Mljekarski list 7-1981

redovito

i pažljivo

Novi musti, poljoprivredni sajam

Sad

24.

V

1981

GODIŠNJA SKUPŠTINA ZADRUŽNOG REGIJE SAVEZA ZAGREBAČKE (Izvodiizvještaja) iz

skupština zadružnog godišnja Zagrebuje između napore označuje dvijuskupština Razdoblje zagrebačke regije. što i i većom što uspješnijim proizvodnjom poljoprivrednom boljom Tome odnosa su društveno-ekonomskih u pridonijele poljoprivredi. razvojem i zagrebačkoj regiji. organizacije društvenomnogobrojne načine proNa se razne poljoprivredne unapređenju djelovalo je političke robnih Tako proširilo proizvođača, specijaliziranih b roj povećao izvodnje. individualnih prona udruživanje kategorije, takmičenje drugeproizvodne 18.537 obuhvaćeno kroz Samo i izvođača društvenim je takmičenje drugo. koji proizveli: poljoprivrednika, 29. VI.

U

održana

1981.

saveza

za

za

u

na

se

s

su

dt

162.243

232,72

kukuruza

vagona

8.006

hl

kukuruza

grožđa

dt

52.449

silaže

vina

kod

57.955

teladi

komada

kg prirasta 8,454,595 tovu komada 48.091 u kod svinja kg prirasta 3,737,636 komada brojlera kg prirasta 3,185.864 4,011.120 litara 30,543.864 mlijeka budućnost. i rezultati To za su Proizvodnji silaže, putokaz zapaženi veliko treba dati Hrvatskog značenje području posebice kukuruznoj, 52 bilo 1980. prou poljoprivrednika koji godini zagorja, gdjeje i tovu kao krmu izvodili osnovnu u proizvodnji goveda. mlijeka silažu, od 400.000 živi Na stanovnika,kojih približno općinaZagreb području domaćinstava.

44% odnosno 44% Spopoljoprivrednih poljoprivrednika, je sela i živi stanovništvo menuto Organizirano naselja.

1,062 (bezZagreba) domaćinstva članova 381 u je 3,3 Prosječan broj mjesnojzajednici. je ili do Ivanić Gradu u općinaZagreb3,7 4,1 Krapini prosjek Zajednicu na

na

su

samo

u

u

za

člana

po

domaćinstvu.

površina

Obradivih m

— poljoprivrednici %o

sektor

društveni

——ŽLŽLLZZ'

PČ

Oranice

i

vrtovi

Voćnjaci Vinogradi Livade

120.447

ha

11.037 522

5.805

235

11.649

15.936

62.283

ha

57,7 2,8

5,2 34,3 žitarice

mjestu individualnog površine ha. Na ili 82.221 po sa individualnog zastupljenosti mjestu drugom 68,5% čemu 19.974 ili zauzima krmno stočno sektora hektara, 16,6% koje bilje, je odnosno nema mljekarsku stočarstvo, pridonijela orijentacija sumnje je trećem Na blizini po zastupljemjestu grada. neposrednoj proizvodnju ili 12% sektora oraničnim nosti na površinama individualnog je povrće dovela do I 14.490 hektara. kojeje orijentacija, prostorna ovdjejeuočljiva sektora

Oranične

su

na

prvom

na

u

sa

98

*

potrebe grada, sigurnostplasmanupovrća. kategorije kao što rasadničarska hortikultura i sl. bilje, proizvodnja, je industrijsko oraničnih neznatna. po zastupljenosti iskorištenja površina je da ali istaknuti Za smislu, prošlim negativnom godinama je, neobrađene. ostale U društvenom sektoru znatne neobrađeno površine je 3.636 hektara ili sektor imao neobrađeno a 33,2%oranica,privatni je 3.686 što međutim i tako mnogo, čini samo 3% hektara, postotku nije jer ukupnih oraničnih sektora U ove površina privatnog području Zajednice. od uzroka i ovakvoj hidromelioracijsko situaciji jedan je neriješeno pitanje, sektoru i staračka a na komasacija, arondancija, privatnom domaćinstva, još kao i rad inozemstvu aktivne radne također u što privremeni prisnage, donosi neobradivosti površina. visina

i

te

Ostale

u

u

su

u

u

na

Površine Tabela

pod

žitaricama

(1980)

1

Društveni%?/, sektor ha

Struktura Pšenica Kukuruz

Privatni

%/

sektor ha

Uukpno ha

%/,

2.116

35,0

25.313

31,0

27,429

31,3

2.871

47,5

51.855

63,6

54.726

62,5

Ječam

288

13,0

1.703

2,1

2.489

2,8

Zob

267

4,5

2.636

3,3

81.507

100.

Ukupno:

6.040

U

žitarica

100

proizvodnji kao kulturom najznačajnijom oraničnih ili 54.726 ha. površina Tabela

na

87.547

2.903 87.547

3,4 100

hektara, podkukuruzom 1980. žitaricama godini62,5% zasijanih

u

nalazilo

se

2

Kukuruz Površina ha

Godina proizvodnje 1967.

1973.

1979.

1980.

Ukupna

'

dt/ha

Prinos

proiz-

vodnja vagona

58.227

30,0

55.633

33,2

57.122

31,0

21.135

54.726

36,2

19.811

i:

kretali

17.468

-

17.468

prošloj godini postignuti dt/ha odnosno 43—58 društvenom sektoru ili prosektoru, privatnom dt/ha oba sektora.

