Mljekarski list 8-1978

“pala

pau

ok

o.

Daj jeko“ Petar

vj

tv

E

Slane

Uzgoj

telad iu

w .O x g b

4 s)g

too wWn & o o e 4) g

>

POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE R. J. STOČARSKI SELEKCIJSKI CENTAR

—

TEHNOLOGIJA: bilo

broju je prošlom broju

U hrane

a

nama

tekuće

u

HRANIDBE

govora ćemo zadržati

ovom

i othrani

hrane

TELADI

o

othrani se

na

teladi

velikim

othrani

teladi

tekuće minimalnim količinama

tekuće

količinama

količi-

ograničenim hrane.

manjimkoličinama telad teladi. Kako radi hrani odbijanju polu Zapravo koncentrahranom: krutom do pune prohtjev sitosti,pokazuje mlijekom što ubrzava hranidbe način i tom predželuca omogućava razvoj Ovaj sijenom. to krmiva voluminozna brži raspolažu, najviše gospodarstva kojim prelaz da smatrati Može vodi i ovaj je proizvodnju. najracionalniju koji je put hranidbu hrane tekuće količinama othrane sistem najpogodniji smanjenim Prednosti tov koristiti će kao i.za teladi junadi. telad, koja rasplod robni količini vrši ušteda što zato proizvođači mlijeka (koje očituju fiziološku sistem ima da što više realizirati i ovaj drugo, tržište), nastoje način telad i ubrzava osnovu, ranije postaju predželudaca taj razvoj jer preživači. i metabolički funkcionalni organa, Za probavnih razvoj anatomski, Poznata teladi. hranidbe način ročito je značajan odlučujuće predželudaca, hranidbi da razvoj h ranom) (tekućom mlijekom dužoj je činjenica,je pri “ usporen. predželudaca je fizičkim povekrmiva Kruta stimuliraju utjecajem svojim (koncentrati) i mišićne i molitet stijenke buraga razvoj (pokretljivost) ćanjevolumena, sistema kod našim U aktivnosti. ovoga fiziološke postoje uvjetima njegove količinama vrši hranidba punoda smanjenim varijante, mogućedvije količinama ili masnog mlječne izdvojena mast) smanjenim nije mlijeka (kojem zamjene. količinama punomasnog teladi Hranidba mlijeka. smanjenim a) 8 kroz lit. dan 6 od količini Telad tjedana. mlijekom napajasadrži količini tvari količina Ova je koja hranjive esencijalne mlijeka dnevOstatak obroka. biološke vrijednosti potrebne neophodna osiguranje tvari i količini nih nadomješta h ranjihiv drugih proteina energije, potreba žitaricama Jednostrano i starterom po prihranjivanje sijenom volji. i vitaminima mineralima bi do deficita dovodilo proteinirna, periodu rezultatima. slabim odražava što proizvodnim teladi muške othranu sistema rasplod ovog preporučljiva Varijanta krava NP. ovoga i BM od »bikovskih Drugavarijanta nadprosječnih majki« količinama teladi othrana sistema ( ili mlijeka regeneriranog ograničenim je zamjene). mlječne hrane od tekuće teladi također (mlječne odbijanje planira Ovdje žensistema starosti.

8 ovoga pogodnaje uzgoj Varijanta mjene) tjedana tov telad kao i junadi kasniji namijenjenu materijala, rasplodnog skog dva U farmama. teladi prva koristi tjedna industrijski uzgoj Mnogo sloboddrži nakon kavezima suhim drži telad života toga steljom, iz. od teličarnicima, većim Nije zgoregponoviti prošlog no skupinama teladi

Hranidba

se

hrane

tekuće

s

ne

se

ranom

o

za

ona

a

na

se

u

za

za

se

za

na

se

se

a

na

na

se

:

“

a

na-

sa

se

:

sa

na

u

se

u

za

u

samo

se

sa

u

ovom

se

.

za

za

za-

se

za

s

za

za

se

..

u

114

na

za

se

sa

u

u

a

se

broja, krmivo zamjena) ako

netko

odluči

varijantujeregenerirano mlijeko (mlječna od masti sastavljenoobranogmlijeka prahu, ž ivotinjske i dodatka vitamina, antioksidanata i minerala, antibiotika, emulgatora.

Prije hranidbe vodi. Prema iskustvima i toploj otapa istraživanjima najbolje ako 15% vode kroz iskorištenje postiže, jekoncentracija otopine (6,6 k g 1 suhe Plan hranidbe količinama kg tvari). jeograničen regeneriranog mlijeka kod odbića 8 (mlječne zamjene) tjedana. dob reg. otopina lit "starost tjedana mlijeka (kg) 1—2 s 0,10 2—3 6 0,30 6 3_4 0,50 5 4—5 0,70 4 5— 0,90 .6—7 3 1,20 6 7— 1,5 1,50 8— — 1,70 8 9— — 1,75 9 _ 10— 1,80 10 _ — ll—12 1,95 11 12—13 — 2,00 _ i vode Sijena daje _po volji.

Do težine teleta od 120 utroši 20—25 kg kg suhogregeneriranog mlijeka litara 100 oko startera i 50—60 (200— mješavine), kg kg sijena.

250 Othrana teladi se

za

da

ovu

u

se

u

se

s

|

—

se

se

minimalnim

Kod

količinama

tekuće

hrane

odbija tjedana, fiziološki od tekuće hrane.

Količina granicama najranijeg mogućegodbijanja utrošene tekuće hrane kreće između 70—100 lit vrlo kvalitetnih dopunu kako bi telad konzumirati.

Prema telad startera, mogla ispitivanjima pred odbiće trebala bi konzumirati 350 grama startera.

Pri tako ranom najmanje odbiću doprirasti neizbježno maleni, zbog nemogućnosti konzumiranja suhe hrane i sistem pa voljno najkvalitetnije.

Ovaj nije pogodan uzgoj teladi kod individualnih iako uvrstio da ga proizvođača namjerno znanstvenih proizvođači upoznaju određenim .stremljenjima preokupacija bih tome dodati da da tako znatan području.

Mogao nijeisključeno nema dobi.

Osim zastoj porastu nepoželjnih posljedica kasnijoj toga ovaj sistem nema niti ekonomske sadašnjim prilikama znatnije prednosti.

Ivica Dipl.

KATALINIĆ ing. ovoga

sistema

telad

se

od

starosti

u

se

3—5

dakle

u

uz

su

one

za

sam

se

s

na

ovom

u

u

u

NOVA

GOVEDARSKA

FARMA

U ČEPIĆU

otvorena od ČEPIĆU,krajLabina, jejedna najsuvremenijih govedarskih farmi farme 500 Slobodno Hrvatskoj.

