Mljekarski list 7-1978

GOD

XV

ZAGREB

Govedarska

farma

SRPANJ 1978

u

Iranu

_.---.

m.

——-—

+

+

—

R. J. STOČARSKI

POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKICENTAR —

TEHNOLOŠKI

TELADI

SISTEM HRANIDBE

kolost-

držanja uvjetima okviru hranidbi teladi. Potrebno ovog problema slučaj napomenuti je kolostrum tele kada obolenje krave, raspolaganju majke(uginuće iste krave treba dati kolostrum tada i vimena druge pasminekojeje sl.), Ako tada i to isto pripremi nijemoguće oteljenapribližno vrijeme. lit. doda 1 žlica Razmuti kolostrum«. jednojaje 0,3 vode, mjena tele. i time lit. punomasnog i mlijeka napajati Naime,ispitivanja ulja 0,6 bez toku resorbirati albumin može da prva razlaganja pokazala jajeta sluznicu.

24 sata kroz crijevnu da ga tele što iskoristiti i Kolostrum treba što zbogtoga nastoji bolje zavisno od načina više konzumira.

Računa da tele simentalske se pasmine, ili od Nakon kolostruma. utroši 25—35 kolostralnog perioda hranjenja, kg hranidbe. starosti koriste sistemi drugogtjedna početka da li čemo tele ostaviti koristiti ovisi od sistem hranidbe će Koji toga krmiva. tov ili također od vrste i količine raspoloživih rasplod, U osnovi teladi i to: hranidbe tri sistema postoje broju prošlom

bilo

U

ruma

je

govora

teladi

o

i važnost

u

u

na

nema

mu

se

u

se

u

se

za

»za-

su

u

se

se

se

se

za

za

—

—

—

a

količinama

velikim

othrana

teladi

othrana

teladi

ograničenim

othrana

teladi

minimalnim

hrane

tekuće

količinama

tekuće

hrane

količinama

tekuće

hrane

mlijeko, svježe napajanje obrano i zamjena).

Manjejepogodna mlijeko (mliječna mlijekoregenerirano siromašna ili obrano sirutka kao puno mlijeko, energiji jerje zamjena sirutke većih količina i mineralne tvari. Kod laktozu sadrži i proteinima, sirutke izazvati kod teladi mogu Upotreba proljevi. mlijeko zamjeni kada teladi od tri do četiri hranidbi tjedna preporučuje, mlađoj balanserima koristiti treba (tj. smjesombogatomproteinima dopuniti počinje i energijom) Kao

hrana

tekuća

teladi

za

koristi

se

punomasno

na

za

a

u

u

se

za

se

se

a

ne

se

Sistem

hranidbe

teladi

velikim

tekuće

količinama

hrane već

privikavamo sisanje je prošlom broju selu sistem dudice. telad Nažalost, ovaj da preko napajamlijekom stado 3 do odbića da tele siše tako tj. mjeseca primjenjuje, jošuvijek lit. ili 700—100 8—12 lit. dnevno tele rosti. Za to mlijeka mlijeka vrijeme posiše dobar i sistem vrlo kroz tri prirast jedino je skup nerentabilan, je Taj mjeseca.

Za li se to i odlična kvaliteta mesa, sisanja plaća?). vrijeme (da (1— kg) i krmu. i voluminoznu koncentrate male telad ima sl.) (sijeno prohtjeve 1,2 Nakon nefunkcionalan. i vrlo spor napose buraga je Razvojpredželudaca, dolazi do rastu, ođbića neadekvatno zastoja predželudaca razvijenih zbog česti i veliki trbuh telad slučajevi čupavudlaku, poprima gubi težini, bilo

U

govora

da

telad

na

ne

se

se

na

sve

za

u

na

a

su

98

-

mineralnih i vitaminskih nestašica hipokalcemije drugih (deficibilo hranu bio jencija).

Nije postepenog razvoja buraga,prelaz drugu je i većinom voluminozne obroke od i nagao krumsijenakorijenjača (repa, nešto kukuruza. sistem dobrano pir) posija prekrupe Ovaj kojijejoš prisutan kod selu treba ekonomski proizvođača napustiti, jerje neopravdan.

Osim sistem hranidbe teladi punomasnog može se mlijeka ovaj provesti velikim količinama način hramliječne zamjene(regenerirano mlijeko).

Ovaj nidbe teladi koristi tov teladi meso«. »bijelo Regenerirano mlijeko ili krmivo od mliječna zamjenaje sastavljeno obranogmlijeka prahu, masti i dodatka antioksidanata i životinjske vitamina, minerala, antibiotika, Prema emulgatora. postojećim propisima (JUS) regenerirano mlijeko državati 70% 26% 4% najmanje obranogmlijeka, sirovih proteina, masti, 8% 1% sirove 7% mineralnih tvari. vode, vlaknine, Suho hranidbe vođi. Dobivena regenerirano mlijeko prije otapa toploj Obično otopina odgovara punomasnog približno hranjivoj vrijednosti mlijeka. hranidba teladi vodom 1:9—10 regeneriranim mlijekom m iješa omjeru znači 1 9—10 lit. (što kg regeneriranog mlijeka miješa tople vode).

Kod sistema hranidbe teladi 1 ovoga utroši oko kg prirasta 1,5kg Telad tovi od 10 do oko 100 dana tri suhogregeneriranog mlijeka. (oko Dnevni Na tova telad teži mjeseca). prirast prosjeku 1,2— kg. kraju 140—160 tovilištu biti otkg.Higijena besprijekorna.

