Mljekarski list 11-1982

a.

GOD. XIX

Krava

šampionka,

koju prati

ZAGREB

Mira

Fridrih, učenica Križevcima

STUDENI 1982.

trećeg

razreda

»Poljoprivredne

škole«<

u

IZLOŽBA U KRIŽEVCIMA

STOČARSKA

područrujna Na izložbi je krave izložene Vrbovec. i rasplodne regijeopćine i jebjelovarske te i Holstein te Arapske, i pasmine ždrijebad kobile, pastusi junice,bikovi, raznih 26 izložilo društvo Kinološko pasa i ovce. pasmina, je rasplodne svinje tih izložilo malih Društvo živofinja. kolekcije je životinja uzgoj i bikova krava, učestvovao izložbi Na rasplodnih junica slijedeći broj je iz općina: pojedinih Križevcima

U

XVIII

održana

18. i 19.

stočarska

izložba

za

su

za

a

i

Red.

— 1.

Bjelovar — Čazma 2.

Općina

br.

3 4.

5.

5

12

8

8

Daruvar Durđevac

8

8

6

8

Garešnica

5

8

Polje

6

8

Koprivnica Pakrac

6

6

5

7

Vjrovitica Vrbovec Križevci Polj. inst. Križevci

5

6

5

7

13

9

Grub.

6

7

8.

9.

10.

11.

12.

Testna 13.

RG

28

mg

pe

oj

mano

eO

Papen

o

— 91 _

— 72 _

Varaždin

stanica

6

_

Ukupno: ča groma —orrroroAoAaAaAaA—ra«—o—————————

pro

junice

krave

<.

eej,

OOPS

o

ora

bikovi

ukupno 20

3

-

16

—

—2 _ — _ — — _2 _ — _ 12

16

16 13 14

_

12

_

12 11 14 21

6

_

12 182

19

Pjer

m

ooo

nee

|

Naslov

zaslužila »šampionke« su Vrbovca, kojem

Slavka vlasništvo »Gina«, junica je organizatora vrijedne nagrade

pripale

162

Kosa

iz

Među

kravama

najbolje ocijene dobila stara je »Buba«, šest godina vlasništvo iz Predavca, Marije Fridrih općina Bjelovar

muzarama

»simentalka«,

čistokrvna su i križevačkoj predveli svoja grla koopemnogi ranti među i Milenko iz bjelovarske »Sirele«, kojima Margetić, bjelovarskog sela Stare izložio nastalih križaPlavnice, koji kolekciju j e rasplodnih junica simentalskih krava i bika.

Na »Sirela« njem holštajnskonačin taj sastav mlipoboljšati namjerava pasminski junica, namjenjenih proizvodnji frizijskog i mesa seoskim : u jeka gospodarstvima.

Te Na izložbi 4 Hrvatski simentalac posebnoprikazanerasplodne junice X crveni izložio Milenko iz St. Plavnice holstein, kojuje Margetić Bjelovar, a iste bikovima simentalske Zatim najkvalitetnijim osjemenjene pasmine. i 2 5 krava vlasništvo Cesar Ivan iz Žabna. junice, U okviru izložbe i turnir kome na učestvovali su organiziran je konjički klubova iz Milicionera iz Više pretstavnici Đakova, Beograda, poljoprivredne škole i Križevaca.

Kopošvar Mađarska, Osijeka, Koprivnice Svim vlasnicima krava dnevnice su od 1.700 iznosu u isplaćene dinara, dinara.

1.500 junice krava Buba mb 10. 12. 1976.

1025, oteljena Šampionkomjeproglašena Do sada otelila 4 III 5.682 godine. teladi, laktaciji je proizvela kg je mlijeka sa masti dana 305 standardne vlasnica Fri3,88%mlječne laktacije.

Njena drih iz Predavca 178 dobila 2-brazni ručne izrade Marija Bjelovar, je plug što iz ga »Sirele« —Gruda dodjelila joj je Agrotehnika Ljubjane, poklon pakete i tvornice »Šimecki«.

Na

izložbi

stoke

su

—

su

—

a

za

a

u

u

—

163

selekcijski dodjeljuje su: Krave SKH. CK član pratilje uručio predsjedništva Pajić jeČedo1116 Đurđica I. iz vlasništvo Čazma. mb 1. Brenka Crlenjak Đurđevac.

Mičetinca iz Petrić vlasništvo mb 2928 2. Jelenka Josipe Garešnica. iz Vlade Sekš vlasništvo mb 1542 3. Dinka Hercegovca iz Runrek vlasništvo mb 1613 Koprivni4.

Novigrada Josipa Janja Dubrovca iz vlasništvo 1332 mb Križev5. Svilenka Stjepana Kralj

Tradicionalno ske

Hrvat-

što ga

zvono

centar

Stočarski

>

—

—

—

—

ca.

—

ci.

godine, pb oteljena Šampionkomjeproglašenajunica 5993 III u Sali mlijeka 21. 02. 1982. kg laktaciji proizvela je Majka pripuštena masti iz Slavka Kos vlasništvo dana 305 Majura sa laktacije, 3,9%mliječne Gina

i

1980.

6019

u

—

Vrbovac.

junice: Pratiljama proglašene iz Sabalek vlasništvo 16836 BjeloBeba Starčevljana Dragana pb 1. \ var.

Gole iz Mehkeh vlasništvo 11368 Koprivnica.

2. Cidra Franje pb Križevci.

Večeslavec Vitez Damir, vlasništvo 3312 3. Mica pb motornu dobio dodjelila Vlasnik koju je prskalicu šampionke je junice iz Gruda Ljubljane.