Kapacitet je grla. držanje 12 26 boksovi telad do 7 dana 15 i veteporodilištem grla, razdoj grla, grla rinarska ambulanta. i boksovima individualni Izgrađen je teličnjak 56 kao i boksovi 200 Izmusmještaj grla grupni smještaj kapaciteta grla. zište 32 te cisterne za 10.000 litara dvije jedinice, (2) prihvat mlijeka.

U

u

sa

za

sa

za

za

sa

muzne

115

a

>

onom

mama

o

u

a

oko

400

sistem

izđubriva-

dvodjelni kapaciteta Nadalje krute tekuće i materije. od izdvajanjem g noja pročišćivaćem njetekućeg doiz uvezene, holstein krave a U dijelom dijelom pasmine, uzgoju dana 305 litara 6.920 kravi Planirana po proizvodnja je uzgoja. maćeg. dinara ili 13.350 dinara po iznosi 36,675.000 investicija Ukupna laktacije. učestvovali > kravi: KJE U kreditiranju sa". banka 40,20%: Riječka %o fond sa.

20,9 Samoupravni %/o 20,9 banka Međunarodna %/o Pula sa 13,6 »Puljanka« te i Pula Fondovi Labin, %% učešće vlastito 4,4 z 100,00%4 OOUR Rabac proUTPP farme Investitor Labin, »Poljoprivreda« je U Varaždin. izvodi radove a »Hidroing« Zagreb, »Agroinžinjering« jektant je ženske i i 236 krava od 311 farma farme okviru junica rasplodnih postoji smeđe teladi pasmine.

3.435 iznosila 1977. po Naturalna kg je godini mlijeka proizvodnja masti.

4.192 iznosila 305 kravi, dok 3,64% laktacijska; kg dana, je Uz dehidraciju ranije kapaciteti odgovarajući izgrađeni objekte što kao svi lucerne, postoje preduvjetiS. B. području proizvodnju čiju i dr. klima zemljište, POLJOPRIVREDNIKA NEKI UDRUŽIVANJA PRAVNI ASPEKTI OOUR-a S.RADNICIMA PROIZVODNJU ZAJEDNIČKU U silos

betonski

vagona,

za

sa

su

."/

u

su

-

-

sa

-,

—

.

ove

ove

M

u

na

u

za

su

ove

na

za

ovom

naU

su

radnika

udruženom

rad udruživanja Dosadašnji od strane određena da ukazao i radu bojaznost je postoji poljoprivrednika odnosa a građanskog kooperantskih naslijeđen iz koji je poljoprivrednika, udruženom Zakona forma bili pravna radu. prava, do donošenja koji elemente neke i ćemo kratkim Ovim objasniti iznijeti pokušat izlaganjem koji proizvodnje, zajedničke kod zasnivanja udruživanja koji pojavljuju sl.

RR prave fes sumnjui lemenat 1. prvo Ovajpojam »trajnosti« odnosa. trajnosti Kao to je odobveza iskazati hoće kao nego treba shvatiti kao vječnost pojamkojim odnosa obveza iskazati hoće ti ZUR-u po trajosnovi; trajnijoj Pobiti ti ZUR-u godine. po odnosi trebaju preko jedne osnovi; trajniji nijoj neodređeno odnosi se vrijeme. da zasnivaju t umačiti treba jam »trajnosti« društvu našem biti odnosi Ni stalnost. kao mogu kom Ni jedni slučaju odnosi mogu stalni. kao zabetonirani proizvodnje zajednićke Utemeljeni neodređeno zasnovani ako i otkazati vrijeme. mijenjati uvijek utvrđen odnosa sporasvaki element može samoupravnom se Mijenjati ili Prijedlogizmjene dopune proizvodnji. zajedničkoj tj. udruživanju radu. udruženom ili radnici može dati poljoprivrednik i može Otkazati poljoprivrednik sporazum proizvodnju zajedničku odnosno od dana dana radu“ po udruženom i radnici'u zaključivanja. godine proteku obveze i stečena nužno treba prava rok Otkazni trebaju postojati; jer.se stečena otkazu O otkaz. izvršiti bez obzira u.pravilu utvrđuju uvijek odi obveze Stećena rok i oblik i prava i prava razriješavanja. obvezenjihov rada

oko

..

i sredstava

u

.

nam

o

su

,

a

se

s

|

'

.

ih

ne

se

nosa

na

se

na

na

u

ne

u

se

na

su

u

za

o

zumu

u

dia

:

ne

na

se

116

<.

_

<

en

o

o

sooo

m

ra

Poena |

se

udruženih

amortizaciju je ispunjavanje Po obveza iz stečenih sporazuma. prava zaključenog godišnjeg razriješenju i obveza iz svaki odnos tim zajedničke proizvodnje.

No, poljoprivrednik prestaje kroz odnose pravo ugogubi suradnje kratkotrajne tj. mogućnost godišnjih i ad hoc odnosa i izv. pa varanja (otkupa) uključivanja organizirani otkup ako selu odnonso sela skupini kojejeorganiziran. postoji 2. oko element vlasništvo i strahokojeg pojavljuju Drugi je sumnje U članu 281. Zakona udruženom radu da zadržava stoji poljoprivrednik vanja. tim misli svako pravo pravo vlasništva, pod (stvarnopravni odnosi) i sredstvima rada zemljištu kojejepoljoprivrednik uključiofunkciju zajedničke proizvodnje. radi fizičkom ili udruživanju tih sredstava izvan Ovdje udruživanju i funkcionalno nego poljoprivrednika gazdinstva njegovog (interesno, vrijedulazi u živim rađom sa svojim nosno).

Poljoptivrednik zajedničku proizvodnju i i sredstvima rada. Sva tri elementa Čim svojim zemljištem nerazdvojiva. i sredstva rada od rada porazdvoje zemljište (temelji minulog. rada) živog više osnova Ako ljoprivrednika zajedničkoj proizvodnji.se razdvoji tako da ta sredstva ili na način vlastitim raddrugi putemprodaje pravnim društveno njamapoljopnvrednika pređu vlasništvo, poljoprivrednik udruženi rad u odnos), primiti (radni jer protivnom slučaju postaje najamni radnik osoba ima živi što Ustavu samo i Zakonu koja tj. rad, jesuprotno radu. udruženom Ako vlastitim ili bilo poljoprivrednik .pravnim radnjama p roda koji način otuđi sredstva rada izvan rizike snosi i vlasništva, zemljište društvenog ta raspolaganja svojomimovinom. ima imovinom.

