Mljekarski list 12-1981

Proslava

apo

oo.

60. godišnjice

postojanja

»Zdenka«, 20. stuđenog 1981.

i rađa

Mljekare

održane

u

Velikim

Zdencima,

SVEČANA

SJEDNICA U MLJEKARI »ZDENKA« »Zden-

postojanja Mljekare godišnjice povoduobilježavanja i ustanka 40. ka« i revolucije socijalističke godišnjice povoduobilježavanja 1981. svečana 20. održana i narodnosti naroda sjedje studenog Jugoslavije »Zdenka«. i radnika Zbora nica industrije mljekarske umirovljenika 1.000 U vrlo programu, prisustvovalo je približno radnika, zanimljivom naše došli iz raznih i su krajeva koji stočaragostiju umirovljenika, zemlje. kooperanata uručena »Zdenke« su direktora Nakon prizgeneralnog riječi prigodne kulturi stočarima. zaslužnim Zanimljivim umirovljenicima radnicima, nanja folklorne i radnici izvodili razne grupe, su programom, kojeg umjetničkim »Zdenka«. svečana završena način sjednicaMljekari je najbolji »Zdenka«: i kratku Donosimo Mljekare povijest i MoPodravine dio SR Bilogore, predio Hrvatske, posebno sjeverni Cijeli valovita zemstočarski od davnine Živopisni krajolici kraj. poznati je slavine, simentalske i šumama k rapasmine postojbina pašnjacima, pokriveni ljišta, 1897. idealnim U va. proizvodje započeo godine još uvjetima, zamalo, takvim, Macašek. vlasnik sireva Slovak, parne Podrijetlom Matija mljekare, prvi nju odto nemirna i obrtnik a po zvanju mnogihlutanja duha,poslije trgovac, uložio imetak i sav Osnovao pogon naseliti. lučio se jeobitelj svoj života. ovdje 52. relativno sireva. Umro Poslije njegogodini mlad, je proizvodnju asortiman sin preuzeo proširiti nastoji koji njegov Josip, mljekaru je smrti, trase 20-tih Oko ementalac, proizvoditi počeo mljekari godina proizvodnje. i maslac. pist bio a i iskustva očeva imao Macašek je povrh sposobnosti, toga, nije Josip velike pa jemljekara to stagnirati. počela gospodarske krize, svjetske, početak Viktor vlasnik 1928. novi Godine koji Hrešić, trgovac jespretni mljekare postao sireudariti i zahvatima će topljenih proizvodnji temelje inovacijama svojim Ju»Zdenka« će industrija mljekarska va, po najpoznatija postati kojima goslaviji.

Istodobi osuvremenio znatno On p odručje. otkupno proširio mljekaru je ime i danas imenu ime po nosi. no, mljekari čije k ćeri, svoje »Zdenka«, daje teškoća imao s velike bio Ni on pa jezbog proizvodnje kriza, pošteđen nije često u izlaz iz te Tražeći zemlje putuje čega situacije, zbog plasmanom. u se proizvodnju mnogo topupušta proizvodnji sireva, tradicijom bogatijom sira. ljenog Prava 1 i 2 od proto blok su U industrijska kg. pakovanja 1/2, početku licencu za Hrešić kad topljenog proizvodnju kupuje kasnije, počinje izvodnja i tavu sirne mase, nove sira i uvozi stroj topljenje strojeve topljene toku radila. rat u II Tako nije m ljekara kojega svjetski dočekuje pakiranje. dofond stočni uništeni ratom da se vremena rata trebalo jepodosta Poslije razinu. vede predhodnu br50-tih Tek uvjetovan otkupamlijeka, snažniji porast počinje godina biodo dolazi tim samim žim potrošnje povećane turizma, zemlje, razvojem i količine Povećane namirnica. živežnih loško otkupljeproizvedenog vrednijih i ali »Zdenki« u prošireprerade, nog kapaciteta proširenje diktiraju mlijeka sira. količina tržišta povećanih prodaju nja i rada

60.

U

u

—

no

u

na

su

uz

za

u

u

ve

u

u

s

u

za

za

na

a

za

178

za

U

1961. redu su prve početku veće manjizahvati, godine tehnoloških za što konstrukcije nastavlinija proizvodnju topljenih sireva, 1966. lja Vrpogona godine kompletnom rekonstrukcijom preradu m lijeka. lo intenzivan 1970. svake niče razvoj počinje godine, kad,zamalo, dvije g odine U tom po jedan novi za objekt. razdobljuizgrađuje objekt proizvodnju topu zatim ljenih sirutke sireva, u najsuvremeniji Jugoslaviji, proizvodna linija u te p rva i U prahu, Jugoslaviji, mnogiobjekti posenergetike infrastrukture. tri veliko skladište i za ljednje godine noizgrađeno je zrenje pakiranje sira, vi 200.000 litara dan i suvremeni kapacitetipreradu mlijeka objekti i Uskoro će radom i nova derekreaciju. sport početi linija proizvodnju hidriranih i 12.000 u proizvoda (sirutka prahu dr.) kapaciteta 1/sat, čijemje su

to

tek

a

na

re-

se

za

se

za

na

za

s

za

u

sastavu

skladište

dehidriranih

maslac.

