Mljekarski list 12-1979

GOD.

—

.

-

o.

XVI

.

ZAGREB

D

-

-

.-

PROSINAC

.-

“.

-

.

pa

sam

1979.

ma

u

IZLOŽBA STOKE U OZLJU

IV REGIONALNA

godine, Regionalna je Ozlju, rujna i područja općina: Vojnić Vrginmost.

Slunj, Ozalj, Duga Resa,Karlovac, bila izložbe zajednice općinaKarlovac, je Skupština Pokrovitelj bila izložbi Na 4. izložbe domaćin Ozalj. ovoj regionalnoj općine Skupština i kunići i izložena ovce, svinje, konji, goveda(krave junice), rasplodna Kao i te odnosno oprema prethodproizvodi. uzgojpčela, njihovi pčele, zaštitnim sredstvibio izložbama nim upotpunjenmehanizacijom, sadržaj je literaturom. i poljoprivrednom poljoprivredu, sjemenarstvom i vodi kod bila Izložena evidencija. rasplodnaproizvodna grla kojih kao domaćin.

S sudjelovala Ozalj, jeopćina brojemeksponata najvećim izložba

stoke

održana

9.

u

za

ove

a

ove

su

na

za

s

ma

za

se

su

Ozalj

sa

20

krava

i 12

junica

10

krava

i_6

junica

krava

i

Resa_sa

Duga

Karlovac

_—sa1l

Slunj

sa

4

Vojnić

sa

4kravei

Vrginmost

sa

8

2

kravei

krava

_ junica 17

junice

6 junica i

_7

junica

kravu

primjercima spomenuti Ista iz Pravutine Ozalj. je 10,općina Alojza Gojmerac Prema

izloženim

treba

u

178

»Plivu«, II proizvela laktaciji vlasništvo

3926

litara

mlijeka, novčanu jeprimio

vlasnik

Zatim

te

na

navedenoj ponijela od dinara. nagradu 5.000,00 izložbi

šampionke.

Njen

naslov

od slijedile pratilje šampionke: proizvodnjom 6.019 litara Vlasništvo Bedeniković Pere iz mlijeka. je DonjegMekušja, općiKarlovac. na krava od Drugapratilja šampionke je »Jula«,proizvodnjom 3.000 litara vlasnika Križanić Karlovac.

Vlaspreko mlijeka, Ivana, Turanj9, nici dobili novčanu svaki dinara. po dvije pratilje nagradu, 4.500,00 krava

su

»Ruda«

sa

s

ove

su

Interes

posjetioca ove

slijedi: krava

»Zeka«

krava

»Jasminka«

krava

»Ševa«

krava

izložbe

pobudile su

prvo

nagrađene

krave

— Ozalj 3731 1 vlasnik = Maks proizvodnja Jukljević Ozalj 4510 1 vlasnik Bedeniković Ivan D. Resa — proizvodnja proizvodnja

1 vlasnik

»Beta«

proizvodnja

1

krava

»Beba«

4217

proizvodnja

1 vlasnik

krava

»Beba«

3105

proizvodnja 3677 »Ljubova«proizvodnja »Vezava« 3362 — proizvodnja

1 II lak.

Todor

1

Eror

1 I lak.

Miščević

krava krava

Osim

II i III

kako

3110

1085

navedenih

nagradom.

bilo

u

60

Klemenčić

dana

HercegJosip Mile — Kartalija

je lijepih primjeraka i

Antun

krava

Lović Mile

i

Karlovac Karlovac

Slunj Vojnić

Miloš

— Vrginmost

junica nagrađenih s

kretale

nagrade

Novčane

I

nagrada

I

junice nagrada

II

nagrada

krave

——

—

krave

—

su

se

4.000.00

od:

