Mljekarski list 5-1980

SVIBANJ 1980. |

UMRO

JE

DRUG

TITO

duboko Vijest o nas smrtidruga Tita

je potreslau ne-

djeljno predvečerje 4. svinbja1980.ProglasPredsjedništva CK SKJ i Predsjedništva smo SFRJ slušali suznihočii čitali jui s golemom tugom u srcu. Umro jedrug Tito, kojije naš životi naša legenda.

Ponosnismo

na

djelodruga Tita.Bio je radnik,komu-

revolucionar, nist, vojskovođa i državnik.Maršal u ratu, borac za mir iravnopravnostu svijetu, ne« osnivačpolitike svrstavanja.

U najsudbonosnijim danima našeg opstanka i razvitka nosio drug Titoje smjelo,razboritoi dostojanstveno .pro-

zastavu letersku zan

za

naše revolucije, ustrajnoi dosljednove-

sudbinunaroda i čovjeka.

Čuti riječradnikauvijekje bilaželjai potrebadruga odnos Samovpravljanje kao Tita. naš temeljnidruštveni imao jevelikuTitovupodršku.Bio jeto daljnji korak u razvoju naše socijalističke revolucije.

Drug Titojedao izuzetandoprinosmeđunarodnoj afirmacijisocijalističke Jugoslavije.

Bio je neumorni graditelj ravnopravnihpolitičkih i ekonomskih odnosa među narodima i državama. Bio je građanin svijeta. duboko buduće Današnje i zahvalnedrugu generacije, Titu, nastavit će njegovo neumorno

“66.

djelo.

Poklonila

sam se na grobu dragog Tita

|

VIRJE

našeg

učenica »Prof.

(A.T.) OŠ Hasan, Franjoišla Šignjar« je svojommajkom Hasan Štefom poljoprivrednicom Viktor u Titov na Virja Beograd grob.

Pionirka

—

Ružica

sa

Na

—

slici: Pionirka

Ružica

Hasan

iz

»Čazma-

povratku Beograda, .transovu vozili i Kovačić autobusu, koji uspješno »ČazmaĐipalo (vozači iz OUR-a transa« Bjelovar) iz

na

u'

su

Sretna

da

među

prvimpionirima našegkraja priliku Tita. O tome ću i vidjeti grobdragog svojim k olegicama kolegama ispričati. Koliko sam tih 21 sat to bi ni togadoživjela putovanja, čovjek vjerovao.

Da li bio jeput naporan? autobusom Putovati 21 sat malih stanki svega nekoliko nije lako, meni No sve to rado izdržala. Pridružila sam pogotovo maloj. žalosnoj naših iz svih i povorci, građana krajeva Jugoslavije odalapočast poklonivši i predgrobomnašegvoljenog koji Tita, jeimaorazumijevanja najmlađe!

Bila to kratka od tisuću i imali je priča jedne pionirki pionira, koji tu čast da dođu do Tita 15 | grobadruga Užičkoj Beogradu. o s o —

sam

sam

imala

sve

za

ne

Zege

—

vam

sa

—

sam

se

-

se

za

nas

'

su

u

68

u

:

[o

i

i poljoprivrednici

Napredni

Titov

posjetili

grob

(A.T.) neprekidnoj radnika, vojnika, studenata, invalida došli da i drugih građana pionira, Jugoslavije, koji omladinaca, našli i Titovom se grobu Dedinju, napredni poljoprivrednici poklone Podravine. i mjesta Đurđevca, Virjadrugih BEOGRAD

koloni

U

—

su

na

se

su

povorci Na slici: Poljoprivrednici Podravine Dedinju Titov grob. u

na

na

putu

za

-

.

prilika, poklonimo najvećem pružila da Iz i i sinu domovine smo vidjeli građaninu svijeta.štampe televizije je i kada to Titova ali grobnica vidjeli, skromna, lijepaveličanstvena, naših bit će kako Titov. da to riječi, opišemo. grob vjekovno sastajalište iz svih To Tito zaslužio i naroda i naroda krajeva svojim čitavog svijeta.je i životom herojskim opravdao.