Ovi za proizvoda, pakirnica hladnjača veliki i da »Zdenka« danas razvojni programiizgradnja omogućili godišnje oko: proizvodi i

su

—

—

—

—

mekih,polutvrdih sireva topljenih i vrhnja maslaca dehidriranih proizvoda i tvrdih

Jednom

sireva

4,500.000 kg 4,000.000 kg 660.000 kg 1,400.000 kg

i sirarrječju, je sigurno najsuvremenija najveća ska s industrija Jugoslaviji, jedinstvenom komplementarnošću svojih proizvoda.

»Zdenka«

danas

u

179

m

-.

MLIJEKA

RADA NA PROIZVODNJI I OTKUPU KRIŽEVCI OPĆINE DIJELU NA

10 GODINA

dijela većeg uključivanja godina godine »SIRELE« u (bez Bjelovar mlijeka otkupa organizaciju područja križevačkog biti će ovom u s amo isjeOPZ središnjem pa riječ napisu područja Žabna) vernom općine. dijelu zainteresii forumima svim navrata nekoliko U društvenose kao i ranim povlačilo Križevci, općine Skupštini političkim organizacijama privrednim na stočarske i i prozvodnje, proširenje mlijeka, otkupa proizvodnje jepitanje obuhvaćen bio tada orgado 3/4 rečeno ili dio nije koji dijela, općine bolje svim sastanak održan 3. XI. 1970.

Dana je godine m lijeka. otkupa nizacijom bila i sazivač. zainteresiranim kojaje Križevci, općini predstavnicima bio sastanka red Dnevni je: tog na i stočarske proizvodnje, 1. Problem otkupmlijeka području proizvodnja Križevci. općine da bi mislim sastanku tom diskutirali na diskutanata su posebno Od koji rekao: između Družinca »Bjetrebalo ostalog koji je druga diskusiju izdvojiti i interes lovar mlijeka otkup ponovo proizvodnju mljekare naglašava će ili to će dali bez obzira prvo poduzeće ovom isplatiti, vrijeme području, stanovite gubitke«. financijske početne trpjeti izrađeni tada bili su i sastanka Među ovog koji savjetovanja zaključcima Dana

1. V.

navršilo

1981.

se

od

10

o

u

na

sa

u

na

za

se

ističu

se

u

tri točke:

formiranje mlijeka otkupa proizvodnje plan 1971. bi kako u prići Križevcima stanice m oglo sabirne godine proljeće stvoriti odnosno orgai uvjete mlijeka otkupa proizvodnje organiziranju nizirani otkup. službe rada te nosioce 2. Odrediti mlijeka,organizatora selekcijske otkupa Križevci. na općini čitavoj rada naročito točki ovih 3. U ubrzanje naglašava zaključaka četvrtoj tih Sredstava fondova. i općinskih regionalnih republičkih, formiranju rada obnovi će na otkupa organizaciji fondova službe, selekcijske angažirati kod regresiranja materijala, rasplodnog proizvođača formiranju mlijeka, kamatnu benificiranu sredstava za tih i bave dijela rasplodnih grla odvajanja svim te robne kod kojima akcijama drugim proizvodnje, stopu kreditiranja stočarske proizvodnje. unapređenje je cilj mljekara pogon ovih BjeZagrebačka tadašnja Realizaciji zaključaka, i Centra za tadašnjim a zajednici mlijeka, otkup proizvodnju lovar,preko 1. III. 1971.

Križevci PPK godine. prilazi zaduženi i konkretne Za m lijeka otkupa posao proizvodnje organizacije taj radnici: bili su slijedeći i program

1. Razmotriti

te

i

se

u

za

se

na

se

na-

na

za

—

sa

u

180

i.

Li

ere

sireva Franolić Ispred Bjelovar Dragutin.

2.

PPK Križevci Krulić Ispred Zvonko. dana se intenzivno raditi na Toga sabirnih počinje organizaciji mjesta, sastanci selima po održavaju održano proizvođačima kojih j e 120, preko na kojimjeobjašnjavano: 1.

