Mljekarski list 2-1978

u

si eo

m

Zoni

di

i s

aah

rp

S

i,

dina

|

-a

-.-.

--

.--

.....

=

IV ZBOROVANJE

o

...——

.—..

-

o

__.-.-

TAKMIČARA ZA VISOKU PROIZVODNJU MLIJEKA OPĆINE BJELOVAR

Četvrtom proizvodnju mlijeka pridružugodinomtakmičenja visoku Klubova poljoprivrednika naprednih natjecanja jemo jubileju proizvodnjunašoj općini. visoku željeli »popularno« proizvodnju mlijeka Takmičenjem 5.000 dobiti od svake krave čeno u kg mlijeka standardnoj laktaciji.

Godine 1974. visoku smo započeli takmičenjem proizvodnju mlijeka ukazala i 48 krava.

Ta velike 18 takmičara prva godinatakmičenja je taknaših krava 1975. proizvodnji mlijeka.

Slijedeće godine mogućnosti 73 253 krave. šestorica takmiTadašnja mičenju proizvođača jesudjelovalo veći od 5.000 dok imala krava čara stajski prosjek kg mlijeka, jebroj bio 61 iznad 5.000 kg grlo. proizvodnjom 266 krava.

Godine 1976. bilo 74 Te godine jeprijavljenoproizvođača svakom izvanredan po prosjek takmičenju prijavljenom grlu postignut je 4.124 kg mlijeka. bilo Za 95 takmičara 381 kravom, 1977. takmičenje godine jeprijavljeno kod 1977. završilo 330 krava 89 takmičara, laktaciju godine je od 330 krava 1.456.452 ukupnojeproizvedeno mlijeka kg, od 330 krava 4.413 po prosjek svakoj je kg, krave više od prosjeku proizvele prvakjepostao proizvođač čije 7.000 kg mlijeka. ukazivali naših doda Prvih imadu godina mogućnosti krava, ali i to, da kapacitet kapacitetamlječnost, mlječnosti dovoljno voljno nije da slobodno iskorišten može reći i a odnosno, zbognedovoljne ishrane, neiskoishrane (zima- mogućnosti proizvodnje mlijeka nepovoljne ostaju rištene. ljeto) službe i stručne Uključivanje proizvođačatakmičenjeangažiranjem »SIRELE« Poljoprivredne stanice, poboljšanom ishranom, pravovremenim da kravi po krava, postigli mlječnosti svakoj sušivanjem kapacitet je veću da krave i time Znači rastao, proizvodnja. boljehranjene postižu da bio iskorištavan. i dokaz to nije genetski kapacitet životinje mlječnost, je trebamo: bi to Da postigli krmu ishranu prvo, livadipoboljšanu proizvestivlastitoj i kvalitetne krme da može mnogo proizvesti jeftine oranici, drugo, sigurno je takmičara visoku kod naših proizvodnju krmnog (dokaz proizvođača bilja) i, krmom i ishranom tokom kvalitetnom cijele godine, dovoljnom treće, veća količina kod kvalitetnih krava može proizvesti mlijeka, tovu bolje priraste. da se stočara kvalitetna naših smo, pokazali uzgaja stoka, Znači, stajama bi od i kako dobivali kojujepotrebno iskorištavati, jeftinije nje usmjereno kvalitetne To samo mogu potvrditi proizvode. jednomkonstatacijom profesora kaže: Šmaljcelja koji krave da Bjelovarske pokazuju, je »genetskog« mlječnog kapaciteta ali žalost govedadosta, je aktivnoj populaciji domaćegšarenog iskorišten. većinom posve još nedovoljno za

visoku

za

se

u

.

re-

smo

za

s

za

na

sa

u

u

sa

sa

su

sa

u

sa

—

—

—

su

—

u

'

smo

na

za

se

£

u

za-

smo

a

a

na

za

—

se

—

za

—

a

se

u

*—

u

18

na

u

Međutim

upozoriti to, jošuvijek i nerentabilnom to znači i mesa, što skom, proizvodnjom mlijeka ukazuje da dio slabo i loših iz izmijeniti taj produktivnih grla proizvodnje.

Ovo kao i smo Klubova uz takmičenje dosadašnja organizirali pomoć kao i stručnu službe naprednih poljoprivrednika, pomoć selekcijske Poljostanice. privredne Prvak 1977.

BUHIN iz JOSIP godinu visokoj proizvodnji mlijeka je 3 kvalitetne u u Predavca, koji svojoj staji uzgaja plodkinjeselekcijskom »bikovske Sa Biserkom i po Mazom programu smislu, uzgojnom majke«. izvanredan od 7.352 što po postigao je prosjek kg mlijeka svakoj k ravi, to dva svega vrijednost umanjuje jerje postignuto_sa grla. da iz muški nalazi Vrijedno jeistaći, njegove staje podmladak k rava, stanici kao bikovi da izvanredne rezultate testnoj Varaždinu, postižu Centru mora

i

se

da

na

imađemo

krava

sa

ni-

a

moramo

za

u

a

ne

se

u

u

u

za

U.