Agrotehnika i 3 NPK dobili su po 500 kg krava Vlasnici gnojiva mineralnog pratilja kao i Kutina INA što ga benurala poklon vreće Petrokemija dodijelila je »Sirele« i tvornice »Šimecki«. pakete Pošto ga jedodjelio iz Žabnadobio Ivan »KOMUŠAČ« Kolesar jestroj institut. ljoprivredni su

—

'

—

—

'

—

Z

164

Na

boravila

u

Poljoprivrednog odakle na su poziv u

dvorištu

ekonomskom

stajama,

Milenko

dobio

Margetić

Maribor.

bivšoj »ratarnici«

instituta, repu

dolazila

5 pojilica jenagradu što

izložbeni

na

mu

grla su prostor

cjevovod jedodjelio

diplome dodjeljene drugenagrade, Mnogim proizvođačima izložbi. na sudjelovanje i uzvanika i drugih" više Izložbu stručnjaka jerazgledalo proizvođača, gostiju.

S. Brlek su

i

a

svima

i

za

KUKURUZNA

SILAŽA U PROIZVODNJI

GOVEĐEG

MESA

Poljoprivredni jepopularnu stočne naši do i a su polo kvalitetnije hrane«, napisali je jeftinije poznati Dr. inž. Ivan inž. Ivica Katalinić i inž. Željko Novak, privredni stručnjaci: odnosno Već nekoliko navrata Dolenec. smo u pisali prepisali zanimljiva silaže Zato danas mlijeka. objavljujemo proizvodnji poglavljaupotrebi »Kukuruzna silaža proizvodnji. goveđeg poglavlje: hranidbi Suvremena tvormesa se proizvodnja goveđeg koja temelji krmnih tovu ničkih u postala neprihvatgoveda, smjesa jegospodarstveno Radi danas traže i sirovine se ljiva zbogstalnog poskupljenja energije. toga će koristiti fosilnu tehnološka i nova koja najracionalnije rješenja energiju električnu stočne i i će goproizvodnji hrane, koja energiju spremanju vedarstvu visoko animalne Jedna od tehnoloomogućiti vrijedne proizvode. ških novina obroci od 180 do 430 tov su za polukoncentrirani junadi kilograbazi kukuruzne silaže čitave kukui silirane vlažne na ma, biljke prekrupe ili dodatak vitamina i minerala. ruznog klipa neproteinskog dušika, centar

o

Hrvatske

izdao

brošuru:

»Silažom

—

u

u

mesa«.

na

u

zrna

u

uz

165

obrocima

polukoncentriranim junadi kod više normative nego primjeniti

hranidbe

Kod

trebamo

kilograma

krmivom.

triranim

od

tovu

u

do

180

junadi

tova

s

od

430

koncedo

junadi kg prirasta dosadašnjih temelju Tasirovih i 725 7,5 hranjivih jedinica probavljivih proteina. kg potrebno je ovako: krmiva blica dnevnih izgleda potreba iskustava

Na

hranjivihprobavljivih Ca

10,00

3,00

superkoncetrat

0,72

0,30

Ukupno

1492

7,50

silaža

silirana

420

420

prekupa

_

bjelančevina

jedinica

kg

kukuruzna

180

450

minerala

količina

Krmi s

1

za

P

140

105

75

g

252 341

02

96

g

375

59

g

733

482

230

g

posebnu njihov junadi pažnju. posvetiti — ih silažne obroke treba privikavati postepeno razvijen ganizamnije U silažu količinama silaže.

8 do 12 dana. na Privikavanje smanjenim traje kao silaža čitave kukuruzne dnevnom obroku treba biti kukuruzna stabljike i silirane kukuruzne prekrupe. uzimati Prvih dan-dva mlada će nerado silažu mirisa junad zbogokusa, silaže. Dnevno i strukture samog davati,razdoblju izgleda prijepotrebno kukuruzne silaže čitave Nakon što se 1 do samo 1,5 junad stabljike. vikavanja obroku dati obično nakon može to 3 do 5 se privikne silažu, je dana, Nakon dnevni obrok može kukuruzne silaže čitave 2 do 3 4 stabljike. dana, kg kukuruzne silaže čitave imati 4 kg stabljike. tri dana obrok Prva će biti junad sastavljen: 1 do 1,5 kg silaže čitave stabiljike »ST« za 30 kg koncentrata junad. obroku tek nakon Kukuruzna 8 dana.

6 do prekrupa(silirana) dodaje će sadržavati: Nakon obrok 8 dana junad silaže čitave 40 kg kukuruzne stabljike 1,5 kg smjese 1,5 kg silirane prekrupe. dobiva silažni obrok: Nakon 10 dana junad puni kukuruzne silaže čitave 4 do 6 kg stabljike silirane 3 kg prekrupe 0,4 kg superkoncentrata. i dva dnevno tovilištu hrani to u Junad se i podne. jutroposlije puta hrane i Količina za tovljenika; jednog pedeset Hranidbi

mlade

Pošto

treba

orsa

za

u

na

a

u

za

se

za

u

Krmivo ,

Kukuruzna,

Silirana

hranidbeni dan

“

“100

.

'“

BRNiIDNIBIT,

kg

prirasta

silaža '

prekrupa Superkoncetrat

_ 66

1

za

Biz

42

kg kg“

072

kg

,

d2okg 47

*“

''

GOJOTI3JG

08

kg kg

ukupne

kg kg * kg

1058

ADLDJEDOLD

tovljenika

50

potrebe 2700

*

za

“180

SI

BC

135.000 52.900

“9000

E

BIVIV

kg kg

kg

UOTINI

'

UZ MALO

USPJEŠNO SE KORISTE OTPATCI ZA ISHRANU STOKE

OPREZA

zemlju. poteškoće pritišću svijet i Jeftina nerazumni uvoz svega devizama, nafta, svačeg plaćen usputrečeno, dolarima danas nam se o se koji obijaju pozajmljenim morajuvraćati, ni nama Ponešeni se mnogo glavu. prividnim općimprosperitetom toganije hraniti stoku i toviti, a Bilo lakše i stočarima mnogo isplatilo.je komotnije uveženom hranom iz hranom i sa koju mlijeko »kese«, proizvoditi nerijetko ishranu uvozilo čak i kukuruz se stoke, dolarima;ponekad plaćalo livade golemipašnjaci nepokopolja ostajala neobrađena, nepopašeni, domaćinstva A sad štale se sa opustjelaprestarjelom čeljadi. praznile, šene, bi šta tu smo sami mogli nedostaje, trebalo, Mnogo toga jer je je.