U to prava uvijek Poljoprivrednik raspolaganja svojom dira što stvar hoće i da zajedničkoj proizvodnji.

Druga je nastoji očuva u samo gazdinstvo poljoprivrednika ukupnosti, njegovoj jer očuvanjem se da cjeline gazdinstva stječu uvjeti ostvarivanje temeljnih postavki je dohodovna i poljoprivredno gazdinstvo temeljna proizvodna, organizacijska sustavu rada. To ali s jedinica udruženog nastojanja, njima prejudicira pravo da i sredstvima rada z emljištem poljoprivrednika raspolaže svojim teretima i sl.) (prodaja, nasljedstvo, darovanje, zamjena, opterećenja pravnim 3. Točni element i dosta izagospodarenje jeupravljanje gazdinstvom koji ziva kod nedoumica odluke da ići li poljoprivrednika prilikom donošenja ili Odmah da iznesemo da sam zajedničku proizvodnju poljoprivrednik i radne i upravlja gospodari svojim gazdinstvom organizira procese gazdinstvu.

S radnicima udruženom radu zajedničke osnove dogovara proizvodnje radnici OOUR. a svog koje primjenjuje organizacijigazdinstva, svojoj funkcicnalno fizički. Svako Zajednička proizvodnja ostvaruje tj. radnici udruženom radu i izvršava poljoprivrednik svoje preuzete obveze iz rada Ako tako izvrši podjele zajedničkoj proizvodnji. preuzetu obvezu i pravovremeno snosi kako to utvrđeno potpuno odgovornosti je upravnom sporazumu zajedničkoj proizvodnji.

Odnosi i sl. ali to adnje, obavještavanja, dogovaranja obvezni, da OOUR ima znači na naročito ne nekogprava gazdinstvu poljoprivrednika i | rukovođenje upravljanje.

Kako iz ničim iznijetog vidi, gazdinstvo poljoprivrednika nije o pterećeno novim osim obveze i elemezajedničkog dogovaranja izvršavanja dogovorenih nose

na

sredstava

ako

ih

bilo

i

ne

u

za

u

on

se

o

a

se

na

—

u

se

ne

o

su

se

nema

ono

s

u

se

mora

u

a

o

na

on

za

se

ne

u

se

se

za

u

su

se

ne

u

ne.

sam

u

svom

u

on

u

u

se

u

ne

sam

u

ne

u

samo-

o

sur:

su

ne

se

117

biti. Udruživa-

bi trebalo

proizvodnji. strahovanja zajedničkoj smisao dobiva g ospodarstveni pravi gazdinstvo njegovo poljoprivrednika njem suvremenom to kako svijetu. gazdinstva poljoprivredna prav. dipl.

Kartal, Josip nata

Nekih

u

ne

u

su

U ISTOČNOJ

MLJEKARSTVA

RAZVOJ

SLAVONIJI

godina Županji postoji industrija Mljekarska Počela i šire. pa nosilac i Slavoniji govedarstvaistočnoj razvoja glavni je litara 3000 oko i dnevno 1952. radom mlijeka, prerađivala je godine je Pokriva dan. litara 200.000 od da bi danas podkapacitet preko dostigla čime sabirališta 155 vrši iz tri 11 je otkup republika, općina ručje MI »Pionir« 13.000 oko obuhvaćeno otkup garantuje ljudi kojima suradnjom viškova tržnih mlijeka. rashladni instalirani su sabirališta 155 svih Na kojiomogućuju uređaji Kod većine tvornicu. zdravo dođe da aparati p ostoje mjesta sabirnih mlijeko uvid licu ima donosilac na i svaki masti mjesta mlijeku određivanje PPK Samo kvalitet »Županja« području mljekari. predaje kojeg mlijeka I da 1000 krava. farmi oko 100 mini ima nabrajamo. slika bi Da Slavoniji istočnoj mljekarstva upotpunila današnjeg kada 1929. vratiti nekoliko u godinu točnije unazad, desetljeća i Sikirevcima u Babinoj prve Gredi, preteče zadruge mljekarske osnivaju Poljoprivrednih zadruga. današnjih Martin i čika Sikirevcima osnivača od Jedan je zadruge Mljekarske i kaže: tih dana iz se Živo sjeća penzionerOsijeka.

Radovanović, selu bilo dosta krava, našem pašprostranim uvjetovano »Oduvijek je samim količinama sa velikim i livadama pa tim sijena, »utvajima« njacima U što bilo više nego i počeli s ituacji takvoj potrošiti. moglo mlijeka je korist od bila velika unovčimo da te količine kako jernije razmišljati i što žene onoga pijacudangube. osnovali i Posle dužih zadrugu Mljekarsku priprema dogovora bio Prvi sedam članova.

1929. Živić, Ilija predsjednik je kojajebrojala godine uhodavali Prvu učitelj. godinu Ljubomir Pleša, tajnik poljoprivrednik, bila su sredstva Glavna rezultati. naročiti i nisu posao zadruge postignuti bio članova i pojedinih članova,poštoje broj upisninaudjeli članarina, kada 1930. nisu bila velika. ni sredstva mali uvidjeli ljudi godine Iduće, Pristui da dobro šanse ima da učlanjivati prilaziti počeli posluje, zadruga novih članova Na osnivačka pa je skupštini skupština. pilo jejoš odbor i izabran »Pravila donesena su predsjednik. upravni određeni zadruge«, Mljekarske zadaci i rada donesen Na zadruge, planrazvoja skupštini je člana te i odbora posebno. svakog predsjednika, Upravnog da bi kroz 500 litara U mlijeka dan, prerađivali početku (1929.) idućih“ tokom 150 litara i imali radili sa tri naredne članova, 3000 godine siRadili smo i količina članova uglavnom mlijeka. povećivao broj godina i maslac.

ES »Imperijal« »Trapist«, Dutržište imali naše Za Zenici, Sarajevu, organizirano proizvode i nikada kvaliteta bila Roba brovniku i Crikvenici. nijedogodilo dobrog je kada U danima nekvalitetni. kao vrate da se jemlijeka ljetnim proizvodi Pavao Stubbe, višak nam što bilo više nego jeotkupljivao moglipreraditi, »Pionir«

i

u

već

radi

26

u

s

na

na

se

a

2

u

u

za

na

u

ne

sa

se

ramo

mo-

u

se

se

.

u

u

se

smo

nose

na

smo

smo

a

a

su

se.

sazvana

osam

na

smo

a

se

reve

:

smo

u

se

nam

smo

118

Baal

štje

|

Pranje

kanti

u

Mljekarskoj

zadruzi

Sikirevci

godine

1938.

veletrgovac poslove obavljali primitivnim zimi led po barama i čuvan jevima, hlađenje je sakupljan ljeto. i i Uporedo otkupom preradommlijeka prodajom gotovih proizvoda, vršila muznih i bikove je zadruga selekciju krava, nabavljala rasplodne junice i vidne rezultate sastava postigla pasminskog izmjeni goveda.