Na istaknuti za ovom sjeku36,2 mjestupotrebno je na rezultate, čajne koji organiziranoj takmičarskoj proizvodnji postižu sektoru danas već tradicionalno Zajednice kroz, privatnom takmičenje Klubova naprednih poljoprivrednika zagrebačke regije.

Prinosi

u

su

na

se

od

30—41

dt

ha

po

na

u

zna-

se

u

99

doti

nd

a

a

dd

i

dn

tea mai

da

A

dai

Bt

E

_

dao

čao

o

dn

proizvodnokoja je akcijom, tak15.736 ciklusu takmičarskom obuhvaćeno u prošlogodišnjem kategorija, takmičarskihžitarica takmičara takmičilo 3.392 od proizvodnji mičara, kojegbroja rezultati na i. ukazuju činjenicu, nedvojbeno Postignuti. (kukuruzapšenice).

ZOZ-a sektora nije poljoprivrede individualnog potencijal da proizvodni od kukuruza uroda samo bi iskorišten.. Tako prosječnog povećanje dovoljno indidt kukuruza od 259.275 količinom dodatnom rezultiralo 5.dt/ha nikakova izvršiti bilo bi da zapravo vidualnomsektoru, potrebno bi i urodu bi tom Ako koji onaj. potencijalnom pridodali dodatna ulaganja. onda oranične neobrađene obradile sada bi kada površine, bioostvarljiv, i druKakvi to od dt kukuruza. su financijski dolazimo do rezultata596.623 isticati. efekti štveno potrebnoposebno nije uporabni ili Pšenica žitarica sa 31,3% drugom mjestu zastupljenosti je obuhvaća

danas

Tom:

i!“

11'

u

se

na

sa

ne

a

se

u

na

27.429

ha.

Tabela

3 Pšenica

Godina

Ukupna vodnja

'

.

proizvodnje

:

dt/ha

Prinos

ha

površina

proiz*

vagona

..

1967.

1973.

1979.

1980.

30.913

-

Lk

27.808

I

27.429

88,5

80/67

Index

6.014

19,4 26,2 28,4 29,6

30.999

*

.

8.099 7.897 8.119

135,0

152,6

.

usmjepostotka ovdje kretali odnosu »bližih« renost prinosi Ovogodišnji općine. »dalje« kod dt/ha dt/ha i 28—32 45—50 kod privatnog sektora društvenog kukukao i kod I oba sektora. dt/ha sektora ili u na ovdje, prosjeku 29,6 u. znatne ruza proizvodnje mogućnosti intenzifikaciji potencijalne postoje. individualni 92 Kutina »Moslavke« i na ha,gdje kooperativne proizvodnje visoke sektorom društvenim u postigli proizvođači suradnji poljoprivredni kod. dolazi Pored po jedinici površine proizvodnje intenzifikacije prinose. korist oranične do ove površina površine kulture postupnog smanjivanja i odnosno podpovrćem stočnim, krmnimbiljem uljaricama. odnosno i zob Ostale zastupljene manjojmjeri, ili ječam žitarice, oraničnih žitaricama strukturi površina zasijanih ukupno 6,2% i kod

“Kao

kukuruza

i

se

stočarska

vidi

odnosu

u

su

na

u

cca

se

su

sa

u

su

u

.

na

u

ha.

5.392

tabelarnim

“slijedećim

U

Tabela

prikazima je vidljivo. i

to

4

_ Livadno sijenoGodina Prinos površina ha proizvodnje prinosČE M, ŽŽŽŽŽŽŽ——————————————————Č__PČMČČČ jj

1967.

73.475

1973.

1979.

1980.

* “

+.

-

,

_LLLLLL

Indeks

I...

'100

78.219

117,6

80/67.

.—.—.—.———..————.——

73.057

———ĆČ—Č_— ————

dt/ha

35,9 30,2 31,5 32,0

66.527

,

proizvagona

E 23.883

==

h

22.189 23.013

25.030 .

—— ŽZ— PPEĐEE Č_Č_Č_ PČČŽČŽČŽČjjČjČ 89,1 >

Ukupna vodnja

EEE

-.o2Zvjevenenni

—

104,8

razdoblju godinevidljivo je, površine pod da dama uzrok hidromelioracija povećavaju, neriješena pitanja glavni po jedinici stagnacije površine. prinosa od

U

da

1967—1980.

liva-

se

su

o

.-

ta

s

Tabela

3

5

Privatni sektor

Društveni sektor

Kultura

—

—

.-

mMorshaoiši2

10.932

<->

2.

'

52,8

;

_

.

vagona

5.772

—

SE

52,8.

+

5.772

2.

o

_

ha površina prinos dt/ha proizvodnja

—

10.932

0

2. LUCERKA —

Ukupno

'

ha površina prinos dt/ha proizvodnja

—

Duos

Bečki

1. DJETELINA —

BB

+1

ti

vagona

517,2 4,0

'

"5.449

5.442

56,5

'

56,5

:

>

3.074

3.078

81

81

47,5 985

47,5 38,5 :

3. GRAHORICA

ha površina dt/ha prinos proizvodnja vagona 4. STOČNA REPA ha površina prinos dt/ha

0

—

—

— _0

““.

—

—

proizvodnja

“

824

'

:

7790 133,1.

1.097 '

—

—

_

s

133,1

—

vagona

1.097

.