1,4 Zbogoslabljene česta dišnim kao pornosti organizma (anemija), oboljenja organima, i takove mesa teladi ružičasta do uzrokoprobavne Boja poremetnje. je bijela, deficita jakomanemijomzbogjakog željezamlijeku. i

deficitarnih

a

na

na

uz

na

se

za

—

u

mora

se

se

u

s

se

sa-

u

s

za

se

se

u

u

mora

su

na

vana

u

Preporuke

za

količina

rege-

sistem

hranidbe

teladi

za

»bijelo

meso«

—_____————_

tjedan tova

neriranog mlijeka po grlu

Pa

:

otopine po grlu dnevno

ah

(lit.)

dnevno

Omjer regeneriranog mlijeka

i

vode

E

780

5,22

6

1:7,20

PROSD

980

6,02

7

1:7,15

1200

6,80

8

1:6,65

1440

7,56

9

1:6,25

1700

8,30

10

1:5,85

1980

9,02

11

1:5,55

2160

9,84

12

1:5,25

2280

9,72

12

1:5,25

2470

10,54

13

1:5,25

2410

10,54

13

1:5,25

oba om .

2660

11,34

14

1:5,25

hd3

.

2660

11,34

14

1:5,25

HRD oR ba

A_n

aaa

aaa

Ivica

KATALINIĆ,dipl. ing.

99

o

U ŠIRIM REPRODUKCIJSKIM

POLJOPRIVREDNIK

dohodovnim

nužno

odnosima

TOKOVIMA obuhvatiti

potpunim odnosi Ti odnosi odnose proizvodnje, proizvod. materijalni ukupne kao i proces samoupravno organizirani reprodukcije. prometa potražnje jedan i dorađivači nalaze fazi U prerađivači. sirovina, proizvođači proizvodnje fazi i dr. U skladišta fazi U potrošnje transport, prometa trgovina, i općinama, samoupravne z ajednicama, organizacije mjesnim njihove potrošači odnosima ovim itd. ishodištu je reprodukcijskim Poljoprivrednik gradu bave OUR-i sirovine. Do kao fazi koje njega proizvodnje proizvođač tj. veže robnu i doradom proizvodnju neposredno Poljoprivrednik svoju preradom.

OUR-om po proizvode upućuje prometne preradi dalje prerade, tokove potrošnji. namjenjene Na vrlo složeno. rada sustavu Govoriti pokumjestu udruženog je što to udruženi slikovit način i što šat ćemo prikazati je jejednostavnije rad reprodukciji. utemetreba prvo tako i udruženi tvorevinu Kao i svaku u rad, društvu, rada kao organizaudruženog spada područje Utemeljivanje ljiti instituciju. rada odnosa. organizacija udruženog Podloga kojoj temelji cijskih ima tržištu smislu dohodovnom (potrošnji) koji proizvod je materijalni došlo do velike Kako podvrijednost. jezbogspecijalizacije svojuupotrebnu Za kod niz to rada proizvoda. izvršitelja pojavljuju materijalnog jele rad: udružiti da sirovog proizvođači svoj trebaju proizvode mlječne i prodorađivači prerade) (faza mlijeka prerađivači (faza sirovine), mlijeka odnosa metnici potrošnje aspekta (faza proizvoda mlječnih prometa U faza praksi vezivanjereprodukcijski opskrbe).dosadašnjoj organizacije faze faze sirovine rad vrši udruženi (poljoprivredprerade povezivanjem OUR faza i faza nici i OUR prerade) prerade prometa(OUR preradeudruživrši sporazumom trajnom samoupravnira prometa).

Povezivanje treba odmah uteU ovim rada i sredstava. sporazumima samoupravnim vanju tada može i Ustav rad kako to udruženi postavlja ZUR, jer meljiti koliko stvar rad. udruženi da Drugaje (organizirao) utemeljio govoriti trenutku rad udruženi ostvariti će organiziranja. sadržajno uspjeti vriTo odnosi. dohodovni rada samoupravni udruženog Sadržaj utvrđivanačin način. utvrđeni odnosi na Samoupravni samoupravni jednosni treba ravnopravnosti temeljiti proizvoda materijalnog njavrijednosti ili rad počimbenika svih i samoupravnom neposredno čiji dogovaranju efektira sredno kojije predmet proizvodu materijalnom vrijednosno potrošnje. odnose dohodovne Za samoupravne potreban je reprodukcijske potpune susret samoupravno organizacije potrošnjom (samoupravne organiziranom rada. Ovim način vrijednost potvrđuje samoupravni kojom potrošača) klasični susretom samoupravno odstranjuju potrošačima organiziranim dohodovnih načelo tržišta i zakoni odnosa, samoupravnih temeljno ostvaruje bilo uložili su onih od nepootuđen da njega koji činitelja, proizvod nije kod tržištu živi rad. U klasičnom sredno ili prejoš koje posredno svoj od i zakonu težno po kupio ponude potražnje,proizvođača je vlada, trgovac bilo te ga, kad povoljno, plasirao vlasništvo, je njegovo proizvod koji jepostao rad

Udruženi

u

vezane

mora

su:

za

se:

su:

su:

u

u

u

su

u

a

s

se

u

ova

ovom

o

na

u

u

na

u

se

na

se

se

zna

s

-—

—

u

se:

—

—

—

o

se

se

samo

se

u

se

su

su

na

se

se

u

sa

s

se

na

se

sa

u

nas

100

U potrošaču pod uvjetima koji dozvoljavali. samoupravnim dohodovnim odnosima više može ne od i trgovac kupiti p roizvod potrošača time otuđiti OUR sada vrijednosno tajproizvod.

Trgovačke trebaju s voju rada izraziti i tako vrijednost zajednoproizvođačima predstaviti zajedno kroz ne vid klasične samoupravnonego potrošačima prodaje kroz tako aspekt mogu opskrbe.

Samoupravne o rganizacije organiziranim potrošača zajedničku rada ili odbiti. vrijednost potvrditi Ovim smo sustav rada kao izlaganjem htjeli prikazati udruženog uvjet dohodovnih odnosa.