Tvornice

—

—

se

sa

i mlijeka, do tehnologija te sama proizvodnje čuvanja m lijeka orgaprodaje, i te nizacija otkupa, obračunaplaćanja mlijeka, kreditiranje proizvodnje. se vozači za iz onih sela do Pronalaze prevoz mlijeka, to vrikojih 1971. jemenijemoglo(takovih bilo centar je se godini 75%).

Formira Križevcima. od 1. III. 1971. prihvat mlijeka više od 2 Ovaj pa skoro period bio dan i noć bez godine, jeperiod i slobodnih pionirskog rada, praznika dana, ali kako ćemo izostao.

Sam kasnije vidjeti, odnosno uspjeh n ije otkup mlijeka, dan 1.

V. 1971. kada Prvi otkupa 581 litra počinje jedopremljena mlijeka. se

u

u

za

u

Na

Sa

ovim

slici: Jedno

slikama

od

vizuelno

sabirnih

mjesta,

formirano

1971.

godine

jeprikazan početak otkupamlijeka ovom području, organizacije proizvodnje razvoj _imlijeka.organizaciju i dosta investirano u: proizvodnje otkupa je otkupa.U 1. i te Izgradnju opreme stoke. staja, mehanizacije rasplodne 2. rashladnim Pokrivanje za područja uređajima mlijeko.

3. U troškova smanjenoj kvaliteti mlijeka, povećanju prevoza.

4. U intenzivan rad na proširenju novih otkupnog područja, uključivanjem sela otkupmlijeka. na

u

181

o

e

Na

slici: Isto

sabirno

mjesto

i opremljeno

izgrađeno

Otkup

1.173.780

1972.

1973.

1.887.921

714.141

2.166.236 2.521.410

278.315

1974. .

litrama

EEE

ssasS

SŠaAo

— 160 _ 184 '214 —

355.174

_

160

114 116

344

160

1.184.901

445

129

7.192.254

1.970.304

612

137

8.228.215

1.035.961

700

ll4

1.625.930 1.159.476

839

119

938

112

1.515.639

4.037.049

1976.

1977.

1978.

1979.

1980.

9.854.145 11.013.621 1971.—1980.

ge s.

KESE EEEE:

5

—

5.221.950

53.296.581

-

litra.

II Prosječan

1974.

1975.

u

g 48.

E s PEEE EEE: SSA

1971.

Godina 1971.

1972.

1973.

godina

1971.—1980.

mlijeka

ET ŠBo g Eh đ 28ŠE 60 a PRasassr aa o en a ej

ukupno

10

kasnije

I

1975.

uređajima

rashladnim

dnevni

litara 4.890 5.172 5.934 6.906

11.060

otkup

mlijeka u

litrama

godina

litara

1976.

14.300 19.700

1977.

1978.

1979.

22.540

1980.

30.170

26.990

sa

o

a

oo

i.

--

Dok

»SIRELE«

II

je

1971. područje godine učestvovalo ukupnim količinama sa 1980. u 3,75%, na godini učestvovanje povećava 13,60%, ovo

u

se

robne Povećanje troškova, kreditiranje proizvodnje, investicije.

I

»SIRELA« Kreditiranje

1. Za

1976—1981.

godina,

izgradnju adaptaciju staja 41 617 sa proizvođač, stajališta 2. i oprema Poljoprivredni strojevi 104 proizvođača 3. stoka 38 104 sa Rasplodna proizv. raspl. junice ili

UKUPNO

22.344.500

dinara

>»SIRELA«

12.483.227

dinara

3.143.859

dinara

38.571.586

dinara

5.000.000

UM.

dinara

43.571.586

dinara

I

Kreditiranje »Križevci 1. Za TRGOVAČKO« stoku rasplodnu (#6kom raspl. junadi) ana Sveukupni krediti (bezŽabna)

dinara

III

troškovi i redi Povećani ulag"i organizaciji slabog k valiteta mlijeka, x5fRELA« otkupakojeje podnijela 1971.— *a godine 1.

Za i kvalitet 1980. bakteriološki kemijski mlijeka ispod 1971.—1973. prosjeka početkom otkupa 3.642.000 dinara godine 2. Povećani troškovi otkupamlijeka 2.664.800 dinara 1971.— 1980. »SIRELE« Ukupnaizvanredna ulaganja dinara 6.306.800 RA

IV

»SIRELA« Laktofrizacija područja 1. 3 litara po 1200 komadalaktofriza 3.600 litara 420.000 dinara 2.