—

da

-Za--

području je je prikaza vidljivo prednjih 33.880 1980. vagona djeteline livadnog sijena, proizvedeno jednice općina i i što čini ovog po-: govedskog mlijeka proizvodnji lucerke, ž dručja. fonda Zajednice općinaZagreb području stočnog stanje Općenito individualnom stoke sektoru broja podaci kretanju slijedeći predočuju vremenskom godine.

1977— razdoblju 1980.

Tabela 6 “*

tabelarnih

Iz

ove

na

u

osnov

.

mesa

u

na

na

o

š

u

Godina

Telad

1977.

(15. 1.

1977.)

1978.

i junad.

__

Konji

Krave

.

Krmače

tovu

u

1

,

]

:

30.310:

:

«108.080

107.100

28.480

(15. 1. 1978.)

1979.

(15.

1979.)

1.

1980.

18.570,

28.800

gd14.070: Koe

17.490

30.840

10.070.

,

31.180

107.180

.

31.899

;

14.420

13

ka

(15. 1. 1980.)

Svinje

104.926

a

27.390 ds

AKK

-

11.740

:

11.170.

D

de

..30.158

>:

:

13.360...

1980.:1977.

»wovećanje

5,24

+

smanjenje.

sag

—

—

2,92

— : 36,78.“ _

4,71 —-

—

5,05

individualnom Procjenjuje svinja cca komađa 100.000 sektoru utovi još individualne vlastite kupce. potrebe i poljoprifond Stočni ovog područja predstavlja njegovnajznačajniji i kvalitativnom i kvantitativnom vredni smislu potencijal, čijemrazvoju treba posvetiti najveću pažnju. se

za

da

se

u

za

*

101

'U

raznim

se

analizama

o

izvode

fonda

stočnog kretanjustanju i

načelu

u

zaključci: što stalnom krava deagrarizacije je opadanju, je posljedica broj što robni nego broj smanjuje sporije formiraju proizvođači sela, krava u mješovitim domaćinstvima, ali u krmača u togabrojsvinja je porastu usprkos brojrasplodnih što tovu (»cikličkih oscilacije opadanja, je posljedica tendenciju pokazuje nestabilnom koje opetprouzročene proizvodnji, kriza«) svinjogojskoj društvene i neadekvatnim tržištu na zajednice, mjerama situacijom odnosu 1980.

1977, drastično (36,78% smanjuje brojkonja interesi da i društveni ekonomski mjere poduzmuozbiljne premdapostoje interesi su i obnovu za ONO(tu posrijedi konjogojstva unapređenje razini kakvu rad iziskuje nije govedarstvu uzgojnoe), kod i govisok relativno potencijal svinja g enetski njihov plotkinja broj selekcijski aktivnosti nikakvih i tovo selekciji. fondu strane stočnom takvom uzroci dezorganijedne stanju i reprodukciji,druge mljekarskoj zacija stočarskosistematske i neefikasnost strane provođenju. d osljednom njihovom mjere mesoprerađivačkoj nikakvim ali prognozama Svi pesimističkim mjesta stoje, zaključci ciklusa ovom stočarsko poreprodukcionog razvoja daljnjeg pogledu »čistih« i proces transformacije jakatendencija deagrarizacije jer dručju, znači uz domaćinstava ne odgovarajuću »mješovita« poljoprivrednih osnovi i udruživanjestimulaciju tehnologiju, suvremeniju organizaciju, individualnih kod i dohotka proizvodnje nazadovanjesmanjenje visokog sektor društveni se proces uključivao nije dovoljno proizvođača.

Naime, obnovi i kvastočarske individualnom na sektoru, pogotovo proizvodnje litetnom fonda. poboljšanju stočnog 1.3. Stočarska proizvodnja ekonomske teveć niz Stočarska godina proživljava dugi proizvodnja od Poremećeni odnosi škoće. proizreprociklusuprimarne cjelokupnom tokove do proizvodnje. utječu vodnjeprekoprerade prometanegativno neekonomskih interes orgatovljačkih t ovljenika smanjen Zbog je cijena individualnih i društvenom sektoru i kod tov, nizacija proizvođača. krize« i »cikličke rezultat Kao govedarskoj svinjogojtogajavljaju One govedarsku proizvodnju, drugi skojproizvodnji. jednomjačepogađaju više kriznih proživjela proizvodnja premdajesvinjogojska pu svinjogojsku, ovakvi

'

u

—

a

se

se

—

su

u

—

na

u

u

se

se

na

u

—

a

na

nema

su

s

u

—

s

a

u

u

nema

na

u

u

—

na

—

u

na

u

na

za

u

u

se

..

aza.

Organizirani goveda 1980. da tov tabeli vidi Iz u godini organiziranigoveda podataka i to po količini i po sektoru i društvenom i težini, kooperaciji, opada od težine veći goveda. brojagrla pad isporučenog premdaje 1.3.1.

tov

u

se

u

na

Tabela

7

Godina 1978.

1979.

1980.

Index 1980.:1978.