Kod kako i stvaranja samoupravnih odlučivanja gdje udružiti rad treba očima imati sustav rada i trapred taj udruženog njemu žiti interesa. samoupravnog rada ostvarenje preOrganizacije udruženog s kao rade, koje udružujupoljoprivrednicima proizvođačima sirovine, trebaju ne sustavom samo rada nego predstaviti svojim kapacitetima udruženog one dohodovni interes. kojem ostvaruju samoupravni kad ulazi u udruženi rad treba se boriti: Poljoprivrednik da robni ima definirani od faze proces a) njegov proizvod jasno počev sirovine pa do te da zna činbenike sve udružili rad radi su potrošnje, koji i prometa kao i bar načelno jedničke proizvodnje materijalnog proizvoda, s gdje proizvodi pretežno povezujupotrošnjom, da su točno mu definirane i obveze u prava b) procesu prozajedničke naročito izlazni te opseg izvodnje podjela rada, tokovi, proizvodnjevrijednost rada, njegovog da se i r avnopravno svim samoupravno c) osigura odlučivanje elementima rada i zajedničke proizvodnje, vrijednosti zajedničkih cijena, da i sustav bitnim o svim d) jeosiguran pravilan potpun informiranja stvarima sustav kontrole osobne konpo zajedničke proizvodnje, principima trole i samoupravne radničke i kontrole, da i u e) je osigurano neposrednoposredno samoupravljanje organiformama rada kroz se zacijskoudruženog koje proteže njegov interes. upravni pravnim kako već smo udruženi rad ulazi Poljoprivrednik, ranije iznijeli, komkao dohodovna i udrupleksno organizacijska, tj. proizvodna, trajna jedinica rada. Ova traži da i odnosi budu tako Treba ženog kompleksnost raspoređeni. odnose vezani su razlikovati proizvodnokoji poljoprivrednika kao i To odnosi su dosad smo trajne proizvodne organizacijske organizacijske jedinice. koje iznosili. dio odnosa zadire radniDrugi izjednačavanje poljoprivrednika cima udruženom u radu. treba dobiti kao i sve Poljoprivrednik sadržajno radnik radu dohodak radom, udruženomradu. Radnik u udruženom stječe i To susreće i kod samo upravljanjem privređivanjem. poljoprivrednika, to sve mu treba kroz samoupravne akte opće omogućiti. može odlučiti da ili više on iz domaćinstva Poljoprivrednik njih njegovog rade uđu radni odnos OOK u odnosno kojineposredno OOUR u neposredno ako OOK ne O tome sam odnosno postoji.

Poljoprivrednikodlučuje dogovorno članovima sa domaćinstva. svog može odbiti da uđe Poljoprivrednika ne u radni odnos ako udružio rad i sredstva kao robni je trajno svoj proizvođač određenog proizvoda. su

mu

na

tržištu

s

se

u

—

se

se

sa

u

za-

se

-

mu

o

mu

X

mu

samo-

:

u

za

u

s

u

-

se

sve

u

se

on

101

ka

—;—>>

> om Mo

<

o

i

i

i

io

-

Ma.

——

————-——

formalnorada sredstvima društvenim radu udruženom Radnici stvarna. već pravna, dohotka i višem na podlogu stjecanje imajudovoljnu proizvodnosti, stupnju te i im zajedničkihopćihpotreba, osobnih, omogućujezadovoljenje koji takav malo Vrlo prostupanj poljoprivrednika kojiimaju razvoj. je daljnji i dohodak.

To bi im izvodnosti dovoljan jenajvećinajbitniji osiguravao koji može On može se ne riješiti najednom. postupno riješiti koji problem, bilo O problemu jeriječi robnogproizvođača. vojempoljoprivrednika tiska. Na bit će i u narednim ovog poljobrojevima prethodnom broju, robnu da proizvodproizvodnju usmjeri svoju opredijeli, privredniku je Na što ima. rad onim i da udruži racionalno svoj gazdinstvo rasporedi nju, aktivnosti na da OUR-u poljoprivrednog gazdinstva razvoj usmjeri svoje je U što u svemu i da pomogne razdoblju jemoguće. prelaznom poljoprivredniku i shvatiti kao ali ih treba bit će mnogo uprkos njihkrenuti, nužnost; problema, što se želi. moći ostvariti način će na taj jer Kartal Pripremio: Josip koja

Problematika

se

i

nije ovdjepojavljuje

procesna

su

na

u

za

raz-

se

ovom

u

a

u

na

se

s

se

ono

samo

PROIZVOĐAČA »SIRELINIH«

USPJELO JE ZBOROVANJE MLIJEKA

bilo

mlijeka, je proizvođača zborovanje Ovogodišnje robnih blizu 500 se dvorani U vrlo okupilo (Bjelovar) Vojnovića uspješno. član i Stevo među i Stanivuković, mlijekagostiju, kojima proizvođača Hrvatske.

SSRN-a konferencije Republičke »Sirelinih«

ANKICA

ČIŽMEKOVIĆ

robnih

REKORDERKA

(preko sela) otkupnih mjesta je prošloj godini li u 1976.

18% više nego što za litara 73 godini. mlijeka, je otkupila milijuna i više litara 10.000 novčanu Sirelinu primilo mlijeka je premiju predanih đurđevačke, iz 400 robnih koprivničke, križevačke, proizvođačabjelovarske, količine i virovitičke komune. čazmanske isporučila mlijeka Najveće vrbovečke, Plavnica iz Ankica kojaje Bjelovar), (općina Čižmeković Gornjih je Evo 4 vagona ili litara 42.279 1977. mlijeka. mlijeka, preko predala godini »Sireli« tablice desetorice Bjelovar mlijeka, koji proizvođača najboljih količine mlijeka: najveće predali Samo

»Sirela«

u

na

440

520

za

u

su

Čizmeković (G.Plavnice) Veličan 2.

(Bobotok) Franjo Peroš 3.

Podr.)

(Novigrad Ignac Linski 4. Mirko (V.Korenovo) Lalić 5.

(Patkovac) Stjepan 6.

Podr.)