O.

a

Križevci.

drugima reći, takmičenja visoku aktivni »SIRELE« kao i sudionici proizvodnju mlijeka, kooperanti SR Hrvatske. programa provedbi uzgojnog govedarstvu kao i krava u Najboljima, proizvođačimanajvećim brojem takmičenju fond i obranu S. O. Samoupravni unapređenje poljoprivrede protugradnu stručno »SIRELA« Bjelovar osigurao je putovanje, Bjelovar poklonpakete.

MAJHEN BOŽIDAR dipl. ing.

O

svim

isto

tako

treba

da

su

aktivni

sudionici

za

u

u

sa

za

a

KAKO

VIŠE | BOLJE PROIZVODITI MLIJEKA? Uvod

nekoliko

U

nastavaka

stranicama

lista

govorit hranidbe krava i hrane. muzara, tehnologiji pripremespremanja Korist ovih članaka bit će ako Vi aktivno potpunija, dragi p roizvođači, bi odnosila ovu Svaka uključite svojimpitanjima, koja problematiku. osobito biološka nizom međuproizvodnja, proizvodnja, koja jeuvjetovana sobnih često niti niti faktora, koji putanisu, prvipogled, vidljivi,izmjerodređenom visinom i ekonomskim efektima ljivi,rezultiraju proizvodnje korisna. je Važnost i hranidbe se maksipravilnedovoljne ogleda iskorištavanju malnih dobnom redovkapaciteta mlječnosti, kondicijskom stanju k rava, nim i te zdravim i vitalnim uspješnim pripustima, podmlatkom. rad službe rezultira danas velikim Dugogodišnji selekcijske brojem visoko krava.

U i kontrolni mliječnih svakoj uzgojnoj organizaciji stručnjaci stručnim timom R. J. centra, asistenti, predvođeni Stočarskog selekcijskog redovno vrše stručne programa programski poslove provođenju gojidbenog govedarstvu.

Kontrolni asistenti od u rade i kontroli muznojednom svojih poslova u sti, ispitujući proizvodnju mlijeka laktaciji. to su nam Izložbe rasmlječnosti.

Dakako, pokazatelji kapaciteta stoke, i ovih i plodni sajmovi smotre, pokazuju temelju podatakaizgleda, na

ovoga

ćemo

o

osnovama

se

se

na

a

na

a

u

u

u

u

na

nam

na

19

broj koji pravilnom iskorištavaju te proizvodne mogućnosti. troškove Neiskorištavanje proizvodnih kapaciteta poskupljuje proizvodnje i često dovodi i krava. ishrana krava držanje pitanje Punovrijedna zasniva dva (idrugih životinja) temeljna preduvjeta: hranidbenih vrstu i 1)poznavanje potreba pojedinu kategoriju životinja hranimo. koju krme hranimo. hranjive vrijednosti kojomživotinju 2)poznavanje od U nastavaka ćemo pojednom slijedećih priložit hranjive vrijednosti Možda krmiva. već sada dobro ukazati da jedinih je hranjiva vrijednost jednog te krmiva to a sorta tlo i istog nijeuvijek ista, utječe: krmiva, njegova doba način i obrada, klima, godišnje žetve, uskladištenje, transport prerada krmiva. da

ima

veći

stočara

u

dobrom

i

hranidbom

samo se

na

za

na

mlijeka (laktacija) odvija Lučenje telenja.

Započinje vimena.

Period završava nakon poroda zasušenjem zasušenja 60 i ukoliko krava i zasuši nakon hostaj pravilu traje dana, spontano 7" treba zasušiti 10—12 Krave pr. mjeseci graviditeta ju prisilno. kojedaju bez većih lit. dan zasušiti se mogu Životinjama mlijeka najčešće poteškoća. suha voluminozna hrana uskrate sočna i daje (sijeno), zelena, krmiva.

Nakon što sisu sterilni vazelin. izmuze, ubrizga krepka mlijeko U koliko vime suviše zacrveni i kravu izmusti ponovo potrebno otekne, je kako vimena. bi Takva od do pa spriječila upala laktacija koja telenja, standardna 10 ili 305 dana zasušenja, traje mjeseci laktacija.

Zašto zasušivanje? preporučuje radi da nekih administrativnih Zasušivanje provodi mjera lučenje krave! točno interesu 305 dana.

Već to mlijeka (laktacija) je zdravlja traje Graviditet nenormalno ženske i sebi svake po je stanje životinje je velika krava 60 dana Kod izvanredno poteškoća organizam. je zadnjih velika tvarima i veliki na potreba hranjivim jako ploda(75— porast Porođeno tele od 40 toku 7 teži oko 6—10 kg, graviditeta mjeseci kg, 80%/).

60 dana težini oko zadnjih 30kg! porastu Za tako treba tvari nagli ploda osigurati dovoljno hranjivih (enerrazvoj mineralnih i vitamina gije, proteina, tvari, drugo).