dinara dinara

3.000,00

dinara

3.000,00

dinara

nagrada junice 2.000,00 dinara krave III 2.000,00 nagrada

II

—

-—

junice 1.500,00 nagrada dinara krave 1.500,00 IV nagrada III

dinara

—

—-

IV

Za

dinara

junice 1.000,00 nagrada —

ostale

sudionike

izložbe

nagrade

se

su

od

kretale

|

dinara

500,00— 1.000,00 KRAVA

POSTELJICE KOD

POSLJEDICE ZAOSTAJANJA

ovojnice plodne (placenta, razumijevamo posteljicom da i raste maternici, opskrbplodkoji razvija kovinu), kojimajezadaća, Kad štetnih različitih od i da ga tvarima utjecaja. zaštićuju hranjivim ljuju tada i se pa dozri i izađe iz maternice, nepotrebna, posteljica postaje plod malih kod 3—8 a kod izlazi ona i izlazi. Normalno sati, govečeta izdvaja od li 4 sata. Zaostane naprijed dulje najdulje preživača 1— kako ili tu tada posteljice« vremena, »zaostajanje nazivljemo pojavu denog 2, kod očistila. krava narod preživača. posteljica zaostaje Najčešće nije veli, mehaleži Kadšto različiti zadržava zašto Uzroci razlog posteljica materkadšto maternice prerano pak zatvara), g rljak (npr. ničkoj zapreci nisu a ne ili nica odlupiti mogle ovojnice najčešće steže, uopće preslabo kakove nakon sraštene ako su od maternice upale). (npr. i stidšto iz rodnice tome, Znakovi očituju posteljice zadržavanja katkad no dio ili ili obično nice posteljice, tanji deblji kraći, dulji izviruju biti pomora ne zdravstveno ništa. početku iz ne stanje Opće nje izviruje kad ozliili nisu bio pa To se remećeno. gnječeni težak, porođaj nije dešava, bi Jedino ili zaraženi. onečišćeni nisu odnosno, putovi, porođajni jeđeni i da krava povremeno da iscjetnapinje zgrbljena je mogloprimijetiti slabo ne No stežu, kom. podželuci preživaju, tek, gube životinje poslije Postekoličina i i do smanjuje. te dolazi katkad mlijeka proljevagroznice, i brže zbiva to jače, stane ljeti bakterija, pod djelovanjem gnjiti ljica miris. odvratan širi boju, prljavu poprima pak se Posteljica po staji cijeloj sluznicu Ona kida. krhka i lako koja je rodnice, podražuje nadalje postaje može izazvati i često u obamrla, ponekad upaljena, jako dijelu stoga donjem obrambeni ako to Naročito organizma procesi i teže događa, posljedice. do 3% Tom i u životinja zahvate ugiba prilikom mjeri. pravodobno potrebnoj te ih treba od priklati. krvi, otrovanja Pod

i pup-

organe

u

se

ona

za

za

a

za

nave-

se

u

su.

se

se

se

se

se

u

u

se

s

se

se

se

a

a

se

se

a

se

130

ne

bolesti, trajanje žava da li kanal zaražena odi maternica tome, pa posteljica, jeporođajni oštećena.

Tako izađe li sebi već tri sama npr. po prva posteljica dana, dosta kao što lakše maternice komplikacije rijetko, nastaju (katari). upale Izbaci li tek nakon 4—9 tada se obično posteljica dana, razvije dugotrajni katar ili maternice, dapačegnojnaupala, praćena probavnih p oremećajima dolazi do ili organa, smanjenommuznošću, ponekad prolazne trajne jalovosti. ako zadržava redovito teži No, posteljica preko9 dana,nastaju Osim i teže maternice. poremećaji općegzdravstvenog stanja, upale toga krave mršave unatoč često jako dobroj hrani, povrhtogadulje v rijeme ili trajno neplodne.

Da te treba uzeti da od predočimo gospodarsko značenje bolesti, obzir, krava zadržava 3—5%. možemo oteljenih posteljicu njih Nadalje poslužiti i statističkim neki istaknuti i su podacima, koje prikupili siručnjaci procida od tih bolesti 3% ili bude zaklano jenili, ugiba prisilno životinja, daljih 20% i i 50—60%o oteboluje duljevrijeme ostaje neplodno nerentabilno, kraće ljenih boluje vrijeme prolazne smetnje proizvodnosti (npr. slabija i povremeno 15—20"% krava teli muznost) neplodne; preostalih pak bez ikakvih štetnih posljedica.

Kod i znakovi ovaca i koza, zadržavanja posleljica, posljedice jednake onima kod No kod treba to kao težu ako goveda. njih prosuđivati bolest, to ili bolesti ishrane. je posljedica omekšanja kostiju kojih d rugih nedovoljne Osobito kao oni pak prosuđuju nepovoljni slučajevi, koji praćeni kljenutima Povrh treba da zadržanom (uzetostima). toga znati, posteljicom često od rošca i od edema. stradaju (tetanusa) plinovitih Kad zadržali služimo različitim liječimo preživače, koji posteljicu, osnovi idu da u uklone ili da metodama, koje tim, posteljicu, suzbiju maternice ili da razu i klicama, pospješe uvlačenje normaliziranje maternice, i konačno da zdravstveno No kako su poboljšaju opće stanje životinje. metode čisto medicinski treba ih i zahvati, prepustiti stručnjaku prizvati ga što prije.