102

Kooperacija grla tona

Ukupno grla

Društveni

sektor

grla

tona

15.186

5.848

109.419

28.146

124.605

33.994

11.887

4.778

90.402

24.036

102.289

28.814

8.383

3.225

53.811

14.489

62.194

17.714

52

50

52

tona

:

55

55

49

Iz

pregleda je vidljivo je ukupni goveda smanjen težini a 48% odnosu što izazvalo po 50%, (u 1980:1978.)je reperkusiju tržišta Na veći mesom. tova sektoru društvenom opskrbi junećim pad više faktora. U prvom redu telad utjecalo je poskupjela je osjećala tov, i nestašica teladi. radne nisu bile u Zbogtoga organizacije otkupiti stanju količinu teladi da tov bi turdovoljnu popunile kapacitetepojedinim nusima. da

količinski

tov

za

za

u

u

za

a

se

za

u

Proizvodnja otkupmlijeka toku Na iz 1976.—1980. su godinevidljivi području Zajednice individualni sektor rezultati slijedećeg tabelarnog prikaza proizvodnje i otkupa mlijeka: i

1.5.

ove

u

za

Tabela

8

Proizvedeno 000 lit

Godina 1976.

1977.

Otkupljeno

1 kravi

Po

lit

litara

000

139.966

1.269

40.457

156.329

1.437

48.852

1979.

164.161

1.490

53.256

1980.

167.629

1.564

59.571

.

ukupnojproizvodnji je napredak, vidljiv ovojproizvodnji količinama tako i p o(47,24% otkupljenim (19,76% povećanje) mlijeka većanje). kako

U

u

u

Tabela

9

Proizvodnja

svježeg

mesa u

i

mesnih

razdoblju

1975.

na prerađevina području do 1980. godine (u tonama)

Svježe

Godina

zagrebačke

regije

Mesne

prerađ.

meso

Ukupno

29.433

33.526

62.959

1976.

26.712

38.339

65.051

1977.

1978.

1979.

1980.

28.267

42.711

70.978

30.174

44.912

75.086

28.250

45.122

73.362

28.858

45.498

74.356

1975.

f

prerađivačke industrije Zajednice općinaZagreb proizvodnih tatizacija postojećih kapaciteta Mada osnovne proizvodne potencijaleagroindustrijskom kompleksu i matični Zajednice općinaZagrebpredstavljaju poljoprivredne površine fond u u može zanemariti stočarstvu, posebno govedarstvu, ipak lociranih induPrehrambena čajprerađivačkih kapaciteta ovojZajednici. se centru strija desetljećimanajbrže razvijalaindustrijskom regije tj. induZagrebu, kojije prerastao jugoslavensku metropolu prehrambene Danas 40% oko preprehrambena strije. industrija regije predstavlja hrambene SRH i 10" industrije preko prehrambene industrije zemlje da učešće iz ovo Tu u razvila snažna pomenom se godine godinuopada. mlinarsko itd.

U konditorska, pekarska, mljekarska, uljarska industrija poosnovnih sirovina za sljednje vrijeme, međutim,problem prehrambenu nameće iz središta industriju, potrebu pomicanjaprehrambene industrije 1.6. Analiza

i inven-

u

se

ne

zna-

na

u

u

u

ove

s

na-

103

ali očito

započeo je mnogočemu, je Istina, ovaj regije. obzira bez brže. No da će u mnogo to, odvijati periodu je, kao i da Zagreb Zajednici općina industrije činjenicu, prehrambena kapaciteti Zagreba postojeći razvijalasjenci prehrambene industrije locirani kako već smo općina Zajednici prehrambene kazali, industrije, nisu za Zagreb, potcjenjivanje. proces narednom

se

na

i ovisan

tek

o

na

u

se

u

—

na

PODIJELJENE PREMIJE U SISKU proslavipovodu nedavnoj premijamljekare dodjeljivanja sastali »Dukat« iz Zagreba simlijeka proizvođači najbolji Zabisačkopodručja. ta robna da banijskog proizlježili iz mlijeka godine godinu vodnja Tome stalno doprinosi povećava. i tvornička premijamljekare kao i dobra »Dukat« iz Zagreba, radnih organizacija tamošnjih PZ Gli»Gavrilović«, ganizacija: PZ Martinska PZ Ves na, Desna, i Crkveni PZ Sela Bok, KoopeNa

u

se

su sa

se

smo

u

.

or-

rant

—

Podjela

Sisak.

u

OPREZ S IZRASLIM PAPCIMA

mljekare

premije

KOD

»Dukat»

Sisku

MUZARA

papka Zbog toga ili kod smeta rožina Izrasla raste. nesmetano ona životinju stajanja papka i bolova velikih do Dovodi hoda. nogama, smanjenoj posljedice mlijeka. proizvodnji kovaču odvodi seoskom redovito da dužnost Zato stočara, je bolovi Nakon obrezivanja, popuštaju pravilnog papaka. obrezivanje količinu i gama mlijeka. životinja povećava nađe netko kovača. više selima da nema Znamo No,ipak zanatlija ili selu Ako alatom. i dobrim priučeobližnjem mjestu znanjem veterinaru. obratiti tada za se nog savjet obližnjem kovača, je najbolje Muzare

se

sve

.

kreću.

manje

se

a

u

rožina

troši

ne

su

i zato

u

na

muzare

u

.

s

no-

se

u

u

nema

—'

104

SASTANAK Jana

se

malo

selo

U JANI

sastali je Plješivici krajJastrebarskog.

Jednog i »Dukat« OOUR da proizvođači mlijekastručnjaci mljekare »Kooperant« dana

u

su

—

neka

rasprave

količina

stručna

pitanja koja Uz stručno temi mlijeka. predavanjetoj i hranidbi higijeni mužnje, uzgoju se

odnose

na

kakvoću

filmovi

o

muzara.