Siromašnijim članovima telad tako dolazili na pa davala zadruga je besplatno uzgoj, do dobrih također od telad i kod krava, je članovaotkupljivana ostajala vodilo računa nabavci rasnih muške teladi njih uzgoju, svinja, uzgoju itd. otkup imala veterinarom dolazio selo i ugovor Zadrugaje kojije liječio bolesnu stoku davao kako da raznim ljudima savjete postupe slučajevima.

Imali i bili od koristi ugovor agronomom čiji savjeti neprocjenjive do tada obrađivali način. ljudekoji zemlju primitivan Sikirevcima ni radom toku u Mljekarska zadruga nijeprestajala kanalima slala i rata,tajnim je proizvode svoje partizanima Dilju Papuku što korišteno bolnice. je uglavnom Odmah način i po oslobođenju prešli socijalističkiposlovanja rezultate i naše za postizali zapažene osvajali nagrade proizvode.

Puštanjem rad 1952. radom zadŽupanji mljekare godine, prestaje Mljekarska osniva i danas samostalno ruga, Poljoprivredna zadrugakoja posluje, vidno zauzima mjesto poslovanju otkupmlijeka.« To bilo čika Martina Radovanovića iz o kazivanje je vrijednim zadrugarima naših za Sikirevaca, težnji ljudi udruživanjem, udruživanjem kojeje ZUR-u dobilo što svojpravismisao, jer nekadašnjim zadrugarima bili snovi« danas stvarnost. »pusti je iz Đakova.

a

Sve

ručno

smo

stro-

na

za

za

sa

u

su

a

na

se

o

za

sa

u

1

u

smo

sa

za

su

su

na

s

a

u

na

za

smo

u

na

u

a

sa

se

a

u

o

novom

u

su

119

čitaocu, tadašnjoj zadruzi bila ćemo predodžba jasnija iznijet član doslovce broj4 »Pravila« koji glasi: rasi zadaća Član4. zadruge »Zadruzi zadaća Emovčenjem proizvoda da i je mlijekamliječnih zadrugada vlastiti članovi dođu do što većih dohodaka od postigne naprednog njeni naročito stočarstva, te.da goveda, unapređuje stočarstvo, gojenje svinja i Da tu zadaću po uzmogne najproduktivnijih grla. živine, selekciji svoju. uveliko će u štovećoj raznakrmiva, mjeri, nabavljat ispuniti sjemena, gnojiva, naročito bikove nerastove, priplodnu stoku, mliječnim pedigreom, dobitka. Preuzimat članove i bez dakako. će zadruge ikakvog mlijeko od izrađivati te i proproizvode zadrugara,premaprilikama mlječne davati i i Prema vlastita osnivat će na jedno drugo. potrebi zgodnim mjestima da već u samom i i prodavališta početku sagradi potrebne nastojati zgrade nabavi inventar.

Posredovat će i potreban mljekarski. prikupnji prodaji osnivat će po će onda rasplodne selekcijske stoke, potrebi zadruge, kojima stoke.« i poslove ustupati gojenjaselekcije ovih »Pravila« da imala zacrtan pravac Iz proizilazi jezadruga jasno rezultat danas vidi. vojastočarstva, Današnji proizvođači mlijeka toga Sikirevcima pravi nasljednici svojih vrijednih utemeljivača naprednog stočarstva.

Oni danas i oko stado od +600 krava »Simentalki« 50 posjeduju nekoliko mini neki već muzu krave muznim junica, imaju farmi, aparatima.

Isto tako dobri im obrađene po uzgajivači svinja,njive najsuvremeniSikirevcima danas jim agrotehničkim Poljoprivredna zadruga oslonac Brine da na nabavi kvalitetno poljoprivrednika. jeglavni vrijeme kredite nabavu i razna sjeme, gnojivo, kmriva, dajepovoljne junicakrava, farmi i dr. Sve mini tržne viškove gradnju poljoprivrednika svojih otkupljuje ima mrežu i vrši a u po povoljnim cijenama, djelokrugu trgovačku niz Pokriva sela Novi Grad i drugihuslugamještanima. područja Jaruge, Kruševicu i nikada do sada U četiri sela nijeposlovala gubitkom. i litara 1.750.000 otkupljuje predaje županjskoj mljekari mlijeka godišnje.

U lista bit će slijedećem broju našeg riječistvaranju mljekarske zadruge Gredi i »Pionir« oko Babinoj industrije naporimaMljekarske stvaranja sirovinske baze selima komune.

Dušan Miličić županjske OSNOVE LUČENJA PROIZVODNJE I MLIJEKA Da:bi

o

.

Ca

|

ra

samo

a

samo

rasne

sa

za

razne

raz-

a

u

se

su

a

su

su

a

normama.

u

se

za

svom

sa

ova

o

u

u

goveproizvodnju proizvodnja mlijeka predstavlja darske biološke i proizvodnje.

Zbogsvoje prehrambene vrijednosti, mlijeko i nenadoknadive namirnice premlječni proizvodi predstavljaju pravilnoj hrani naročito stanovništva, njegovih pojedinih kategorija (djeca, bolesnici, Osim ekonomski unosna. starije stanovništvo). toga, mlijeka proizvodnja je su što većih količina ove Stoga smjernice proizvodnje dobivanje što niže troškove po kvalitetnog mlijeka mliječnom grlu, proizvodnje.

Pod dobiveno se kvalitetnog pojmom. mlijeka, podrazumijevamlijeko ispravi zdravih i krava muzara, higijenskom mužnjom pravilno hranjenih izvršeni obrade nakon i u kojem pravilno postupci mužnje dopreme bakteriološke i mljekaru, cilju očuvanja njegove preradbene ispravnosti. nekoliko narednih U.ovom.i bit će iznijeti elementi osnovni nastavaka, te i obrada nakon lučenja mlijeka, mužnje, postupci mlijeka mužnje.“

Uz

osnovni

mesa,

u

osnovne

,

uz

nom na

su

u

a

u

120

Epin

vid

Mliječna žlijezda —

vime

prvotnu Mliječnu žlijezdu životinja, koje hranu koriste One imenom tu i mlijeko. skupnim sisavci, spada lučevina ženskih po čovjek.

