Mljekarski list 8-1980

GOD.

Sve

je više

XVII

ZAGREB

|

kooperanata naprednih

u

proizvodnji

-

mlijeka

KOLOVOZ,

1980.

mljekare »Slavija«, Petrovo Staro

Selo

KREDITI

ZA

MLIJEČNIH GOSPODARSTAVA

IZGRADNJU

gospodarmljekarskih proizvođačimaosnivanje intete tvorničkih višak stava, mlijeka, napokonopći kapacitetapreradu hitne innameće i nam mesa nacionalne za res mlijeka privrede proizvodnju od od jedna proizvođača« poljoprivrednih tervencijekojihje »kreditiranje« najaktuelnijih intervencija. će se tema za veliku tako Obzirom područje kreditiranje važnost, dati će se obraditi. »Dukat« RO i sistematski nešto opširnije Ujedno upute dokute Međunarodne načinu kredita o novog banke, potrebnoj korištenja kredit dužni su odopredočiti prije mentaciji koju proizvođačikredita. bravanja kandidati će se Izloženi grupama: po iznijeti slijedećim materijal Svrha proizvođača kreditiranja Veliki

interes

među

za

za

-

na

za

:

—

Izvori

—

kredita

i do

sada

sredstva

uložena

rezultati

Postignuti kredita novih Realizacija

—

—

Svrha

proizvođača kreditiranja

rezultirala s domovini “Društveno ekonomska jedne zbivanja našoj strane strane potrošpovećanom migracijom stanovništva,druge seoskog centrima, artikala Konkretnije rečeno, industrijskim prehrambenih njom veće do došlo i potrošnje. potražnje proizvodnje, manje je došlo 'Takovo najviše je industriju, prehrambenu pogodilo je stanje kod do izražaja mlijeka. veće količine nekoliko a unazad godinastagnira, mlijeka Proizvodnja rezultat većim u a područja, proširenja otkupnog ,dijelom mlijeka otkupu ne po (kravi). proizvodnjejedinici povećanja nameće takvim Neminovno pitanje tržišta, opskrbe daljnje uvjetima aisamogopstanka industrije. prehrambene i proizvodnji leži društvenogprivatnog stanja jedino većoj Saniranje interesa momentalno sektor nema da Obzirom sektora. naročitog društveni mlijeka, se. domeni u privatnog riješenjeočekuje angažiranju proizvodnje u sektora gospodarstavagospodarprivatnih proizvodnje, tj.pretvaranjem stva s robnom predstavtakvagospodarstva Logično, mlijeka. proizvodnjom i mesa. proizvođače materijala rasplodnog ljajui mlismislu Preorjentacija u proizvodnju specijalizacije gospodarstva odaziv. naišla kod na Proizvođačima jasjepostalo proizvođača puni jeka je kurentda proizvođača prelaze kategoriju gospodarstva specijalizacijom ostaekonomsko time stiču nih prema ravnopravniji položaj i tržištu, lim granamaproizvodnje.

RO Na a takvojorijentaciji Zagrebačkamljerazvoja »Dukat«, prije sredstva skromna Obzirom radi već od 1970. koja financijska godine. “kara rada vrlo dobri. se ulažu, rezultati su

u

a

s

u

a

a

svu

su

:

i

se

u

.

u

|

u

su

na

u

no

na

a

na

su

114:

Izvori kredita

sredstva

uložena

i

> uloženi kapital povećanje kreditiranjem vode tom i' svi "proizvodnje stoka). mlijeka koji cilju (staja, strojevi, putovi kreditiiz bivše RO »Dukat« nastao Zagrebačke kojije mljekare, Krediti svrhom već jednedecenije. ranjemproizvođača započela je prije tarobnih davani već 1970. mlijeka godini (vidi osnivanja proizvođača belu Od tada svake finansukcesivno veća ili 1). godine manja ulagala Iz tabele kreditora. vida prema cijska sredstva, mogućnostima je nadalje da se kao kreditori banmljekara, ljivo Zagrebačka pojavljuju: Zagrebačka i fondovi banka.

S.O. te Međunarodna ka,dobavljači Zagrebačka napokon to RO »Dukat« učešćem svim u mljekara jest sudjeluje svojim dosadašnjim kod kredita i novčanom Učešče kreditima. se sastoji prvih sudjelovanju RO Za ostale kredite »Dukat« kamatne garandaje participacije stope. stručne služindirektno i financijski prekosvoje savjetodavne ciju sudjeluje be u tu svrhu. oformljene da 1. tabele robnu Iz priložene broj jevidljivo ulaganja proizvodiznosila do danas din. Po od 1970. kredisudionicima 118,275.001 nju godine iznosi: to bi bili slijedeći tiranja Pod

smatra

ovim

se

za

samo

a

s

sa

su

su

u

se

u

sve

su

u

.