I sami stočari ili mogu zadržapripomoći suzbijanjusprečavaii pojavu Tako steonosti da steone vanjaposteljice. valja potkraj dopustiti životinje rade ili da U hrani naporno im treba preseljavaju drugekrajeve. dovoljsoli. Bređe treba hraniti. davati im vapnenih životinje ispravno tj. količine silosne ili sladnih nego prevelike hrane, pivskog tropa klica, hranu.

Steone treba što više punovrijednu životinje puštati slobodu, tj. ih držati stalno Kako do mnogo, valja popogotovo staji. zadržavanja dolazi i i maternice zaraze zaraznim klicama steljice zbog ovojnica vrijeme to dešava a naročito ako teško i ono treba teljenja je dugotrajno što što čišćim i što Ne diljama pomagati prije, uvjetima, stručnije.valja da Ne isto tako smetnuti dopuštati nestručnjacima predugo pomažu. smijemo ni tzv. s bolesti rodnih zarazne Svaorgana specifične (npr. brucelozu). kako ne da zaraziti i kod pomogu smijemozaboraviti, ljudi, koji pomažu ili kod ako Ovi rođaja vađenjaposteljice, naročito, je nagnjila. pomagači zaraziti se samo mogu po i nego mogu rukama, svojunepažnju platiti glavom.

Znaci

i završetak

zavise

o

tome

koliko

se

zadr-

vremena

o

nosno

u

su

se

sa

a

se

a

a

su

u

se

a

uz

u

su

se

a

su

se

su

ove

sa

su

se

za

za-

sve

ove

ne

se

u

no

ne

samo

na

a

ne

u

za

—

se

—

ro-

u

uma

se

ne

181

PRELJE | ČEHALJE kasnu

rade.

To

poljoprivrednici jesen ćete se kuću selu zimsko bilo li koju doba, uvjerit mota Otac da radi staro i mlado. poljoprivredne majka popravlja strojeve, drve»kak i smočnici zupce pokidane šmrčkovica«, djedpopravlja kuhinji nešto hranu i purana. dok baka nim kokoši, guski Djeca grabljama, priprema ili dvorištu ili su oko prema (već sokaku, gdje igraju knjige motaju filma No Tarzan modi. gledali!) jejošuvijek kauboje tome,kakvog rođacima i zimske večeri korištene Nekada prijateljima.

Orgaposjet kod kod tebe. Nažalost TV-emisutra Danas nizirana i mene, prela čejalci. uhodani seoski ritam. nekada mnogome poremetile sije da do kasno bi mi televizor« Puno noć, bolje bilo, puta»zempim Radman trudno rekao iz i si telo, jeFranjo legel postelpočinol Mnogi Dođete točno. nije misle

da

u

na

u

i zimu

ništa

ne

u

se

na

u

za

se

u

se

uz

su

u

za

su

su

su

u

a

u

v

nam

v

sem

Ledina.

okupljaju ukućani, rođaci susjedi. Dekle čehanje se Dečki i pomalo mrmlaju. ogovaraju čehaju, popevaju, pripoveđaju, sviraju, plešu i zađirkivaju.

Na

slici: Na

od

7

se

pak

77

do

let

kartaju,

Podravini.

mjestima moglipokupitimnogim mišljenje u čehalci Još narodni obnašaju prela zaboravljaju. običaji Ipak selo selima.

Jugonajveće Virje (nekada posjetili Zbogtoga podravskim slaviji). bi

Slično

se

u

u

se

ne

smo

182

našim

u

Na

slici: Na

kodela

se

prelu kolovrati kodeli, a prele muko

momlajo,

preslice se sline, vitla cvile, naredi točo, slinom »Em bi govorile, em i jezikom: bi pređo

muče

slinile«.

A.

IZLOŽBA STOKE VARAŽDIN Varaždin

Turković

1979.

je godine regije, stočari te i iz kojoj sudjelovali područja regijegosti svojim grlima područja općine Bjelovar.

Izložbe domaćin a svakedrugegodine, području organiziraju te Marof i Novi jeuvijek drugaopćina regije (Čakovec, Ludbreg, Ivanec, Varaždin).