A to, i mnogo će se ponovno isplatiti proizvoditi, proizvoditi. togadrugog da se malo bi se, ruku i dosad i vladalo i radilo. na srce, isplatilo razumnije Kolika danas stoke da došlo vrito vi znate? najbolje Vjerujem je cijena je da će ženske ostati živo i da ipakponešto teladi, će ponekoj staji opet jeme, zamukati ili bi bar tako trebalo biti. goveda; da će biti hrane će biti zima i se a Predmjeva predstojeća duga oštra, koliko dok treba kratko predzimpospremilo.

Zato, godmože, još sko iskoristiti hranu stoke što može koristiti i bilo bi šteta vrijeme da ima To naročito već kako a za m nogo. propadne, gdje, vrijedi sitnija je, ima gospodarstva manjimbrojemstoke,kojih jošuvijek Ove rodile i mnogo će ih mnogo. godineposvuda jabuke moglo sagnjiti, ih se koristiti za stočnu hranu onih i ne samo drugihgospodara, koji Urod bio vrlo ove godine jeopćenito dobar, jesen poljoimajujabuke. stočarstvo U i izuzetno pa privredu, povoljna.područjima gdje gaji šećerna ostalo lišća i ih i ukoliko repa repe siliralo, je izobilju glava nije malo iskoristiti kao odlična hrana krave uz za se muzare, mogu pažnje dobar dio obroka i bilo bi šteta da kvare. Trebalo se vrlo brzo propadnujer bi da ih koriste Na i stočari šećernu repu. omogućiti koji gaje poljima kukuruza naročito stvari ostale koja obrana, kombajnima požnjevena, kukuruza.

Takova su sa po polomljene stabljike kojimklipom polja mogla bi »obrstiti« stada i veća stočna kao i se repa, repa goveda.

Sprema bijela hranu i isto tako po kupusištima ljudi, stavlja trapove,ostaje lišće, lišće skinutih kiseli se i repa i lišće i to a sve glavica, zelje kocenje, ostaje ishranu može stoke. kukuruz hambare i koševe i za se poslužiti Sprema tom i nailazi na nedozrele ili se se probire klipoveuvijek pojedine još pri slabo ili oštećene će ishranu i odlično stoke. za poslužiti Mnogo razvijene zelenih tikava će i već zrela po će mraz ofuriti,poneka još poljima sagnjiti, ih iskoristiti. I mnogo što bi trebalo što iskomoglo bolje togadrugog, kao što ristiti Za dosada bila ova vremena, pogodna godina, pogotovo je stoka može i na se po pustiti pašupo ponekimjošneopooranim strništima, rubove i ima livadama, voćnjacima, pašnjacima, njivagdjegodjoš podosta dobre Sve dodatak naročito a gore paše. nabrojeno uobičajenog krmiva, suhe krme može i neke odlično za dobroglivadnog druge poslužiti sijena ishranu stoke i na način hranu zimu i za spremljenu uštedjeti dugu gladtaj većinom no sve ove proljeće.

Međutim, korištenje hrane, otpadnekoje bi inače ili da dobrim sobom nosi izi bacalo, pustilo dijelom propadne rizik za i bolesti pa organa probavnih probavnih vjesni nastajanje smetnji čitav

Privredne

i nisu

mimoišle

ni našu

sa

sa

se

za

a

a

su

nam

a

ne

a

u

se

se

u

za

sve

sa

ovo

se

a

u

nas

veoma

su

a

u

a

u

a

za

za

se

u

se

za

ne

su

u

-

za

se

u

a

u

a

a

se

uz

uz

rano

se

167

koje

ponekad utjecati mliječnost, zdravlje stoke hrani. Zato treba stoci davati se dobro koja njome je pažljivo, pripremredovito kombinirati krmivima ljenu umjerenim količinama, drugim je i o prez potreban izvjesno znanje.

Neke šećerne kurepa, repe, hrane, .tako bundeve, glave jabuke, kocenje nezrela stoka redovito i ako nisu pusa, klipove kukuruza, jedehalapljivo lako će i nadma prethodno isjeckani jednjaku zaglaviti zbognastalog eto velike i život krave po buraga, nevolje, ponekad opasnost Mnoge od tih stoka će i i a su se, otpadaka halapljivo jestiprejedati posljedica opet i teške nadam Ako stoka i se buraga probavnesmetnje. prejeda glavama lišćem šećerne ako hrane većim količinama repe, pogotovo njima što ako ili se tu hranu jeuobičajeno, pogotovo nijenavikla, halapljivo oboliti će od tzv. kisele teških u prejeda, indigestije, probavnih p oremetnji nastalih i nastanka viška buragu kapuri, zbog organskih kiselina, znatnog do teških što dovodi tvari To će općihporemetnjimijeni tijelu životinje. šećerna velikim količinama repa dogoditirazloga obiluje jer šećera, dakle lako i brzo što će kiselu inprobavljivim ugljikohidratima, prouzročiti Isto može ako hrane digastiju. dogoditi govedapreobilno zrnovljem kukuruza i i tako i pa drugih žitarica, ponekad voćem, jabukama, kupusom.