ŽENI NA SELU NIJE NI LAKO MIHOLJAC

sela,

puno 21

mamo

dva

—

kuću

mladi

tuži

jemjesto,

domaćinstava.

praznu,

člana(!)

A

I naše

staračkih

—

—

bili su

o

mlijekapovećanje obrazovni prikazani i

nam

dok se

u

34

U

kuće

domaćica

NI DOSADNO

kao

što

je

selu

od

176

sudbina

to

mnogihdrugih i(domaćinstava) 33 kuće jedančlan,

»numer«

stanuje

svega

Zdenka

i

Ivorek.

a

u

poljoprivrednici?

nakon završene škole ostalo osnovne s vega U posljednjih godina je omladinaca.

Već sada bo poljoprivredi šestero(!) Što toga pomalopitamo: delal? grunta —

na

se

obrađivati?

će ga

Tko

—

način

lakši

da

si

omogući poljoprivrednicima kreuslovima si nabave da pod povoljnim gospodarske staje, moderniziraju i nabavku i duže kamatna dite strojeva otplatno vrijeme) (manja stopa bilo više? Bit će da bi bit će sve je mjesto manjehrane, rasplodne stoke, ali će zato biti više neobrađene obrađivati onih će selu koji zemlju manje i No to bi bila šteta i za nas seljake zajednicu. zemlje.

Ako

—

mladim

se

ne

za

na

za

a

Nutarnje

na

rezerve

—

ih kod

Bar

—

petkrava,

sada

Ivorek

sa

a

Zdenka

ima.

nas

ih

selu?

Koliko

imaju

svojim

svega

su

a

drugaricamavrijeme za

dogovaranja

neiskorišteni. kočevi mlijeka? ih biti mnogo bi dva robna a svega moglo proizvođača, tržište. nesigurno Naše

više

bilo

—

Kako

su

štale

nekad

imali

poljoprivrednika, koji bi ih držati i deset. Koliko dvije mogli ima

i

U

pred

našem

više.

Tomu

novu

bi

akciju

mjestu krivo je

su

to mislite?

mlijeka jedankilogram vodom mineralnom Slično i dati osam! sada trebamo dok koja je je čavlov, i s Slično mesu. od litre čak i četiri dinara Čas cijenama je mlijeka. skuplja —

Tak.

Pred

par

godina

smo

kupili za

tri litre s

106

jeprasad izvodnju? Žena po

28

na

—

Uz

dinara

a

čas

po

60

dinara.

Tko

tu

se

usudi

ići na

veću

pro-

selu?

domaćinske

poposlove poljoprivredne slove: Vozi hrani ore traktor, njive, stoku, uključena je proizvodnju mlijeka i No tu i naš Aktiv žena.

Imademo dramsku i folklordrugeposlove. je te nu Tu su i grupu. gropjevačku radneakcije: poljepšavanje ulica, mjesnog i drvoreda.

Iz vlastitih sredstava blja, sadnjacvijeća, ukrasnog grmlja platimo si naša i To nas sve ekskurzije povijesna mjesta, gradove pokrajine. malo rekreira. i Znate i da ženi na selu lako. skupa razonodi, pouči sami, nije To se vidi već i po da ni iz neće udati potome, jednadjevojka grada to dobro. ljoprivrednika.

No, nije Slična bi čuti i selima uz mišljenja mogli drugim Bilogoru.

A. TURKOVIĆ —

žena

sve

više

radi

i ostale

u

u

se

za

u

PROIZVODNJA Kod

ZELENE KRME U TOKU zelene

krme

LJETA I JESENI

proizvodnje ljetajeseni poljoprivrednici imaju dvostruku korist. S strane zelenu krmu od jedne osiguravaju kojaje velikog ishranu kao daleko od prvo značaja stoke, jerje jeftinijaproizvodnje konzervirane kao stoka rado i (silirane) hrane, drugo ju jede povećava krava. muznost S strane tlo iskorištava između i slijedrugepak jednog niz kod obrade što ima tla. Tlo prednosti dećegusjeva kojemjeuvijek i lakše nalazi takovo tlo ugorenom obrađuje usjevbolje jer stanju, uništava korov. fizikalna nijezakorovljeno jerusjev Nadalje, poboljšavaju hrane izvor i svojstva tla, jerpostrni usjevi humus,kojije nagomilavaju fizikalna tla. Naročito važno da tlo bude zaštipoboljšava svojstva je trajno ćeno tamo od ili biljnim pokrivačem gdjepostoji opasnost erozije ispiranja iz tla. hranjiva kultura čitav niz krmnih Danas koristiti mogu prokoje postoji zelene krme čak i zimi kada to od pa izvodnju ljeti,jesen, je velikog članku U navesti ćemo krmne kulture samo značaja. dvije značajne krme. zelene proizvodnju Zeleni kukuruz vrlo česta krmna toku se je kultura, koja sije ljeta zelene kada obično zelene proizvodnju krme, vrijeme uzmanjka krme, te vrlo oranična kultura. jestoga vrijedna Nakon obrada tla zeleni kukuruz skidanja predkulture sastoji 30 cm, tlo isto kao i oranju dalje obrađuje proizvodnju u

toku

i

za

a

se

se

na

se

se

u

se

se

za

u

ovom

za

u

za

u

za

na

a

se

se

za

u

zrna.