9 komada 1000 litara po 9.000 litara laktofriza 990.000 dinara 3. 41 540 litara 22.140 litara po komadalaktofriza 1.845.000 dinara 53 komada 34.740 Ukupno litara 3.255.000 dinara kapaciteta

»TRGOVAČKO« KRIŽEVCI 1. 43

_

komada

po 540 litara 23.220 laktofriza litara 2. i Uvođenje 90 u strujeenergetska suglasnost kućica Ukupno DP »TRGOVAČKO« A a

1.935.000 —

dinara

1.170.000

dinara

3.105.000

dinara

4.050.000

dinara

Proizvođači mlijeka izgradnju komadakućica za sabiranje u mlijekaukupnoj vrijednosti

1. Za

90

;

183

-

ULAGANJA

UKUPNA 1. »SIRELA«

48.133.386

dinara

8.105.000

dinara

4.050.000

dinara

60.288.386

dinara

»TRGOVAČKO« KRIŽEVCI 3. »PROIZVOĐAČIMLIJEKA« a bs aj 2.

UKUPNO

Pm

i

19,80% 13,40% 6,80%/0 100%

s

mlijeka proizvođača organizacija naporiulaganja količinama iz gorezultate u navedene godne koje mlijeka, donijeli prokada 1976. od k reditiranje dinu počelo je godine, posebno povećavale, ovom i i podrutime a sa mlijeka prodaja proizvodnje poticanje izvodnje, više od 10.000 robnih Dok u 1974. predali koji proizvođača broj godini čju. je robnih 135 1980. u se proizvobio 1 povećao godini mlijeka 11,tajbroj je 2 1979. pv isporučenim da su prva »SIRELE«. đača mjesta godini Nijeslučajno to: iz bili ovog količinama i područja mlijeka litara 85.680 mlijeka Križevci sa 1. Ivšak isporučenih Stjepan, litara 74.211 sa mlijeka 2. isporučenih Bukovje Marija, Jagodić 3 tako isto ovom U 1980. mjesta: prvi pripadaju području godini litara 104.550 1.

Bukovje, isporučenih Marija, Jagodić litara 74.254 2. Ivšak Križevci,isporučenih Stjepan, litara 72.036 G. 3.

Slavko, Selo, isporučenih Gašparić 2.700 oko ovog u Danas prosječno područja mlijeka otkup jeuključeno odnosno litru 11.013.621 prosječno (1980.) godišnje isporučuju koji proizvođača, 4.200 litara. po proizvođaču godišnje dinara. starih 10 oko sada Za milijardi godišnje mlijeko isplaćuje nešto kaže o da i se čistokrvnog da broja povećanju Mislim jepotrebno »Simentalca« komada 935 za od 1971. godine stada p ovećalo koje matičnog bez ća izvući bi iz zaključak »Crnošarog« komada mogli i 104 čega goveda kroz zainteresiranost cijenu proizvođača dobro otkupnemreže, organizirane stoćniti niti povećanja stočarenja, nema naprednog mlijeka, zainteresiranosti nog fondajednogpodručja. radnih i orgaistaći da mislim angažiranje I na napore potrebno je kraju kao na tom radile primjer: poslu koje nizacija Križevci sa »Trgovačkim« 1. »SIRELU« zajedno naporima Bjelovar i radi sredstava proizvodnje te povećanja OOK Kooperacijom,angažiranju ovog mlijeka kraja. otkupa kao Križevci ctkupa početak 2. Poljoprivrednu inicijatora stanicu mlijeka. radnika trud i istakne da da pojedinih mislim Isto tako je potrebno stanice Nikolu i Novosel Tkalec Poljop. ispred kao npr. Željka ovom poslu i Zvonka Krulić kao tada su posla, Križevci toga inicijatore radili) (ukojoj i »SIKriževci radnih »Trgovačkog« Franolić organizacija ispred Dragutina Svi

ovi

i

zainteresiranih

i

su

u

se

su

na

su

na

u

sa

sa

sa

se

se

su

na

na

za

se

na

184

——

RELE«, tadašnjeg početka organizacije proizvodnje te Erhatić Nadu i danas ulaže napore i na kupa, koja organizaciji proizvodnje otkupamlijeka togapodručja. direktnim

nosiocima

i ot-

Franolić

Dragutin

ZAŠTO

SE JUNICE RJEĐE BLIZNE NEGO

KRAVE

se je rijetko rađaju bližnjega rasi starosti. Poznato da se krave o goveda, posebice je ipakrazmjerno blizne čcšće nego starošću da krava mnogo junice.

Nadalje, opaženo je i blizanaca do devete i desete tamo sve povećavavjerojatnost telenja godine blizne nakon u života,najčešće najboljoj životnoj trećeg snazi, telenja; treba istaći da vidnu blizanaca se nakon već povećava mogućnost rađanja i vršena prvog drugogtelenia.