Na imade oko 63.000 nalazi tojregiji krava, pod selekcijom preko 3.700 krava ili 1978.

5,8%, čija jeprosječna proizvodnja zaključenih laktacija iznosila 3.685 305 dana dok progodini kg mlijeka laktacije,jeprosječna izloženih krava iznosila 4.112 izloženih 3.723 izvodnja kg, majki junica kg.

Od oko 12.000 domaćinstava oko područja otkupljeno toga je 20,000.000 litara ili 1.666 litara po domaćinstvu.

Preko 40 1978. mlijeka proizvođača više od 10.000 litara 54.000 litara godini isporučilo je mlijeka (maksimalno Uručene im Srpak). posebne premije.

Na izložbi bilo izloženo: je 54 krave + 4 krave iz 40 + 4 iz veći Bjelovara,junica junite Bjelovara, i št» ovaca nerastova, izložili brojrasplodnih krmača, rasplodnih konja je udruženi KPD i Veterinarska stanica Varaždin. pojedini kooperanti, Lepoglava Izloženo i nekoliko zatim izložba je konja, prigodna nerčeva, akvarijskih riba, krmnih ukrasne smjesa, peradi, golubova, zečeva, poljoprivredne mehanizacije idr. na

ove

bio

domaćin

7. redionalne

su

izložbe

stoke

te

sa

se

na

ovom

a

se

u

za

a

u

—

su

su

183

šampionkom proglašena jeTisa, oteljena godine, pet teladi i III laktaciji 4.891 305 dana vlasniproizvela kg mlijeka laktacije, Pintarić štvo Mladena Ivanec. dinara iz od 10.000.— Grede, općina Nagradu vlasniku krave dodijelila je »Vindija« mljekarska industrija, šampionsko Stočarski svečano uručio Mirko centar, dodijelio selekcijski je ing.

Hrvatske. Čuruvija, podpredsjednik Zadružnog Kravom

1971.

u

otelila

u

a

zvono

a

saveza

primili Proglašeno pratilja čiji je i 60 krmne kg. smjese. vla1977. j unicom Šampionskom oteljena godine, proglašena je Plava, sništvo iz kojemje dodijeljen Trstenjak općinaVaraždin, Stjepana Vinice, 7.000.— dinara. i 3 pra»Tajfun« vrijedan transporter Proglašene junice vlasnici od 2.000.— dinara i 50 po tilje, čiji primli nagrade kg smjese.

Vlasnici ostalih dobili od po 800.— grla nagrade dinara, prigodne svi diplome primili izlagači.

Tim rad stočarstva toga popovodom, višegodišnji unapređenju Hrvatske od centra diplome: primili prigodne dručja, Selekcijskog vet. Varaždin Mr. Franjo dipl.

Premuž, Klir vet.

Edo,dipl. Lepoglava Jambrešić inž. Varaždin Franjo, dipl. kontrolni asistent Čakovec.

MezgaMijo, i 7 krava

su

vlasnici

po

3.009.—

dinara

su

su

su

a

su

a

za

na

su

S.

184

B.

UZGOJ

RASPLODNIH

BIKOVA DOMAĆE (SIMENTALCA)

|

Uzgojeno U domaće šarene cilju paunapređenja govedarske proizvodnje, posebno se na naše od 1974. smine, koja uzgaja najvećem p odručju republike, godine rad i počeoje ispitivanju proizvodnih svojstava goveda uzgoju rasplodnih bikova. obuhvaćeno društvena Programomgojidbene izgradnje govedarstvu, je sektoru i 300 krava cca čine osnov kooperaciji (bikovskih majki) k oje svake odabire programa, i 7 bikova iz uzgojnog godine najkvalitetnijih centara UO Hrvatske i kao i vrhunskih bisperme drugih r epublika, kova spermom bikovske Evrope, čijom planski osjemenjuju majke. telad testnu stanicu do Najkvalitetnija doprema Varaždin, uzgoja 365 cca i centre UO ili dana,ocijenjuje plasira prirodni pripust.

U programa bikovskih provođenju učestvuju: proizvođačimajki, centri služba veterinarska te stručne i UO, selekcijska Hrvatske, služba, vlasnici naučne Hrvatske. institucije Do sada stanice 150 od UO je dopremljeno preko bičića, čegaje 75 40 ostali izlučeni. uzgojeno bikova, prirodni pripust bikova, Ovih dana stanici Varaždin četrnaesta upravo u testnoj grupa je ocijenjena od 15 bikova.

