Mljekarski list 3-1982

GOD.

a

XIX

ge

OŽUJAK

ZAGREB

e

e

zr

1982.

omeo

mm

o.

--—-

-.—

U KRAVA

.MASTITISI,UPALE VIMENA

prouzrokuju golemeštete, mastitisi, vimena, posebice i i poteško teže procijeniti, koje.je jerpogađaju proizvođače uočiti,još društvenu Sve trošače mlijeka,stvari, izvjestan cijelu zajednicu. način, kada da ubrza i većom poveća mlijeka tržište, proizvodnjom nastoji bolestima svakim danom štete mlijeka, prouzročene vimena, proizvodnja da bi dobar dio tih šteta račun mlijeka, pada proizvođača veće, bar dobrim šteta mogao dio nastanka uzroka dijelom, spriječiti ili, izvjestan bolesti

Različite

a

a

na

u

se

za

se

su

sve

se

na

a

ublažiti.

kojeprouzrokuju šteta, zašto krava shvatilo treba i da bi uključiti njihoorganizirano tisi, treba ih suzbijanje, prisjetiti. nastale To su, prvom mlijeka. redu,štete zbogsmanjneproizvodnje M. nekoliko Za dokaz uzmimo Prema istraživanjima ovojtvrdnji primjera. seoskim boda krava 1975.

30,6% Zjalića godine pokazalo gazdinstvima stafilokoki.

1974. od uzročnici bili Godine ustaluje :mastitisa, najčešći stafilokoki uzročnici kroničnih I. Marić da novili i B. Majić najčešći ako ni gore, mastitisa krava.

Ništa kataraličnih bolje nijestanje, nije farmama krava nekim 1981.)

(Rižnar Kronični katar svim vimena nalazimo, dakle, uzgojima mliječgotovo nih Zato tek krava. će Za vimena biti govora. posebno sada, ovojupali toliko da naše mlikrave bolesti 20% zbog prosjeku daju manje što bi inače davale. zdrave jeka, onako izračunati koliko to Pokušajte brzinu, je manje sami glavi, Vašem Vašem ako vimena i mlijeka gospodarstvu selu, proizvedeno bolesna Vaših krava od ovih da a niste baš nekih bolesti, sigurni nisu, jer ih konačno Kada treba bi bolesne da da prođu mjeseci opazile promjene. vime i pa opazite, propalo, uspjeh četvrti, cijelo je bespovratno pojedine zasuše nikakav. vimena propadaju pojedine četvrti, liječenja Zbog upale je đubre ili proizvode (gnoj). boŠtetenastaju zbogneupotrebljivosti mlijeka, nemogućnosti prerade čak neki tako i pa pa i liječenih lesnih, životinja.

Naime, lijekovi, lijekovi hranu takojima liječe upalevimena, onesposobljuju mlijeko ljudi, kođer i prerađevine mlijeka. iz vimena često i opasno zdrapo Mlijeko bolesnog ještetno,ponekad sadržava sebi klice i vljeljudi jer njihove toksine, koji ljudi naročito zato pa prouzrokuju bolesti, djece, je neupotrebivo ljudsku hranu. od zato i Isto pa mlijeka, inđustrijvrijedi prerađevine takovog raznim ciŠtete, dakle, gomilaju gubitci. pogađaju oblicima, skojpreradi dok teret društvenu mlijeka, koji zajednicu, najveći pada proizvođače jelu nastanku mastitisa.

Uzroci boriti i izravno suprotstavljati pojave moraju međusobno i bolesti različiti, uvjetujuprepliću. brojni, Mjere sprečabolesti sama/ složene, bolest,početku otkrivena, liječenje vanjepojave od do sami pa specifično, zbogtogaproizvođači, slučaja slučaja prepušteni ako nisu mogu sebi, najbolju volju, uspješno braniti, podrobpogotovo mastitisa uzrocima i načinom nijeupoznati nastajanja sprečavanja pojave bi

Da

se

što

uočili

bolje

nastanka

uzroci

se

se

u

vo

masti-

se

u

samo

u

u

se

a

su

su

:

su

na

u

muzara.

u

o

samo

ove

u

no

u

na

na

u

su

u

se

sa

se

a

za

'

a

u

zarazne

u

u

za

Kok

se

za

u

u

na

se

se

su

u

su

se

ne

uz

s

u

34

krava.

za

nastanka

već

bolesti

suzbijanje postojeće jesprečavanje od 1978. g. vimena zdravlja općegdruštvenog još započelo interesa, čuvanje nadzorom krava sistematskim SRH se, muzara, zdravstvenog općestanja svih vimena nito, krava, upotrebljava posebice, zdravlja čije mlijeko i ovog je, cijejavnupotrošnju.

Organizacija izvršavanje poslapovjerena Dobar vlasnike službi. dio će obaviti veterinarskoj losti, poslova, koji krava bez pune zalaganja suradnje jebesplatan.

Međutim, veterinara, stočara i učešća nastanka njihovog sprovođenju mjera sprečavanje iako već tu, makar to i duže prema potrajalo, stitisa, je liječenje uputama, će biti slab. što mastitisa 30% nego uspjeh Zbog najmanje mlijeka manje, j e bi Budući

da

i

i sa-

u

a

za

se

u

se

uz

sva

u

inače

ga

trebalo

za

ma-

za

biti.

M.

W.

PRIMJERI HRANIDBE KRAVA U PROIZVODNJI MLIJEKA S »BENURAL DODATKOM« »Benural

dodatak«

sadrži

S«

dopunuproteina, vitamine krmne i sol hrane repe, nerale, potrebne dopunu (silaže, kukuruza i stočarstvu.

Osnovna hrana sijena, dr.) kojuposjeduju proizvođači dio hranidbi i voluminozni zadovoljiti energetski potreba preživača.