Na i lišću šećerne i i na repe, repe pa glavama korjenjača općenito, drugoj naročito kišovita može biti mnogo blata i hrani, zemlje, pijeska, stoka će ih i eto bi ih bilo da hranu progutati opetprobavnih smetnji, i U a po kod prethodno očistilo, potrebiopralo.jesenje doba, naglih i zmjena neke od hrana lako trunu, vanjske nabrojenih temperature, upljesnive gnjiju, i Takva hrana se, ponekad »upale«, nastaje podesna, vrenje. nije naprotiv, ako stoka i nastati opasna po pa mogu je zdravlje, jede opet je probavne i će ili pa opasna po smetnje, trovanja život,mliječnostnagloopadati je neće ni biti. Promrzla hrana također stoci će prouzdavati, smije jer ročiti rada da Treba znati probavnesmetnje, zbogkočenja predželudaca. tako kad se odmrznu repa, promrzla hrana, krumpir, bundeve, jabuke, naglo trunu i nakon nisu više kraćeg poslije odmrzavanja podesne hranu i opasne stoke. za po zdravlje Jesenje napasivanje jutarnjoj rosi, hladna i kišovita za također vremena, po pogotovo palom je isto hladnom za nakon sa opasno, vrijedipojenje vodom,naročito hranjenja rečenim krmivima. gore treba Dakle tu da bi iskoristiti hranu, jemogli prethodno ispravno da ne promrzne, davati stoci po sačuvati, očistiti, potrebi isjeckati, nastojati je obroke kombinirati i krmivikoličinama; primjerenim drugim popuniti tako da bi stoka hrani dobila što naročito potrebne sastojine, vrijedi krave treba i naravno tako da stoka muzare rado jepripremiti je jede i da može lako i iskoristiti. probaviti je ''“Vraća kad štošta raditi i utrošiti da se se isplati vrijeme opet vrijeme to uradi. To znači da treba težiti staro; trebavraćati uvijek natrag novim za i time načinima produktivnijim, jeftinijim suvremenijim, proizvodda znači može koristiti i staro.

Ponekad će se to nje,što još ako međusobno stara i nova isplatiti; po potrebi pogotovo nadopunjuju da i što može se bilo način sve se koristi,što podesiti pan koji x iškoristittni Winterhalter “M. NO LLONOBULVTI +Eo4 IHOGLUCI mogu

znatno

na

i po

a

u

pa

i život

sa

uz

se

u

muzare.

a

se

u

no

na

u

se

u

s

se

se

a

za

vremena

a

ne

se

se

a

se

ne

vremena

za

su

a

mrazu

veoma

a

sa

svu

u

sa

ma

u

sve

za

se

ne

-

se

ne

se

na

ne

ono

se

na

UNI

Ub

POJAVE

.

168

prnsi!merg?

Te,

IR

i“

"

1134

VSSINA

]

U IZGRADNJI NOVA

STAJA

nova Gornji Crnogovci gospodarstvu Josipa izgradnji je 10 muzara.

Posebno treba za Arić vlastitim istaći,dastaju gradiJosip staja sredstvima.

Sada novčanim nalazi 5 krava i 2 U silosu se u staroj staji junice. već nalazi kukuruzne Položeći silos 5 vagona krovištem i zato silaže, je vrlo dobro od kiše i zaštićen silaže Gornji sloj pokriven snijega. jeplastičnom silaža i folijomzemljom.

Njihova otpadaka.

U

selu

Arić

u

se

u-

sa

nema

Silaža

u

gospodarstvu

Josipa

Arića

radovi i su unutarStaja počinje gotovi Za mokraću i nisu će uređenje. nje balegu predviđene rešetke, izdubrivanje biti trake. Mokraća će se kao vrlo dobro pomoću sakupljati septičkoj jami buduće livade i gnojivo pašnjake.

Veliku i otac Ivan. pomoć gospodarstvu daje će uskoro

biti dovršena.

Zidarski

u

za

u

ZM.

“ZAŠTO Nedavno

SE

MLIJEKO? PATVORI

listu« članak moglipročitati » Večernjem zagrebačkom Sabirač sabirališta mlijeka patvorenju području PIK- »Vrbovec«, jednog svakodnevno vodu a robni samlijeka jeulijevao proizvođač jednog drugog a birališta donosio Takve nisu se prevare vodu umjesto mlijeka! mogle dugo zadržati uhvaćeni bili su i sada Iznenadnomkontrolom tajnosti. djelu trenutke nadležnom službom s Vrbovcu. imajuneugodne inspekcijskom Sve to bilo u listu« i tu su čitaoci je opisano »Večernjem vijest pročitali brojni i bilo najviše kojima medu je građana, potrošača mlijeka mlječnih proizvoda. o

smo

u

na

u

na

u

=

169

Potrošači

u

jekopijemo?

gradovima punim s

pravom

kakvo

zapitali:

se

su

mi

to mli-

prema mlijeka proizvodnji proizvođača mlijeka smatrati može To kriminalom. se s pras graniči patvorenjem nedopuštenim već i oštećena proTime samo krađom! vom drugipošteni mljekara nije sabiralištu. tom izvođači u mlijeka To doći dana mora Takvom kraj. je jednog patvorenju nedopuštenom radnim u zadaća mlijeorganizacijamamljekari, stručnjacima mlii sabirača seoskim ka proizvođača odborima, mljekarskim mljekaru, dobavljačima isticati od sada treba onih Imena ploči oglasnoj javno koji patvore jeka. sabirališta i to sa pravom. punim dobar kaže: da uzrečica narodna Stara glas pogledu imati jebolje struka! oko zlatan pas nego poštenja Z M. odnos

Takav

i

sabirača

—

za

na

u

'

—

NOVO

TOVILIŠTE JUNADI

blizini u Podravskog, Novigrada Prije će se gotovilištu moći U tom tovilište rad suvremeno junadi. pušteno je vlaTovilište 7.000 utoviti potrebama jenamijenjeno približno junadi. dišnje tovilšte Uz novo i izvozu. time ovo a stitih tvornica za mesa, junadi, preradu ženske »Podravci« jugospodarstvouzgojrasplodne izgraditi planiraju ženska tovu od bi nadi. Tako grla junadi nabavljene namijenjene izdvojila bređosti. Te bređe do visoke i za prihvatili junice sposobna rasploduzgajala »Podravke«. bi seljaci kooperanti brojni U gospodarseljačkim jezabrinjavajuće.