Bičići od 30. 6. do 31. 8. 1978. oteljeni razdoblju godine, stanicu od 24. 8. do 3. 11. 1978. dopremljeni godine.

9 bikova

.

ŠARENE PASMINE

za

centre

UO.

za

na

u

nom

a

se

za

uvoz

se

se

u

u

za

za

u

za

za

su

su

u

a

u

Osnovni

podaci uzgojene (testirane) bičiće

za

—

prosječna

kod

prosječna

težina

132

kg

120

195

kg

dana

599

kg

1.656

gr

129

cm

starost

ulazna

—

prosječna

u

prosječna

sa

prosječni

prirast

prosječna

grebena

prosječna

trupa

težina

—

težina

—

—

dnevni visina

—

dužina

—

—

—

—

—

—

—

—

dolaska

prosječna prosječna

prosječna

dužina

365

sa

prsa

dubina

stanici

u

prosječna

širina

dana

365

bokova

širina

prsa

dana

153

cm

sa

365

dana

52

cm

52

cm

67

cm

dana

51

cm

dana

201

cm

23

cm

dana

365

sa

dana 365

sa

sa

prosječan

cjevanica

prosječna

4. 9. 1979.

težina

dana

365

365

sa

dana

64

sa

zdjelice 365 prosječan obujamgrudi opseg

stanicu

u

sa

365

dana

632

kg 185

vrijednosti indexa, ocjene tipa uzgojne I i Ila će centrima klasom, koji prodati jenjeno je umjetnoosjemenjiII klasom 3 bika 3 bika će i prirodni ocijenjena prodat pripust, vanje, izlužena iz uzgoja.

Na

i oblika

osnovu

9 bikova

i

se

oci-

za

su

se

za

su

EFE

za

OPBo

ocijenjene

I i IIa

bikove

podaci

Osnovni

TEŽINA

klasom

Otac

Mati

Oteljeni,

Luna

1. 7. 1978.

669

I

3. 7. 1978.

709

I

662

IIa

617

IIa

1.

3211

Efeb

2.

13454.

Mons

3.

13455

4.

5147

5

4278

6.

7540.

_— Efeb Šerif

7.

25163

8.

9.

— Mons Milova __ Rojal_ _ Fana

Jelenka

IIa

VinkovićĐurđevac Magdić Đurđevac Frtalić Koprivnica Dlaka N. Gradiška Rosić Vrbovec Hunjet Žabno Cesar Kundakčić Graberje

IIa

Car

10.

7. 1978.

27.

7.

Beba

26.

7. 1978.

623

IIa

8. 1978.

10.

8. 1978.

2873

Pronco

Basna

19.

8.

7485.

Šerif

— 629 —608 - 661 —

IIa

Rojal

—Jasenka

10.

Koka

_ —

Dika

1978...

2. 7. 1978.

Trojstvo

.

614

1978.

mara

Vlasnik

Klasa

IIa

Vrbovec

dodijelit posebne premije skladu 10.000.— što ih po programa goprovedbom dinara, gojidbenog fond i vedarstvu stočarstva dodijeljuje Samoupravni unapređivanje razvoj Hrvatskoj.

Vlasnicima

navedenih

bikova

će

u

se

u

s

iznosu

od

u

za

u

S.

KUKURUŽNJAKA

UMJESTO DUBRAVA

DONJA

kuružnjake, virjane

i slične

SILIRANJE

godina je izgrađivati pred kukuruz. se pospremao ambare, gdje

Još

—

B.

bilo

par

u

ku-

modi

Najnerentabilnijiiskorištavanja drugač: agronomi i do 40% time kukuruz kukuruza u pohranjen kukuružnjaku, jer gubi je Poiz Kloštra kaže Ivan nam poljoprivrednik Krupski, napredni vrijednosti, dravskog.

Denes

način

vele

nam

se

—

Sada

je

u

modi

kukuruza?

siliranje

praktično, boljerentabilnije. je jemoda, dozrio. iskoristi iako vremenu, Poljoprivrednik dobije nijepotpuno Siliranu hranu vrlo rado iskoristi i kukuruzovina (stabljika kukuruza). veći. znatno i krave a i mlijeka je jedu, prinos —

ruz

Ne

samo

da

to

i

Kuku-

i

na

se

a

se

Ukratko

sve

će više kukuruza i sličnim

kukuružnjacima 106

nego

završiti

u

spremištima.

silosima, manje virjanima, a

sve

u

Na

slici: Poljoprivrednici

Dubravi,

Donjoj

gdje

Kloštra

Podravskog

promatraju

silirani

u

posjetu kojim

kukuruz,

tovilištu

modernom se

u

junad.

tovi

A.