RO

»Dukat«

Zagrebačka

banka .. |

Fond

SRH

stočarstvo

za

Dobavljači i

Međunarodna

fondovi

5,321.507 din 35,106.280 din 39,225.714 din 1,246.000 din 40,775.500 din

I

S.O.

banka

5%

=

=

30%

=

30%

=

1%

=

34%

izgradnju gospodarskih objekata gdjeprvo mjestozauzimaju staje, utrošeno od kredita. izukupnih mehanizacijom je45% Opremagospodarstva nosi stočni fond utrošeno 24% od kredita. a za 31%, je Za

Postignuti Na R. O. »Dukat« danas oko 1.000 otkupnompodručju proizvodi mlijeko bi »Robni nazvati prema proizvođača koji usvojenim kriterijima mogli Oko 18% od ide robne otkupa mlijeka«. proizvođači ukupnog mlijeka preko Jasno da ti svi nisu rezultat ali proizvodnje. je proizvođači kreditiranja, nastali kao više maha.

Relogična posljedica jednog impulsa koji zahvata Iativno dobre nekoliko mlijeka posljednjih cijene plasman godina, siguran solidnost te i kreditiranje proizvodnje, otkupumlijeka, napokon proizvodučinili da robna nje je proizvodnja mlijeka porasla.

Analitički rezultatima'kod kreditom o podaci postignutim proizvođača rezultati

se

su

sve

u

u

su

s

vode

se

samo

za

kredite

Međunarodne

banke

i izneseni

su

u

tabeli

2. Jasno

kreditiranja. jevidljiv utjecaj Prije uzimanja godišnji otkupmlijeka dok bio 7.408 kredita. u 1979. po gospodarstvu goje litara, jeposlije godini bio 12.336 litara. Znači da prodišnji otkupmlijeka jeutjecajem investiranja 4.928 što iznosi c' po litara gospodarstvu povećana izvodnja povećanje Sva ta analizirana 67%. te punu u gospodarstva još razvoju, proizvodnju očekivati tek za 4—5 možemo god. kredita

za

su

.

115

000'009'€ 000'0gs'€ 000'082'€ 0£S'9$4'67 000'T92'T 616'£09'Z 000'008'87 000'0€#'q 00€'€08'$ 686'LET'€ 100'S22'81T 000'02€.

107'76G oudnyn € 00T 1

.

-

'Jeunpoj &xueq—— — __

000'092'TI O0G'GLL'OB 00S'ST9'FT 000'00#'#T LIJ — — —— — __

—

.

i

.

=

.

mReftaeqoq #fusIjuejđ 000999 000084 TAopuog *O — — —— — — — *S __ _ f

-_2

000'9%2'T T

o.

616'£09'Z 000'0cs'€ 000'000'4 PIL'SZE'GE 000'192'T 000'082'8 0SL'L98'L_ 000'00Z'L 000'SZ€ Hus 686L6T'€ ezpuog = pjusazn 0€ _— VNSITIW '201s >

000E9S'T 000'0#8'Z tYueq *q8z — — — —— —— _ _ _ AFNQOAZIOH4

o 000'0#8'9T 082'902'6€ 000'00Z'L 087'€97'L

O00'TOFE 000'02€ 102286 00€'866 maii E- — — — — AAN

LOG'IZE'S

=

-==

S

-

LGEL8PT 000'#0€'Z 000'09€'€ 000'0gs'g 000'082'€ /8C8'€60'8Z 000'192'T 686'LET'€ 16'£09'Z 008'61€'F OJG'LGL'T LOZZ6GĆČO* PG (EXOJS AINHOW — EfpoxnIJSUON *

000'0ZS'TI LPT'TO9'TI 000'092'TT. O€LE'TO9'9€ POTO0LE OOZOGET e(pez TE JUEU9JA — — — — — — — VAVISOHEHS #Y2FUTL —__ A

-

—

000'926#T 960'8G9'9T 000'08F'81 0LLBLS'EG

-9PBID #LT'0PL 000026 OPOGGEZ BUTA— — —— —— _ _ _ = HIN4ZOTA

'

:

j

-

- eu 026T 6461 LL6T 6L6I ZL6T 8161.

LLGT 086I 916T #461 S16T IL6T FL6Too. IPODĐ 0

>

sUPOTEUNDILI "48 BUJEUIBNX VIIOVINLIHVNJTH Boxy2Iranđo1 ES UIUPO1S “JEUIEX %/, nuqodI nAeqeu BxofITuI (o8zn Vugrenjusv01q oudnynsAS ES0/,9) eZ UIOUIZJUS ez HPJIXI *AZzpord 11p91x t#1PqerLHP9IN Yporx IPON eojunf - (eđojs epuoj Iper9) oXgueq EB0IN T

1

'

,

16

euyjeimze1

EJIPORIN a(1sq L9T 69TP9TĆJEUĐJOII =

CJIPRIN umnušnsod 2f(uq .00T 00T00

0

6TreL8'E TP9'G6S'T. (2(USTPOB oudnxnLLULLOEZ pepod EHPAIX €p.