107

kako

bi

dobila

gustoći tada što bude da zelene količina što veća tanja, jerje lišća, stabljika treba dobra kvaliteta bi rado Da i stoka sočan kukuruz ga postigla jede. bi iznosila oko količina razmak od 40—50 međuredni cm, sjemena sijati 100 kg/ha. međunaknadni kao doći može kukuruz usjevi kao rani postrni Zeleni kulkrmnih nakon kukuruz zeleni U prvom skidanja sije slučaju usjev. kao ozimom ozima krmu zelenu tura postrni raži), grahorica (napr. nakon ranih žitarica. skidanja međuusjev sije rok naše kukuruza tiče krajeve je optimalan Što košnjezelenog 70—100 to odnosno završeno kada cvatnje, jeobično početak metličanje, je izvršiti svakom U nakom dana prije jesenslučaju košnjutreba. nicanja. voditi

treba

kukuruza

zelenog sjetve

Kod

računa

o

se

mase

se

a

na

se

a

s

za

se

za

se

a

skih

mrazeva.

koriste

korova

ista

sredstva

protiv herbicida, kao kod kukuruza proizvodnju više ima krmna i Stočni vrlo koja vrijedna kultura, keljje perspektivna krmne kulture. odnosu druge prednosti ta što veoma od velikih Jedna keljaje je otporan stočnog prednosti od te čak sorte niske — podnose (neke temperaturu temperature stostrane S i naknadni kao vrlo zahvalan 15"), pak međuusjev. druge postrni je što medobro čni proizvodnju podnosi sušu, je značajno njegovu kelj diteranskom području. do od obično i kao može Stočni sije ožujka usjev, sijati glavni kelj kao ili stočni Ako se kasnije uzgaja postrni keljsije svibnja. polovine znatno kod urod kelja presađivanog jerje preporučujepresađivanje usjev, sredstava

odnosno

Od

se

zrna.

za

na

u

na

u

za

se

se

se

se

veći. lisna

i kao

predusjev jernjegova keljje čisto tlo od imamo korov i nakon čini toga gustusjenukojauguši obradu tla. olakšava korova što daljnju prihode ostali veće daleko stočni tiče nego Što keljdaje prihoda, i postrni naknadni međuusjevi. ta što veoma idućih velikih od Jedna bujno kelja je stočnog prednosti To kulture krmne kada ostale kasnu raste prestajuvegetacijom. jesen do čak kasnu krmu zelenu imamo da koristimo pa siječnja jesen, čak do ožujka.

Dakle, polovine krajevima, južnimkrajevima sjevernim Takovo ima veoma produživanje (2,5 mjeseca). dugiperiodkorištenja ima veliki ekonomski i zimu krmom hranidbe zelenom značaj, jer jesen —3 do kao čak krava kao muznost prvo 30%, drugosmanjuje povećava svakako krmom konzerviranom (sijeno silaža), čija jeproizvodnja potreba od daleko stočnog kelja. skuplja proizvodnje inž.

VERA VOLARIĆ,dipl. zahvalna

Stočni

krmna

kultura

masa

nam

se

s

u

sve

u

a

u

u

u

se

za

108

a

se

U GORNJEM Osam

DESINCU

školskog koji »Dukat« dana školovanju mljekari Zagrebu, posjetilo jejednog nom sabirališta Tako koliko mlijeka iproizvođačeupoznali činom i U Gorsabiranja mlijekanjegovom kooperante. proizvodnjomgospodarstvima.

Desincu obišli i njem gospodarstvo FranjeNovosela, zadrugara poznatog učenika

iz

centra

su

...........

u

nalazili

se

završ-

na

u

ne-

su

se

s

na-

o

su

mlijeka. kooperantaproizvodnji usmjerenih automatičari« licu kao »prehrambeni mjestaupoznala putem lovanju do sabirališta od i mlijeka gospodarstva mljekare.

Tako

u

učenika

grupa

se

u

na

SJEDNICA SVJETSKOG

s

SAVJETA ZA HRANU od

25.

do

ško-

29.

V.

1981.

Sedma

—

WFC ministarska

je hranu« »World Food to “»Svjetskog Council«, savjeta konferencija Tako UN. su se u našojzemlji organizacije okupili najpotijelo jeposebno razini da odrede strateške pravce ministarskoj znatiji stručnjaci svijeta, hrane. proizvodnji Od Hrane 85 31 “sve svijetu zemalja razvoju, je manje. je Ostale morale uvesti količine su uspjela proizvodnju. zemlje povećati goleme Odluka žitarica da kao žitarica. proizvođača glavnih smanjeproizvodnju, U

Sadu

Novom

održana

za

a

—

na

u

u

u

samo

|

109

i

loše

žetve na

nema

kojih žitarica, godinesmanjile svjetske visoku ima nudi što prodaju nerazumljivo

1972—1974. i

tržištu, a

zalihe

su

ono

na

se

cijenu.