Turković

TRAKTORI | NA SVADBI Dalmaciji lipe« ružne«, i Podravini svatovski i Prigorju, Bilogori, Prekcdravlju, Međimurju običaji naših doba.

Dan zimsko imade svatova poljoprivrednika obnašaju Najviše Dan žena Novu rada. Naime i Praznik tada može Republike, godinu, obitelj, rođaci i vrši »po starinski« ili »po prijatelji najlakše sakupiti.

Obnašanje Po svadba mladenci odu i kumovi novom obavlja jednostavno: k zatim čitava svita ode nekud hotel večeru i matičaru, zajedno gotovo.

No starinski« naši svadbeni »po poljoprivrednici obnašaju jošuvijek običaj. »Kak mi nebi i oni pri nam« stara smo zakaj je pridrugemgostili, uzrečica. podravska kada Podravini mladenko Zato sretnete u iznenaditi, postelare, nemojte i slične svatovske No i tu vode po povorke. venčanje, zdencu, cvrtju Kako

imademo

u

svadbu

i svadbu

»na

tako

»na

se

u

u

za

se

se

novom«.

se

u

se

na

se

se

na

na

se

187

i traktorskim

traktora Zlo

ne

svita Donjim Zdjelicama u (čitava svatovska na povorka par biti »bez Jasno, da traktoristi moraju maligana«. prikolicama).

spi!

Nekada

promjenila. traktori. konjezamijenili

malo su

Svatovska

slici:

Na

stvar

se

svatovi

prevozili konjskom

spregom,

s

A.

sada

Turković

KKKKKKKKKKKKRKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKK

UDRUŽENJE

ZAGREB MLJEKARSKIH RADNIKA SRH MLJEKARSKOG LISTA | UREDNIŠTVO

—

—

proizvođačima mlijeka —

suradnicima i pretplatnicimalista

—

ŽELI SRETNU

I USPJEŠNU

NOVU

1980 GODINU

kE>H>H>E>E>xH>E>E>E >E>E>>R>R>E >E>xH>H>E>E>E>H>R>b 3E>E>E>E>H>HHR>H>E HDR >H >b>R>E2E>E>P>H>E>E>E bb

188

E EH

EE

2

ED

POLJOPRIVREDNI Promet

Red. br.

—

rasplodnom

proizvođača kooperanata

stokom

prezime = proizvođača Ime

R. J. STOČARSKI

CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKI CENTAR

i

Kamenar

N.

Selo

Kategorija pb. ž. tele

Trema

24958

I.

Đurđevac

krava

2310

J.

Tomica

F.

bik

"n

om onogŠuliček S.

Konak

S.

Poštić

Lazina

Ivančević

I.

S.

Vrček

Krivaj Svibovec

Šarko

I. Z.

Poljanec

Vađunec

I.

Sesvete

Z.

Struga »

Kosir

Đ.

3

Čukolin Kotiščak J. I.

I.

Jantol

Mrežnica

Sesvete

Kapela

Vrtulek

F.

Vađunec

P.

Sesvete

Vucković

ĐD.

Apatija

Magić

I.

Pozder Kišić

Z.

M.

iLi

junica

ž. tele

Nedeljanec Strmec

Bačić

Stevo

Hladne

Vode

7378

Vet.

pre

j

Varaždin

st.

4022

EL)

ZK

Marof

Novi

»Sloga«,

3194

m

vStočar«, Zagreb :

3196

1"

S

3197

ELI

>

3202

EL]

>

3179

PLI

3151

EL

3186

ELI

3190

3191

bi

JR

1?

13041

3193

bj

1"

RengelJosip V. Črešnjevica

4024

ELI

Jalžabet

'

13036

3322

"n

[7

Trnovitica

8170

1

Vahtarić

Bremec

tele

m.

Fodrovec

Kulijaš Josip M.

Barusić

Stjepan

Matoić G.

'

Hodalić

Kupac

3189 4685 4678 46830

:

Vet.

st.

Zelina

<

a,

"

>

>

»

i"

189

----4

Red.

prezime Selo — proizvođača

br.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

i

Ime

— Z. Pozder = Hladnić < M. I. Čukolin A. — Kalajković Petrović M. — —Drkulec S. M. Kundakčić — Kolarek

32.