Og;

“

BIBIID PfFISOT' o VINVSILIGAHN najsrep 602'0T S0g'€T gg€ZI *ourpoš.

EJP(TTUU odso8i %U1!POB og *0861:XI BfePAII 6L6T €I€'0G€'T 8+0'976'2 GeL'sL6 ouđnsyn LL6T “I ILVLIONZEH EHPOIX HELZITeo1 PAIN '

1

NIZ TUPOTEUN NAJSIEP .#81'8 80P'L 25 ILANĐILSOd odso8 6$S'9 2fuPOd og AJA PAJSIEP odso8 £9T6#TPIE nurpođi (oig 0861 LI

=

LL6T 626T ]

Z JIpAIN 'Jueseuz;

|

TUJIGOPO nsju g

$T9qe1I

pom HPoIX HPAIX jeUWOdEN oudnijmaaS ITPOJTN 'H 'q 'N 'N

(e) ez

,

117.

Realizacija novih

kredita

dispozicija kredita Međunatrećeg godinepočet osnirodne banke visni od u a što dovoljno 33,600.000 dinara, jepribližno i 120 vanje rekonstrukciju gospodarstava.

Kredit ili za gospodarstva je namijenjen rekonstrukciju preorijentaciju konačni može koristiti količine Znači kredit se čiji je cilj povećanje mlijeka. .te nabavu i izgradnju objekata, mehanizacijom opremanje gospodarstva fonda. U kredit se ne možekoristiti. svrhe dopunustočnog druge 9 će se izvršiti u 18 Rok kredita polugodišnjih Otplata otplate je godina.

1. 07. 1981. rata s tim da prva rata dospijeva Međunarodne banke MeU kredita konstrukciji financijskoj sudjeluju đunarodna Svaki kredit stočarstvo SRH. banka i Fond za banka, Zagrebačka sadaškamatnom Prema tome kamatna sudjeluje svojom stopa stopom. iznosišto bi ta tri bi bila kredita a kraikno približno prosječna sona njeg 9%/. lo da gospoUčešče kreditu 20% i to gotovinislučaju proizvođača je kredit ili stočni fond. Ukoliko uzima darstvo gospodarmehanizaciju stvo to objekte, izgrađuje gospodarske potpunosti preorijentira jest tada navedenih uloženom radu i materi20% može vlastitom priznati jalu. kredit ravnomjerR. O. »Dukat« Nosioc kreditne koji jedobiveni linije je svoga djelovanja. područje rasporediocijelo svrhu vrši zainteresiranim u kredita proizvođačima posebno tu Dodjelu momentima: rukovodi kredita formirana se u slijedećim kojah dodjeli komisija, i po bonitetu fond 1. da zemlje Odgovara površinski zemljišni proizvođača za proizvodnju predviđene krme, navike i radne ima 2. da govedarskoj tradiciju gospodarstvo izvjesnu fonda korist unutar izvršiti i da izmjene svojega stočnog proizvodnjijevoljno i priplodnih krava muzara junica, izvrši dobiveni kredit da 3. da financijski DENI je gospodarstvo preorjentaciju gospodarstva, radnom obzirom na 4. da snagom perspektivnom raspolaže gospodarstvo članova strukturu starosnu domaćinstva. domatim se svakoga utvrđuje anketiranjem Udovoljavanje zahtjevima kanodabiru Odabrani se a obradom podataka najpovoljniji kooperanti. €instva, Kandididati ili o rezultatu obavještavaju ocjene komisije. pismeno da kredita o komisiji dodjeli potrebno je prilože dati.koji dobiju suglasnost dokumentaciju: slijedeću Zagrebe 4 OOUR 1. Za »Mljekara otkupljuje mlijeko preko gdje područje od tih dužni proizvođači donijeti posrednika (PIK- zadruge), posrednika da bi trebala PISMENU GARANCIJU. OVJERENU Naglašavamo garancija ovi, molba neće bez te niti biti dokument, jer garancije jedna prviprikupljeni OOUR moći uzeti u obzir, Proizvođači mlijeko koji predaju preko »Kooperant« navedenu ne morajupredočiti garanciju. rujna ove Početkom