U hranidbu livadnom travom i mladom proljeće, pašom nijepotrebno davati »Benural dodatak« ima treba više Tu dovoljno bjelančevina. pažnje jer obroka obratiti da hrani dio suha tvar zadovolje: energetski žitaricama, ili vitamini i dr. mineralno kalcij, fosfor, sijenom slamom, sol, magnezij, vitaminskom smjesom. hranidbu silažom do litara kravama travnom 15 dnevne Zimi, dajese mineralno iznad vitaminska 15 litara 500 mliječnosti mlijeka smjesa, 600 grama »Benural dodatka« količinom žitarica odgovarajućom (Tab. 1.). »Benural za

za

mi-

zatim

a

osnovne

u

mora

u

uz

u

se

a

uz

samo

a

sa

—

Tabela

1.

dnevna

mliječnost

kg

kg

sijeno livadno

kg

silaža

travna

10

kukuruzna

prekrupa

kg

BENURAL

DODATAK

kg

mineralna

smjesa

kg

20

15

25

30

6,0

6,0

6,0

5,0

4,0

30,0

30,0

30,0

1,0

3,0

30,0

30,0

5,0

7,5

— 0,1 _

0,5

0,6

0,6

—

_

0,1

—

—

—_

sastavljeni sijena moraju 500 600 grama svakodnevno »Benural dodatka« nadopunjavati podijednevno oko dva Žitaricedaju ljeno 1,0 6,0kg mliječnosti puta.

2 i Tab. iznad 10 litara (Tab. 3).

Hranidba ili većim količinama u isključivo sijenom sijenom prilično je visoku krave i skupa podstiče proizvodnju.

Spremanje iziskuje sijena veći utrošak kvalitet ovisan vremenu rada, sijena jeneposredno lijepom hranidbi slabe tako da sušenja,sijeno je općenito energetske vrijednosti davati više hrane i koncentrata dopunske njega (Tab. 2).

Obroci

u

hranidbi

krava

od

se

sa

na

se

ne

ili kukuruzne

silaže

—

za

—

na

o

a

se

za

u

uz

mora

35 |

| h ' E

A

pe

eo

PE

Sa

a

a

E

a

Veoma

BN

Pa |

i

Tabela

2

dnevna

mliječnost livadno

sijeno sijeno

lucerne

kukuruzna

prekrupa

BENURAL

DODATAK

kg

10

15

kg kg kg kg

15,0

15,0

—

30

7,0 6,0 6,0 0,6

—

1,0 0,6

25

20

4,0 0,6

iznad hranidbu 20 litara dnevno treba proizvodnje mlijeka sijenom davati količine krmnih nešto tom odgovarajuće Sijeno pri smjesa. smanji, odnosno nakon obroka ili krmnih do sitosti. većih žitarica daje smjesa Zbog fosforom dobro lucerne ili za potreba dijelom je sijeno zamijeniti posijama Za

uz

se

se

krmnim

brašnom.

Kukuruznom

silažom

viša

postizati proizvodutrošak krmiva »Benural dodatak« nja manji krepkih (koncentrata). daje 600 grama dnevno što iz kukuruzne silaže i količine energiju odgovarajuće kukuruzne krava do 20 litara prekrupe zadovoljava organizam proizvodnju dnevno.

Za 20 litara dnevno treba davati mlijeka mliječnosti preko odgovarakoličinu krmnih juću potpunih smjesa(Tab. 3). obroku

osnovnom

u

može

se

uz

se

uz

za

Tabela

3 .

dnevna

mliječnost

sijeno sijeno

kg

livadno

kukuruzna

silaža

kukuruzna

prekrupa

BENURAL

DODATAK

kg kg kg kg kg

gotova sa 18%

krave za smjesa sir. proteina

kg

lucerne

Kravama

ljati

vlakninom.

15

—4,0 _ 25,0 —3,5

7,0 —

25,0 1,0 0,6

0,6

_

—

20

25

30

—

—

—

4,0 20,0 5,0 0,6

4,0 20,0 5,0 0,6

4,0 20,0 5,0 0,6

2,0

3,0

5,9

kojedoje mlijeka preko da ga obroka po sijeno zbogdopune uzimaju volji litara

15

livadno

10

i više

dnevno

treba

noći

sirovom

sa

drugim

krmivima

kombinacije nadalje Postoje 4 i Tab. krmnom kao npr. repom (Tab. 5). raznovrsnim

sa

ostav-

obroku

u

sa

Tabela

4

dnevna

mliječnost

sijeno

livadno silaža

kukuruzna

krmna

kg

repa

30

4,0

4,0

4,0

kg

10,0

10,0

10,0

10,0

10,0

kg

20,0

20,0

20,0

20,0

20,0

0,3

0,6

0,6

0,6

0,6

2,0

4,0

4,0

4,0

2,5

4,5

6,0

davati

preko

kukuruzna

prekrupa

kg

gotova 18% sa

smjesa za krave sir. proteina

kg

vlakninom.

25

8,0

kg

livadno

20

8,0

DODATAK

noći

15

kg

BENURAL

Kravama

10

— _ —

—

litara

preko mliječnosti ovdje da ga obroka po dopune uzimaju volji cilju sijeno 20

sa

dnevno

treba

i

u

sa

sirovom

36

>

o

oem

ža

od

Boi

ii

o

Pia

ze

a

i

da

vk

ia

očna

i

i

a di li“ o

ii

ai

s

kn ić da i

ma ksRR i

t_k

dtd

aa

RARP

|

|

Tabela

5

dnevna

mliječnost

:

kg

10

15

20

25

30

10,0

7,0 3,0 20,0

7,0 3,0 20,0 3,5 0,6

7,0 3,0 20,0 3,5 0,6

6,0 3,0 20,0 4,5 0,5

2,0

4,0

5,9

kukuruzna

prekrupa

BENURAL

DODATAK

kg kg kg kg kg

gotova 18% sa

krave za smjesa sir. proteina

kg

sijeno sijeno

livadno

krmna

repa

lucerne

'

—

20,0 1,0 0,6

3,5

0,6 —

—

litre

razmatranja naglasiti najskuplje većom krmom.

Sa ali treba kvalitetnijom jeftinijom, mlijeka, koje postizati i da tako snižava postoje mlijeka, proizvodna cijena mliječnosti prosječna krava hranidbe da ekonomski interesi podstiču tehnologijom optimalnom zavisno genetskim mogućnostima. mliječnosti, najviše i redu kvalitetne prvom proizvodnja silaže, hrane, Proizvodnja hranom racionalno svih dopunskom podmirivanje potreba organizma »Benural ekonomičnu i intenzivnu dakle, proizvodnjugovedarstvu. gućava, minerale i vitadodatak« hrane: deficitarne će bjelančevine, sastojke dopuniti i fiziološke i neke fizikalno će kemijskim djelovanjempodsticati mine, očitovati što će taboličke proprocese povoljno preživača organizmu krava. izvodnim rezultatima i zdravlju Dr Feldhofer Stjepan okviru

U

da

treba

ovih

prve

su

sa

se

se

o

u

osnovne

omo-

u

me-

a

u

na

se

SVE VIŠE MLIJEKA U VRHOVINAMA Vrhovine

Lici

Poljoprivredna zadruga godinauspješno organibrdovitom zira promlijeka svojem proizvodnju području.