Madjer(Novigrad Stjepan Veličan 7. Ivica (L.Brdo) 8.

(Bukovje) MarijaJagotić 9. Mile Čudina(Lasovac) Iršak 10. Ivan (Križevci) 1.

Ankica

42.279

1

41.102

1

36.056

1

33.821

1

30.874

1

30.703

1

30.252

1

28.624

1

28.586

1

27.430

1

102

ii.

—

a

a—aa_—_io

išo o —<

i

a

i

>

some

>

mo...

dinara litri po kolipo Premije isporučene ključu: 0,15 isporučene čine od 10.000 do 20.000 litara Za 20.009 do 30.000 litara mlijeka. isporučenih dinara veće količine od 30.000 litara premira 0,20 isporučene premira od dinara litri. po premijom 0,25 su

za

se

a

za

se

BORBA

ZA

KVALITETNO

MLIJEKO

i čestitao im Nagrađeneproizvođače mlijeka pozdravio je uspjehu Vladimir direktor da Družinac, »Sirele«, kojijeistakao, je godine 42 više li no nego primilo proizvođača premiju prošle uvijek godine, još to nisu iskorištene Ako da »Sirela« mogućnosti. usporedimo podatak, otkupvišak iz 18.500 onda 400 robnih ljuje mlijeka domaćinstava, mlijeka proizvođača nisu mnogo iako 860.000 d (!) primili premije ukupnojvrijednosti preko Prošle »Sirela« više nego li (86milijuna dinara!). godine je kojegodine intervenirala slabe kvalitete istaknuto pa prije zbog mlijeka, je (slikovito) da iz »vode može sirll«...

34 nisu praviti zbogtoga proizvođača (Ill) iako više od 10.000 litara primili premiju isporučili mlijeka.

«Na da interes i »Sirele« i zborovanju jezaključeno, je proizvođača mlijeka da što od imade korist i isporučujekvalitetnije mlijeko, jer toga proizveđač i tvornica i zajednica uopće. na

ove

su

u

s.

se

ne

su

se

A.

Turković

IZ RADA SAMOUPRAVNOG FONDA ZA UNAPREĐIVANJE I RAZVOJ STOČARSTVA U SRH Već

kod

formirnja

Fonda

upravnim štine i odbora.

Upravnog sporazumom,

Zadaci

Fonda

bili

1972.

Pravilnikom

godine

utvrđeni

Fonda

kao

i

su

osnovni

zadaci

Samo-

kasnijim Skupzaključcima

su:

društvenom i kreditiranje uzgoja rasplodnih grla privatnom sektoru, i kreditiranje, izgradnje, adaptacije opremanje objekata proizvodnju i kao i mlijekauzgojrasplodnih grla njihovu nabavu, i kreditiranje uređajaopremanje preradbenih kapaciteta, i i kreditiranje financiranje drugih mjera akcija kojeutječu povestočarske čanje proizvodnje.

Sredstva provođenje prednjih ciljeva osiguravana proteklom iz izvora: periodu slijedećih i nabave

—

u

—

za

—

—

na

za

—

—

doprinos doprinos

SR

Hrvatske članica

—

krediti

Privredne

—

otplata

kredita

—

kamate

na

UKUPNO

su

.

kredite

banke

133,322.610 1,447.500 80,500.000 119,357.693 12,997.049

u

38,4 */e 0,4 %/e 23,2 %/e 34,3 % 3,7 9/0

100,0 9%

347,624.852

103

i

o

nd

i

i

a

di

>

m

Stanje

i iskorištenih

odobrenih

kreditiranja

i izvori

kredita

u

Odobreni

Izvori sredstava —___>

iznos

din

000

"

iskorišten

o/:

/ :

iznos

-

A

fond

Samoupravni

korisnika

Sredstva

korisnika

Učešće

e

244.725

repromat.

100,0

834.098

UKUPNO

kredita

i iskorištenih

odobrenih

Pregled

195.911

31,9 26,9

266.499

'

u

203.789

29,5 30,6

664.874

100,9

namjeni

po

u

i

M

II 175.633 40.318

ovčarstvo peradarstvo konjogojstvo objekti i

22.968 1.214 92.698

aj

u

kreditima

međunarodnim

*

ugašenih

Pregled

33.074

kredita

dinara

0% 49,7 9,9 1,9 7,3 0,3 23,1 7,8

131.821

46,7 10,7 2,1 6,1 0,3 24,6 8,9

10.150

oprema

učešće

%/

Odobreno

000

Iskorišteno

.

Namjena —— govedarstvo svinjogojstvo

39,9

*

i

sredstva

bankarska

41,2

342.874

i PB

265.174

26.267

5.043 19.341 741 61.153 20.818

_.—..jQkQžQžQžQžQž

i

kredita

neiskorištenih 000 dinara

saldo

u

krediti

I

Namjena govedarstvo svinjogojstvo

krediti

ugašeni

'

učešće

3.195

10.256

2.061

3.046 3.627

—

oprema

u

tenju 18.235

peradarstvo

objekti

koriš-

25.517.

ovčarstvo

konjogojstvo i

u

54

419

“1.494

30.051

međunarodnim

200

kreditima zr ae

orao

.33.181

UKUPNO:

12.056

77.690 E

—_________———_/__———P_P//___

Pregled

broja

grla obuhvaćenih

u

i iskorištenim

odobrenim

kreditima

smao moa odobreno

—————

Namjena po

31.768

govedarstvo svinjogojstvo

29.269 21.838

ovčarstvo (000) peradarstvo konjogojstvo

O iskorišteno nm ažj/ izo 27.397 žžž 19.309 12.250 659

733 14

:

33

'

P_I

goveda rasplodnih stanja brojnog Pregled 1972. sektoru razdoblju pod selekcijom) (grla

na

u

—

privatnom godina. i

društvenom 1977.

104

s.

m

bi on

aaa —Đ2ĐB———Lk|ke|\,

ykj/j/'.-:..