će

za

za

sa

|

samo

u

u

u

se

za

u

u

se

u

na

no

-

u

|

u

uz

se

usmeno

su

se

118

t

otkupa. suradnji poslovnoj OSTO izvadak. gruntovni od visini o poreza potvrda dana). (nestarijamjesec od o porezu potvrdaplaćenom dana). (nestarijamjesec PK ukoliko nova dozvola zgrada. gradi građevna prilože doako u 7. troškovnik ne građevna slučaju jedino (potreban ili ovlaštenom biti izrađen Troškovnik po poduzeću privatnom zvola). i rad vlastiti vlastiti da utrošeni materibiti mora iz i obrtniku vidljivo njega odobreni kredit od 200.000 od tražene 30% sume. iznosi (Primjer: preko jal iznosi i radu učešča troškovnik da dinara materijalu vlastitog potrebno je taj 60.000 dinara). preko kredita svote 30% od uvećan iznos 8. odobrene mjenice potpisane komisije). prisustvu (mjenicepotpisuju iz koristit će se dokumentima dižu kredit Za drugiput koji proizvođače navedene dokumente kredita.s tim da nove pod prethodnog morajudonijeti 7i8. rednim brojem1,4,5, Pešavajut Tehniku vrlo brzo dokumentima Molbe se sa daljprikupljenim kredit će kandidati kredita i za preupoznati njegkorištenja (predsl) će dobiti u OOUR ko »Kooperant« Zagreb. koje pismenih računi uputstava telefon 213-333 OOUR obratiti na Za ponedjeljkom informacije 1. 09. 1980. služba poslije razvojna »Kooperant« inž.

Horvat dipl.

Josip, .

ugovor

s

o

nosiocima

.

'

se

—

.

se

mora

|

za

u

za

na

u

se

se

sve

—

»SLAVIJA«

MLJEKARA

odmah i se spomene pomišlja mljeSvi od naših to karu promljekara. mlječni najstarijih »Slavija«, jejedna oznaku tradiosim sebi izvodi su imali, kvalitete, kupovali jer rado svake A iskustva. ta i značajna je.umjekarstvu tradicija cije mljekarskog bilo zadnjih mljekara »Slavija« Nažalost, kojemkrajusvijeta. mljekare borila središta i od većih daleko b ila desetak godina je potrošačkih zato je vrtiPlanovi i i nego razvoja potrošače trgovine svojopstanak. stoča-: i li samo na strojevemanje zgradumljekare mljekarske trebalo To bilo i razumljivo mlijeko je.prerejerprihvaćeno je bilo često kroz raditi i to baš proizvode, nije prodati mlječne putalagano kooperante. tržištu dobro na našem mlječnim opskrbljenom proizvodima.

PIK-a U sastavu Nomogućnosti, mljekara »Slavija« granicama svojih Gradiška va u obnavljala svojih stočarajegospodarstva svojim 40 selima.

Stručne službe obnovile ili obližnjim izgradile približnostaja kooperanata silose na za za izgradila.su prostor položene Mnoga gospodarstva hranu i sistočarima već muzare, siliraju dostupni kojima uspješno kukuruz.

1okombajni

Kada

Staro

se

tada

Selo

Petrovo

na

a

se

su

u

u

se

ne

su

za

za

samo

a

se

na

a

u

su

muzare.

|

za

a

su

za

!

119

služba ima veliku zadaću Stočarsko.otkupnompodručju Pod kontrolom već 600 muzara tom nalazi i 70 selekcijska mljekare »Slavija«. grla Sve pod »Z« kontrolom. i proizvodne podatke mjere upisuju uzgojne knjidva kontrolna asistenta. od Adama Dage Upoznali jedog njihdruga već 18 dužnost. tu mjanovića koji punih godinaobavlja odgovornu Djeluje Nove i Nove Gradiške.

Svapodručju Starog Petrovog Sela, Kapele dijela kodnevno Radni zadatak 366 matičnih kraodnosi mu je drugoj staji. i 73 krave va »Z« kontrolom.

Rad olakšan.i što mu koje pod je zbogtoga stočari matično tako da u nalazi i mnogi povećali svoje stado, jednoj staji do deset matičnih kontrola ili sada na pa krava, je mlječnostitelenja jednom toliko velik muzara. “mjestu jednoj staji broj na

se

u

smo

na

u

se

.

na

su

su

u

za

"

Adam

asistent PIK-a kontrolni Damjanović,

iz N.

Gradiške

izrađene.

U svakoj obnovljene staje je potpuno širok: krmni rešetkasti iza muzara ili stol, pojilice, strojevi mužnju, pod ulaiz inozemstva kanal Mnogobrojni povratnici strojem izđubrivanje. takve i muzare, da žu ušteđevinu uloto objekte jerznaju je najbolje svoju hrane nikada će i može žen ne Proizvodnja prestati, proizvodnja će biti svakodnevno Potešuvijek »Slavija« mlijeka mljekaru preuzeta. bile treba zboraviti. koće koje zadnjih godina Te

ili

nove

su

moderno

za

za

sa

u

ne

novac.

a

za

su K

Z.M.

120

U TISOVCU Starog Petrovog Mnogi je neposrednoj da sva i čari goveda domaćegsimentalca nijerijetkost izvrsnog uzgajaju Slično Ivana Jelića i sina Miod potiču jednog grla. je staji njegovog staji lana. U ima šest nalazi krava pou svojih »Jagoda« koja istoj staji staji tomaka.

Nakon ima obično i odlična Ona jestara 11 godina jemljekulja. telenja 22 litra tako također krave »Tule« dnevno.