Stogajemlijeko, žlijezde mliječne organizama, mladunčadi prvenstveno danima života prirodi namijenjeno prehrani prvim do oblike hranidbe.

U na nakon pa prelaska druge prirodnim uvjetima, tog kao udomaćivaprelaska (odbića), lučenje mlijeka obustavlja.

No, posljedica i nja ekonomskogiskorištavanja, lučenje (sekrecija) mlijeka m užnjom Budući da mladih sisavaca nastavlja. jeopstanak funkciju mlječne uvrštava se sustav sisavaca.

Danas žlijezde, mliječna žlijezda rasplodni ekonomski iskorištava i ćemo obrakravljekozjemlijeko. prvenstveno Stoga đivati prvenstveno vime i krave, odnosno lučenjedobivanje kravljeg mlijeka. nalazimo

kod

svih

onih

vrsta

se

kao

zovu

a

u

se

se

vezan

uz

u

Građa

se

smještaj krave nalazi između udova.

Mliječna žlijezda trbušnoj stjeni zadnjih Ona kožnu ima predstavlja znojnužlijezdu kojazbogsvoje građe sposobnost lučevine.

Zato naziva i od uskladištenja svoje još depoSastoji dva i čine funkcionalnu dijela, žlijezdanog sisnog, kojizajedno jednu jedinicu žlijezda. sisni ili četvrt Kod krave četiri takve koja kompleks (Slika 1.). postoje čine vime. vimenu su i funkcionalno i četvrti, Četvrti kojezajedno građevno dio četvrti od tkiva Žlijezdani potpuno odijeljene. izgrađen je žlijezdanog koje stromu tkivo od većih i vimena. Ž lijezdano jeugrađeno sastoji manjih lučevnih alveole Na tih režnjeva mjehurića koji (Slika 2.). stijenkama lučevnih nalaze stanice vrši mlimjehurića mliječne kojima stvaranje Te stanice košaraste mišićne stezajeka. mliječne obuhvaćaju stanice, čijem Iz njemproizvedeni sastojci. mlijeka istiskuju šupljinu lučevnog mjehurića. malim stvoreno mlišupljine, kanalićima, koji objedinjuju veće, odlazi cisterne vimena. kanalića jeko žlijezdanog dijela Stijenke mliječnih i cisterne također stanica U mreži kanalića i imaju sloj lučenje mlijeka. cisterni izlučeno između U cisterni uskladištuje mlijeko dvije m užnje. može 400—500 Iz cisterna gr. deponirati mlijeka. žlijezdanog dijela, prelazi sisni dio sisa. Na vrhu sise nalazi sisni kanal kroz četvrti, koji koji izlazi Dužina kanala iznosi oko 10 S strane kanal mlijeko. tog unutrašnje taj zatvara mišićni prsten, iz vimena. jedan koji onemogućava istjecanje mlijeka Kod obilno tlaka znade napunjenog vimena, uslijed velikog mlijeka, ovaj prsten što dovodi do iz vimena.

U popuštati, nekontroliranog istjecanja mlijeka stjenci sise nalazi sustav limfnih i venoznih krvnih žila nabreknuće koje omogućuju time vimena.

Vime krave dobro sise, olakšavaju pražnjenje je opskrbljeno Krv vime dovode tri do Venoznu krvlju. arterije, koje račvaju kapilara. krv iz vimena odvode tri vene.

Po trbušne može razvijenosti potkožne Kod kroz vime prosuditi mliječnost grla. visokomliječnog grla, procirkulira oko 20 1 krvi odnosno 25—28 000 1 krvi dan. Osim minuti, krvnih ž ila, u.vimenu nalazi i dobro sustav limfnih žila. Isto vimenu razvijeni tako, nalaze motvrična živčana i kod prenose vlakna, koja podražaje sudjeluju vimena.

Vime krave bazom okrenutom pražnjenja prema jezvonolikog oblika, rastresitlim vezano vezivnim.tkivom.

U tkivu trbušnoj stijenci, koju je nalaze velike krvne limfni čvorovi.i dio masnog tkiva.

Izvana žile, izvjestan vime tankom i nalaze je fine pokriveno pomičnom kožom, kojoj rijetke te i U sisnom koža čvrsto srasla dlačice,lojneznojne žlijezde. dijelu vimena, je i ni ni dio četvrti obložen podlogom lojnih znojnih Žlijezdani žlijezda. i

se

na

se

se

se

zove

u

u

se

se

zovu

se

u

se

se

u

ove

se

u

sve

u

za

u

se

se

u

se

zove

se

mm.

se

a

u

se

vene

u

se

na

se

u

se

za

ovom

se

na

sa

se

nema

121

a.

Žlijezđano tkivo

Mliječna

Sisni

Slika 1. Presjek,četvrti

cisterna

kanal

vimena

Mliječna

Slo

mišićnih košarastih stanica

stanica

Alveolarna

šupljina

Odvodni kanalić Slika

2.

gradje.mliječne

prikaz

Shematski

alveole

ulazi

i stvara

vime

produžecima koja svojim kapsulom, obliku tkivo vezino-tkivnu žlijezdano vimena, kojuje ugrađeno lučevnih veći ili sadrže Oni i (alveola). mjehurića broj manji režnjića. režnjeva i vlakna živčana limfne krvne i nalaze osnovi U žile, ovojvezivnovimena Kod tkiva. količina određena masnog postoji građenog pravilno tkivnoj Kada vimena. i vezivno-tkivne između odnos dijela žlijezdanog mjeran Kako vimenu. »mesnatom« dio vezivno-tkivni govorimo razvijen, naglašeno je i desne i 4 od krave vime već dvije l ijeve dvije četvrti, sastoji je spomenuto, i desne četvrti dvolisnim i ligamenodvojene strogo Lijeve zadnje. prednje da dokazano sraštene. međusobno četvrti i dok je No, zadnje prednje tom, biti znade Nekada sisom. završava četvrt Svaka funkcionalno i odvojene. izrakožne One i predstavljaju pasise. nazivaju koje broj sisa, prekomjeran zavisi sisa dužina i nefunkcionalne. sisnih kanala. sline bez Izgled Zbogtoga bređosti starosti i od grla. stadija pasmine, Kirin Slavko dipl. ing. vezivno-tkivnom

je

sa

u

u

osnovu.

u

se

ravno-

osnove

o

se

su

su

su

one

se

su

122

ae.