Njegovsprovodpohodnjegovom grobunajbolje da imao kada mir i svih naroda. se borio za pravo, govori, je ravnopravnost Tita. Iako živi što svi u on umro, Zbogtoga ponosni, živjeli vrijeme je kako među Naša dužnost da ga i radnici dalje slijedimo, gradovima je Ivan tako i mi rekao rukovodilac na ove Topolčić, seljaci selu, je Podravine. ekskurzije nimljive poljoprivrednika: iz Đurđevca i Članovi kluba pogledali Virja naprednih »Partizan« JNA vršene i stadion 25. u gdje probe »Muzej maj« Beogradu će održati »Dan za.sletsku za mladosti«, koja vježbu u Beogradu. iz 47 ova Na popovratku Beograda ekskurzija e je Međunarodni Sadu. u Novom ljoprivredni sajam —

Sretni

smo,

da

nam

da

se

našem

se

smo

*

:

sve

nemamo

smo

smo

u

nama.

nam

za-

iz

su

su

se

.

69

Knjige žalosti u povođu smrti voljenog proizvođači mlijeka i mljekarski radnici U

Nad

odrom

Tvojim narod suze lije.

Nad odrom TITO Tvojim narod se zaklinje.

Tebi ćemo biti vjerni i ćemo iti.

Tvojim putem TITO

druga

upisali

Tita

su

se

mnogobrojni

Razastr'o

jesvoja jedra, da oplovi cijeli svijet.

Razastr'o jesvojakrila, da Ga vidi svaka planina.

U za

kutiću

svakom, šapuće tiho, slobodu i pravdu

treba

on

se boriti živo.

I

priroda jesvojedala, što znala. je Sunce zrake svoje skrilo, lio.. a oblak suze je ono

|

Tvojetijelo jenijemo, odmara od se dugaputa, ali živi duh Tvoj, ne prednepravdom bježi. sad

Nesvrstanost

začela

se

od

trojice i to TITO djelo krasi, lice.

Tvoje Gdjegod djelo Tvoje obnavlja.

Naša tako zemlja, mala, hvala! reći sve, Ti,može Ježdovec MarijaBaričević, sunce se

za

zrake

stvara

ZBOROVANJE: »SIRELE« MLIJEKA ROBNIH PROIZVOĐAČA or zborovanje redu sedmo održano I. Kao i svake po proizvođača je godine »Sireli« više od 10. 000 litauslovima određenim predali koji pod mlijeka toku u godine. tvorničke tako i zvane su Za robne premije PE proizvođače kako slijedi: It din. litara 20000 10 po od 1. Za isporučeno 0,15 mlijeko lit. din. litara 30000 20 po od 1 2. Za 0,20 mlijeko isporučeno lit. din. litara 30000 po od više 3. Za 1 0,25 mlijeko isporučeno Posebni uslovi. su

ra

ove

—

=

—

=

=

X

mlijeka pravilniku ostvariti proizvođač robni

kvalitete

jemlijeko može ne II. Ovu premiju

I. Da

kvalitet

za

prema

mlijeka patvorenje kojem radi količina 2. premije mlijeka ostvarenja udruživanjem godini ra2—3 vratiti moralo 3. ako se robnom mlijeko puta proizvođaču kiselosti ili di nečistoće povećanja da ustanovilo se robnom 4. sabiraču prodavao je proizvođaču kojem mlijeka sabirnom na ili više od mlijeko mogućnosti patvorio proizvodnih mljeko količina. radi mjestu povećanja 1979. iznosio 64 u robnih 1973.

I dok proizvođača godini taj b roj godine je održati na bili u 578 tako da nismo na jedzborovanje stanju povećao broj tri to: na već je isto održano nom i mjestu 206 robnih 1980.

IV prodana na Dubravi 9.

1. U godine kojemjeprisustvovalo i iz izvođača KriževciVrbovec. općine zam kojem 123 1980. dana na U 11. IV prisustvovala proizje Novigradu i i Đurđevca Koprivnica vođača iz općine 249 robnih 16. IV 1980. na dana proizvođaprisusvovalo kojem je Bjelovaru i Garešnice. ča iz Čazma Bjelovar, općine robnih Po proizvođača jeslijedeći: broj općinama 182 Bjelovar 72 stručne

1.

službe

ustanove

u

*

|

se.

.

—

u

—

.

.

.

.

.

.

.

Đurđevac

Koprivnica Križevci Čazma

5)

<

115 kae

64 91

Vrbovec

Garešnica

'

3

proizvođača. redu: dnevnom bila ovim Na rasprava po je zborovanjima 1979. »Sirele« osvrt 1. Kratak poslovanje god. kvalitet i 2. Problematika mlijeka proizvodnji otkupu robnim tvorničke 3. proizvođačima premije Podjela redu. dnevnom 4. po Diskusije 578

Ukupno

robnih

na

u

—

Na

diskutirali su ispred »Sirele«: zborovanjimaovojproblematici 1. Družinec direktor »Sirele« Vladimir, generalni 2. Devčić v.d. direktora OOK Milan, »Kooperacije« 3. Franolić rada org.