Ona pa je mlijeka potomak je dokaz velikom stočarskom rodbinskim odnosima.

To sve u staji je znanju Jelićevih dobra i izvrsnih samo koji ostavljali rasplodu grla nasljednih Selo

Tisovac

Sela.

blizini

u

stou

u

se

u

su

u

osebina.

Razgovor

u

Jelića

staji proizvođača

tovu. u staji junice, U 18.000 litara prošloj godini isporučio »Slavija« jemljekari približno mlije“ će koto će biti obilno Ove ka, ovojgodini povećati premašeno. godine količina od 4 vagona bila dostatna. silaže mu *ličinu godine nije jerprošle kabaste hrane budući nalazi količine sedam Ima mu.se pod dovoljne jutara livadama. umjetnim

:

U

a

kod

Jelićevih

nalzi

se

7 muzara,

2

2 teleta

i 1 bik

u

2. M.

121

MATO

PILJUZAN

REŠETARA IZ

staju Piljuzan diške. Sve Sedam i na staji je svojemmjestu podvrgnuto namjeni. i tri bika nalazi tovu U se u ra, jedna junica novojjednorednoj staji.pro18.000 litara gošloj godini isporučio jemljekari mlijeka, »Slavija« ovoj dini bit i više od 21.000 1. Sa svime misli opremu u će staji jezadovoljan, mu mariborski »Cevovod«.

Iza nalazi rešetkasti koju je ugradio grla već kanal Klimatske odličsa pod strojem izđubrivanje. prilikestaji dobro suha i zračna i bez mine, ventilacija je napravljena, je »teškog« staja Novu

za

ima

muzare

Mato

iz Rešetara

u

blizini Nove

u

Gra-

muza-

u

a

u

na

ne

za

risa po

mokraćevini.

se

u

su

|

Z.M.

DOBAR PRIMJER DRUGIMA! sabirališta

orgaLučkog, mlijeka seoskog stručni sastanak a imao zanimljiv podkrajmjeseca svibnja, jeovaj

Proizvođači nizirali

su

dnevni

red:

Ježdovec

u

blizini

razgovor bolji i kvalitetniji plašmanmlijeka 2. Put od do mlijeka proizvođačamljekare 3. Žena aktivnosti društveno4. Razno političkoj sastanak imao odbor bili: i u su Taj Marija je svojorganizacijski kojem Anka i Anka ue Jelka, BiškupićLjubica Studen, Dragica Baričević, Gluhak, Krapec.

1. Stručni

'

za

u

Na

122

sabiralištu

mlijeka

na

Ledinama

(Đurđevac)

r

OOUR »Dukat«kao i urednik su »Kooperant« stručnjaci a o lista« mlijeproizvodnje mlijekaznačaju proizvođače »Mljekarskog upoznali analize uzoraka redovitom za premasti, laboratorijske mlječne ka, uzimanju dr. sabirališta i do od hrani muzara, mužnji, postupkumlijekom staje seoskog sastanku

.Na

s

Prikazana

su

bila i tri obrazovna

filma.

sudjelovali stručnjaka proizvođači izlaganja odnosili na rad sabiralii na neke su se koji njihove primjere ukazujući spravi ostalo Ništa analize i određivanje' nejamlijeku. nije cijene laboratorijske šta, tako da su do i sve sno napustili zadovoljni proizvođači r aspravilo, kraja je živo

nakon

Prisutni

u

su

ra-

se

sastanak.

ZM.

ZARAZNIH PRENOŠENJA MOGUĆNOST I OPASNOST MLIJEKOM | MLJEČNIM PROIZVODIMA

BOLESTI

malog najsigurnija najbolja je Majčinomlijeko i to ili ga mlijeko kravlje mlijeko kravlje zamjenjuje kasnije djeteta.

Ranije sastavnih od prof je napisao čovjekove hrane dijelova važnijih jedan ostaje bavi zarazOn kao se listu »Dukat«. dr.

Fališevac koji posebno liječnik Josip oko želi uticati na sve su one bolestima nim dobave, koji uključeni proizvodnje, da ga dobro da o i razmisle, obavljaju mlijeka svojemposlu pripremeprerade i smrti krivci bolesti i da sugrađana. svojih savjesno nesvjesno postanu krava se nekim u svijeta dijelovima hrana, Mlijeko je nezamjenjiva i ili smatra »sveta njezino djeteta, pak»druga majka« hraniteljica životinja«, hrane i izvora od čovjeka. odraslog jedno glavnih jemlijeko kao osobito I cijenilo hrana, uvijek svijetamlijeko drugimkrajevima naročito i narodnom se tako i pa naglapredaji pripovjetkama vjerovanju, vučice i šava samo nego npr. kojaje mlijeko mlijeka, kravljeg vrijednost kobila od osnivača othranila se pa o riginalni kefir, kojeg pravi Rima,mlijeko osobito itd. od vremenapredstavljalo mlijeko Mlijeko pojam kozje je najstarijih da se to i zdrave hrane. samo mlijekom krepke Međutim, vrijedi poduvjetom zaraznim da zagađenje mikroorganizhigijenski spriječi njegovo tj. postupa mima. bolesti krava nekoliko ima pa bruceloza, t uberkuloza, (goveđa Međutim; kod zarazne različiti mlijebakterije izlučuju kojih paratifusivimena uzročnici tako mogu Isto kom. stafilokoki) (streptokoki, gnojenja salmoneloze) kraili se bolesti ili su u nas ći ove rijetke (bruceloza) mlijeko No, mlijeku.