-

a

i

i

a

i

ii

=

U STOČARSTVU

KOOPERACIJA

NA PODRUČJU

BARANJE

zajednica kooperativne organizator te je poljoprivredne proizvodnje području općine, proizvodi 10 i 4 OOK-a 1106 te 8 OOUR-a i putem zadruga proizvođačča, »Belja« Poslovna

odnose

za

Belom

u

Manastiru

na

a

se

sa

stručnih

službi.

zauzima stobiljne proizvodnje području značajno mjesto čarska U 1977. rezultati u proizvodnja. godini postignutiznačajni proizvodi Na imade 3000 krava i za nji otkupumlijeka. području općine rasplod od 60% dok dospjelih junica, čega osjemenjuje putemumjetne oplodne, 40% bikovima ili Pod tretmanom osjemenjuje porijeklajejalovo. nepoznatog nalazi 151 krava i 57 selekcije junica ženskog p odmlatka.

U 1977.

4000.000 litara izgodini otkupljeno jepreko mlijeka.

Ukupno je ili 48 krava.

10—25 po građeno adaptirano staja U također rezultati. svinjogojskoj proizvodnji postignuti značajni ili 94 15—84 krmača.

U po Izgrađena adaptirana objekta rasplodnih imade 2380 krmača od 1977. samo remont kooperaciji čega je uključeno 1230 nazimica.

Na osnovu i rezultata 1977. postojećih kapaciteta postignutih svi da će 1978. ta nastaviti godini postoje preduvjeti godini proizvodnja daljnje povećanje. i i zadržat će Proizvodnjaotkupmlijeka ovojgodini preko litara. će 5 novih i 5 112 4,000.000 Izgradit adaptirati objekata stajališta i nabaviti 205 rasplodnih junica.

Za tov kod individualnih 3500 se junadi proizvođača planira grla.

U 78.000 od 25.000 kod indise proizvodnji prasadi planira komada, čega vidualnih 35.000 kod OOK-a.

Ostala tov proizvođača, prasad potrebna nabavit će farmi i slobodnom na »Belje« otkupu.

Ova će se i 50 novih proizvodnja postići izgradnjomadaptacijom objekata kod individualnih udruženih i nabavkom 1750 nazimica i 100 kooperanata nerastova.

Tov dostići će 90.000 kod OOK-a ostalih i svinja poljoprivrednika PZ-a. putem U i tov od 300.000 komada.

Osnovni zadaci programu je pilica bit će i ZUR-a. programa ovojgodini usklađivanju razvojaprimjene će se radna Obrazovanju proizvođača posvetit posebna p ažnja, mjesta zadružne će veći i organizacije uključit brojpoljoprivrednih drugih S. B. stručnjaka.

Pored

tom

na

su

cca

se

se

se

sa

su

su

sa

u

u

u

u

u

se

se

na

sa

za

a

za

se

S

cca

u

na

na

a

u

se

REKORDER U PROIZVODNJI MLIJEKA OBITELJ JERKOVIĆ IZ KOŠKE, NAŠICE. —

U

novoizgrađenoj staji pasmine, obitelj ković što spada najveće proizvođače mlijeka dijelu Slavonije.

Staja, nedavno 16 muzne je izgradili, stajališta krave, izgrađenim dijelom toku tov, bit će ove 16 još godine adaptiranajoš stajališta isključivo funkciju proizvodnje mlijeka. mehanizirana automatskim sisteStaja jepotpuno vezovima, pojilicama, mom sistemom kao i vlastitim laktoizđubrivanja, najsuvremenijim mužnje, frizom. kao osnovni silaža, U ishrani, obrok, učestvuje spremljena silos, kapaciteta 22 vagona, će čiji kapacitet, dogledno vrijeme, duplirati. sa

16

krava

domaće

u

u

su

sa

šarene

Jer-

ovom

za

za

u

za

za

pu

sa

i

u

se

u

123

s

. a

i

či

i

lk

in

i

a

i

m

a

a

i

da

-.—

-_——-.

—a—.--

a3

021

ova proizvodnju hrane, drugih kultura, obitelj posjeduje od obrade tla do osnovne žitne silažne kompletnu mehanizaciju: kombajna, odvoz cisterne i dr. U šta i tri traktora da tekućeg gnojiva funkciji više, bi se, roku dva silos 22 vagona. dana,napunio kapaciteta obrok Osnovni ishrani krava čini silaža 15—20 obroku učekg, ovisno odnosno redovito stvuje kapacitetu svakoggrla, proizvodnji koja rukovodstvom IPK OOUR Našice. ispituje stručnjaka Osijek pod Uz dodatak čini kukuruz vlastite superkoncentrata glavnukomponentu proizvodnje.

Ovakav obrok i do 25 litara kod osigurava proizvodnju mlijeka pojedinih dnevno masti. grla 3,95— mlječne Uz ishranu i ova teladi djelomično snabdijevanje najbližih susjeda, obitelj 4,2% 1977. je godini isporučila prekoOOUR- Kooperacije Mljekari Osijek p reko 45.000 Momentalno u nalazi 10 tako samo da mlijeka. laktaciji a krava, ispodnevno 135 litara Većina ručuju ovihgrlanabavljena mlijeka. je OOUR-u stočarstvo i danas Jerković.

Našice, čiji stručnjaci surađuju obitelji Kad veća od 100.006 drugapolovina popuni staje, očekuje proizvodnja litara S. B. mlijeka.

Za

stočne

kao

i

za

su

u

u

sa

o

a

u

o

se

ugo

Ki

*

sa

u

'se

samo

u

s

se

se

3%

PROIZVOĐAČI KVALITETNOG SA PODRUČJA SLAVONSKE

MLIJEKA POŽEGE

litiraž posljednje vrijeme »Mljekarskog dokaz da i čista«,raste, što ga jenajbolji taci To rezultat i i Reprihvatili. je nagrada tiraž lista«. “dakciji »Mljekarskog (Momentalno lista 50.000 i No da ima iznosi komada!) . nekih iz možemo primjedbi vidjetikratkog Šimun zgovora, koji jevođen Stjepanom laboraniom OOUR-a vićem Šišom, Mljeiz Slavonske Šimunović Šišo kara»Zvečevo« Stjepan Požege: imade 1.000 čitača Samo našem (Slavonske Požege) preko području i informativnih dosta lista«. Čitaoci nađu u zanimljivih, njemu »Mljekarskog biti da bi list mogao jošbolji. poučnih stvari, mišljenja Ima li poznatih mlijeka? proizvođača ima ih Na teško to mnogo, posljednje vrijeme odgovoriti, jer je Karlo da Samo bi spomenem: Kapl napisati. mogloponekariječ kojima i Mato Zadražil Vladimir Delić Ivan (Kaptol), Adam, (Trenkovo), (Toranj), Dušan Milan Pero Kundačić (Šumanovac), .Vuković (Tomi(Graberje) Majetić Mitrović Stevo Sudić i Antun Kovačić (Kujnik), (Drenovac), novac), Dragan Zvonarić i Ivan Mirko Ivica Blažević (Podgorje) Stjepan Filipović Selo), (Vilić većinom To Souček proizvođači količina kvalitetnog značajnih (Jakšić). mlijeka.