hrani

konferencije Svjetske sazivanja je da će obavezale 1974. zemljesvijeta mnogobrojne godine, kojoj Tako hrane. dodatne učiniti napore je svjetskog problema rješavanju WFC«. hranu došlo do »Svjetskog savjeta sadašnjeg stvaranja bila zadaća 1985. do bez ostvari da U godine je »svijet gladi želji Milan Našu Sadu. i ovog u predvodio delegaciju je drug skupa Novom U komiteta govoru poljoprivredu. svojem predsjednik Saveznog Zidar, vrihranu održava sedmo da ovo zasjedanje je ocijenio, zapaženo zabrinutost. izaziva ekonomska kada Održavanje situacija svjetska jeme i odnosa ekonomskih međunarodnih svjetska pripogoršana ravnopravnih nerazvivećine vredna općirazvoj otežavaju godina, posljednjih situacija mada izložene te patnjama, zemlje nerazvijene Zbog toga jenihzemalja. im rast i u pousporen je zemljama, osjećaju razvijenim posljedice i i Svjetska prehramnezaposlenost. inflacija povećana trošnjestandarda, većine bena zemalja razvoju, situacija prehrambena posebice situacija, i žetve Loše bila što teža nego čak pogoršana decenije. prošle početkom je je krize. rub tržišta dovele prehrambene svijet svjetskog snabdjevenost tražili nalazi teške Izlaz iz ovako moraju svijet, cijeli kojoj situacije i odnosima ekonomskim međunarodnim novim suradnji. ravnopravnim Ta

kriza

do

dovela

hrane

se

su

na

o

na

za

—

se

za

u

za

se

ne-

su

se

u

a

na

su

se

se

u

u

SUNCOBRAN

1 STRPLJENJE

godišnji jeku.

Ljetoje ili balterasama redovnim ili odmor sunčanjem počinjete jednostavno ćete izletištima. Možda livadama ili na konima u obližnjim svojih stanova, već su i zavidno naći već sutra gledati koji nekojmorskojplaži odlučite ako se ćete veliku Učinit kože. tamnu dobili grešku boju divnu, »crnce«. bi što kako izlažete da satima suncu, sustigli spomenute prije deset do vas oni došli da more zaboravite Ne petnaest prije najmanje Prema da biti i da će i vama dana priviknete. tome,pamet potrebno da se noći ako želite da nekoliko Osim i ne spavate, glavu, prenaglite. čitav gobude i da vam i visoke od bolova zagorčen temperature prevrćete odmor. dišnji ultravioletnim poKao koje zrakama, izlaganja prekomjernog posljedica kože ili od ili od upala nastaje umjetnogizvora, svjetla sunčanog tječu težim U otokom. i napetošću, žarenjem ponekad crvenilom, bolovima, te npr. vrućica, drhtavica, simptomi, slučajevima javljaju mjehuri, opći često dana nekoliko Nakon šoku. slično i pa ljuštenje, praćeno počinje stanje kože. i konačno svrbežom preplanulost Stvaranje pocrnjenje, pigmentacija, će učinit koži količina većih je manje osjetljivom dalja pigmenta količine veće stvarati Zato mogu pojedinci koji sunčanja. svjetloputi sunčevim i se biti koži opreznipostupno izlagati moraju posebno pigmenta ili niskih od vode zrakama reflektiranim izloženi ako su zrakama, posebno tržištu mnoge danas kožom Za oblaka. pojedince osjetljivom postoje da zrakama ultravioletnim kreme zaštitne dobre opasnim kojesprečavaju već

u

Možda

punom

već

sutra

i vi

krećete

na

s

one

na

se

na

se

na

su

se

ne

u

s

se

na

u

ne

u

a

sa

110

na

predjeluju pomažu potamni daju izgled da treba ne Ako iz bilo planulosti, pretrpjeti razdoblje opeklina. kojeg možete ili želite neku od tih preorazloga upotrebljavati krema, ništa da i nego staje drugo izbjegavate pretjerano sunčanje omogućite koži da tamni vašoj polako.

kožu.

na

Neke

kreme

da

koža

i

a

ne

ne

ne

vam

TRČITE I IGRAJTE

SE

može uzrokovati poValja uzimanje lijekova sebnu sunčeve zrake.

Takvi tetraciklinski su npr. preosjetljivost lijekovi sulfonamidi mokraćnih antibiotici, (često upotrebljavani lijčenje infekcija neka sredstva itd.

U te ako putova), umirenje slučaju jačih opekotina da bolesnik uzimao od tih treba s pokaže je jedan lijekova, prekinuti ako nužna. primjenom lijeka, nije Bolesniku akutnim može hladnom opekotinama pomoći vlaženjem vodom ili hladnih Može se stavljanjem obloga opečenamjesta. primii neka od kortikosteroidnih masti. treba da dosta tekujeniti Pacijent pije eventualne bolove može smiriti nekoliko dan. ćine, jake aspirina Prvih dana ležite već trčite i sunčanja nepomično, krećite, igrajte i tada će se biti sunčanje manjeopasno! od 11 sati do 4 sata Izbjegavajte sunčanje ujutro poslije podne! imati

na

da

umu

nekih

na

za

za

se

ona

s

se

na

a

s

na

ne

se

Dr.

POLJOPRIVREDNI

ae

ro:

I

1.

Novak

Antun

2.

Matić

Đuro

=

Krivak

4.

»

"

— 6.

Novak Ivan — 7.

Habijan Alojz < Šafarić 8.

6.

2

Belica

Mijo

—Klasić

9.

10.

11.

12.

13.

14.

Ivan

—Baksa

——Hruška Čavlek —

Vinko

Ružić

ma

Dravski

Josip — 17.

Kalšan Đuro < 18.

Posavec Josip — 19.

Valent Depaust — 20.

Biser Agneza — 21.

—Bihar Antun 22.

:

Trnju

»

— Stjepan Ilišć Hrkač

*16.

»

u

5

15.

Z

Domašinec Jur.

Ivan

K.

.