Posljednjih godina Zapadnoj Njemačkoj crtama iznosimo rezultate od takvih pa istraživanja, najkraćim jednog na crveno-šare rase se istraživanjagovedima koja uzgajaprvenstveno zatim i mesa, dakle sličnom našem u proizvodnju mlijeka, goveda tipu simentalcu. i krave i bile su Plotkinje, junice umatičene, uobičajenim pod svestranim vođene su sve naročito staa nadzorom, potrebne evidencije, točnim datumima svim sa porosti, umjetnog osjemenjivanja uobibčajenim datumi teladi itd.

Naročito dacima, registrirani poroda, podaci rođenoj bređe pazilo junice.

Junice bila u rase tele se starosti su govedakoja pokusu, prosjeku od 30 ekstremima između 24—35 Naročito vodilo računa se mjeseci, mjeseci. starosti otelile blizance da bi da li se su junica koje provjerili frekvencija starošću Evo rezultata: sa tri bližnjenja povećava junica. godine otelilo 38.297 od bliznilo 1.445 ili U se tom krava, toga 3,77%. razdvblju otelilo se 8.104 84 od otelile su što u junica, toga junice blizance, postocima iznosi Učestalost blizanaca kako dob rasla se 1,04%. telenja povećala je naročito nakon to evidentirano 5.148 a krava, prvihtelenja; je telenja Da krava bi se ti nalazi i 6.524 klaonicama junice. upotpunili, pregledavani i od 2.890 zaklanih krava i 1.510 iste rase.

U krava jajnici junica brenađena dva zrela ili žuta po jajašca kojaukazuju jajnicima tijela đost krave zašto u a u se 4,99% 3,85%slučajeva.

Postavlja pitanje junica češće tele blizance od krava u ovom naprama mnogo 3,77% junica, slučaju i nalaza iako razlika duplihjajašaca 1,04%junica, omjeru jajnicima što očito da relažutih tako naprama 3,84%, velik, 4,99% ukazuje nije tijela u To tivno velik ugiba. pitanje brojoplođenih jajašacajunicama nijejoš tražiti treba Smatra da razjašnjenja ovojpojavi razjašnjeno. cijelosti neki iako već bređa. od već uočeni. uzrocima tjekojih Junica, mnogim ostalim i među lesno štose rasplodnih očituje funkciji nijejošrazvijena, maternica da se tek nakon prvog organa; pripremila poroda bolje uočljivo je da tom veća. Smatra znatno se i donošenja dvajuplodova je pri mogućnost od težina starost sama pa i tjelesna većeg prvotelkinja nije bitnog tj. junica što krave i Nakon su tjelesno telenja potpunorazvijene, trećeg značenja. malom U maternice. i na svakako kapacitetu još kapacitet suženom, utječe odutražiti uzroke treba i maternice u koje zanijele dvojke junica blizance.

Krave

o

Smatra

da

učestalost

ovisna

a

se

a

sa

se

su

u

u

za

a

o

o

se

na

u

u

u

o

svemu

u

se

u

za

na

su

su

u

na

u

u

u

u

se

su

u

ranom

su

185

ro

zv

—;—;=B

»aoo-—

o.

—_-

dna

=

zametaka

miranju prvim života, razmjerno ugibanju ploda, sklonosti i mrtvorođenosti teladi. U uzroke možemo i pobačajima ubrojiti da blizanaca znatno tim ishrana i a činjenicu posteljice manje, je maternici ukoliko nalaze blizanci u ploda slabija.

Opaženoje nadalje, da u većini oba rogu ili junica jednom maternice, slučajeva ugibaju jedan Sve te znatno krava su blizne. u se ploda. pojave rjeđe koje U nas, iako nisu vršena sistematska računa da krave se se istraživanja, blizne 2% visinskih u 3%.

Junice u blizne oko 1%. se slučajeva, pasmina da su ti i kod danas nešto veći.

Vjerojatno postoci blizanaca u kravama dakle Porođaji junica usporedbi brojčano znatno niži. Slično iz istih i u mladih i koza ovaca jestanje razloga kobila, može reći da su ukoliko blizance nose veoma Općenito junicesklone labilni se i inzulti pa pobačajima (kaže imaju graviditet) manji koje prvotelkinje bi inače steone i sebi nose lako p a bi i krave, koje dvojke podnijele kao što su to zaštitna zaraznih reagirale, cijepljenja protiv bolesti, davanje lakši i hladnoća lijekova, pad,laganudar, hodanju, napori pri transportu, bi u nose izazvati ili slično, mogli junica koje dvojke pobačaj prerani porod.

Dobro znati da neke krave češće ako i inače pa je rađaju d vojke, imaju dobra rado ih se i već za produktivna svojstva, ostavlja rasplod poodmaklim kako bi od dobilo veći teladi. godinama života, njih broj danima

u

su

čestom

u

s

u

se

u

u

a

nas

u

sa

su

u

se

u

ne

u

se

M.