Sadašnje stanje govedarstvu se muzare teladi niti a više stvima nema izlučuju junica,brojne rasplodne Zato iz rasplodnih junica gospodarstva uzgoj izgradnja planirana uzgoja. stočarskim i stočarstva obnovi bila bi drugim poticaj doprinos značajan sredini. učine i u slično da nešto radnoj svojoj ganizacijama 1982. list« od 6. i 7. studenog »Večernji kojujeobjavio Prema vijesti stoke i Đelekovca godišnje smanjuje broj Podravskog Novigrada području »Sirela« i VeRadi 5%! su Mljekare »Podravke«, pokušaji približno toga hvale očiti želi stanice terinarske vrijedni jer spasiti pad Koprivnica time stado matično što Potrebno goveda, povečati je hitnije brojagoveda. i bi se junica. povećao brojrasplodnih Z. M. dana

nekoliko

u

selu

Delovima

u

za

u

se

—

u

za

or-

na

se

za

se

—

a

SPREMANJE

POSLIJE BERBE

KUKURUZA

koristi

jer uglavnom postaje dok i za u domaćih ishranu preza ljudskoj industriji,je životinja preradu hrakao zelena kukuruz koristi stoke U ishrani hrani sve manjeprisutan. silažu i dr. za sa kombinaciji drugimusjevima, među naša kukuruza za tiče se spada zemlja Što prirodnih uvjeta uzgoj i Kukuruz u rastresita plodna zahtijeva duboka, zemlje Evropi. najpogodnije tla kukuruz teška i vlažna Previše vlažna i neutralne reakcije. tla, umjereno tlima takovim odnosno se ne mogu ne zadovoljavajući postići podnosi, prinosi.

Kukuruz

danas

sve

više

krmna

kultura

se

u

se

na

u

—,

na

ki

170

tata:

|

ia

'

pucijeloj proizvodnji berba i kukuruza.

Važno kukuruz no problemaje uskladištenje jepobrati Momenat berbe vlage vrijeme. uvjetovan jesadržajem Gornja berbu smatra 30—35% se obavezno zrnu dozvoljena vlage granica kukuruza.

Nekada berba zriobi se obavljalapunoj sušenje gdjejepostotak bio sveden male količine na kukuruza vlage koje omogućavale čuvanje koševima. ide na Danas berbu ima više se kao: koja raniju prednosti veći se postižu prinosi, završava se berba, ranije koriste vremenski se povoljniji uvjeti, ozimih površine sjetvu kultura, prije oslobađaju kukuruza. sprečavamo trulenje Prilikom berbe kukuruz sadrži 20—25% a vlage,spremanjem prosječno i treba vlažnost od svesti minimum 15% vlažnosti. na čuvanjem Danas moderne mehanizii velikog postoje sušare, kapaciteta potpuno ali društvenom dok individualni su rane, uglavnom sketoru, proizvođači sami sebi. Individualni kukuruza suočeni uglavnomprepušteni proizvođači velikim oko kukuruza. da kukuruz problemom sušenja Najpraktičnije je ako na duže ostane kuna posjedu jemoguće privatnom neobran, njivi jer kuruz To izvedivo ako se stabljici najbrže gubivlagu. je jedino slučaju ta koristiti ozimih i Ako planu površina pripremu sjetvu usjeva. do berbe da vlažnost se tada možeo zrna biti uspije postići padneispod26%, da u toku zime neće doći do i sigurni kvarenjapljesnivosti.

Ako kukuruz uskladištava treba tavanu se voditi računa da na debljina 50 centimetara.

Kukuruz treba da povremeno sloja prelazi prebacivati suši sve vlažnost 20%. Na tavanu zrna treba dok ravnomjerno padneispod dobru dana ako vremena postići ventilaciju preko dan, vlažnog jelijep ulazi vlažan izvana te kondenzira ventilacija poželjna nije zrak, jer vlaga i veća. zrnu mogućnostkvarenja je Kod individualnih kukuruz tavanima i sprema proizvođača osim koševe.

U koševe treba zračnice dužine kako bi postaviti koša, smjeru zraka kroz zračnice vlažnost tim i kvarestrujanje smanjilo kukuruza, nje.

Prilikom kukuruza bez obzira treba ga spremanja gdje uskladištujemo voditi računa da bolesni i nedozreli zdrasa miješaju zajedno klipovi bolesni izvor ostali kukuruz. su Zato zaraze povremeno vim,jer klipovi kontrolirati kukuruza. mora Ukoliko da su se neki se stanje klipovi primjeti kvariti treba ih odmah i i počeli odvojiti posebnospremiti upotrijebiti ishranu Za ishranu i koristiti toliko nisu mogu svinjaperadi. goveda jer otrove stvorene kukuruza kao zrnu i peosjetljiva bolesnog svinje rad. kukuruza također treba biti vrlo oprezan.

Ako Što tiče pljesnivosti skinuti samo i kojipljesnivi klipnijedovoljno primjeti površinski pljesan takove zdravim mi ne možemo otrove klipove dalje miješati klipovima, jer iz odstraniti. Naoko zdrav bio takvog klipa zaraženog klip, koji prethodno j e može biti izvor zdravim zaraze kukuruzom. ga sa pljesnjiv ako miješamo Dakle da berba i kukuruza važna opemožemo zaključitije spremanje kukuruza.