Dragutin, primarne proizvodnje 4. rukovodilac službe Beljan Milica, plansko5. Marošević Željko, tehnolog kooperacije. analitičke Od robnih ih 21 diskutiralo po proizvođača je ovojproblematiciproizvođač, koji uglavnom postavili slijedeće: kvalitet kvaliteti u službe mlijeka razlike selekcijske komercijalne masnoće, ovim

o

““

a

su

—

.

—

cijene mlijeka kasne isplate mlijeka koje području dobavljača kontrole sabirnim na povećanje mjestima nabava kvalitetnog rasplodnog materijala oko izrade programa ishranu krava muznih ispomoć od strane šofera nesolidnost. i problematika mlijeka preuzimanja pratioca zainteresiranost kreditiranje izgradnje stajskih kapaciteta, mehanizacije i rasplodnog materijala rashladnih terenu laktofriza na pomanjkanje kapaciteta i perspektive proizvodnji proizvoda. mlijekaplasmanu »Sirela« 1979. od 18.728 proizvođača 76.326.000 litara otkupila je godini odnosno odnosu 1978. u ta je 102%), mlijeka plan ispunilo godini otkup iznosi 104%. realizacija proizvođača Od 18.728 robnih više od proizvođača mlijeka koji predali 10.000litara bilo je578 iil 3%, predali 8.278.252 litre su ili ukupno mlijeka 11% od količina ukupnihotkupljenih mlijeka.

Za ove količine »Sirela« dobila robnom je jom mlijeka koje proizvodnj »Tvorničke iznosu od: dinara: isplaćeno premije« je 1.352.439,40 Po općinama: i Bjelovar 448.878,35 2. Đurđevac 150.444,55 3.

Koprivnica 119.210,30 _4. Križevci 308.827,95 5. Čazma 134.368,45 6. Vrbovec 185.606,95 7. Garešnica 5.102,85 Dok 1973. »Tvorničke u iznosu u dije godini isplaćeno premije« 112.428,45 kako nara, u 1979. više 1.240.

95 godini navedeno jenapred i splaćeno 010, je dinara ili 12 više. puta Od 578 robnih više od 30.000 litara1979. proizvođača isporučili slijedeći proizvođači: nestimulativne

—

.

na

—

+

.

.

za

.

—

za

.

—

u

)

u

sa

a

na

u

su

a

ovom

u

.

3

i

:

za

*

u

su

Ivan, Križevci, 2.

Križevci Jagodić Marija, Bukovje 4 5, 3.

G. Čižmeković Ankica, Plavnice 154, Bjelovar 4.

Lasovac ČudinaMile, 137, B jelovar 138/a, 5. Linski V. Sredice Mirko, Bjelovar 6. Veličan Babotok Franjo, 36,Bjelovar

85.680

litara

74.211

litara

52.213

litara

44.817

litara

38.594

litara

34.840

litara

1.

72

Ivšak

Križevci

:

=

7. Lukačić

.

Marijan, 36, 8. Veličan L. Brdo Ivica, 42,Bjelovar 9.

G. Selo Križevci Gašparić Slavko, 44, 10. Lalić Patkovac Stevo, 72,Bjelovar 11. Taritaš Čazma Mirko, Paljevine 166, 12. Lacković St. Križevci 84, Marija, Đurđic Ivanec

Križevci

34.145 g :

-

*

:

.

2.“

|

litara

33.883

litara

32.959

litara

32.312

litara

30.973

litara

30.131

litara

.

mlijeka godini Prosjek isporuke je litre, kod navedenih.robnih 2.334 prolitre, nojproizvodnji tajprosjek je čak 3.545 litre. Na izvođača od 30.000 litara su koji predali iznosio je više kravi sastav kao i ko visoki po krava isporuke utjecalo jepasminski prosjek mlijeka. proizvođačaproizvodnju opredjeljenje po kravi iznosio

1979.

u

iznosio

874

rob-

u

a

ova-

za

"

Zborovanje

proizvođača

robnih

»Sirele«

u

1980.

godini

orjentacija proizvođača, povećanju broja i za: proizvođača mlijeka utjecalo je kreditiranje proizvodnju U

na

ovako

odnosno

robnih

velikom

rasplodnu h»oVBnDE= objekte gospodarske mehanizacija repromaterijal stoku

.