33.

34.

—

41.

42.

43.

M.

— Golštajn —ŽugecM. Marković Đ.

— V. <Bregovac Severović F. — Linskil.

49.

M.

>

»

:

Dubrava

junica

_

a

Polje

Žavnica Lovinac

Šijušić M. —Popović F. Bobovec — —Rumek

51.

(Černi

52.

Bašek

F.

53.

Beneš

S.

54.

—Kalinski

53.

—Kapka

J.

F.

F.

S

4707

2673

,»

Vet.

st. Zelina

3180 2673

3081

2

Đuro, Graberje st. SI. Vet. Požega Bilim

3071

m

3080

»

2494 2388

13592

»

B Zagreb »Gruda«,

13701

ž. tele

1300

6044

1

»

2

S

Virje

.

Mlinska

PIK

Aleksinac

Kooperacija

538

»

152

»

m

.

»

ž. tele

4459

»

krava

486

»

9786

"

»

>

s.

Mala

687

junica

Gola Novigrad

Stevo,

>»

5519

Sredice

Pucarin

999

Cirkvena

Rovišće

»

OOUR

1021

Ivanovo

M.

4709

Ivanska

i

F.

Kupac

3094 krava

Grub.

V.

50.

190

,

S

»

45.

48.

Krivaj Graberje

krava

Bražinčić

47.

bik

Tekić

Luka

V.

44.

46.

3,

Preščevac

JambračP.

39.

40.

»

S.

Bukovac Bohec

=

.

>Matijević F. Bukovac S. —

37.

38.

Donje Nedeljanec Karlovac junica ž. tele Mrežnica Graberje Vratno

=

35.

36.

M.

Kategorija pb.

=

o

,

S

9810

»

9877

»

5012

»

2671

i

2681

»

V.

Zdenci

5681

»

M.

Zdenci

5526

»

5674

»

Daruvar

.

»

IN MEMORIAM U

96.

godini prestalo je dr VINKA MANDEKIĆA jedprof. od članova Savenog najzaslužnijih i tehnipoljoprivrednih inženjera čara biprvog Hrvatske, profesora i člana linogojstva osnivačkog vijeća fakulteta GospodarskoZagrebu. šumarskog kucati

srce

za

u

Poljoprivredna gubijedod istraživača nog prvih samooplodnih i hibrida kukuruza Evlinija naša ropi, poljoprivreda najpoznaagronoma tijeg popularizatora ke i autora naše prve tehnike, knjii osnivača ge o umjetnimgnojivima Mandekićevog gospodarskog priručnika 53 u selima širom od Dravopo koji je proteklegodine sijao znanje Jugoslavije do 1/2 grada Bitoljapreko milijuna primjeraka.

VINKO rođen 3.

1884.

Nakon MANDEKIĆ je listopada godine Kraljevici. mature završio Više učilište Križevcima. sušačkoj gimnaziji je gospodarsko U Križevcima livadarstvo i predaje bilinogojstvo, fitopatologiju, nastavlja rad na vrlo rani ozimi ozima selekciji (pšenica Prolifik, ječam, zob, provodi i crnozrnom Križevčani kao pokuse krumpirom sojomkoju prže nadomjestak Još 1908. proveo kave). godine j euspješno pokuse umjetnim g nojivima Otočcu i društvo 5 vagona.

Godine 1913. gospodarsko jeraspačalo prvih našu ili prvu izdaje knjigu umjetnim (Gnojidba uputa upotrebi g nojivima i gnojiva gnojidba livada).

Kao član osnivača dva Visoke asistenta škole vijeća poljoprivredne Beču fakulteta i pripremaotvaranje GospodarskoTvorničkoj ulici br. 10 1919.

Kod (danas Klaićeva) godine počinje prvimpredavanjima. šumarskog nastavnom semestre slaže velikim rasprave programu kasnije sati teoretskih da za našu važni brojem predmeta, poljoprivredu predmeti kao voćarstvo i budu neobavezni.