U

su

cca

ra-

o-

sa

—

—

na

—

sam

no

—

o

u

—

se

su

:

SILI

124

,

>

“e.

2.

Ps

i.

i

tai

Bio

je

kratki

Šišom, popularnim ŠimunoStjepana laboranta iz Slavonske ni čudo zovu. što toliko vića, Požege, Nije poznaje deset tim poznatih mljekarakrstario jer je preko godina selima oko Slavonske svi dobro pa ga i Požege, poznaju, jasno proizvođača, njih.

Zar bi bila čitaoca lista« i iz zanimljiva mišljenja »Mljekarskog Jasno tu mislimo drugihkrajeva. prijedloge, mišljenja, kritike, pohvale i Jer na svima da list« bude domaće zapažanja. je kraju cilj, »Mljekarski štivo kući svakoj mljekarskih proizvođača. to

razgovor

kako

sa

on

on

ne

nam

na

nam

u

A.

|

“BOLJE SLIKATINEGO VRIJEME GUBITI

“x

Da

T.

TRAČOM

domaćice, koje vogla i da im Prihiži«, uvijek zaposlene nije lako... ali da nam neka zadovoljne, su Katice Frtalec, posluži primjer domaćice iz Šemovaca, krajVirja.

I mi nosimo mlijeko sabiralište Šemovcima,ali nismo najbolji ih selu mljekarski Ima prozivođači. mnogo boljih. »drže«

su

tri

na

—

u

u

—

Žena

na

selu?

Pogotovo tamo Najte pitati. kući sama.

Da kuhala, zdjeje li:bi pospremala, prala, mlad mela, šivala, i sto krave dojila Katice hranila, Frtalec još... »Napajanje« ne? drugih poslova!

Kaj — Vi i neobičan hobi? ipakdospijete jošjedan Pri malo nas lakše šest: suprug, kćer je (iako je djed, b aka, sin, i Kada uhvatim malo kista vremena, ja). god slobodnog primam (crtanje staklu i mi hobi od te staklo uopćeslikanje je još malena)...pomalo seoske motive i naš život. Tu ima tema uljanim bojamaprenosim seljački pretek?

Kako ukućani hobi? gledaju taj S puno i kada trebam dovršiti razumijevanja.

Mnogiput zamjene, mala kći već i sama vidla žaba po sliku,moja poprimakist, onoj: kovača, i ona pak digla nogu!!!.

Da li to se isplati?

Ja sada radim to već Zar novca, zbog zbogzadovoljstva.nije da li da po selu tračam i nego bolje slikam, vrijeme gubim? ni

—

u

“

au

“'

na

'

nas

—

se

na

na

na

na

—

me

—

a

vam

—

—

za

ne

A.

T.

125

is

i

i

a

s

4

i prezime

Red.

Ime

br.“

prozvođača

1.

Klobučarić

2.

Šofić

3.

Ferenčić

4.

Bahal

F.

5.

Bmić

M.

S.

I.

proizvođača

stokom

rasplođnom

Promet

=

V.

Selo Orehovica

Žabno Mački Lov.

R. J. STOČARSKI

CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKI CENTAR

POLJOPRIVREDNI

—

Veliko

Nevinac

kooperanata

mjesecu

u

lipnju

1978.

pb.

Kategorija

Kupac

krava krava

2457.

Polj.

5029

Stručić

S, Hlebine

bik

5271

Vet.

Vrbovec

bik

7050

Jambrek

bik

4296

SIZ

Koprivnica

st.

st.

g.

J., Prečno

polj.

unapr.

za

Kutina.

Sirač

krava

6.

Demeter

J.

7.

Demeter

J.

8.

Demeter

J.

9.

Hanzl

A.

Ljudevit

10.

Patek

S.

Trojeglava

li.

Vanjaus

I.

Orlovac

12.

Vanjaus

I.

Orlovac

13.

Pušić

J.

D.

Kovačica

krava

14.

Pušić

J.

D.

Kovačica

15.

Đeri

S.

16.

Đeri

S.

17.

Kudumija

18.

Carek

K.

M.

1683

TP

Križevci

1689

TP

Križevci

Sirač

krava

Sirač

ž. tele

10331

TP

Križevci

junica

9933

TP

Križevci

junica krava

4284.

TP

Križevci

928

TP

Križevci

9546

TP

Križevci

366

TP

Križevci

ž. tele

2526

TP

Križevci

Budronac

ž. tele

13114.

Budronac

ž. tele

Đurđevac

junica

— Kovačić 12791. _ Grabovnica A,

Đurđevac

junica

s.

ž.

tele

I., Višnjevac

Fertalj

13079

Fertalj

12779.

Kovačić

I., Višnjevac

A,

Grabovnica 19.

Bobovčan

20.

Čižmar

21.

Čižmar

22,

Brnić

Đurđevac

bik

12962

—Taborište

B.

Stražanac

bik

4972

Lesić

A., Lesinovac

B.

Stražanac

junica

4938

Lesić

A., Lesinovac

4274.

MA

S.

M.

bik

Nevinac

Domitrović

Varga

24.

Ferenčić

V.

25.

Domović

K.

26.

Đ.

Domović

S.

Orlovac

bik

Mački Dežanovac

krava

Dežanovac

bik

Dežanovac

bik

bik

'

-

»Zdenka«, Zdenci

V. 23.

S.,

15682

Carević

J., Lukavac

599

Nemčić

Đ.,

4364.

Brida

P., Vel.

Vukovac

Banovac

4334.

Bauer

Vinko,

Vel.

Miletinac

a

27.

Čokanić

S.

Pero,

Bruneta

41389

Ploštine 28.

Dupelja

P.

29.

Dupelja

P.

Dežanovac

ž.

tele

4450

krava

336

Josip, Bušetina Brlas

— Bušetina Brlas

Josip,

>

30.

Varaga

Špišić

krava

511

Špišić

krava krava

685

Knežević

Kata, Lozan

860

Popović

Dušan,

B.

I.

Milan,

Vizi

Grabovnica

i

31.

Arapinac

32.

Bubanj

B.

L. M.

Brezovo

p.