Bitno na i pobratispremiti racijaproizvodnji je vrijeme kukuruz, osušen i kukuruž jerjedino uskladišten dobro ishranu nee biti upotrebiv; za stoke ili za preradu 1 daljnju' biindustriji.“ odd Vrlo

važan

momenat

kukuruza

u

što često

na

u

za

izaziva

zrnu.

u

uz

u

su

u

—

—

—

se

—

za

—

u

su

sa

na

nema

u

u

za

ne

se

a

za

se

.

u

na

se

u

u

a

se

s

ne

za

se

ne

za

se

na

u

\

'

se

se

sa

“

u

i

KK-88

KS

BEE

ELA

U "SV,

V.

171

MEMORIAM

IN

Penić

,

Ki!

U

Zagrebuje

u

nakon

51

bolesti

i teške

kratke

dipl. ing.

Stjepan 1931 1982. g.

—

godini umro

Penić

dipl. ing. predsjednik Stjepan »Dukat« T.M.P. odbora slovnog Zagreb.

Rođen 1931.g.

Feričancima, je a realzavršava osnovnu školu, gdje Zatim gimnaziju Osijeku. upisuje PoljoprivrednoSveučilišta fakultet Zagrebu, koji šumarski teških i unatoč završava, uspješno nizu radeći ukljuposlova, uvjeta Kulturnom i članstvo čujući Goran »Ivan društvu umjetničkom Po-

—

—

u

se

u

nu

na

u

na

u

i »Lado«.

Kovačić«

zapošljava studija Zadružnom savezu, kasnije komori šumarskoj Poljoprivredno Kutina unapređivaposlovima stočarstva. nja komora grada, Poljoprivredna komora Privredna Zagreb, kasnije Novi naredno radno bila mjesto. je mlii sistem proizvodnje proizvodnje govedarske unapređivanje premijski PriPenića. i dio bio već tada Stipe budućegpoziva radnogamjesta jeka je odkao komora i Privredna što su ih poboljšanju prilog gradZagreb jedlozi bili vezani usko i su luke OrganimaSkupštine Skupštini uputili Saveznoj doveo lični i bili Penića ga je Zagrebadoprinos.

Logičan put njegov Stipu rada Od smrti 82.

10.

11. do čku g. prerane ostaje svoje mljekaru kojoj terukovodioca i cjelokupne otkupa dopremimlijeka svojstvu organizaciji tvornice direktora izabran nakon renske službe, je kraćega odbora. do poslovnog mlječnih proizvoda, predsjednika i voznoi obnove stare strojnoga modernizacije Rekonstrukcija mljekare, ga organizacija primarneproizvodnje, razvoj zahvati, organizacijski parka, i suvremene sabirnih i punktova laktofrizacija, izgradnja otkupa dopreme, standarda podizanje životnoga kadrova, obrazovanje marketing, tehnologije, Penii kontinuirana stalna bila radnih neumornoga Stipe briga ljudi, Po

završetku

a

u

se

u

na

a

za

za

u

na

u

u

za

vemena

a

su

ća.

i

proizvodnje plasman proizvodnje, govedarske unapređivanje kreditnih sinhronizirao i jezatvaranje mlijeka, goveda proizvodnje plodnih sredstava Fondova i domaćih od Međunarodne mljekabanaka, konstrukcija čime fondova i. re, sredstava izgraproizvođača, neprivrednih općinskih kod te goveđeni ili mnogiobjekti staje naprednih adaptiraniopremljeni širem dara na Zagrebačke mljekare. djelovanja području Zagreba će ući u anale i rada boravka koji Najveći doprinos vrijeme reći može »Dukat« nove se i radne ponosom jee ne jeizgradnja organizacije i sve od objekte. mljekara, prateće najmodernijih Uz

ras-

su

—

-.

.

za

sa

s

172

je Stipe mjestu angažiranje radnik. i stručno-ekonomski društvenobio sistema U opnovoga predsjednik Skupštine je komunalnog vrijeme politički infrastrukturalnih ćine Pešćenica, gdjejezapažennjegovrad, razvoju baze. široke široko kroz delegatske angažiranje djelatnosti, Stočarstvo i za aktivnost zajednici Poslovnoj zapaženaje Njegova »Mlekoradnika udruženja SRH,Poslovnog mljekarskih Udruženju Zagrebu, i dr. Bio Grada PK sim« je grupacije poljoprivredu Beogradu, Vijeću od i Jedan i ličnost radna rijetkih profesionalna, privatnapolitička. cjelovita uzdizao svih budio likova ga ugledčovjeku, poznavali jepoštovanje koji ali veliki stvaralac. i radniku jednostavan skroman, struci, komemorativne Penića održane su smrti U sjedniceRadnoj ing. povodu Pešćenica. i »Dukat« organizaciji općine društvenoorganizaciji »Dukat« i Radnu Penića veliki Smrt organizaciju gubitak je Stipe političkoj i Hrvatske Jugoslavije. mljekarstvo Penića Od oprostili groblju Mirogoj Zagrebačkom Stipe pokojnog Uz

veliko

na

svom

Penić

radnom

bio

i aktivan

na

u

u

za

u

su

u

za

za

su

na

SE:

Konf.

Pešćenica

predsjednik radnika ime vet.

Milan Devčić mljekarskih Udruženja dipl.

Stočarstvo Poslovne zajednice »Dukat« Martin

Samarđija

—

—

SKH

u

—

i

Hrvatske

za

Paviša

Branko

u

Škrinjar

Darko

ing.

RO

Sindikata

ime

u

ime

radne

i dr.

»Dukat«

organizacije

dipl. ing.