Prof Mandekić ostavvinogradarstvo podnosi ku i kao i zatim šef zapošljava županijski gospodarski izvjestitelj odjeljenja oblasti. Zadatak s primorskojeprovedba pokusa umjetnim g nojisredstvima novih ratarskih sorata i voćarskih vima, zaštite, širenje kultura, krajiške novih stoke i i opreme pasmina suvremenije (željezni plugovi, sijačice dr.) tzv. uzornih ratara O selima. tih putom stanju p oljoprivrede godina Mandekić veli: »Vrlo drveni ili Tim mnogo jeupotrebljavan poludrveni plug. tlo. samo vidio drvenim sam ore plugom pročeprkalo Često gdje plugom 4 vola ili 2 2 vola ili 2 krave i 1 oko te stoke 2 do 4 konja, konj, čovjeka. mislio da kod i stoka što će Uvijek takvogoranja p ojedoše ljudi i posijati požeti.« U selu Gline Mandekić 1926. budućem Bačugakraj godine dobavlja rataru Stevanu U Čorkoviću željezni plug. nedjelju okupljeni seljaci kako vučen volovima treba ga držati), oduševljeno gledali plug (ne Stevan kukuruza Hrvatica dobio kao nikada jezasijanim sjemenom prirod znanost

u

a

nau-

“

u

u

u

u

a

a

s

s

u

o

o

uz

u

u

o

za

ne

se

s

a

se

mu

u

sam

se

se

s

a

sam

sve

ono

uzor-

nom

su

sam

ore

a

prije.

191

_—-—

Njegovi brojni pisani dovoljni popunu jedne poljoprivredne 20 znanstvenih 40 i knjižnice.

Napisao jepreko radova, preko knjiga brošura, slovenskom, velikom izašle i (latinicom koje brojuizdanja ćirilicom, listovima i mađarskom U dnevnim i stručnim njemačkom jeziku). je napisao tisuće uredio stotine listova članaka, je brojeva poljoprivrednih (Gospodarski Mali Bio stručni Jutarnjeg prilog lista, stočar). je savjetnik Seljačkih novina, kola i urednik Ratarske Narodnog knjižnice.

Prof. Mandekić fakultetske udžbenike i Bilinoprve jenapisao (Ratarstvo svom kalendaru. po gojstvo), najpoznatiji džepnomGospodarskom je Od 1926. do 1979.

53 uredio godišta Mandekićevog godine je gospogarskog kalendara 1/2 sa preko milijuna primjeraka, koji jesvojim uputama, savjetima i iz svih grana stručni podacima poljoprivrede glavni postao savjetnik poljoi koristan privrednicima podsjetnik agronomima.

Za velike dr Vindko Mandekić izabran svoje zasluge prof. je počasnog člana Saveza i tehničara Povodom 50 inženjera Jugoslavije. godišnjice Poljofakulteta i 300 sveučilišta proprivrednog Zagrebu godišnjice zagrebačkog moviran doktora.

SRH naučni rad je počasnog Savjet dodijelio je životno za nagradu djelo. vedrom i 1 Svojomljubavi poljoprivredu, marljivošću upornošću, lom naročito dobrim kardiolozi 1926. srcem maravi, (zakoje još godine rekli da dr Mandekić 70 neumorno slabi) prof. jepreko godina sijao z nanje širom Jugoslavije.

Počeo kad dobar rukom bio je vrijeme drvenog pluga je sijač najveći neizbrisivo naše proizvodnje, majstor njegovo djelo je ugrađeno povijest vrhunske i rezultate poljoprivredne znanosti, obrazovanjadanašnje poljoprivrede Jugoslavije.

Neka slava dr Vinku Mandekiću! prof. jevječna radovi

su

su

za

u

na

a

za

u

za

za

mu

za

vese-

a

su

u

a

u

OBAVIJEST O NOVOJ izmjeni

Odluke

CIJENI MLIJEKA

prodajnoj cijeni mlijeka, kojaje objavljena listu SFRJ br. 60 od 23.

Službenom 1979. studenog godine, povišena jeotkupna od do dinara po masnoj (prodajna) mlijeka 1,18 1,67 cijena jedinici.

Nova će od 24.

1979. otkupnacijena mlijeka primjenjivat studenog godine.

Prema

o

u

se

Uređuje Glavni Vlasnik

i izdavač:

i odgovorni

Udruženje

pretplata a

Tisak:

192

.

NIŠRO

urednik

za

za

dipl. inž. Dinko

31/III,

telefon

privredne proizvođače

»VJESNIK«

ODBOR

radnika

mljekarskih Ilica

Mjesečna

UREDNIČKI

—

SRH.

Kaštelan

Uprava

440-476.

organizacije i ustanove 3 dinara. mlijeka OOUR

TMG

—

POGON

i

uredništvo: Zagreb

6

dinara.

VŠ