.

.

.

U 127.539.

tu

svrhu

od

267

novih

dinara.

kredita

podjeljeno je godine to je slijedeće: Po općinama

1974—1979.

raznog

u

iznosu

od

i

|

1.

Bjelovar

2. Đurđevac 3.

Čazma

-

95.765.163

ND.

4.053.273

ND. ND.

7.558,761

|

10.420.416

Koprivnica

4.

ND. —

5. Križevci

7.831.028

ND.

6. Vrbovec

846.020

ND.

7. Garešnica

1.064.546

ND.

—

da naš zacrtani navedenih (sredstava) podataka jevidljivo srednjoročni do 1985. trebali bi akcenat rada baciti na i realiziramo plan godine formiranje odnosno kod “novih robnih proizvođača, postojećih povećati proizvodne kapacitete i proizvodnost.

U zacrtano da bi trebali imati 1753 robna srednjoročnom planu je proizvođača sa više od 10.000 litara ili za 1175 isporukom mlijeka godišnje proizvođača više nego 1979. godini. sar Da bi ovo do ekonomski ostvarili trebali bi zainteresirakraja da bi u svrhu te učiniti tizaproizvodnju mlijeka smatramo trebalo slijedetu će: novih 1. izgradnja ili kao i.nabava opreme adaptacija postojećih staja 2. nabava potrebne mehanizacije rasplodnog materijala 3. i nabava osiguranje potrebnog 4. tržištu zbivanja cijene mlijeka morajupratiti na 5. u sigurnostplasmanu 6. telad količine hrane za dovoljne osigurati 7. redovita isplata mlijeka 8. stručnu kako hrane stoku tako u osigurati pomoć proizvodnji Ž samog mlijeka.

Da bi se robne i ostvario u program ovaj proizvodnje srednjozacrtanom trebalo bi ročnom kredita u visini od oko 383.470.000 ND. planu osigurati rada Org. primarne proizvodnje: Franolić Dragutin

Iz

u

:

za

SUHA

TVAR MLIJEKA

oduzeo vode dobili bi suhi ostatak ili bise mlijeku sušenjem sadržaj suhu tvar Suhu tvar čini mlijeka. mlijeka sadržaj mlječne masti, bjelančevina, šećer i mineralne tvari. Obično iznosi kod mlijeka 12,3%. mlječni kravljeg U bezmasne suhe tvari se često mljekarstvu upotrebljava podatak mlijeka, tu bezmasnu suhu tvar ako tvari oduzme mlijeka dobijamo suhoj mlijeka masti. sadržaj mlječne poznati mlijeka« našem Prema »Pravilniku kvaliteti o kravlje mlijeko kojeproizvođači imati bezmasne ne suhe tvari mljekarama smije isporučuju sadržaj od Ta suha tvar računa formuli prema manji 8,5%. mlijeka mljepoznatog dr. Fleischmann-a.

Formula za karskog stručnjaka izračunavanje glasi: 100 X 100 — Sp STM + X X mm 2,665 S Kada

a

se

se

=.1,2

p

STM mm

Sp 74

—

—

—

suha

mlijeka % masti mlječne težina specifična mlijeka tvar

moglaizračunati bezmasna suha tvar mlijekatreba poznavati suhe bezmasne masti. Za brzo težine i 2 računanje mlječne podatke specifične Zato tvari izračunavanje. mnogobrojne tabele, kojeolakšavaju postoje mlijeka mi objavljujemo: ju Da

bi

se

|

'

Tabela

bezmasne

određivanje

.Specif. težina 3,2 3,3

34

mliječne 3,5

a»

tvari

suhe

mlijeka

masti

3,68

3,7

3,8

3,9

41

4,0

829... 881_

42

"8,338,85

1,0290

815

817.

819.

821.

8,23.

825... 8,27.

1,0291

817

819

821.

823.

825.

827

829

831

833.

8,85.

8,37

1,0292

820

822

8,24.

8268

8,28.

8,30

8,82.

8,34

8,40

822

824.

8,226

828

830

832.

834.

836.

838.

838.

838

840.

8,42

1,0294 8,27.

1,0295 830 1,0296 832 1,0297 835 1,0298 887 1,0299 840.

1,0300

827

829

831.