TRAKTOR U

našim

selima

HOĆE SLUŠATI SPRETNOG, TRIJEZNOG OPREZNOG TRAKTORISTU

W.

1

poljima drugupoljoprivrednu imademo nesreća radu. tu mnogo mehanizaciju.

Zbogtoga Često pri j e krivac ili Evo što tome nam neoprez. alkohol, neznanje najobičniji priča Valent i radnik Matosović, napredni poljoprivrednik dugogodišnji mljekarski iz Mičetinca: i

susrećemo

sve

više

traktora

i

o

Skoro

brega Bilo- gdjeja prošao Ili sam vozio ili kukuruz ili Tu po prikolicom. drva, stajski gnoj. je oranje gori, brdskim i Bar sada nisam imao većih za nagibima drugiposlovi. neprilika. imadđemo nesreća radu našim selima? mnogo Ipak ni čudo. Svatko volan. Ima se onih bez mnogo Nije prima koji Ima onih rađe luščače pa ispita. kojeje pitati«, traktore, trgaju kosilice, i da i Sve traktor. drugestrojeve.

Nijerijedak slučaj mnogi pijani sjedaju to se osvećuje.

Vaša poruka?

To naročito mlade i neiskusne za traktoriste: Na traktor vrijedi ide traktor ako traktor ne se ne treba koristiti pijan, sjeda jeneispravan, uz velika ali to i oprez. neprekidni Mehanizacija je pomoćpoljoprivredniku, je da i smrtno nastrada i doživotni invalid.

Zar nam prilika,čovjek postane tome kod ne Samo kukuruza, govore primjeri lušćenja (skidanje komušine) —

nema

nisam

u

na

—

s

i

u

za

—

traktorom

voze

»sram

za

—

se

—

na

a

o

186

što

je Križevci, Koprivnica jedne jeseni općina čas si doživotni Uz mali luščačima! za što lakših na neoprez povreda težih, delati trezan, treba ruke! ili čitave ostaneš bez Zbogtoga prstiju invalid, jer i oprezan mehanizacijom. ispravnom bilo

i Đurđevac

iz

blizu

stotinu

s

Na

slici: Valent

Ovo

dravske

Matosović

s

drugu

kosi

otavu

ne

Bilogore

obroncima

na

bilogorskoiskusnog Matosovića, Zar ne? već i samo popozdraviti poslušati.

Turković traktoriste

Valenta

jesavjet treba koji regije,

traktorom

iz

A.

UPALA SREDNJEG

UHA bolest

i veliko

ima

Zbogtoga jeupalasrednjeg prilično naše U nekim zemlje krajevima zaostalijim socijalnoznačenje. čak oko da uha takva kroničnih učestalost obolijeva gnojnih upalasrednjeg je medicinsko mediefikasna stanovništva.

Danas na 30 stoji raspolaganju postoukupnog ako na kamentoza i kirurška omogućava koja, je vrijeme primijenjena, terapija, kao što su kronične naknadne brzo i komplikacije, gnojne sprečava izlječenje moždanih uha ili čak ovojnica). (upala meningitis upalesrednjeg bubstrane uhu nalazi s uho se koji unutrašnje Srednje jeonajprostor uho biti i akutni ili kronični mogu Srednje tok, gnojne. njića.

Upaleimaju česta

uha

što

ona

u

a

187

ere

e

uo

pe

u

eo

..

po.

-

-

ss.

[.ao...

m

>

ooo.

o...

jespojenogornjim dijelom ždrijela stražnjim dijelom šupljine pomoću kroz tu iz i nosne razne jednecijevi.

Upravo cijev bakteriježdrijela šupljine uho i izazvati mogu prodrijeti srednje upalu. i

s

nosne

u

JAKI Bolest

BOLOVI

jakim jepraćena povećanom tjelesnom temperaturom. osobito noću. Rezultat takve obično sredjavlja upale jestvaranje gnoja kroz može uho curiti. pa njemuhu,koji proći bubnjić, počne Preporučljivo je da u tako bubrez na slučajevima napetog bubnjića, specijalistnapravi i tako da njiću omogući Srećom, gnojisprazni. bakterije kojeuzrokuju upalu obično vrlo antibiotike i biva svladana. srednjeg uha, osjetljive infekcija da antibiotici velikim dozama i se, Razumije pod uvjetom daju dovoljno dovoljno dugo. bolom

