurednik: odgovorni urednik: Zlatko Mašek, dipl. vet.

Vera Tehnički dipl inž.

Volarić, i uredništvo: radnika SRH, Vlasnik i izdavač: Udruženje Uprava mjekarskih telefon 440-476 Zagreb, Ilica 31/III, 10 dinara, proiz= privredne organizacije i ustanove pretplata Mjesečna Šime

inž.,Petar

Dragutin

Đapo, dipl. vet., Nađa Kolak, inž, Tomislav

<

a

za

vođače

mlijeka

5

dinara.

Tisak:

_—

sie

us:

mono

za

SOUR

»Vjesnik«

—

TM,

OOUR

o

gr

Zagreb

i

te

sieasi