833.

8,35.

837.

839.

841.

8,43.

8,45

829

831.

883.

8835.

837.

839.

841.

843.

8,45.

8,47

832.

834.

836.

838.

840.

842...

8,44.

8,46... 8,48.

8,50

8,42.

844... 8,46.

8,48.

8,58.

8,60

8471... 8,49.

851.

853.

8,55

8,57

.1,0301 1,0302

1,0293

825.

8,84.

8,38.

8,88.

840.

837

839

841.

843... 845.

841.

8,43.

845.

847.

849.

851

853.

8,55.

844...

8,46.

8,48.

8,50

852.

854.

856.

858

842.

8,44... 8,48.

848.

850

852.

854.

8,56.

858

8,60

8,62

845.

8471.

851

853.

8,55

8,57

859

8,61

8,63.

8,65

8,839 842.

*

849.

1,0303 850 1,0304 852.

1,0305 8855 1,0306 857 1,0307 8,60 1,0308 8682.

1,0309

851.

853

855.

8,57

859

8,61

8,63.

8,65.

8,67

852

854.

8,56

858.

8,60

8,62.

8,64.

8,68.

8,68

8,70 8,72

854.

8568

858.

860

862.

864.

8,66.

8,68

810

857

859

8,61

863.

865

8,67.

8,69.

8,71.

8.713. 8,75

859.

861

8,63

8,65

8,67

869

811

8,13.

8,15.

8,17

8,62.

8,64.

8,66.

8,68.

8,70.

8,72.

874.

8,18.

8,78.

8,80

8,64.

8,66.

8,68.

6,70.

8,72.

BITA.

8,716. 8,78.

1,0310

8,65

867

869

871.

813.

8,75.

8178719.

1,0311

8,67

869

871.

873.815.

877.

879.

870.

872.

874.

8,78.

8,.T8

8,80

1,0313 875.

1,0314

8.74.

8,80.

8,76._.8,78.

883.

1,0312

8,72.

8,77.

8,79.

881

UZGOJ

-

8,60

849.

847.

*

za

'

8,80.f_ 8,82

881.

8,83

8,85

881.

8,83.

8,85.

8,87

882

8,84.

8,88.

8,88

8,90

8,82.

8,84.

8,86.

8,88

8,90

8,92

885.

8,87.

8,89

891.

8,93

8,95

GOVEDA

mlijeka, proizvodnji je dosadašnjim odnosno u ovom O kao i o samom ga slučaju koji proizvodi, mlijeku.organizmu stvorili Da bi rečeno. ništa bilo kravi ili o o cjelinu, jednu govedu nije općenito bit će govora o nekim nastavcima u idućim telenju, bređosti, goveda, pasminama o i te kravama ishrani proizvoduvjetima kraju mljekuljama teladi, krmi, nastambe. osvrtom na s nje, posebnim dolazi iz danas izvor dakle, govedarstva, svijetu bjelančevina Najvažniji uveliko Osim i mesa. popravljanju pomaže govedarstvo toga, prekomlijeka tlu lošem na tako na povećati pa grlo može jedno primjer, zemljišta, plodnosti i do zemljišta 10%. plodnost U

nastavcima

bilo

ukratko

govora

o

na

5

u

15

Pi

nivou tehničkih u sve današnjem dostignućapoljoprivredi, govedo se služi tom U toku pa manje rad, pravcu:i razvijaju pasminegoveda. težio.za bioloških osobina goverazvoja domestifikacije, čovjek je mijenjanjem i fiziološku i anatomsku strukturu. a time da, jemijenjaonjihovu Zbogtogaje bivao sve od Visoko organizam udaljenijiprirode. razvijena krava, kojaje stvorena danas bez može ubaciti se ne po poljudskim radom, nju, opasnosti novno time kida proces više od 4.000 To se prirodu, jer dug godina. pitanje izraženo naročito mljekarskoj je proizvodnji, kojaje sigurno komplicirainja od tova i društvo kao takvu više Tako Krava goveda, ju cijeni. primjer: dana 2.100 tržnih litara i donese koja godinu proizvede mlijekajednotele, vlasniku oko starih isto koliko 2,000.000 dinara, dakle, toliko, približno dobije individualni ali hranio bika, kojeg proizvođačjednog je dvije godine.

Druga krave ta što ostala dok bik nepovratno prednost je je živa, je izgubljen, otišao na klaonicu.