99—99% ili se ne ve, mlijeku bakterija pasteupalomvimena, upotrebljava, i uništi. Ako s se mlijekom bakterije postupa, ispravnohigijenski rizacijom da izazove biti će neće pa oboljenje većojmjerirazmnožiti, broj premalen bez kod i može se opasnosti upotrebljavati.

Međutim, mlijeko ikakve potrošača može biti i ono ako se zagađeno nehigijenski nepravilno postupa mlijekom i kože dođu ili se krave vimena zau što mlijeko mlijeko zbogtoga bakterije rukama krave će i nečistim pa ljudi koje poslije posudi gadi nečistoj klica da će izazvati bolest. Pred živo toliko mnogo ostati u pasterizacije njemu mlinekontrolirano dok su od desetak opskrbljivali jošpotrošači godina više od individualnih bili su i i proizvodima proizvođača, mlijeko jekom mlječnim oko 80 tifusa izvor trbušnog Zagrebu proizvodi jedne.epidemije mlječni da iz Nakon se ustanovilo jeepidemija potekla jedne oboljelih. dužegtraganja maslac dobivala itd. od slastičarne mlijeko, kojaje jednog privatnika čiji je hrana

i

i

novorođenčeta

—

u

'

a

ne

a

a

za

se

u

u

ne

s

se

se

na-

se

u

u

s

se

u

s

s

muzu

u

se

“

u

s

123

bacila tifusa a zahod blizini i nešto bio kliconoša u susjed togasusjeda je iznad dobavljača mlijeka. jesamo Posuđe i vodom iz bunara. se Ovo primjer mlijeko zagadilo jedan kako može biti krivac teških s nehigijenskog čovjek zbog postupkamlijekom Danas često svuda u se pa i smrtonosnih epidemija. svijetu javljaju epidemije i uzrokovane s tzv. salmonelapovraćanjaproljevapovišenom temperaturom srodnicima uzročnika tifusa. Kod ma i male takve infekcisu dojenčadi djece često i i sladoledom u pa je mlijekom, mlijekom prahu prenošene zbogtoga što izmetom krava i što se promlijeko primuzenjuzagadi mlijekom nije salmonele došle i razmnožile. su u se pa pisno postupilo njega njemu Budući da odlično hranilište baki se mogu bakterije, jemlijeko druge ako hladnom i čuvano i usklaispravnona terijenjemurazmnožiti nije dišteno. kako sterilno Ovih nekoliko iz vimena mlijeko primjera pokazuje klicama biti krave može zaraziti zaraznim do potrošača i putu a i život čoi kao mo nego po opasnost zdravlje neprihvatljivo ljudska hrana, moralnu obavezu: "vjeka, postavljaju krave I zdravih 1. da se krava. mlijeko koja upotrebljava mlijeko dio antiradi bolesti antibioticima može štetno po se se zdravlje biti jer liječi kod osobito može izazvati biotika alergiju čovjeka, izlučuje mlijekompa od Količina antibiotika u krmivu pa jepremalena nema toga djeteta. primljena opasnosti, što da se ono kod muzenja i 2. da s tako, mlijekom transporta postupa i da se bude bakterije hladnommjestu bakterijama da njemanjezagadi razmnože, proizvodima obrade i nakon 3. i mora postupati mlijekom mlječnim tako da se i da čuva da se ono bakterije zagadi njemu tako, ponovo razmnože.

bio

“

se

s

u

za

u

.

ono

samo

se

na

“

ne

svom

sa-

.

nam

samo

u

'

*“*

se

u

na

mu

ne

se

s

ne

u

se

ne

savjeta jeodgovočinjenica te distributera i rad ran mlijeka mlijeka prerađivača dobavljača proizvođača, i zakonske i moralne i koliko i odgovornosvijesti savjesti, proizvoda mlječnih rad. takav stizahtjeva Iz

samo

ovo

I

nekoliko

FILATELIJAMOŽE

vidi

i

nabačenih

se

kako

BITIREKREACIJA | »HOBI« NA SELU 2

-

znadu

ba-

oprivrednici vrijeme svoje polj (A.T.) čitaonici i knjižnici, kao što sudjeboravak je aktivnostima, zanimljivim viti odavno te nekoj ili lovanje dramskoj pjevačkoj, sekciji jepoznata drugoj također bi ni poklubovi u treba istaći da stvar. Tu manjimmjestima mnogi selu No da ne (kopodravskom Virje poljoprivrednici. stojali, njima djeluju već desetak selo u smatralo se nekada djeluje godina Jugoslaviji) najveće je Filatelističko društvo društvo: neobično (!).