Organiziranom 1981. obuhvaćeno čak 500 seoskih mlijekagodini izvodnjom je gospodarstava, Zadar litara koja »Mljekaru«, proizveli 1,430.066 mlijeka.

Zadrugarima Vrhovinama proizvodnji mlijeka poznate mogućnosti togkraja stočarskoj Zadar.

Ta i i tom stekla posebice»Mljekari«, je»Mljekara« kraju veliki među Obilno ugled proizvođačima mlijeka. pomažePoljoprivrednu da Vrhovine obuhvate sela i drugu nastojanjima otkupommlijeka intenzivnu stočarsku Zagospodarstvajednumodernu, usmjere proizvodnju. treba paspoboljšati jedničkim programima proizvodnju krmnogbilja, izmjenu i obnoviti sastava Osim novčanih minskog brojna gospodarstva. ulaganja »Mljetu će aktivnost i fondovi i zadarske banke kare«, Zadar, pripomoći poslovne stočarstva.

Već će nabavci hladionika unapređenje ovojgodini pristupit selima i dati To će olakšati mlimlijeko udaljenijim upotrebu. sabiranje i kakvoću Poznato da Zadar vrlo ima jeka poboljšati mlijeka. je, »Mljekara« dobro uređeno Sabiralište Ličkom Lešću hladi mlijeka kojem mlijeko i čuva do isporuke mljekari.

Vrhovine ima već sada 9 robnih mliPoljoprivredna zadruga proizvođača 1981.

94.000 litara jekakoji prošloj godini zajedno isporučili mlijeka.

Tako Vukmirović B. Potoka iz spominjemo Radojku Gornjeg kojajegodine 1981.

Zadar 21.000 litara Zadar »Mljekari« mlijeka. »Mljekara« cijeni isporučila u

već

niz

na

u

su

za

u

su

mesa

—

u

a

u

za-

u

se

sva

na

za

u

se

za

na

u

su

—

u

se

u

37

Et

...

o

aa

2

i

m

m

em

ska

io

ol i ei sia

a

kei

no

“nm

takve

robne

proizvođače mlijeka godine s vojom premijom dobro nagraditi.

Količine tom brdovitom ličkom otkupljenog mlijeka krajupovećavaju iz to stabilnost 4%, godine godinu otprilike ukazuje govedarstva i stalnost svaki program stočarstva proizvodnje mlijeka.

Zbogtoga unapređenja i tom Like ima Tako puno mljekarstva području svoje opravdanje. je i zato

će

ih

i

ove

i

u

se

u

za

—

a

na

na

se

sastanka

Sa

Čanak

selu

u

u

u

Lici

Čanak predavanjem veljači mjesecu organizirao Mjesnoj zajednici i filmovima Stočari sela rado mlijeka. proizvodnji tog prihvatili savjete Vrhovine i Zadar i stručnjaka »Poljoprivredne zadruge« »Mljekare« nadaju da neće ostati blizina sabirališta obećanjima.

Neposredna »Mljekare« Zadar Ličkom Lešću im jamči dugoročnu proizvodnju mlijeka! sastanak

u

s

o

se

su

se

samo

na

u

Z. M.

GNOJIDBA vrlo

VAŽAN ZAHVAT U PROIZVODNJI KULTURNIH BILJAKA

—

Gnojidba agrotehnička je mjerajer da tlo ključka neprekidnim uzgojemusjeva istoj površini iscrpljuje. iz tla više načina: Biljna hranjiva, gube gnojidbom, ili vodom iz površinskom hranjiva tla, odnošenjem erozijom ispiranjem tj. i te hranjivadublje slojeve, vjetrom, odnošenjeispiranje odnosno berbama, biljnih hranjiva žetvama, odnošenje oblik hranjiva nepristupačanbiljke. biljnih prelaženjem stara

se

se

već

davno

došlo

do

za-

na

unesena

se

na

—

u

—

za

u

—

38

m

a

mio

sa

i

i

id do

+

2

i

i

i

Ri.

i

i

i

i

i

i

vama

AaČNaa đadamn aaa

a

mamma dava m

m

o

adna

*--.

biljaka, općenito jeproizveproizvodnje poljoprivredne da upraS obzirom kvalitete. količinama i što što većim sti bolje proizvode utiče dobrim zadovoljavajućih prinosa, postizavanje dijelom gnojidba veliku treba posvetiti pažnju. agrotehničkoj mjeri tojvažnoj tlo zahvat takav Pod gnojidbom podrazumijevamo agrotehnički kojim i obliku unosimo (organskamineralna) pojedinih gnojiva biljna hranjiva maksimalnih svrhu prinosa. postizanja oblika dva gnojenja: Razlikujemo gnojidba dopunska gnojidba direktno nisu unosimo Osnovnom prihranjiva, koja gnojidbom odi određeno već pretrpjeti vrijemehranjiva proći stupačna biljkama, bi ista da ređene Dakle, biljci. postala dostupna kemijske promjene, način tlo aktite fond tlu, taj hranjivi povećavamo gnojidbom ima ako Osnovno vira. (stajski gnoj) fizikalni, porijekla gnojivo jeorganskog i biološki značaj. kemijski toku osnovnog djelovanja svog vegetacijskog periopored gnoj, Stajski Sinarednih do dolazi da ima i godina. izražaja koje djelovanje, produženo i postematskim mogu promijeniti (stajnjak) organskih gnojiva unošenjem način stvarate i istrošenih siromašnih osobine taj tala, hranjive praviti tla. i plodna ju održavaju mineralOsnovno dopunskog organskim gnojivima primjenu gnojenje ekonomičnih i dobru čini nog visokih trajno postizanje gnojiva prinosa. ćemo danas Od slijedeće: koji primjenjuju spomenut organskih gnojiva stajski gnoj fekalije ljudske zelena gnojigba kompost i S obzirom da gnojivo, gnojnajrasprostranjenije najpoznatije jestajski tom ćemo lista gnoposebnu najstarijem pažnju brojunašeg posvetit od kojepotječe prvih početaka ratarenja. jivu, kulturnih

Svrha

u

na

vo

u

u

u

osnovna

—

—

mora

osnov-

se

u

nom

na

u

se

se

na

uz

za

osnovu

se

—

—

—

.