To od zašto sštanovmnogo jejedan razloga zemlje jerje nika i intenzivnom poljoprivredom bjelančevinastu proizvode prvenstveno dok Osim meso uvoze. daleko putemmlijeka interesantnija togamlijeko je krava iskorištava hranu 6%. sa meso sa svega roba, prekomlijeka 34%, jer bavili kao kombiniranom su Ljudi odvajkada govedarstvom, proizvodTek 19. formirati u One su se su prve njom. stoljeću počele goveda. pasmine formirale se mliuglavnom u'“pojedinim rajonima,možemoihpodijeliti kombinirani i radni stvoreno ječni, tovni, tip.

Najstarije govedoje radnog zatim i izrazito pa tipa, govedokombiniranog, mliječnog kraju tipa. tovnog Radni veže izravno izvornih kod oblika na tipgoveda divljih gotovo tip i ćud. kojihje domestifikacijom promijenjen temperament Slijedećim zadacima tražio će se iskoristiti da govedarstvu tipgoveda, koji bolje tj. rad bude dobar i mesa.

Tako stvoren kombinirani proizvodnji mlijeka je iz danas već razni kod sad tip kojeg proizlaze prelazni tipovi, kojih je jedan, sad na drugicilj pomaknut prvo mjesto.

Karakteristika kombiniranih čvrstoća goveda svojstava je tjelesne građe i ranozrelost i snažna "jaki ekstremiteti mišići, osrednja konstitucija.

Moderniji kombiniranih više se svojstava uzgoji goveda priklanjaju iskorištavanju U tov ili tov _ svojstava proizvodnje: mlijeko mlijeko.ekstenzivnoj proiztakvo iskorištava i za ali tada uštrb ostale na vodnji govedo rad, proizvodnje.

Karakteristika da su te mliječnog tipagovedaje životinje općenito duge, i vrat također i ima dubok jerkosti dužerastu, glava jeduga uska, je dug jako dio velikim vimenom.

Koža i lako od zadnji trupa jetanka, gipka odvaja na kao da su Po u su tijela, prvipogled izgledaju slaboj kondiciji. spolnosti kasnozrele. tome imamo mesni kod tražimo ranozrelost.

Takve Nasuprot tip, kojeg kosti rastu su a vime razživotinjezbijene, jer kraće, jeslabije trupješirok, dok ima oblik četiri kratke na s noge pravokutnika vijeno, životinja malom Masa treba biti mesa što I prema glavom. upravljena interesantnijoj kategoriji račun III naročito na i mala noge II, kategorije (kratke glava). .

“Na

za

u

-

u

u

a

na

u

za

ona

s

.

masu

a

=

se

a

na

na

se

samo

u

se

uz

u

sve

—

—

se

s

se

a

:

'

a

Mladen

Lendvaj'

VISOKOJ U

VIŠE TAKMIČARA

PROIZVODNJI

MLIJEKA

putaopravdala (A.T.) Sada .su orborbi visoke za u prinose. raznatakmičenja kukuruvisoke borbi prinose takmičenja ganizirana taki da i za, pšenicemlijeka. organizira Prijedlog je No tu sve duhana. ne »štima«, još proizvodnji mičenje u zamislili. to u početku kako su organizatori takmičenja Ivana iznosimo naprei Zbogtoga Slivara, prijedlog jedan iz dnogpoljoprivrednika Prugovca: Podravini više sve se U poljoprivrednici orjentiraju dok se velike količine mlina robnu mlijeka, proizvodnju krave i od s dvijepoljoprivrednika jekaotkupe visoke Zato čudi da zare. me tri prinose je takmičenje malo stočaramlijekauključeno naprednih Tu trebale bi sve proizvođača poljoprivredne prihvatiti mlijeka. akciju korist.

Time bi imali višestruku u Podravini. zadruge Kako to mislite? jednaki rezultati, takmiči Nisu ako Lijepo!

200. takmi1.500—2.000 takmičara ili recimo jednoj općini korist i naše rezerve.