Virje neobisvi zainteresirani U našem društvu su okupljeni mještani taj Tu dosta i hobi i je filateliju. poljoprivrednika učlanječan, poučanzanimljiv da se među filatelistiodmet no—A za ubrajamo najaktivnija napomenuti nije i čka društva a možda kojedjeluje selu, jedino društvo, Hrvatskoj, Valent kaže društva ponosno Drljanovčan, tajnik filatelističkog Vrije.

Vaše aktivnosti?

VIRJE

—

Da

slobodno

u

se

u

u

ne

u

u

za

za

—

—

*

u

—

*

124

smo

na

(većinom temama)izdajemo prigodne maraka, sakupljanje izložbe i drugadruštva,najvepredavanja, posjećujemo nice, organiziramo članova.

Tu ća nam u mnogome pomažeprof.

Ivan. jebrigaokupljanje društva. našeg koji Senjan, jepredsjednik Uz

—

omot-

po

.

a

nam

A

—

mladi?"

Neobična

društva,

Virje

filatelističkog

diploma

način

stiču

taj znanja zanimljiva Filatelija je itekanauka.

Zato botanike i filatelija drugih umjetnosti, zemljopisa, povijesti, već To nastavnom i ko procesu.

Zbogtoga odgojnom je mnogimajasno. pomaže društvu aktivnosti i u školi. ne veći pomoćovoj Vi već imate imnoga priznanja?

Samo da spoi priznanjima. vitrine Naše pune pokalima diplomama, FilateSR društvo menem diplomu najbolje koje jedodjelio Hrvatske, No Đurđevac. komune Hrvatske i SR listički »3priznanje neobičnu filatelističkom savezu dali Hrvatskom i mi diplomu(visvibanjsko« Zagreb Jui di Hrvatskoj filatelističkog djelovanja povodom40sliku!) dosad izdali i vide Tu panoramu koje omotnice, Virja goslaviji. obljetnice i kulturno zbivanjaVirju prisjednih društvenopovodom pojedinih Podravini. političkih filateli ići »ukorak« Dali mogu poljoprivredom?

Tu društvo. naše si i Zar to poljoprivrednici, najbolje govori Osim i vrlo nađu stočari i poučnurekreaciju. zanimljivu mlijeka proizvođači vrlo

—

za

samo

omladinu.

Oni

na

iz

i

u

:

—

se

—

nam

za

savez

u

smo

u

se

*

sve

uz

smo

u

i

s

—

—

vam

ne

125

=a

baviti svi mladi od 5: mogu togafilatelija je jedna štednje.njome do 105 kako to narodu rekao nam pa godina godina (!), lijepo.u govori, je Valent na filateliovog razgovora kraju kratkog Drljanovčan, tajnik seoskog društva sada takovo Možda za stičkog kojejeizgleda Virja, jedino Hrvatskoj. će se i neki također žive njihovim primjerom ljubitelji još filatelije koji povesti selu. da na hobi« su ili samo Virovci dokazali,filatelija nije »gradski »gradska koristiti i na mogu rekreacija«.

Isirustyo ViroNjome poljoprivrednici selu. trebali bi i koristiti. vaca drugi i

A

vrsta

se

se

u

se

SLAMU

PALITI, TREBA NE TREBA NJU KORISTITI

da slama ili kukuruzovina ŠEMOVCI (A.T.) Nijerijedak slučaj, mekotama.

Zar to »neiskorištena također pali nije podravskim većina ili rasu-. poljima.

Poslije kombanjiranja poljoprivrednika paleslamu, tu slamu i slažu u plastove. pospremaju se

—

na

—

rezerva«

u

koristite slamu?

Kako

Josip Svržan,

Ivan

i Marica

Vrabec

plaste slamu

u

polju

kravama, jedan upotrebljaako zelena ili sirova, ili vlažna vamo sječkanje siliranje,je previše Ivan Vrabec iz Šemovaca. kaže s slamu?

Zašto plastite polju dosada daleko od kuće. Tu blizu nemamo. nam asfalt, još je Nije biti će neće dvorištu i Slami se u u polju ništa, još sjeniku. voljno prostora i kasno a imamo vremena bolje posušiti, ju jesen pospremiti.