—

u

ovom

vremena

stajskog gnoja

Vrste

razlikujuslijedeće stajnjaka: životinja i po hranjikoji razlikujusadržaju svinjski, ovčjiživinski, konjski, goveđi, i organske Prema vih tvari i po tvari:razlikujemo ose djelovanju. sadržaju suhi i vlažni stajski gnojsadrži i brzo rastvara Suhi veliku jer jako zagrijava stajski gnoj(topli) tvari i količinu ovčji). organske (konjski rastvara i stvara Vlažni satopline, manje stajski sporije gnoj(hladni) vode i tvari i puno drži , (goveđisvinjski). manjeorganskih teosobina i navedenih gnojenje konjskiovčji gnojpogodni Zbog ških vlažnih dok i lakših, tala, jegoveđi svinjski gnojpogodniji gnojenje duže. i djelovanje je toplijih rastresitijih tala, jer sporo razgrađuje, Prema

domaćih

vrstama

vrste

se

se

:

se

—

se

—

su

za

za

mu

a

se

39

kaaa

-

=...

u.

-

o

2.

a

sk

a

ro

=a

e

i

u

dni

s

e

i

a

a

o

i

o

ao a miadi

a

o

dna

ki

med

a

dot

ie

a

oz

živinski

gnojjenajjače gnojivo boljnim hranjivima Od i najintenzivnije usjeve. živinskog gnojanajjači jekokošjigolubinji stajstajnjak. po

pa

se

koristi

za

Prikupljanjei njega stajskog gnoja svakodnevno Živiorganizmi upotrebljava proizvode stajski gnoj, 'tla. Iz treba prilikom obrađivanja određenog razloga stajski tog gnoj uredno i tu svrhu pa prikupljati čuvati, pravilno njegovati, je potrebno imati može biti ili pravilno sagrađeno gnojište.

Gnojište ukopano izgrađeno treba voditi računa da dobar površini.

Uglavnom omogući prilaz traktora utovara.

Također kod treprikolicom zboglakšeg gradnje gnojišta da može ba voditi računa dva gnojište prazniti putagodišnje.

Gnojište biti od direktnih treba te zaštićeno i sunčevih poredstaje vjetrova zraka, tako to da iznad sadimo ili drveće drveni krov gnojišta postiže gradimo radi zaštite od i jakogisparavanja. svakodnevno iznosi iz može i po Stajski gnoj staje razgrtaticijei »kućice«.

Kada odvozi dobro uziga lojpovršinistavljati stajnjak nije mati pa ga cijele jerjemogućnost površine isparavanja veća, jepotrebno uzimati da budu Za jednogkraja, gubici manji. vrijeme ležanja stajnjaka znatne kako tako i po sastapo (zrenje gnoja) dešavaju promjene, količini, Količina može uzeti da količina pa stajnjaka smanjuje, je zrelog 20—25%% od (sposobnog upotrebu) stajskog gnoja manja svježeg stajskog a

se

on

samo

za

na

mu

se

s

se

a

se

sunca

se

on

u

se

se

sa

s

se

vu.

se

se

za

gnoja.

Što

tiče sastava

najviše gubi (320) (20%/o). bi Da tvari bili što stajski gnojpravilno razlagao, gubici hranjivih treba biti dobro ga svega manji, pravilno njegovati.

Prije sagrađeno Glavna aerobnih gnojište. njega sastojisprečavanju djelovanja bakterija dozvoliti visoke (tj. pristup zraku) jer stvaranjem djeluju temperature i način tvari kvaliteti. organskih rastvaranje taj stajski gnojgubi dva načina zraka aerobnih bakPostoje smanjenje pristupa (djelovanja terija). vodom i većim nogama, sabijanje stajnjaka (vlaži gazi gazdinstvima pomoćutraktora) vlažnom zadržavanje stajnjaka stanju.

Prilikom i svakako ima što tiče spremanjanjegestajnjaka gubitaka, količine i oko od 20—30% težine. težine, smanjuje prvobitne ukupne Prema 4 karakteristična stupnju razgradnje razlikuju stanja s tajnjaka: zreli i zreli. zreli ima tamnusvježi, poluzreli, potpuno Potpuno stajski gnoj -smeđu vlažnosti i lako mrvi. tvari boju, srednje je Razlaganje organske izvršeno i ovakav svih je potpuno stajski gnojpogodanje gnojenje poljokultura. privrednih se

suhe

se

se

i dušika

tvari a

mora

se

u

ne

one

na

na

na

za

se

—

na

u

—

a

ona

se

se

se

se

za

Djelovanje stajskog gnoja i svaka

drugaorganska Stajski gnoj fizikalno, kemijsko odnosu tlo. tiče biološko sastava Što djelovanje kemijskog stajskog sadrži te ostale makro i mikro hranjiva: fosfor, biljna dušik, kalij, gnoja, kao

tvar

na

u

vrši

i

se

on

elemente.

40

re

a

ng

agr...

rene

vano

|

ro

no

\

gubicima, jenjegovo stajskog gnojapodliježe odnosu fosfor i znatno dušik gnokalij štenje umanjeno.

Dakle, stajskog od dušika iskorištava iz mineralnih U tabeli jaslabije gnojiva.slijedećoj odnosu prikazano je'iskorištenje pojedinih biljnih hranjiva stajnjaka mineralno gnojivo.

Dušik

iz

raznim

u

iskori-

te

na

se

u

stajskog gnoja

iz

Dušik

(N) fosfor (P205) kalij (K>»)

na

gnoja

iz miner.