Od čara! zapravo Tu toga,imadu i će biti a i naša poljoprivrednici, zadruge zajednica (jer ne-' oslobođena od uvoza ionako devizna sredstva, kojih mamo dovoljno). da to Slično No i nije njima, dijeledrugipoljoprivrednici. mišljenje kako Treba veća i se organizacijska pomoć, organiziraju. pružiti materijalna borbi za bi se veći takmičenje krugpoljoprivrednika uključioorganizirano *visoke i mlijeku, pšenici drugimproizvodima. prinosekukuruzu, PRUGOVAC

Već

—

se

su

više

.

za

u

se

—

mu-

za

u

—

se

.—

u

su

za

na

u

u

u

DOBRO Na

JE ZNATI Predaveu

ovogodišnjem zborovanju proizvodnji prasadi oni i to i takmičari iz su koji. proizvodnje okupili po prviputa svinjogojske i tu Kada tov odnosno za u proizvode rasplod. takmičenje uključili proizsmatrali kvaliteta tov vrlo materijala vodnju, je jeznačajnu, jer vrlo malen. i a loša,brojoprašeneodhranjene prasadi krimađemo 40% Danas na općine proizvodnih području bjelovarske konmača sa udruženog rada, podselekcijskom kooperaciji organizacijama trolom fonda 3% krmača. krmača od nam cca ukupnog Ta dvapodatka ukazuju loše stanjesvinjogojskoj proizvodnji. na Za 420 rasplodnih takmičenjeproizvodnji biloje prijavljeno prasadi 84 krkod 21 takmičar kojih krmača, kriterije takmičenja zadovoljio je je takmičara

u

u

se

smo

za

nam

smo

|

cca

u

a

n

u

u

a

o

17

takmičenje uključiti uzgajačinajmanje krmače, krmače toku dva one ovoljavaju propozicijama koje jednegodine najmanje da od 420 krmača 84 oprase. svega proPodatak, prijavljenih puta je udovoljilo da moramo uložiti maksimum za napora propozicijama, ukazuje, unapređenje Da to dva osnovna to: i izvodnje.je tako, ukazuju podatka 1. živo kontrolom koslužbe 16 Broj oprašene prasadi pod selekcijske je u i a index mada, prašenjajednoj godini 1,52 mamin 2. u živo neorganiziranoj proizvodnji broj oprašene prasadi je13,5 a indeks prašenja 1,20. kada od Međutim, brojaoprašene prasadi odbijemo komadaštougine 2,5: onda jebrojodhranjene prasadi jošmanji.

OdKOVarajuće naći proizvodnji svinjogojskoj Zbog toga mjesto, kao prva uzgojni mjerajesačinjeni program. odlučili Kada smo se takmičenjasvinjogojskoj proizvodorganizaciju efekte te da: i na konačne odmah a to smo proizvodnje,je pomišljali nji, živo prasadi, broj oprašene povećamo index prašenja, povisimo zaokružimo ciklus proizvodnje, muških kvalitetu rasplodnjaka, poboljšamo — rezultate iskorištavanju, selekcije pratimo ishrani itd. ekonomične komponente uvodimo Dratako to i ovo svako Kao a imadesvojeg »šampiona«, je takmičenje 2 krmače 2 tosvaka iz Predavca. se po gan Bosanac Njegove oprasile puta 11 komada ili 44 kokom i odhranile u prasadi ukupno jednoj godini godine mada. istaći i takmičara a najvećim brojemkrmača, kojijeudovoljio Za je Zvonko Kolar 14 kriz Babotoka. to Njegovih propozicijama takmičenja,je 260 komada ili kom. toku mača u po prasadi 9,30 odhranilo jednegodine je U

mača.

se

mogu

se

-—

2

sa

ali udo-

u

moramo

a

u

na

—

—

—

e

—

u

-

u

—

su

sa

krmači.

dobiveni ovim

problekoji takmičenjem ozbiljnost zainteresirati sudionike da moramo kao i ma, svinjogojske proizvodnje to, se problema koji javljaju tojproizvodnji. rješavanje Božidar Majhen, dipl. ing.

Rezultati

su

ističu

svu

na

u

U GRABROVOM

POTOKU.

kojaje Grabrovog potoka jednu prvihstaja nacrtima. dvoredna sada nalazi đena suvremenim u se prema Stajaje kojoj »Dukat« 10 muzara i Dnevno 80 do 90 litara mljekari dvije junice. isporučuje mlijeka. krave »Fizi« da u kravi mnoge po Zanimljivo je staji koja imajuporijeklo izložbama dobila stočarske Križevcima na u mnogobrojne nagrade je udruge 1923. imala Pamte ta krava da od još godine. je proizvodnju mlijeka telenja Stanko

78

Zatečki

iz

ima

od

izra-

i da

do

telenja

krava

ta

Za

je

imala

»Fiza«

ishranu

muzara

i »Benurala«

tvari

telenja. mogla prije Nije rijetkostje od 24 litre. proizvodnju mlijeka nakontelenja

—

bila

da

dodatcima

mineralnih

zasušiti

teško

se

koristi

kukuruzna

se

koncentrat INA

za

silaža

muzare,

a

s

proizvodi se

u

Kutini.