Stjepan

Brlek

ŽIVOTINJE BIJESNE životinja je Bjesnilo i ulazi slinom inficiranom i se i u tijelo prekougriza koja čovjekaprenosi moždine i do živcima virus Tada otvorene kralješničke putuje taj ili stručno

medicinski

RABIES

zvano

virusna

bolest

moz-

rane.

ga.

(inprvih ( infekcije) protekne ugriza k oje Vrijeme da obole kažimo Odmah ili nekoliko može biti 10 dana mjeseci. kubacije) osoba dio samo bili svi nego Oboljela njih. manji ugriženi, koji ljudi i Glavni su i tuži se na prvisimptom grčevi razdražljiva glavobolju je. početku kad Grčevi mišića i mišića jednjaka nastupaju disanje. ždrijela, grkljana hivode čašu baci na kad čak ili samo želi bolesnik (tzv. pogled vodu, piti Istovremei da bolesniku mišića pijejede. onemogućava Stezanje drofobija).

Bolesnici čitavo nakon dišni i stežu se no tijelo stegne. čega mišići, količine velike mira. i bjesnoćerelativnog Izlučuju naizmjeničnostanju znakova

do

od

bolesti ne

u

su

za

su

se

u

sline.

postojinajmanja specifične terapije djelotvorne žalost, bolest Kad odmah bolesnik mora liječniku. prijaviti bjesnoću sumnja smrću. završava već uvijek jednomnastupi da ili se nakon Odmah koju sumnja je životinje ujedabijesne obobolesnik Čovjeka koji (vakcinu) bjesnoće. je protiv primacjepivo bijesna, i odvesti odmah treba po opasan lio od bolnicu, jerje izdvojiti bjesnila Na

Ako

nema.

i

se

na

za

one

u

okolinu

može

pasa. Bjesnilo divlje cijepljenje zvijeri mjera je domaće i na životinje. prenijeti

Vrlo

se

.

korisna

zaštitno

173

Mnogo pomoći akcija popularnih predavameđu osobito školama.

To od nja stanovništvom, jedna najefikasnijih je borbi Na od vodećih mjera bjesnoće. žalost, protiv Jugoslavija jejedna u među te bolesti i kod po zemalja Evropi brojuslučajeva životinjama ljudi. će

i sistematska

'

medicinskih

u

u

liječnik

Vaš

POLJOPRIVREDNI Izvještaj sa

organiziranog održanog

Ime, prezime broj uzgajača Red.

1.

2.

Barila

CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKI CENTAR

i_

sajma 26.

mjesto

Mijo, Domašinec

Stjepan,

Novak

X

rasplodnih 1982. godine

Prigojni

Težina

broj junice

kg

238000

—

R.J. STOČARSKI

junica simentalske Čakovcu u

__ 530/IIla —— i klasa

postignu. cijena

ta

Držimurec 23858 570/II

80.000,00

Kolarić

4.

Švenda

Stjepan, Pavlovec Stanislav,

Pavlovec 5.

Kolarek

Josip, Prelog

730/Illa

23550

Kupac Nacional.

Plitvice

park OOUR

Poljoprivreda 85.000,00

f

3.

pasmine

AIPK

Bosanska

Krajina

B.

zadruga

Srbac

106.000,00

OZO

85.000,00 88.000,00

»Sloga«

Luka,

Cakovec

;

24320 570/lI 510/II 23745

Novi

Nacional.

Plitvice

Marof

park OOUR

»Poljoprivreda« 6.

Patafta

7.

Gašparić

Cirkovljan23345\ 630/Ila 23646 Ivan, Čehovec —

Franjo,

640/IIa

112.000,00 94.000,00

,

8.

Jurčec

9

Kolarek

10.

11.

12.

13.

Belić

Đuro, Čehovec Ignac, Prelog

Ignac, Prelog

23463

600/I

23834

610/II

23806 630/IIla

93.000,00

Čižmešija

23767

Belić

23683 560/II

14.

Dobša

15.

Vidović

Ignac, Prelog

D.

600/lI

600/Ila

Kraljevac23734

Josip, Čakovec Drago, Čakovec

23823 24056

—

90.000,00

17.

Josip, Čakovec Totovec Turpković Antun, Dobša

AIPK

Bosanska

B. Luka, Krajina Srbac Zadruga Marof »Sloga«, Novi

AIPK

Bosanska

Krajina zadruga Plitvice

Luka,

B.

Srbac

Nacional.

AIPK

park OOUR

Bosanska

Krajina zadruga 85.000,00

AIPK

B. Luka, Srbac

Bosanska

Krajina zadruga

Luka,

B.

Srbac

981.000,00 Nacional. park Plitvice OOUR

580/Ila

103.000,00

520/IIla

79.000,00

»Poljoprivreda« »Vindija« Varaždin Nacional. park Plitvice

,

16.

Cakovec

»Poljoprivreda«

Stjepan, Prelog

Križaj Pavao,

110.000,00 91.000,00

OZO

23752

590/III

24113

550/IIla

86.000,00

83.000,00

OOUR

»Poljoprivreda« Čakovec OZO Nacional.

Plitvice

park OOUR

»Poljoprivreda«

174

Ime, prezime broj uzgajača

Red.

Škvorc

18.

Prigojni Težina broj

i mjesto

Orehovica

Antun,

tacijena.

Kupac

ke i klasa junice 23811

AIPK

590/Ila

Bosanska

89.000,00 Krajina

Srbac

zadruga

Ivan,

19.

Vuk

20.

Borović

Rok

Selo

Novo

Luka,

B.

Čakovec

24144

470/11

71.000,00

OZO

23309

680/1I

100.000,00

Nacional.

D.

Ivan,

Pustakovec

park OOUR

Plitvice

»Poljoprvireda« Čavlek

21.

Juraj

Mirko,

u

24024

Trnju

690/II

Nacional.