Broj

Broj

krava

ženskog

podmlatka

—_m X...

“ag

Povećanje ili smanjenje Ku

Sektor .

1972.

1977.

1972.

Ša A đa

:

&

1977.

M

Društveni Privatni UKUPNO: Index

|

|

.

Ako

bi

10440.

10668.

.8484...

12434

28818:

228714.

39486.

100

.173

8273

228

8778

15783.

16384

17262

24056

16612

109

139

—2

El 4 & 17

7005

23389

6794.

23406

dolazi se do uporedili podaci brojemkreditiranih grla, da kreditiran veći li 4.191 nego zaključka je broj grla je povećanje grlo.

Normalno da i ovo kreditirano. povećanje Štojenajvažnije nije govedarskoj dobna struktura krava oba na i proizvodnji jepoboljšana pa sektora, mliječšto naročito izraženo društvenom sektoru.

Sada nost, je pak mlječpoznata kriza na viškovi se interesa kod mlijeka osjeć u opadanju proizvođača za nova robnu ulaganja proizvodnju.

Podaci tretmanom selekkretanju brojnog stanja rasplodnih goveda p od i dolazila obzir za da cije koja jedino kreditiranje pokazuju je najmanje tih Koapsolutno povećanje broja grla području Like, D almacije, Gorskog tara i Istre. Ako analiziramo odobrenim realiziranim i kreditima za podatke tu dovode do nas da iz tih namjenu, jednostavnog zaključka područja nije bilo takovo za ili nabava ili ako ih bilo zahtjeva kreditiranje (uzgoj grla) je nakon što krediti odobreni nisu realizirani. ovi

se

sa

za

u

na

—

—

u

o

su

u

na

o

su

i tom na Što.je zabrinjavajuće, dalje područjupostoji o padanje u odnosu dakle nema broja remonženskog podmlatka broj krava, redovnog ta. Iz tih i sredstava po razloga je nedovoljno korištenje programu operativnom rezervi mesa stoci brdsko Grla kreditiranja živoj planinskim područjima. što se Like i Dalmatinske uvode nabavljaju područje Zagore to i dolazi u ne uzgojnu evidenciju njihov podmladak daljnji organizirani uzgoj niti se može kreditirati. na

u

na

za

ne

se

u

,

i unutar područja pojedine općine organizacije znatno sredstava. pokazuju povećanje grlaanalogno korištenju Ostala

Kretanje

i

robne

proizvodnje mlijeka

—-———— Regija

području

na

tih

značajnijih regija SRH

u

područja

1977. gođini

O G; ;oDeee aT an ok Broj Broj proizv. isporučenih proizv. otkupljeno otkup1 više e ire = Mlijeko 10.000 litara ljeno po 1977.

000 lit. domać, 1972.

1977.

1977. u ko 1976. __—_——— vo kv Bjelovar Osijek

= Zagreb

sa

E

30.253 <-

Varaždin

Karlovac

Sisak

aa

470122.

103.359

3.416

23.483

25

223

318

14

65.915.

20.339

57

347

487.

134

13.330

84.390

2

29

17

> 4149

58

24.395

7.290

1.830

28

68.117.177

20.073.

2.753

5.916

6

56 “> 93 |Iel I E,.L. DD 1216.

1417

16.596 ..——

2.805

314.728.

3.128

m—/_______Č____

UKUPNO:

101.385.

PPP

100,611.

PŽ LL 246.

EEEEELLLlRl\lMTMVkl1et

jj

M"

"

aaa

166 Nđšđavnv 121.

2.807

a

105

brojisporučilaca regija apsolutnom je porastu mlijeka litara i više osim kod 10.000 Varaždinske u preko regije gdjeje proteklom bila uvedena restrikcija najveća periodu olkupamlijeka.

Kod

svih

u

iskorištenih

kredita

I. tranše

1. kreditne

i razvoj

(Kutjevo,

Karlovac,

Pregled

obnovu

Namjena

sa

kredita

Ukupno

i struktura

Objekti i mehanizacija Oprema Stoka

UKUPNO: Međunarodna Poslovne

banka banke fond

Samoupravni Vlastito

učešće

UKUPNO: iskorišteni

kod

linije Međunarodne Bjelovar, Zagreb)

banke

za

%/

26,413.514 21,040.955 4,593.131

51,3 40,0 8,1

52,560.600

100,0

20,092.500 10,516.280 10,952.250 10,718.070

38,6 20,2 20,9 20,3

52,560.600

100,0

domaćinstva.

Izgrađeno je adaptirano ili po domaćinstvu 2.762 stajališta 9,5stajališta.

1. kreditne Međunarodne Budući linije banke, jeprikrajukorištenje i 2. kreditne toku već linije čija mogućnost korištenja namjenajeslijedeća: je Krediti

su

292

ili

a

u

Međunarodna

Lokalne Vlastito

%%

82,800.000 17 34,331.500 17 34,331.500 25 50,457.500 41

banka

banke

Samoupravni

—

Društveni

sredstava

Izvori

fond

učešće

UKUPNO:

100

201,950.500

Ukupno

%/,

54,908.000 35 68,635.000 17 33,337.000 20 39,220.000

137,708.000 102,966.500 67,668.500 89,707.500

35

196,100.000

398,050.500

100

9

Kooperacija

28

100

sektoru

28 17

22

doinves-

predviđeno konstrukcije je kamiona-cisterni nabavu tirati mlijeka prijevoz mlijeka, mljekare prihvat dok i sabirnih stanica za planirana kooperaciju (laktofriza), je opremanje i za mlijeka, objekata proizvodnju adaptacija opremanje daljnja izgradnja, hrane stočne te nabavu i grla. rasplodnih proizvodnju spremanje većim trošiti samo će u sredstva Ova dijelom ovoj, najvjerojatnije našem i smislu U tom možda i 1980. financijskoin godini. dijelom 1979., od 20 iznos dinara. ovu godinu milijuna planujepredložen Prethodne ovih sredstava za prema informacijekorištenje dogovoru društveni sektor banci za u prikupljaju udruženoj Zagreb, poslovnoj zajedZadružnom Hrvatske. nici za u stočarstvo, kocperaciju i načine zatvori Nakon što elaborati, pojedine konstrukcija organizacije ostalih i našem Fondu. između će prema podnijetzahtijeve prednjoj konstrukciji Promet vršen rasplodnih goveda proteklom periodu jeputemorganizii i po ranih kao unutar rasplodnih organizacija godinama sajmova prometom ovako: izgledao je Od

navedene

u

društvenom

za

za

a

se

u

u

a

za

u

se

a

za

savezu

se

u

106

-.———

Godina

krave i junice

bikovi

:

ženski

podmladak

422 412

1.922

318

2.188

1975.