Nandova

126

2

i.

i

ie

i

dr

——SB—

_—a

a

ot

BT

m

o

S

an

i

o

a

e. e

ooo

Red.

br.

i

Ime

pre

zimes€l9

Kategorija

Kupac

548

Šporer Gačište

6382

Šporer Gačište

pb.

33.

Bubanj

M.

Brezovo

p.

krava

34.

Bubanj

M.

Brezovo

p.

ž.

35.

Rekić

36.

Vujčec

F.

37.

Srbljan

D.

Segovina

38.

Čižmak

V.

Đelekovac

S.

39.

Panić

40.

Miklečić Miklečić

42.

Goleš

M.

krava

Gola

krava

-Čemernica — 904.

Dlaka Franjo, 620

junica

— Čukovec

bik

2923

—Bradić

krava

1001

Ban

Vladimir,

Miholjac V, Šušnjar

junica bik

_

Lj.

Sjeverovac

45.

Pavičić

M.

Zavnica

ž. tele

Dragovci

junica

Narta

bik

Kovačić

49.

Ištak

Gradusa

P.

Đ.

I.

V.

na

Savi

Stanković

I.

Tkalec

1706

SIZ

S.

888

Ban

Vladimir,

Lalić

52.

Žilbert

S.

Maslenjača

Tkalec

Vrginmost

bik

549

SIZ

S.

O.

Sisak

bik

533

SIZ

S.

O.

Sisak

junica bik.

3311

2635

Pavičić

Blaž,

__

Đaković

Vlado,

Batrina st. Čazma

10134.

Vet.

1998

— Roždani

15680

bik

Kozarevac

15710.

Patkovac

bik

3712._

Jalševac

krava

1459

J.

O.

G.

Pavković

Milan,

MI

»Zdenka«,

V.

Zdenci

»Zdenka«,

_MI

V. 51.

Đurđevac

G.

.

50.

O.

Šiščani

Orlovac

J.

27

S.

Dragaš

48.

Tomo,

Fond

44.

Bakić

Karan

Milko

4810

I.

47.

Jagodić

Bregi

.

Marić

Štimac

Jozo,

4643

43.

46.

Modrić

bik

J. J.

Nandovac

Drago,

Koprivnica Miholjac

A.

41.

tele

Drago,

Zdenci

Kljunić Franjo, Čemernica

—Samoborac

Bunjački

Ivan,

v

Zena

dom

i

MALI SAVJETI DOMAĆICAMA Da

čovjek pravilno zdravlje razvije mješovitu hranu kojoj potrebne hranjive sastojine (bjelančevine, ugljikohidrati, vitamini i rudne masti, tvari). ima i nekom Bjelančevina najviše (ribi), mlijeku, jajetu povrću: i (grah, grašak, soja sl.).

Pod obično kuhanu i sl. ugljikohidratima podrazumijevamo tjesteninu Masti biti i od mogu životinjske biljne (bolje ulje životinjske je masti).

One vrlo kalorične vrlo količinama. pa ih treba uzimati ograničenim i sačuva

se

u

su

mora

uzimati

sve

s

u

—

mesu

i

—

—

su

u

127

o

-——_—__

a

ab

sm

kare

tvari

i rudne

Vitamini

nalaze

se

nizmu.

voću

u

i

Vrlo

povrću.

su

orgapotrebni <

primitak jepotrebno tako da slabi hrane čovjeka postaje deblja,premalo Prekomjerno uzimanje i ostale bolestima. organe. prema opterećuje Debljanje neotporan da

toliko

uzimati

Hranu

—

i izdatak.

uravnotežimo

on

a

srce

kuhanja uzimanja Preporuke pripreme,

hrane

i

kod

vrijednost. probavlja manju Bijelo ribe ili Sto ili kalorična Riba grama nego jaja. (100) nije manje nekim Ne kalorićnu ili 2 vrijednost.smije pripremati jajaimajujednaku iznutrice i ostali začini. suhomesnati kao što proizvodi, jelima kruha treba svesti ograničenu mjerujerdeblja.

Uzimanje živčani Alkoholna umjesistem.

Uzimanje djeluju pićanepovoljno iza obroka količine vina povoljno djeluje probavu. sati: ako nekoliko bit će ga meso pripremanja, prije ukusnije, Svinjsko hladnom. ostavite da sokom od limuna i malo vlažno stoji poprskate dodati Da riže kuha, dobro nekoliko je kojoj vodi, zgusne Zato limuna. j e koliko onoliko, limunrazrezati, kapi da istisnemonijepotrebno negosamo par kapi. potrebno tek kad što treba ga bi Da reš, posoliti. je krumpirposlao prije prženi pržen. potpuno bude ili želite da Ako kuhate juha sočna, (goveđe kokošje), bude li da reš hladnu zatim kuhati. treba ga staviti Želite pile vodu, mast. ga jakozagrijanu pečeno, stavite lako I hladno mlijeko probavlja. neki već redovito obrok .Nemojte preskakivati tj.izostavljatiobrok, svaki obrok. uzimajte Doručaktreba da jeobilan (kruh, mlijeko, jaje, marmelada).

Nijedobro tašte kavu. piti da treba brzo vodi. Staviti Povrće (podmlazom), dulje stoji prati Povrće treba lonac vrelu ga ga poklopljeni vodu,nije uputnopodgrijavati. rđa. nožem čistiti i ljuštiti koji Voće dobro mlazom vode nego pod smijemo ljuštiti, oprati, jerje tada hranjivije.

Da bi hrani sačuvali brže dobro služiti te da vitamini, ju skuhamo, je zatvorenim loncima Time ćete uštedili i (pretis). ujedno gorivu meso

—

kaloričnu

i ima

lakše

se

..

mesa

meso

s

se

su

—

na

na

—

na

rene

—

na

zrno

—

u

u

ne

se

—-

a

meso

—

u

vam

vam

a

u

se

—

—

crnu

na

:

a

—

u

ne

u

u

ne

samo

ne

se

u

na

se

vremenu.

D.

UREDNIČKI

Uređuje

ODBOR

Vlasnik i izdavač; SRH. i Udruženje mljekarskih radnika Uprava ACE Ilica 31/III, telefon 440-476. d 6.— pretplata i ustanove Mjesečna privredne organizacije i odgovorni

Glavni

dipl. inž. Dinko

urednik

Kaštelan

:

za

a

Tisak:

NIŠRO

za

proizvođače

»VJESNIK«

—

128

Go

RR

oO

Va

ra

one

K.

mlijeka d. 3.— TMG POGON OOUR —

VŠ

Zagreb