Z. M.

.R.J.STOČARSKI POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKI CENTAR Prometrasplodnom stokom proizvođača —

kooperanata

ie

Ime

1.

Črnko

A.

2.

Čriiko

A.

:,

Tomašek

V.

4.

Pekarda

V.

5.

Mirilović

6.

Marić

7.

Jureković

8.

Vrban

9.

Rabatić

T.

Rozman

I.

i prezime

-

m

I

=.

S.

N.

Hereković

12.

Gložinić Horvat

Klemenik Klemenik Selnik Koretinec Sjeverovac bik Gradusa Gradusa tele Sasovac Babotok ž. tele Dubavice m

D.

11.

13.

Kategorija

ž. tele

»

m.

,

|

10.

Selo

I. V.

I.

Hrastovljan Struga Sesvete

48

=

.

-

Kupac

pb.

4933

Vojnić

PZ

4922

m

2406

:

2403

Z

655

SIZ

S.

659

O.

Sisak

Er,

639 Vet. st. Varaždin 16289 37171 :

m

m

3380

3374 3368

3370

+

PK

»Velebit«

GospićKooperacija >

Nam

=

a

179

Redni

broj

Ime

i prezime

14.

Hereković

15.

Horvat

16.

V. F.

Martinković

17.

-—

19.

Jantol

20.

21.

F

I.

V.

Sabol

Štefanec

J.

= Ledinko S. 23.

Butina — L Sabr" "24.

F. 25. ĐD. = Žugec Novosel

28.

29.

—

80.

31. .

Mežnarić

35.

135

Kapela

135

M.

Hladinić

M.

130

36.

Blažne S. 31.

38.

M. Šalig Premec S. 39.

F. Valjak 40.

Zdelar T. 41.

42.

Nemec

Črnko

43.

45.

46.

49.

A.

J.

—

i

A.

80

4914

+

3377

>

3345

,

3341

<

3340

a

3337

i

E:

3328

-

3316

S

-

-

=

2

=

Ez

u =

=

=

23

Z

-

-

»

3309

»

3308

3304

ž. tele

4913

ž. tele

4912

S

m

-

:

4910

33

Uređuje

UREDNIČKI

pretplata

urednik

a

Tisak:

za

RO

privredne proizvođače

za

»VJESNIK«

.

>

3310

tele

Kelemen

odgovorni

33

3335

.

23

69

-

3330

m.

Imbriovec

pa

3336

=

e

69

2

3342

.

Imbriovec

=

-

4909

—

4908

-

4907

:

4906

»

-

=

> =

ODBOR

Zlatko

Mašek

dipl vet.

mljekarskih radnika SRH. Uprava izdavač: Udruženje “Ilica telefon 440-478.

31/III,

Mjesečna

80

-

sa

Sražinec Svibovec

Glavni Vlasnik

Kapela

Kelemen

J.

Črnko

44

Kelemen

Tumpić

4915

"

Petar

J.

za

=

Sesvete

=

3375

3348

77

=

3343

s

71

s

3347

3353

Karlovec Struga

Tumpić

3351

ž. tele

Bukovec

Kapela

= FlegarJ.

47.

48.

č

J.

+

Komarnica

M.

Kocijan

3354

3363

Karlovec

Črnko.

44.

m

-

75

=

3355

tele

.

Namjesnik

3359

.

Hrastovljan

I.

sm

mu“.

Karlovec

Đ.

3365

m.

Sesvete

I.

-

a

Mrženica

I.

Hereković

34.

Kapela

Struga

A.

Šoš

33.

31

Apatija Imbriovec Medeljanec Karlovac

J.

Bernat

Bukovec

Sesvete

A.

Vadunec

V.

Karlovac

S.

Kovaček

Kos

31

Petar.

A.

Kušćer

27.

Bukovec

Kupac

3369

-

Karlovac Kapela

22.

26.

V. D.

Vrtuljek

18.

Hrastovljan Županec

I.

Šalamon

Kategorijapb.

Selo

i

organizacije i ustanove mlijeka 4 dinara.

—

OOUR TiM,Zagreb

uredništvo: 8 dinara Zagreb

.