350

2.784

1976.

1977.

338

3.179

368

4.227

1972.

1973.

1974.

Ukupno

Index

1.342 3.153

100 231

1.268 1.247 1471

3.774

281

4.381

326

4.988

371

1.115

5.908

440

918

—

849

govedapokazuje Organizirani prometrasplodnih napredak razmatranom da od 1972. osim 200 za napomenu periodu godine grla i 50 društveni sektor holstein oberintalske pasmine pasmine grla kooperaciju našu isto nema, područje Dalmatinske u Zagore Republiku vrijeme i iz organiziranim sajmovima pojavljujukupci drugih republika.

Ovakav stoke nameće i nužnost organizirani pristup aukcijske prodaje dvorane stoke hitnost za izgradnje aukcijske prodaju Bjelovaru.

I također rezultati. su svinjogojskoj proizvodnji postignuti značajni također

vidan

uz

u

za

uvoza

za

a

u

na

se

u

u

Brojno

Godina

Društveni

sektor

2.190

1977.

4.500

Poveč

1.710

sektor

Privatni

proizvod.

mb

12.295 14.623 19.123 15.085

2.328

Ukupno

—————————————

proizvod.

mb

krmača

rasplodnih

Ukupno

1972.

Kao

stanje

579

4.038

6.300

2 Pno

6.879

21.964 42.503 20.539

580

18.000

23.380

1

11.700

16.501

jevidljivo broj grla je porastao svinjogojstvu ili 93% za 20.000 kvalitetnih nešto li više nego iskorišteno preko krmača, je sredstava tu namjenu.

Naročito IPK krmača i PIK porastao je brojrasplodnih Osijek »Belje«. kao i kod većine bave se organizacija koje koopercijom. nazimica i nerastova farma Najveći proizvođač rasplodnih svinjogojska Sesvete samo 4.700 prošle godine potrebe kooperacije isporučila jepreko kvalitetnih Nešto trendom i u grla. manjim nastavlja ovojgodini.

U i opremu udio iz sredstava 12% 1972 u objekte povečan je planiranih odnosno iskorištenih sredstava Za tu ovu nam24,6%, 23,1% namjenu. bilo i sada jenu jeuvijek, najviše zahtjeva.

Od do sada iznosi odnose tu za upravo prispjelih zahtjeva najveći namjenu. što

kvalitetnih

čak

u

za

za

u

za

na

za

a

se

—

za

društveni

—

za

kooperaciju

sektor

38,667.000 4,775.000

UKUPNO:

43,442.000

sredsiva raspoloživa nedostaje sredstva

9,690.40U 33,151.600 107

———-—

m

-

—————_—

- mo

a

a

i

E

+2

a

di io

-

U opreme

veliko

kreditiranje

i

u

će

se

za

Plan

Namjena

i program

kreditiranja

Angažirano

govedarstvo svinjogojstvo ovčarstvo peradarstvo konjogojstvo

1578.

u

godini

Slobodno

Ukupno

%/o

750.000 18.250.000 8,250.000 8,250.000 3,500.000 3,500.000 5,000.000 5,000.000 1,000.000 1,000.000 15,290.400 5,600.000 9,690.400 19,000.000

objekti i oprema učešće

narednom

periodu uključiti proizvođači koristeći sredstva Fonda domaće što će u opreme kreditiranje u ove pomoći rješavanju zatvaranje konstrukcije. opreme

međunarodnoj kreditnoj liniji

19,6 8,5

3,6 5,2 1,1

15,8

u

UKUPNO:

24,159.600 20,000.000 44,759.600

46,2

31,109.60065,690.400 96,800.000

100,0

.

Programom planom godinunajveća predviđena II kreditne Međunarodne banke opreme praćenje linije kreditiranje mljci sredstava, objekata karama,transportnih laktofriza, izgradnjuopremanje te nabavu stoke kod individualnih kooperaciji proizvođača. i

za

1978.

sredstva

su

za

u

za

u

STOČARSKE

IZLOŽBE U RUJNU

OVE GODINE

Vrbovcu, (10.) rujna Devetog (9.)desetog te će učestvovati bjelovarske područja regije, općine proizvođači njoj Posebno i bikovi.

Vrbovec. izložbi će se izložiti Na rasplodne junice krave, bikovske će sa po majke bikovima, predvesti kolekcije junica pojedinim te životnom kao i krave proizvodnjom, pojedine najvećom togapodručja, kolekcije tovljenika. odnosu izložbe bit će zastupljene rasplodne svinje, Značajnije ranije kobile i rasplodne pastusi. izložba održava Sisačke u a se rujna Sunji.za područje regije, Devetog izložit će se i ovce rasplodna goveda, svinje, konji. održat izložba Buzetu će u za Sedamnaestog (17.) područje Istre, rujna izložit će krave i rasplodne junice.

Dvadeset i održat će izložba četvrtog (24.) rujna Sinju područje bit će izloženi i krave ovce, Dalmacije, rasplodna goveda, konji.