25%

80%

25— 60% 30%% 60— 70%%/o Možemo da visoke treba zaključiti prinose poredstajskog gnoja kako dodavati i mineralno kao svih osobina Stajski gnojivo. gnojpored svojih i ima da to znači gnojivo produženo djelovanje, stajnjak tlo neki Produženo i narednih pod usjev, povećava prinose godina. oko 3 Smatra kroz iznosi da djelovanje stajskog gnoja godine. trogodišfond iskorištava: I drunjedjelovanje stajskog gnojahranjiv god.50%, 20%. stajskog trećoj Upravozbogovakvogdjelovanja gnoja goj30%, svake treće To može prosječno primjenjivati godine. gnojenje obavlja lakim tlima nešto drudok težim pjeskovitim iskorištenje stajnjaka tlima, je II dio više od 50% U I iskorištava god.preostalihranjiva, gačije. god. češće iz pa (svake dvije godine.) gnoji tograzloga Na i količina produženo djelovanjeznatnoj mjeriutječe upotrebljenog i što Prema stajnjaka jejačegnojenje, produženo djelovanje jetrajnije. da popokazalo produženo djelovanje stajnjaka mnogimistraživanjima ako mineralnim izvodi većava, gnojenje zajedno gnojivima.

15—300%/

sva-

za

osnovno

a

unesen

u

se

se

u

u

a

u

se

na

se

na

a

se

u

se

u

mu

se

se

se

Iznošenje

sa

i

zaoravanje stajskog gnoja

cijele površine stajnjaka nije iznošenja Treba uzimati dio izlaže velikim time ga gubicima. gnojište jišta jer Izvezeni zraka. izložila što dubini da bi utjecaju manjapovršina cijeloj i biti što tlo. odmah zaorati treba ravnomjernije Rasturanje stajnjak sasvim također važno i po je pravilnije cijeloj površini.

Vrijemezaoravanja kao što to kod zaoravati iznositi proljeće jenepravilno tom gnoj jesen, svi malo radi. U često stajskog gnojaje jer djelovanje slučaju treba vodom.

Zato zaoravati i stajski gnoj odnijeti izvjetrili sastojci vrijedni Prilikom

ga

dobro

uzimati

gnopo dio

sa

se

se

na

mora

u

a

u

se

u

su

nas

s

odmah.

tla. Na.lakšim

pjeskovitim stajnjaka zaoravanja tlima teškim i tlima propliće.

Uglavnom zbijenim dublje, odmah Ako iznosi 20—25 dubina stajnjak nijemoguće zaoravanja sječna već treba poga naslagativeliku ga iznositi »hrpu« njivu, zaorati, izooko 25 cm, da i zaštiti red debljine slojem zemlje gotovo potpuno njive Posebno zraka i lira od padavina. jepitanje vrijevanjskog utjecaja štetnog U ili sjetvu jesen gnoji proljetnu stajnjaka upotrebe (jesen proljeće). i može kukuruz i i ozime uspješno gnojiti proljeće. krompir strine, 4/82.

Nastavak broju inž.

Vera Volarić, dipl. ovisi

Dubina

a

se

zaorava

vrsti

o

i

na

cm.

na

na

ne

se

se

me

a

za

za

u

se

za

u

41

mre,

smjem

ree

muong

om

o

ou:

mamo

ene:

goes

vu

opao

£

s

ODABERITE NAJBOLJE

\

naososassanaestu

sa

SJEME KUKURUZA

oplemenjivanje bilja poljoprivrednih hibrid kukuruza i to 1962.

To grebaproizveo jeprvi našoj z emlji godine je bio Bc sade danas Priznati hi590, njega još brojna seljačka gospodarstva. kako isto tako i spobrodi, našojzemlji inozemstvu, proizvedeni menutom Institutu: Be Bec 2122 i Bc 360.

183, Bc hibridi kukuruza vrlo brzim odlikuju podnose porastom, sklop, g usti čvrsti i ručnu i mehaniziranu berbu.

Zrno Bc hibrida pogodni otpušta brzo dobrih svojuvlagu, gospodarskih svojstava, pogodni kasniju ili postrnu sjetvu.

Institut oplemenjivanje bilja preporuča: hibridi Bc naknadnu Bec Bec Bc 290 Bc Be sjetvu: 183, 191, 2522, 2811, i Bc 264.

Institut

Fakulteta

za

iz Za-

znanosti

u

a

u

a

u

su

u

se

su

za

su

a

su

za

za

za

Bc

Bc

hibridi

655

i Bc

Bc

hidridi

za

silažu

u

nizinskom

području: 723, 6661, 622, 6625, Bc

488.

Be

Bc

Bc

brdskopodručju: 460, 183, 191, Bc Bc Bc 360 i Bc 3492.

2811, 290, planinskom da izbora hibrida kukuruza zatražite kod Savjetujemo, sjemena savjet agronoma. šeg I dužinu hibrida kukuruza kraju jošjedansavjet: mjerilo vegetacije određeno dana od do zrelosti. Na osnovi jebrojem nicanja gospodarske toj znanstvenici izradili međunarodnu tablicu FAO odnosu grupa broj dana od do potrebnih nicanja zrenja. za

silažu

Bc

u

Bc

Bc

va-

na

za

su

na

u

Vegetacijska

FAO

dana

Broj

od

nicanja

100

70

do

200

75

do_

85

do

grupa

300 :

zrenja

_

75 85 95

,

400

95

do

105

500

105

do

115

600

115

do

125

700

125

do

135

800

135

do

145

Početak

do

vegetacije vrijeme zadnjih proljetnih i kada tlo već od 10 do 12%C. Završetak je ugrijano temperaturu vegetacije smatra početak jesenjih berbi biti niža od spreVlaga kombajnom 32%, prilikom niža od 27%.

Treba birati i hibride iz manjaklipova sijati vegetacijske FAO normalno dozriti određenom grupe m ogu koji području.

SR odluke hibrida Brojneopćine Hrvatskoj donijele rajonizaciji kukuruza.

U odluci određeni kao i stručni raspon svakoj općinskoj postoji da hibridi odabiru hibridi duže vjet, raniji brdskopodručja nizinska hibrida kukuruza: vegetacije područja.

Pregled rajonizacije planinska smatra

nakon

se

mrazeva

na

se

mrazeva.

zrna

u

mora

a

samo

one

na

u

su

o

sa-

se

za

a

u

42

=

.-

e

imam

bona

će

—

zi.

mo...

boo

ono

moće

o

dime

bi

ti

i

add

o

a

a M

di

i

i

m

a,

e

e

e

a

m

s

ni —-

e

i

>

uspjeva

učešće

FAO

600

400

500

500

300

—

400

300

—

400

300

—

300

200

FAO

vegetacijska

najveće

Područje .o:o:.:,—,.nbC€ĆW\đl1v...———.—.—.—..—.—.—...oop

=...