i

Bol

se

u

sam

se

su

na

se

ZBOG

u

KRAJNIKA

—

UHO

slučajevima ponovljenih upalasrednjeg pogledati tome uzrok inficirani ili otečeno limfatično tkivo. U takvom krajnici slučaju, tih uzročnika uho će biti Među i mlađim odstranjenje izliječeno. djecom osobama uha česta bolest. upalasrednjeg jeprilično kao u Nagluhost, posljedica upalesrednjeg uha,nijerijetka,imajući vidu i teških nikada ne mogućnostdrugih komplikacija (meningitis), smijemo zanemariti te bolesti. liječenje U

uha

treba

li

nisu

a

Dr

Še

jj

E jj

jj

i e jj

Ivo

Belan

e ee

UDRUŽENJE MLJEKARSKIH RADNIKA SRH ZAGREB I UREDNIŠTVO MLJEKARSKOG LISTA —

—

proizvođačimamlijeka —

suradnicimai —

pretplatnicima lista ŽELISRETNU |USPJEŠNU 1982.GODINU

eee 188

a

oo.

RADNI VIJEK POSVETIO MLJEKARIMA BJELOVAR

| MLJEKARSTVU

(A.T.) proslavi Dana »Sirele« održaBjelovar kojaje Rovišću iskorištena da na jeprilika, svečan način se na oproste od Drage od Franolića, jednog najstarijih mljekarskih stručnjaka bilogorskoU ime kolektiva »Siskojregiji. radnog podravrele« svečarom Bjelovar oprostio Ivan direktor »SiŠtefekov, generalni rele«. Koristimo da kratkim priliku, Fracrtama iznesemo radni putDrage bio nolića, kojije mljekarNa

—

u

u

sa

se

u

vezan

uz

stvo:

Već

kao

13počeo zanat ta»peći« sirarskogodišnjak pri školi u Križevdašnjoj Poljoprivrednoj mljekarski cima 1938.

Nakon još godine. trogodišnastavio njegnaukovanja stjeca-ma slici: Ivan Štefekov, generalni direknovih iz tor »Sirele« i od dugogodišnjeg oprašta njem saznanja poljoprivrede i stručmljekarskog te Viu maa ring mljekarstva Slavonskoj Požegi, Drage školi Križevci. šojPoljopr.

Zaposlenja?

Po roka 1947. radom odsluženju vojnog godinepočinjem Poljostanici Već 1950. dolazim »Sirelin« privrednoNovskoj. godini teren.

Naime dobivam vršim zaposlenjeGradskoj mljekari Zagreb, gdje mašinskoj dužnost Kotarske Križevcima.

Bio za upravitelja ispostave otkupmlijeka dužnostima sam Gradecu i na u Vrbovcu, Dubravi, kraju Bjelovaru, službeni sam završio kao gdje svoj vijek organizator primarne proizvodnje. i Čitavradni vijek mljekare mlijeko? brzo su Samo »Sirele« Četiri prodesetljeća prošla. preradu mlijeka veo tri Koliko tu bilo i preko desetljeća. je zgoda nezgoda.

Mnogo puta ni se radno mi za ostalo u nije pitalo vrijeme.

Ipak je trajnoj priuspomeni i domaćinsu jateljstvo mnogimmljekarimapoljoprivrednicima, koji svoje stvo Zato na ću kad mi preorjentirali mljekarsku proizvodnju. p rilika pruži svratiti neću zaboraviti ni dane mirovini »Sirelu«, mljekare,svoje ću da se zapišem: kako _(invalidskoj) nastojat iskoristiti, razvijalo mljekarstvo našem u i sam tu proveo četiri kaže ali sa kraju, jer desetljeća, sjetom od naše zadovoljan DragoFranolić, jedan pionira mljekarstva regije.

U nadi da će i stručsvoje planove DragoFranolić, mljekarski poznati radni kolektiv njakostvariti, pridružujemočestitkama, koje jeuputio »Sirele« da će biti ubrzo u nadi iskustvo sabrano i Bjelovar, bogato zapisano razvitka knjizi: »Povijest mljekarstva našegpodručja«.

Zar ovo treba već i posamo nijezanimljiva akcija koju pozdraviti, držati a i materijalno pomoći!