Većinu

—

koristimo

slame

za

dok

nastor

masa

za

nam

u

—

>

a

—

u

126

a

dio

lllSVJETSKI KONGRES održat

III.

susjednoj Italiji simentalsko za gosvjetski. kongres i 16. vedo i to 15. u rujna Veneziji Udina u Passarianu kraj prigorujna Ta dna izložba simentalskog goveda. sudionicima izložba je namjenjena će i kongresaprikazatdostignuća gosimentalskog lekcije talijanskog Izložba će biti veda. postavljena U

će

se

se-

u

Villi

Manin

Passarianu

u

u

blizini

prilika izložstočarske da tu rima priredbu od be budući daleko posjete, nije še granice.

Pruža

Udina.

našim

se

stoča-

na-

|

3"

WORLD

.M.

SIMMENTAL.

-

CONGRESS ITALY POLJOPRIVREDNI

Promet

re 1.

2.

Rk >

Đ.

Njegovac I.

8.

Ujlaki

S.

4

Hegedušić

6.

M.

=

Dorešić Aurer

7.

Mehkek

8.

Fucak

I.

I. I.

M,

.

Škrinjari Gola Gola Drnje Novigrad

P.

Kalinovac Gola Đurđevac

—

proizvođača

stokom rasplodnom kooperanata

Selo

Vujčec

6.

CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKICENTAR

Kategorija

pb.

junica

24938 10259

S

:

STOČARSKI RJ

*

=»

-

-

Z

=.

-

>

10314 2996

5227 4133 10135 13258

Kupac

PK

Bgd,

Sopot

mj .

:

5

a

m

m

127

Red. br.

Ime

proizvođača

9.“ .

i prezime

Đurđevac Virje Virje Narta G. Daruvar Lipovac Končanica G. Daruvar

Matkovl.

10. ll.

12.

13. ;

Juranić F. " Kuček S. Brlek S. Jilek J.

14.

Č.

Majvald

15. Žutinić 16.

— 17.

Tomašković Terešak

O..

J. M.

Dežanovac M. Zdenci

M.

Ivanovo s.

V. Zdenci

I.

Kalinić

18.

19.

20.

Aleksić Černi

F.

Šveda Javorski

21.

S.

22. Lalić 23.

24.

25.

26.

21...

I.

S.

Kustanjek Girčak

D.

Francisković Vinković F. Blažinčić M.

I.

M.

B.

Hanžeković

39.

40.

41.

42.

43.

-

9946

"

9956

-

=

V.

10249 4436

a

-

“

6010

-

2141

.

5937

»'.

2504

»"

=,

.

> :

2495 *

m

Vujčetić

Trojstvo

S.

Zadrugar-komerc.

3933

6808

95

2342

.'

6931

s.

6710

"

13581

TI

3325

,?

24812

a

24837

Đurđevac .Hercegovac Đurđic Daruvar Poljani Ivanovo s.

Kupinovac

I "

>

+

»

m »

»" s

-

25061 10291

+

s.

M.

>

-

Legrad Široko J.

3120

"

Predavac Habijanci Gola

-

Markovinović Kavka M. Gorša M. Černi F.

Šmiljanica

I.

45. Mrak Đ.

46.

47.

Ivanić B. Mirović

Bereš

-

3098

.

4948

>

13217

-

9126

=

10341

5

10329

=

5966

-

2753

:

3150

53.

54.

55.

M.

Pisanica Kupinovac

J.

N.

Stanković Kovačević

= Stanković —

.

*

-

-

p

-

:

»Napredak« nik

M. S.

L. D.

Uređuje

3176

+

15961

-

>

.;

>

-

-

=

15964 15886

>

s

15983

on

3608

»

UREDNIČKI

-

16091

-

Podrin

-

ODBOR

urednik i izdavač: radnika SRH. mljekarskih i uredništvo: Uprava Udruženje Ilica telefon 440-476.

31/III, i dinara Mjesečna pretplata privredne organizacije ustanove 8 mlijeka 4 dinara proizvođače RO OOUR, TiM, Zagreb "Tisak: »Vjesnik« Glavni

Vlasnik

-

OOUR

i odgovorni

Zlatko

za

a

za

—

Zvor-

a

3164 2277

"

M.

:

3920

>

Rača

.

3159

.*

.

-

3641

Pg

Kozarevac Kozarevac Kozarevac Kozarevac Starčevljani

L.

Jakopović Sabolek

a

'

Kupinovac V.

J.

49, 50. .Pavlović 52.

Višnjevac V, Ciglena

S.

Vujčetić

51.

=

-

:

48.

m

5012

=a

Hrsovo

S.

Mlinjarić Vojta A.

Tržić

CT)

,

-

f

44.

m

9852 10287.

10266

=

Predavac Rovišće Ladina St. Glog

Ujlaki S. Šalamon J.

38.

Grđevac

14268

9

Rovišće V. Pisanica

A.

.

37.

V.

M.

30. Jokić N. 31. Hajduković N. 32.

33.

Koščević F. 36.

Grđevac:

Kupac

Kruševac

Banović

35.

V.

pb.

-

Patkovac

28.

29.

Hrastovec

34.

Selo

Kategorija

Mašek

dipl. vet.

Zagreb