Bjelovar

100

Varaždin Sisak

100

Zagreb Karlovac Rijeka

100

Osijek

100

Gospić Split

100

—

—

100

—

—

100

—

100

—

—

—

100

—

grupa

grupe

em —

—

400 400

400

300 200

300 400

600

—

500 100

200

200

300

treba

—

300

izboru

ocjenu odabiranja nakon odabirati nekoliko sjeme Pogrešno je godina. temelju sjemena godine. jednepovoljne Svaki

hibrida

kod

ratar

kukuruza

donositi

o

na

samo

samo

CIJEPITESVOJU STOKU PROTIV BEDRENICE | ŠUŠTAVCA U ZARAŽENIM MJESTIMA sprečavanja pojave otkrivanja mjerama ima 1982. bolesti nih i nametničkih godini« krajevima gdjejoš životinja i takozvanim bedrenice i goveda moraju cijedistriktima, šuštavca, Daldo 30. i bedrenice najkasnije svibnja, području šuštavca, piti protiv izvan Goveda i do 30. opmogu područja tjeratipašu rujna. macije više od od bedrenice i ako ako prošlo je cijepljenja cijepljena protiv ćine, držaodnosno stanica tome Veterinarska 30 dana. vlasniku, potvrdu izdaje i goveda nitko tim ako stoku tako što Dobro krajevima jer propisi određuju, je od ovih bolesti. će i dalje ugibati cijepi, zaštireče: »Vetrinari neki stari stočar cjepljenjem Jednom,davno, od distolom i i od šuštavca tili protumetiljemmetiljavosti; bedrenice, stoku, da nisu od od zaštitili pa kuge, kuge,perad kokošje svinje svinjske i dosta učinili učinili ništa mnogo dobrog togadrugog, drugoučinili, i da kao pa mnogo bilo, nije togazaboravlja, previše«.

Međutim, možda i gora, ali zato no, nažastara još nastaju zla, zaboravlja i pa neka stara ponovo buknu, tinjajuponekad jošpostoje, zapretena lost, zla. i stare i eto nedaće dvostrukog Ipak, prošla povampire od »ukletim« kada probedrenice, ugibala brojna g oveda stajama bolesti mlada noći takorekuć od grla.

Obje preko najbolja ljeća šuštavca, i zabačenna uska suzbiti i područja gdje dvije poplavna pjelo potisnuti je Te sistematski i nisu zaštitne uporno sprovoditi.mjere mogle mjere da obzira bez kroz svake stoke zaštitno desetljeća, godine cijepljenje uklai sistematsko i li bilo bolesnih ilinije,drugo neškodljivo uništavanje je obaskidala leševa koža, uginulih životinjakojih nije njanje dezinfekciju. temeljitu izako i šuštavca Uzročnici spore, stvaraju bedrenice, dospiju zrak, zaraziti stoku. Za žive i mogu njih vanredno desetljećima koje ostaju otporne, tla«. »bolesti da kaže sporama livade, zagađuju pašnjaci, Njihovim Otud i također i vode. nekadašnjih postojanje dvorišta, staje, nasipi, oranice, ili selu nekom stoke i »ukletih masovnog kraju. ugibanja staja«naglog »Naredbi

Prema

radi

o

i

zaraz-

u

u

se

ovce

u

a

na

se

ovce

na

su

o

ovaca.

ocu

u

ona

ne

nam

sve

nam

s

se

su

su

a

vremenom

se

nova

na

se

uz

na

vreme-

su

nove

su

s

a

u

us-

se

na

osnovne

sve

su:

sa

naravno

se

uz

veznu

na

se

se

su

a

u

43

ye

pena

arme

neo

rop

nj

ea

ea

mene

oejesa|

rs.

==>

a

Ako

---

-

—

lešine

uzročnici uginulih životinjaotvaraju, skida, i lešina neki način spore tlo stvaraju propadaju, sterilizira,sporama žarišta. li stoku zagađuje, stvaraju uporno Cijepimo godinama, obe bolesti ćemo ili u cijeloj zemlji i skorjeniti njihovu p ojavu svesti zaraženim najmanju m oguću mjeru.

Zato, još mjestima, gdje je određeno obavezno vlastitom cijepljenje, interesu, dajmo vrijeme cijepiti stoku. svoju Od bedrenice stoka pase jeugrožena koja plavnim p ovršinama, čito i šuštvornice, kojima prerađuje koža, postoji pojave opasnost tavca i bedrenice više Naročito kraškim pokrajevima gdjeje melioracije. obih bolesti bi očekivati i što će ljimaučestalija pojava mogla razlogom više koristiti i možemo da opet ispašu mjesta, koja pretpostaviti zaražena šuštavca i bedrenice. se

se

ne

koža

ne

ne

se

s

ne

ne

na

se

nova

vremenom

na

u

u

na

na

uz

u

se

naro-

a

u

na

se

se

sve

za

su

s

za

sporama

Prvi

bedrenice

znaci

lost, zastoj jeka.

krava

u

su:

visoka

drhtavica, temperatura, i mliprolijev nagli prestanak lučenja

buraga, ponekad

rada

krvav

Bedrenicom

zaraziti

klonu-

ljudi, povrede p rilikom kože ili U bolesti bedreskidanja priklanih uginulih životinja. početku nicu može antibioticima i serumima inače smrtnost specifičnim izliječiti, je stoke velika. se

mogu

i

naročito

kada

se

sa

se

obično smrtnost vrlo Šuštavac nastaje naglo, mišićju butova, je velika, Ne Bolesne od obe bolesti lijeka praktički prelazi ljude. životinje niti skidati koža.

Meso im hranu smijuklati, njih je nespopobno Već i od ovih bolesti obavezno treba ljudi. sumnju jednu prijaviti službi. veterinarskoj na

nema.

se

na

ne

sa

za

samu

na

W.

M.

KATALOG

BIKOVA

SR Komisija provedbu Programagojidbene izgradnje govedarstvu Hrvatske izradila novi bikova je Katalog (Zagreb, srpanj 1 981.) genetskim i bikova Kaproizvodnim svojstvima namjenjenih umjetnom osjemenjivanju. sadrži bikovima smeđe holstein i frisian talog podatke simentalske, pasminalaze živi ili smrznuto Hrvatskoj, koji jenjihovo sjeme pohranjeno Podaci odnose centre: Osiposebnim hladnjacima.