101.000,00

Ivan, Palinovec Palinovec Mato, Franjo, D.

SBRHorvat Kolarić

Hrašćan

Ivan,

Srpak

Palinovec

23726

620/lIla 620/Ila

109.000,00

»Poljoprivreda« »Vindija« Varaždin Marof »Sloga« Novi

23269

550/11

94.000,00

Nacional.

23973

23337

92.000,00

600/1

Franjo, Palinovec23864

»Poljoprivreda« Nacional. park

93.000,00

Ivan, Palinovec Palinovec Vinko,

Vincek Novak

24094

23839

91.000,00

580/11 520/11

87.000,00 80.000,00

AIPK

Palinovec

Andrija,

Sabol

Jakob,

Palinovec

23828

23872

510/1I

570/1I

78.000,00

85.000,00

Bosanska

Krajina B. Luka, Srbac zadruga »Vindija« Varaždin AIPK .

Zrna

OOUR

»Poljoprivreda«

>

610/11:

park OOUR

Plitvice

Plitvice

Mihocek

.

OOUR

Plitvice

Vincek

park

Bosanska B. Luka,

Krajina zadruga AIPK

Srbac Bosanska

Krajina

B. Luka,

zadruga

Srbac

Nacional.

park OOUR

Plitvice

'

»Poljoprivreda«

Šipuš

Uršula,

31.

Horvat

32.

.

.

.

Palinovec

Stjepan, Palinovec

Pavlic

Josip, D.

Vidović

Ivan,

D.

23721

23989

$80/Ila 520/Ila

88.000,00

AIPK

Bosanska B.

Krajina zadruga 81.000,00

AIPK

Srbac

Bosanska

Hrašćan

23758

680/1

103.000,00

Krajina B. Luka, Srbac zadruga »Vindija«

Hrašćan

25112

600/Ila

91.000,00

AIPK

580/llla

86.000,00

Krajina zadruga »Sloga«

630/Ila

95.000,00

Nacional.

23328 Andrija, D. Hrašćan Jurčec Slavko, D. Hrašćan23703

Zrna

Varaždin Bosanska

Hranjec

Đuro,

Goričan

Mijo, Goričan

24083

23962

590/II 630/11

Đuro,

Goričan

23756

690/Ila

Srbac Novi

Marof

park

»Poljoprivreda« 88.000,00

AIPK

Bosanska

Krajina zadruga 97.000,00

AIPK

102.000,00

Luka,

B.

Srbac

Bosanska

Krajina zadruga Ivanović

Luka,

B.

OOUR

Plitvice Horvat

Luka,

Nacional.

Plitvice

Luka,

B.

Srbac

park OOUR

»Poljoprivreda«

175

.-.-m"-u-.-

e.

o.recromr.ra-.-.—

Ime, prezime broj uzgajača

Red.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

Blagus

Ivanec

Vadlja

Ivanec

Vlahek

Blagus

-ro--rerererererarerera

area.

i mjesto

Andrija,

Goričan

Hodošan

Ivan,

broj junice

kg

23741

620/Illa

ta

i klasa

610/II

AIPK

Bosanska

Krajina zadruga

91.000,00

AIPK

23809 560/II

94.000,00

AIPK

AIPK

AIPK

Srbac

Luka,

B.

Srbac

Luka,

B.

Srbac

Bosanska

Krajina zadruga 85.000,00

B. Luka,

Bosanska

Krajina zadruga 90.000,00

Srbac

Bosanska

Krajina zadruga 94.000,00

Luka,

B.

Bosanska

Krajina zadruga

600/II

24003

Hodošan

cijena

44.000,00

24255 630/11

Josip, Goričan

Veno,

Težina

23865 630/II

Goričan

Mato,

PostignuKupac

Prigojni

23974

Josip, Goričan

-.-

Nacional.

Luka,

B.

Srbac

park OOUR

Plitvice

»Poljoprivreda« 46.

Krznar

Đuro,

Hodošan

570/IIla

23975

84.000,00

AIPK

Bosanska

Krajina zadruga 47.

48.

49.

50.

Zorko

—

Matija, Hodošan

Hodošan Blagus August, Tišljarić Jula, Hodošan

Magdalenić

—

52.

Mlinarić

88.000,00

520/Ila 590/I1 88.000,00 79.000,00

24029 24018

AIPK

Bosanska

B. Luka, Krajina Srbac zadruga »Vindija« Varaždin

AIPK

Bosanska

Krajina zadruga

B. Luka, Srbac

Marija,

24032 530/II

Hodošan

51.

590/II

23921

B. Luka, Srbac

Luka,

Šupljika

Mato,

Hodošan

Hodošan

81.000,00

540/Illa 700/I

23887

Bosanska

Krajina 82.000,00

23904

AIPK

zadruga

B. Luka, Srbac

Nacional.

park

Plitvice

106.000,00

»Poljoprivreda« »Vindija« Varaždin Mr.

UREĐUJE

UREDNIČKI

OOUR

Bolić

Milan

ODBOR

Šime

Erhatić, dipl. inž, Dragutin Franulić, inž, Petar ĐDapo, dipl. vet, Nada Jelenčić, Kolak, dipl. inž, Josip Ljubešić, dipl. inž, dr Berislav dipl. inž, Tomislav Majić Glavni i odgovorni urednik: Zlatko Mašek, dipl. vet.

Tehnički urednik: Vera Volarić, dipl. inž.

Vlasnik i izdavač: radnika SRH. i uredništvo: ZaUdruženje mljekarskih Uprava greb, Ilica 31/III, telefon 440-476 Mjesečna pretplata za privredne organizacije i ustanove 15 dinara, a za đače mlijeka 6 dinara.

proizvo-

Tisak:

SOUR

»Vjesnik«

—

OOUR

TM,

Zagreb