Na svim izložbama će učestvovati veći brojproizvođača poljoprivredne i opreme kao i zaštitnih ummehanizacije ostalog repromaterijala, sredstava, stočne hrane i dr. će se jetnih gnojiva, Najboljim proizvođačima dodjelit novčane i naturalne će fond uložiti sredstva velik radnih nagrade čiji broj i Učesnicima će također uručiti i organizacija institucija. diplome. priznanja održat

i

a

će

se

izložba

stočarska

u

na

se

sa

u

na

se

se

a

se

u

za

a

u

se

S. B.

108

moo

SEMINAR SABIRAČA MLIJEKA SA OTKUPNOG OOUR »KOOPERACIJA | TRGOVINA« Za

dan

31.

rijama mlijeka.

Doma

PODRUČJA ČAZMA

—

uređenim i u Čazmi, godine lijepo ugodnim prostozbor i održan seminar sabirače umirovljenika, je 3. 1978.

u

sazvan

Seminar

PIK

za

PIK OOUR je pozdravio prisutne ispred »Koopei Čazma Plevnik Roman racijatrgovina« ing. tehnolog primarne p roizvodi dnevni red njemlijeka, ujedno pročitao poziva: 1.

Higijena sabirnog mjesta 2. Bakteriološka kvaliteta mlijeka 3. Tekuća problematika 4. i Pitanjaprijedlozi otvorio

i

sve

—

s

Prisutni

su

bili:

drugPavljak Zlatko, dipl. predstavnik ing.

Bjelovar, ujedno i stručni seminara o vog predavač Ivan direktor OOUR i ing.

Brkić, »Kooperacije trgovine«, rukovodioc službe istom OOUR-u ing.

Tremljan Drago, selekcijske pri novinar radio stanice Željko drug Stipanović, Čazma, ispred »Sirele«

—

—

—

—

Seminar

sabirača

mlijeka otkupnog područja i »Kooperacija (rgovina« Čazma

PIK

sa

OOUR

—

109

o.

ooo

som ia

1

m

i mno

m

a

amoča,

a.

a

i

a

i

a

A

aa

i ma

m

i

i

i

a

m

AE

aa

a

u

te

—

sabirača

dva

trideset

odnosno

sabiračice

mlijeka (samo

dva

nisu

prisustvovali). »Sisastanak sabirača te to Bio mlijeka predstavnika je prvizajednički Ako i i OOUR u rele« Čazma ovojgodini. trgovine« »Kooperacije Bjelovar da svake inače već će održat zatreba praksa ustaljena jošjedan, je kako bi barem sastanemo probprodiskutiralo postojećim jednom, godine odnosno tište sabirače lemima preko mlijeka (njih proizvođače (njih 33) koji 28 sela.

34 punkta 1000) težine da obnovi to bila specifične prilika znanje mjerenju Ujednoje i nauči nešto vodom i dodanom obrano), čuje (normalnog, mlijeka svih kvalitete bakteriološke rezultati npr. punktova mlijeka ispitivanja vrlo slaba sabirnih nekih kao i mjesta kojaje higijena područja, šegotkupnog hitno i treba poboljšati pod stanje. trudio da nešto više od Rad seminara drugPavljak 2,30sati, trajao je ili bi iščezli. bi oni bili mnogo kako neke što manji bolje objasni probleme, Plevnik reda Pod točkom 3. po jednog ježnog dnevnog drug jeprozivao odnosno kaže do kuda da ovim sabirača stiglo izgradnji, skupom pred da stanica sabirnih i Upozorio je (kućica) mlijeko. uređenju adaptaciji malo tamo i da vrlo blizu rokovi gdje poslova (1.maj) dovršenje 21 12 Od 34 treba još jepotpunouređeno, napravilo požuriti. sabirališta, ća i malo sabiralište dok će proizvožaša jošmanjevolje zbog jedno uređuje, će nositi i od 1. 5. biti zatvoreno nešto mlijeko proizvođaši vjerojatno napravi Plevnik Na te drug jepohvalio koji drugipunkt. kraju prozivke i nisu i uredili sabirne predložio gotovi, podstakao kojijoš prostorije prvi komisilokalna izabere isteka kućica svih da po uređenju rokova) (iza kućice uređene i treće prve, otkupnom najbolje proglašenje druge ja da to isto učine PIK OOUR-a Čazma, trgovina« »Kooperacija području više bi onda kako svi lokalna) jedna(ne područja dobavljači»Sirelinog« »Sirele« kućice tri otkupnompodručju cijelom ocijenilanajljepše komisija Bjelovar. izmjenice i reda došla točka 4.

Kada pitanja pljuštala dnevnog je onih i Plevnik uglavnom općezadovoljstvo odgovarali drugovi Pavljak i ostalih to ili slično i su pitati. htjeli koji (pitanja) kojih postavljali da sabirača većine Na zamoljen je drugPavljak opravdano upozorenje uzorke da svakako »Sirelinom« radne ispitaju laboratoriju ljude upozori vodu izričito sabirač mlijeku tražiisumnjana mlijeka gdje kod ili obranost naznačenog proizvođača. mlijeku odnosno kute i sabiračima Na po kape, dvije podijeljene kraju od strane bile Kako isti dan »Poljoopdemonstracije predviđene veći dio sabirača terenu skrbe« završenog jeposlije DonjemDragancu 30 male traktore da vidi istima seminara (18, KS),freze, djelu prisustvovao i ostalu mehanizaciju. kopačice, prskalice Referent otkupamlijeka Roman Plevnik ing. se

a

se

se

na

o

u

o

se:

s

novo

—

na-

sa

se

u

se

za

se

za

su

se

se

su

one

na

one

se

na

za

a

1

sa

na

na

su

na

su

su

u

u

u

marame.

su

su

za

.

na

u

na

110

=

_—_—_-— M.

m

—_

<.

i

i

i

i.

i

IB

s

i

LR.