Draškovec D. Kraljevec

po: pa

Kupac

22288

PIK

21708

PTK

Aleksinac Teočak

21786

PTK

Tuzla

22347

PIK

Aleksinac

21885

ZZ

Despotovac

21872._PIK

Vinkovci

22045

Tuzla

PTK

21670 21344

Despotovac

s

22176

PIK

Aleksinac

»

22155

PTK

Tuzla

21908

PIK

Aleksinac

»

a :

" >.

S . .

21960

2

21805

ZZ

Despotovac

22056

PIK

Vinkovci

21817.

PIK

Aleksinac

22060

ZZ

Despotovac

21748

PTK

Tuzla

21626

PIK

Aleksinac

21597

PIK

Aleksinac

21961

Tuzla

m

ZZ

a

—

"

22191

»

Čakovec Prelog

Ivan

S

S

»

Antun

»

»

Gardinovec

Stjepan

Novak

om Kategorija

Palovec junica Držimurec pie Pribislavec

Belan

R. J. STOČARSKI

—

Selo

Franjo Pintarić Franjo Pintarić Josip

3.

CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKI CENTAR

Ivo

.

lil

Pa

va

ai

a

i

a

bo

i

i

dd

m

an

o

Redni

Ime

23.

Kovač

prezime

i

Selo

broj proizvođača

Hermuševec Cirkovljani

Ignac Krušelj Stjepan

25.

—Ilišć Tomo

26.

Sabolić

27.

Mikloška

28.

Dominik

29.

Vražić

24.

s

.

9%

33.

Ivan

34.

35.

Horvat

Pavao

Vlahek

Leno

41.

Barić

Andrija

42.

Zrna

Mato

43.

Serc

Ivan

44.

—Zrna

45.

46.

47.

48.

49.

50.

51.

Kolarić

Tkalec

54.

D.

59.

Rodi 56.

64.

65.

66.

67.

mE . »

»

»

> »

»

»

_»

Hrašćan

S <

»

po

»

5

»

Palinovec

Stjepan

ro?

ka

>

»

ka

Hrašćan

Antun

S. >

s

—Novak Zorko

2

»

sma

“>

m

PTK

Tuzla

21492.

PTK

Tuzla

21733

PTK

21453

PIK

Tuzla Vinkovci

21818

PIK

Vinkovci

22335

ZZ

Despotovac

21744.

PIK

Aleksinac

21218

_ Vinkovci PIK

21938

PIK

Aleksinac

22566

PTK

Tuzla

21502

PIK

Aleksinac

21697

PTK Tuzla

pm

Palinovec =

eia

Z

*

21541.

PIK

Vinkovci

21751

ZZ

Despotovac

21843

PIK

Aleksinac

21874

ZZ

Despotovac

21968

PTK

Tuzla

20974.

PIK

Aleksinac

22092

PTK

Tuzla

21558

PIK

Aleksinac "

21523

PIK

Vinkovci

22242

PTK

Tuzla »

22135

ZZ

Despotovac

22071

PTK

Tuzla s

22083

PIK

Aleksinac

21299

PTK

Tuzla

21985

»

21848

»

_

UREDNIČKI

:

Vinkovci

PIK

S

Tuzla

PTK

pr

21754

s

»

“S

21887

=.

=

Korni

21927

21725

s

a

Luka

Vinkovci

22076

“a

a

Mato

PIK

22001

m

:

—Tišljarić Egit Sabol

a

Hodošan

Vuk

21625

21947

»

m

o.

Tuzla

22082

>

S

D.

PTK

21757

»

.

Josip Mijo

22265

21691

2

a

D.

Kupac

21921

=

Blaž 58.

Vadlja Stjepan 59.

Franjo Vadlja = —Štapljika Mato 60.

Kovačić «61.

Franjo — Ivan 62.

Vadlja < Pavao 63.

Blagus 57.

ET)

Hrašćan

Mirko

Vadlja

»

Palinovec

*

Jakob

53.

po:

ELI

—Horvat Ivan —Tišljarić Egit Zrna

.

Goričan Hodošan

— Franjo Hajdikan —Barić Gašpar

52.

<

o»

Vinko

Horvat

»

di

Tomo

Kramar

=

Hodošan

Tomo

40.

s

S

36.

Rudi Sabol 37.

Vidović Stjepan 38. = Rudolf Zadravec 39.

Zrna

ma

a

*»

.

»

z

=

32.

=?

Goričan

Stjepan Stjepan

Josip Zrna Ignac Blagus August Zrna Ignac

31.

»

Oporovec

Antun

Puntar

30.

2 Kategorija

e

22466

PIK

Vinkovci

21491.

PTK

Tuzla

21906

:

21896

"

21866

"n

ODBOR:

Uređuje Petar Dragutin dipl.

Nada Šime dipL vet., Đapo Franulić, inž., inž., Erhatić, Tomislav Josip Ljubešić, dipl, inž., dr. Berislav dipl.

Kolak, inž., čić, diplinž., Zlatko dipl. vet.

Glavni i odgovorni urednik Mašek, Nada

Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Udruženje

Zagreb, 31/III, Ilica

telefon

pretplata Mjesečna izvođače mlijeka 5 dinara.

za

"Tisak:

ll2

Rašpica

SRH.

radnika

mljekarskih

Uprava

Majić

uredništvo:

era

440-476

i ustanove

organizacije privredne

10

'

,

SOUR

i

Jelen-

OOUR

»Vjesnik« —

TM,

Zagreb

dinara,

a

za

pro-