Zagreb Križevci; i Slavonski Brod 1981. nakon prema i jek stanju ljeto godišnjeg pregleda komiteta i šumarstvo SR Hrocjene Komisije Republičkog poljoprivredu vatske. bikova prvenstveno službi Katalog namijenjen je uzgajačima goveda, i službi naše Rejetnog osjemenjivanja selekcijskoj govedarskoj proizvodnji publike.

Podaci biku sadrže vlastitom pojedinom obavijesti porijeklu, tjelesi obuhvarazvoju, reproduktivnim svojstvima progenim t estovima, koji biološku te i ćaju plodnost,nasljedna svojstva proizvodnji mlijeka Zato vrlo koristan i stručnim radnicima jeovajkatalog goveuzgajivačima darstvu izabrati bika će mogu onog odnosno jer koji potomstvu dati, prenijeti željena nasljedna svojstva. bikova simentalske to Najveći broj pasmine našeg domaćeg uzgoja, rezultat je uspješne provedbe Programagojidbene izgradnjegovedarstvu za

u

o

o

ne

u

se

u

se

za

—

—

za

um-

u

o

o

nom

u

mesa.

u

su

a

u

44

a

ooemaca

ja

dim.

<

-4-des.-o

dd

- oo.

-

Baš

cin zh

miki ko

doo

=

e

da

ad

e

mi

e

smao

=

oće

Bo

o

i

ni

i

i

e

> ro

eo

a i

od

-+-

.--.

=a

de.

i.

.-

poema

sm |

pre

re

+

-

=_-.

pe.

-——

-

K

SR

Bikovi

Hrvatske.

najboljih potomci pasmiHrvatske i prema ne iz SR stručnoj ocjeni spadaju najbolja rasplodna grla naše već i Danas SR Hrvatska velikim brozemlje Evrope. raspolaže mladih simentalskih test jem bikova, koji uspješno prošli vlastitog razvoja i centrima koji čekaju umjetnoosjemejnivanje potvrdu pozitivnu ispitivanja potomaka (progeni test).

Zato bikova treba biti stočarima olakšati i tako ovajKatalog dostupan izbor bika i najprikladnijeg popravljanje proizvodnih drugihsvojstava karava

su

simentalske

i bikova u

ne

samo

su

u

za

I

za

svakom

u

stadu.

Zato

uredništvo

je

Mljekarskog potrebnim objavi bikova simentalske i kada masu, njihove pasmine značajne podatke: jeoteljen, i neke mlječnost majke nasljedne osobine, kojeprenosi potomke. lista smatralo

da

imena

na

SIMENTALSKA

Helmut

Ime

bika

oteljen

K-168,

HB-3812

mlječnost

masa u

PASMINA

majke

kg

osobine X.

Paulus Gabor Dukat Haas

1970.

1970.

1.230 1.150

4.227

telad

1972.

1972.

1.000

3.791

laka

1.036

4.971

telenja i dobar prirast dobrih nasljednih osebina

Regrut Helmut Hugo Taro

1972.

1972.

1.026

7.159

izvanredna

1.080

5.270

izvanrednih

1973.

1973.

1.076

5.983

brzi

1.120

4.116

1973.

1973.

1.010

5.246

1.020

4.367

prirast u tovu za pripust izvan selekcije telad odlična tovu u telad izvanredna i dobrog randmana

4.523

oprez

kod

5.567

brzi

rast

4.663

telad

Bimbo

Edo Nino

1973.

1974.

1.140 1974.

1.100 1.090

Ervin Husein

5.374

nagli prirast junadi odlična

u

tovu

telad

svojstava .

-

prepusta teladi

junica

i snažna

,

skladna

u

izgleda

razvoju 45

'

oo

vea

ree

uree

zn

e

g

gr

e

peve

=.

Ime

bika

oteljen

kg

mlječnost majke

1.080

5.073

1.100

3.926

1.005

4.534

1.060

4.327

skladna, čvrsta krupnija telad telad tovu u dobrog brzi rast potomaka

1.225

6.157

telad

1.180

5.210

dobrih

1.070

4.954

telad

1.090

5.097 5.317

područja uzgoja dobrih nasljednih svojstava okvir i dobrih svojstava popravlja izjednačeni potomci telad daje krupnu brzi prirast potomaka brzi prirast potomaka brzi prirast potomaka dobar prirast junadi skladan i brz razvoj potomaka izjednačen podmladak izjednačen podmladak okvir podmladka

masa u

Egon

1974.

Gustl 1975.

Herzl 1975.

1975.

Rojal Hazdrubal 1975.

Glavni 1975.

Gari 1976.

Niki 1975.

a

osobine telad

za

i brzog

razvoja

prirasta

izvanredna

svojstava

nasljednih odlična

u

tovu

sva

Poldi Mani Eli Hobi Sali Hrabri Hitri Merci Hipi Medeni Buli Cvibak Rok

1975.

1975.

1.170 1.210

5.171

1976.

1976.

1976.

1976.

1976.

1976.

1976.

1.100

5.234

1.120

5.016

1.080

5.904

1.100

4.669

1.200

4.442

1.150

5.562

1.060

4.432

1976.

1.020

4.950

1976.

1977.

1.060

4.950

1.050

5.057

1977.

1.040

4.621

dobar telad robusna

Bivak

1977.

1.037

5.155

skladna

Hajduk

1977.

1.086

6.157

Garcia Grga Radiša Geza

1978.

1978.

1.000

4.612

telad dobro

1.045

4.700

1.000

4.956

1.060

5.248

1.060

5.712

864

4.493

uzrasta dobrog teladi razvijene butine telad i brzog rasta krupna okvira telad poželjnog oblika skladnog podmladak i brzog telad čvrsta prirasta okvira telad dobrog

925

4.599

telad

široka

i vrlo

940

5.050

telad

večeg

okvira

881

4.713

u

progenom

testu

850

5.301

u

progenom

testu

840

5.145

u

progenom

testu

900

7.030

u

progenom

testu

stočarstva

Osijek

1978.

1978.

1978.

1978.

1978.

1978.

Ecija Paša

Matija Harambaša

1979.

1979.

1979.

1979.

Tomaš

Hazard

Sigurd Held

Bikovi

Centra

za

unapređenje

Gustav

0-78'

telad

skladna

HB-4444

46

na

a

a

in

so

a

aa ho

i

ma

mon

nm

pape

|

bika

Ime

oteljen

=

masa

ukg

Triglav Herold Golf Hamburg Kobald

1979.