—

sam

sam

se

,

aka

a

2 Franolića.

—

s

—

u

u

u

na

u

u

na

u

uz

—

uz

—

sam

sa

se

u

a

a

u

sam

ove

se

mu

u

ne

189

==>

STOČARSKA

IZLOŽBA U LUDBREGU

regiogodine izložba varaždinske stočarska nalna regije. i krava 58.000 ima Varaždin Na junica, preko općine Zajednica području do 1 te 771 900 2.827 su tretmanom junica selekcije krava, junica godine, pod prekojednegodine. obuZ. O. krava Od osjemenjivanjem području umjetnim ukupnogbroja od krava hvaćeno na općine: čega području je76,5% i VaIvanec N. Marof Čakovec74,7% 84,5%, 55,1%, Ludbreg84,8%, raždin 90,3%. »VinZ. O. za obuhvaćeno mljekare područje jecijelo Otkupommlijeka »Dukat« i druge. dija«, U

Ludbreguje

20.

održana

rujna

ove

već

tradicionalna

8.

a

na

—

ODI

AA NIK

8.

regionalna

stočarska

izložba

proizvodnja općine području Zajednica razvijena je 8.000 i 15.000 litara između Preko 200 mlijeka, mlijeka. proizvođača isporučilo je 70 pro31 1981.

Preko više od 15.000 litara je godine proizvođač. isporučio izvođača 10 i više krava. posjeduje 66 izložbu bilo Za proizvodnja čijajeprosječna organiziranokrava, je iznosila 4.052 305 dana u laktacije kg. mlijeka Na

a

190

eona

Varaždin

i robna

Proizvodnja

mlijeka

EEZ

matičnih

krava

i najboljih

10

krava

općinama:

po

i

E

Općina

broj

prosječna

krava

mat,

arna

Prosječna proizv. najboljih 10 krava

proizvodnja

i

Ludbreg

432

3.614

4.445

N.

401

3.509

4.448

240

3.446

4.142

1.300

3.586

5.978

4.184 3.677

4.163.

Marof

Ivanec Čakovec Varaždin Ukupno:

454

2.827

vlasnik krava Sampionka Šara,

Proizvodnja

mlijeka

Općina

izloženih

br. krava

_

"P_i

Ludbreg

17

N.

Marof

Ivanec

Franjo

Sabol, Sesvete

krava

i majki

6.136

(općina

izloženih

Ludbreg)

junica

Prosječna broj junica proizvodnjaa Goa

Proizvodnja

majki dobiRmn

4.070

21

10

4.566

3

3.415

10

4.140 3.869

4

3.702

3,765

15 14 3.656 Čakovec 14 4.225 10 4.110 Varaždin 68 4.052 52 3.777 Ukupno: _——— s.

Iz vidimo da osim N. veću prikazanog općine, Marofa, prosječnu imaju od 10 izloženih krava proizvodnju mlijeka najboljih, odstupanje majki.

Najviše ima to mladih krava.

Krave Č akovec, općina zbogizlaganja većegbroja nalaze kod najvećom proizvodnjom mlijeka jednog proizvođača. oo...

sve

a

s

se

sve

191

izloženih

mlijeka majki proizvodnja upada krava i izloženih odnosu na mlijeka najboljih proizvodnju prosječnu junica, krava po općinama. i Vlasnicima diplome nagrade, najboljih grladodijeljeneprigodne Sabola tradicionalno vlasništvo iz kravi Šari, šampionki, Franje Sesveta, Mirko Stočarski što ga a uručio no centar, ga selekcijski jedipl. ing. dodjeljuje Hrvatske. Čuruvija, potpredsjednik Zadružnog Naročito

oči

u

niska

znatno

u

a

su

zvo-

saveza

ad

Sampionka

junica

vlasnik

Jasna,

Srpak,

Ivan

Palinovec

(općina

Ra

Čakovec) vlasništvo

proglasila komisija junicu Jasnu, jenajboljom junicama, Ivana iz Čakovec. općina Srpaka Palinovca, krmače i i Na izložbi su predvedenerasplodne svinje, nazimice, nerastovi, te rasplodni konji. nerčeva. izložila krznaša Veterinarska stanica Čakovec jeskupinu ukrasne izloženi su i akvarijske pčelarski ribice, proizvodi pribor, Zatim, kamerunske kao i ukrasna koze, poljoprivredna mehanizacija. perad, zečevi, Među

S. B.

UREDNIČKI

Uređuje Šime

i

Tehnički

Vlasnik

Zagreb,

Ilica

urednik

odgovorni urednik:

i izdavač:

dipl. vet.

Majić

radnika

SRH.

Uprava

i uredništvo:

440-476

privredne

pretplata Mjesečna vođače mlijeka 5 dinara.

Tisak:

Mašek,

mljekarskih

Udruženje za

192

Zlatko

Jelenčić,

Rašpica

Nada

31/I1I, telefon

Franulić, dipl. inž., dr. Berislav Ljubešić,

Erhatić, dipl. inž.,

inž.,Petar

dipl. inž., Dragutin Josip

Đapo, dipl vet., Nada Kolak, dipl. inž., Tomislav Glavni

ODBOR:

SOUR

organizacije

»Vjesnik«

—

OOUR

i ustanove

TM,

10

Zagreb

dinara,

a

za

proiz-