LL

Žena

i dom

KORISTI, ŠTO NOSI LJETO Svako

iskoristiti.

godišnje

doba

Svaka

ima

karakteristike

svoje

i

čari, je potrebno to

pa

majka znati, omogućila svojoj d jeci, da više kreću vrijemeljetnih praznika, svježem zraku, s unčaju i kupaju.

Na zrak tu čovjeka povoljno djeluje svježi slobodnoj prirodi jer struji neprestano (zračno kupanje), pobuđuje ugodno raspoloženje, osvježuje i čini ga ga i učvršćuje bolesti. ga prehlade protiv otpornijim protiv mnogih Zato kako bi zrak jepotrebno ljeti odijevatilaganomodjećom strujao po tijelu. sunčane zrake rad svih i u tijelu organa Sunčanje tj. pobuđuju djeluju Pod sunčanih zraka stvara koži zaštitni raspoloženje čovjeka. utjecajem vitamin rahitisa i protuotrov zaraznih bolesti. Kod protiv proliv sunčanja izlažemo sunčanim zracima.

Ono ako golotijelo korisno, je pretjeruje.

Za neke osobe kao napr. srčane bolesnijeuputnosunčanje tuberkolozne, nike i Za da ljude. njihjebolje ljeto provedu brdskim, planinskim i šumovitim krajevima. mora

tome

o

nešto

za

kako

se

bi

na

samo

u

on

se

na

se

na

se

ne

za

nervozne

u

Kod

sunčanja valja pridržavati slijedećeg: kod koža U i uveče naglog sunčanja upali. blagomslučaju pocrveni težem iskoče koži i Može doći i do peče, slučaju mjehurićiopekline.

Da to namažemo kožu kakvom groznice. spriječimo prijesunčanja masti, vazelinom ili kakvom masti. uljem, posebnom ako sunčamo sunčanju potrebno je privikavati pogotovo ljeti sunčati do 10 sati i oko 16 sati. Kad Najbolje je ujutro poslije podne koža možemo nesmetano sunčati. škodi i potamni Pretjerano sunčanje najzdravijem organizmu. se

se

—

a

u

na

se

—

moru.

se

na

se

se

Kupanjeje, svjež sunčanje, očvršćivanje Kod u ili organizma. kupanja slobodnoj prirodi (narijeci moru)ljudi ujedno i izlažu zraku što sunčaju svoje tijelo očvršćuje organizam.

Hladna voda slično kao i ali (od14— djeluje tijelo svježzrak, Ona i ga snagu. snažnije. učvršćuje protiv prehlada produžuje 16%C) kod skladno naročito Plivanje, kupanja, razvija tijelo, pravilno držanje zatim koša i zato prsnog tijela, povoljno djeluje razvoj pluća.

Plivanje među što naučiti Svako spada najzdravije prije plivati. sportove. dijete možemo katkad život sebi i Plivanjem spasiti drugima.

Kod kupanja paziti slijedeće: katkada te ni pretjerivati.

Djeca ostaju predugo vodi, igri da im već hladno.

Ne ostati vodi dok usnice i osjete je smije poplave zrak

uz

i

vrlo

snažno

sredstvo

za

na

se

na

mu

a

na

mora

moramo

—

na

ne

u

se

u

ne

u

lil

dok

nastupi

drhtavica.

izlasku —

iz

vode

ne

treba

jevrijeme hladnijevjetrovito dobro ručnikom i obući se. tijelo istrljati daleko od obale i nizvodno su kupati gdje virevi, Ako

i

treba

odmah

se

jeva

kanala.

nijeuputnokupati tj. punim treba već kupanja ostavljati kupaćeodijelo ispododjeće, ga preobuci tj. odmah

se

—

iza

ručka

od

želucem.

s

po

Nakon

odmah

ne

izli-

skini

se.

K.

D.

IN MEMORIAM IZGUBILI SMO VRIJEDNOG I DRAGOG DRUGA I RADNIKA Dana

29. V

nakon

1978.

bo-

teške

godine, VKV naš Ivan, lesti, je dragiŠiroki 56. proizvodnje tehnolog radnik, primarne života. godini ali težak i bio Životni bremenit, je put vidne rezulsvih teškoća usprkos postigao je kao i ličnom tate unauzdizanju poziva koji opredijelio. pređenju raditi U mljekari počeoje Zagrebačkoj 1949.

1. XI radnik nekvalificiran kao mlad, do 1. IX 1953. pa godine. godine, vrlo bio vrlo Kao stručnjakacijenjenkrugovima je majstorkao & kod sredini bio ga poznavali, k oji ljudi svojoj radnoj omiljen je sirara, sisar od Posebno bio € radnika mlijeka cijenjen proizvođača druga. je organizatora kao vrstan pedagog obučavanju otkupnompodručju kojijeorganizirao vrlo ii ovog pokvarljivog proizvoda. čuvanje proizvodnje i nagranekoliko rad bio Za ovakav je putapohvaljivan svojpožrtvovan i zlatnom 1976. đivan sa Zagrebačke mljekare plaketom god. diplomama, kolektivu. radu rad i za izvanredne u zasluge dugogodišnji rad i stvaralački kojeje ulagao Njegovsvjetli lik, napori onima svima će dobra ostat narav, vječnoj uspomeni radu,njegova znali i ga koji poznavali. umro

u

mu

na

na

svom

se

za

.

sve

u

su

u

u

na

a

na

za

u

neumoran

u

svom

su

UREDNIČKI

Uređuje Glavni Vlasnik

i odgovorni

Udruženje

i izdavač:

Mjesečna Tisak:

NIŠRO

dipl. inž. Dinko

SRH. mljekarskih radnika Ilica 31/III, telefon 440-476.

pretplata a

urednik

ODBOR

za

privredne proizvođače

za

»VJESNIK«

—

ll2

pne

Kaštelan

Uprava

i uredništvo:

organizacije i ustanove mlijeka d. 3.— OOUR

TMG

—

POGON

d. 6.— VS

Zagreb