1979.

1979.

1979.

1979.

1979.

Half Ime

bika

'—

mlječnost majke

osobine

845

4.741

u

progenom

testu

796

4.545

u

progenom

testu

740

4.936

u

progenom

testu

786

6.690

u

progenom

testu

717

4.376

u

progenom

testu

735

4.058

u

progenom

testu

Nrajken

oteljen

X

Slim

1970.

1.090

Hičkok

1974.

1.120

5.280

telad

Gustav Ruđek

1974.

1977.

1977.

1.240

6.204

bik

1.150

5.617

bik

1.125

4.927

telad

830

4.622

u

Herc Ganc

stanice

Veterinarske

Slavonski

Martin

Ime

oteljen

bika

u

1974.

1975.

Efeb Norkus Martin

SR-78

skladna

testu

Centar

—

izvanrednih

1.270

7.186

bik

odlične

nih

osobina

1976.

1.300

5.695

1977.

1.145

1978.

stočarstvo

za

HB-4812

5.027

5.257

razvoja

dobrog

i

progenom

1.190

1.260

poželjna

telad

skladna u razvoju dobre plodnosti dobre plodnosti

kg

1974.

i

tov

Brod

osobine nasljednih svojstava plodnosti i dobrih mlječ:

skladnog izgleda naš najteži bik, gotovo telad

popravlja

okvir

u

7.180

dobrih

1.045

4.012

telad

1978.

1.005

5.090

telad

1978.

1.010

5.557

telad

1979.

1.100

6.246

telad

osobina nasljednih kostura nježnog težina manjih porodnih okvira nadprosječnog većih težina porodnih

X

Hum Marin Pero Sokol Ero

plodnost

mlječnost majke

masa

Niko

odlična

5.545

za

1979.

Bikovi

osobine

masu

47

i

S

OZ

A

a

A

Cid

e

ZL

e

a

e

Bi

2

ae

pe

geGT VratSPAREeraPRE

2

---.—

nz

—-“-.-

-———-a

ZIMA | VITAMINI Danas nešto čuo ili vitaminima. čovjeka koji nije pročitao Ipak dat ću kratak vitamina. današnjem napisu pregled najvažnijih Vitamini bitni već vrlo malim količinaorganski dijelovi hrane, koji da održava normalni rad tikva Nauka niz vipozna pomažu organizma. i hrani ih ima.

Zato voditi tamina, kakvoj najviše brigu da našem bude hrane jelovniku dovoljno kojoj najvažniji vitamini, obzirom da i može Ako stvarati vitamine. ljudskiživotinjski organizam vitamina bolest hinazvivamo ganizam primadovoljno nekog koju nastaje Iako farmaceutska vitamine raznim obpovitaminoza. industrija proizvodi licima ih uzimati namirnicama. (tablete, injekcije), simpi, najboljeje sviježim kod nedostatka vitamina A Tako, primjer, javlja slabljenje vida, oka. Može skoro rožnici doći do oka i kao promjene posljedica gnojne upale sklonost invida tom oku.

Može uvijek gubitak oštećenje kože, pojaviti i seksualne A Vitamina ima fekcijama mrkvi, mlijeku, jejajima, smetnje. nema

u

o

vam

su

ma

u

se

a

zna

se

u

moramo

u

u

su

s

ne

or-

ne

u

u

na

se

u

na

se

u

trici itd.

Ako

postoji manjak nastaju smetnje probavi, također i bolest beri-beri.

Vitamina B ima kvassmetnje živcima, itd. cu, mesu, jetri, mlijeku, ribi, neljuštenoj riži, špinatu, grahu, Vitamin C vrlo ima ga je značajan.

Najviše narančama, limunima, rajitd. nedostatka kvari vitamina zubčicama, paprikama, krumpiru Zbog tog sklonost itd. meso, zamor, javlja povećana je infekcijama Rahitis nedostatka vitamina D. Kod rahitisa kosti jeposljedica postaju mekane i To kod Dobro tadeformiraju oboljenje najčešće je djece. poznate kozvane O i X noge znakovi rahitisa. Vitamina D ima u ribljem ulju, ribi, maslacu i žumanjku, mlijeku.

Ostale vitamine ih oko neću (danas jepoznato 40) ovdjespominjati zbog što veliku važnost. Od možemo toga nemaju praktičnu značajnih još spomenuti vitamin K dolazi do raznih te vi(zbog manjkakojeg krvarenjaorganizmu), tamin P. vitamina

u

B

a

rastu, zatim

u

zvana

u

u

se

no

se

se.

su

u

ishrana nepravilna dakle voditi stalnu količini vitamina ishrani.

Moramo, brigu našoj Zimski i tada treba proljetni mjeseci najvažniji, posebnu posvetiti pažnju raznovrsnosti ishrane. tada ishrana često i Upravo je nepravilna popriličan tom hvata ih zamor, jebroj'ljudi koji razdoblju osjećaju gube apetit, itd. i raznih nica, Mogu javitisimptomi ozbiljnijih oboljenja.

Domaćice treba da obrate i kupažnju preradu namirnica, jerdugim i vodi namirnice količine znatne hanjem, pečenjem držanjem sviježe gube svih vrsta vitamina.

Zato i voće konzumirati povrće nastojte svježe.

Vaš liječnik ——)/|/|;|;|;|;:;| PE PPŽmČmPP PČ EELe. LE vam...

Zimska

često o

u

su

u

nesa-

se

na

u

sve

UREDNIČKI

UREĐUJE

Sime

ODBOR

Đapo, dipl. vet., Nada Erhatić, dipl. inž., Dragutin inž., Petar dipl. inž, Tomislav Kolak, dipl. inž., Josip dipl. inž., dr Berislav Majić Glavni i odgovorni urednik: Zlatko Mašek, dipl vet.

Tehnički urednik: Vera Volarić, dipl inž.

Vlasnik i izdavač: radnika Udruženje mljekarskih SRH. i uredništvo: Uprava telefon 440-476 Zagreb, Ilica Mjesečna pretplata za privredne 10 dinara, a za organizacija 1 ustanove proizvođače mlijeka 5 dinara.

Jelenčić,

Franulić, Ljubešić,

31/III,

Pi

Tisak:

SOUR

»Vjesnik«

—

OOUR

Zagreb

TM,

48

e

agea

are repre

gre ee

nn

gra

g

pa

e