Muznost to i kreće vrlo niska do nekoliko je vrijeme litara, je onda da tako iznureni krave uputno organziam još da način Pojedini neupućeni (ne)uzgajivači smatraju taj povećavaju ekonomski učinak krava. ovakav donosi im velike držanja postupak Upravo zašto: gubitke, krava a) počinje naglogubiti težini, količina tvari bi bile intrab)smanjuje hranjivih koje potrebne uterini ploda, razvoj da odmori vime i da tvari vremena Cc) skupidovoljno početak laktacije, rađa slaba i avitalna d) telad, nakon se mlijeka laktaciji telenja, e)smanjuje proizvodnja bolestima i sklona raznim krava (spolnih patofiziološkim 1) jeiscrpljena slabo i organa, probavedrugo). vimena, Organizam je otporan patoi da nedaće danak tako krava gene plaća mikroorganizme, nehigijenskim uvjetima držanja. se

dva

između

nakon

a

zovemo

u

su-

ne

na

na

se

samo

a

se

u

se

se

se

se

zove

se

se

se

ne

u

sam

za

u

u

a

u

za

u

se

zar

muzemo. na

evo

na

se

nema

za

se

za

se

u

na

uza

20

samo

sve

-—_ —

.

.----——

-

--

=

obavezno

Zato

provodite zasušivanje! nema tokom Sekrecija (lučenje) mlijeka laktacije jednaku p roizvodnju.

Maksimalna krave 5 do 6 nakon ako mlječnost postiže tjedana telenja; je uvedena do Ovo pravilno ishrana, mlječnost postepeno opada zasušenja. ćemo našim u pa poglavlje zahtijeva posebnorazmatranje, razgovorima se

sve

se

vratiti

na

ovu

Rekli

smo

temu.

da

punovrijedna

ishrana

temelji poznavanju normi.

Zato važno već sada da radi napomenuti sastaje jednostavnosti obroka hranidbi krava obrok od dva vljanja sastoji dijela.

1) potreba održavanje (uzdržna potreba) koja podmiruje tvarima i životne hranjivim procese energiji najneophodnije rad srca, organizmu (rad disanje, muskulature, kretanje, održavanje konstantne i da tome ne nikakvu tjelesne toplinedr.), pri daje proizniti težini. vodnju gubi 2) potreba sastava, poproizvodnju mlijeka o dređenog treba za mladih a nisu konačnu razvoj ploda, krava, k oje dostigle težinu i potreba formiranje prirasta. će (nastavitse) Ivica Katalinić, dipl. ing. se

hranidbenih

na

se

u

'

—

za

se

u

za

u

a

ne

na

za

—

u

za

TRADICIONALNO

SAVJETOVANJE PROIZVOĐAČA

NAPREDNIH

visoke Bjelovaru je, takmičenja prinose održano tradicionalno poljoprivredi, savjetovanje najnaprednijih proizvođača izrazito poljoprivrednog toga područja.

Pored kukuruza i takmičenja proizvodnji travnosmjesa rezultati u zapaženi proizvodnji mlijeka. djetelinskih U bilo 89 330 takmičenje je uključeno proizvođača krava, prokoje izvele 1.456.452 305 dana standardne kg mlijeka laktacije.

Prosječna proiziznosila 4.413 vodnjamlijeka je kg.

U

u

okviru

analize

rezultata

za

u

u

su

sa

su

u

Rezultati

takmičenjaprosječnoj proizvodnje visini

po

—_

Broj Broj proizvođača krava

Od

Proizvedeno

iznad

Odstupanja 2150—7352

2

5

3

14

7.000 6.000

ll

51

5.000

5000—5951

41

144

4.000

4001—4973

29

105

3.000

3095—3940

3

ll

89

300

2.000 4.413

2684—2862

ukupno

89

takmičara

63

su

proizveli

iznad

6405—6911

2684—7352

10.000

litara

mlijeka.

21

o

mlijeka kravi proizvodnju Prosječnu su: standardne postigli laktacije po

Buhin

Josip

Bujger' 3. Bujger

Vilko

1.

2.

Vlado

4.

Bosanac

Vlado

5.

Veličan

Franjo

6.

Maljek

Đuro

Marija Franjo 8. Vlatković 9. Lalić Stjepan 7.

Fridrih

10.

Blažinčić

Mirko

11.

Salopek

Dragan

12.

Robotić Vinković

Tomo

Milan

15.

Čudina Jakšinić

16.

Kapričanec

13.

14.

Franjo Đuro

Zdravko

od

Najvećuukupnuproizvodnju

44.837

Babotoka.

veću

od

5.000

kg

Predavac Predavac Predavac Predavac Babotok

7.352

Hrgovljani Predavac Hrgovljani

5.951

u

dana

305

7.150 6.911 6.621 6.405 5.900 5.7181

Patkovac

5.443

Rovišće Stočevljani Babotok

5.312

Predavac Losovac Podgorci Stavevljani

5.150

je kg postigao

Veličan

5.236

5.179 5.146

5.100 5.000

Franjo

iz

nagrađen jeputostručnjaka poljoprivrednih Najveći proizvođača S. B. inozemstvo. vanjem i

dio

u

PROIZVODNJA

JEFTINE ISHRANE KRAVA-MUZARA KOOPERACIJI

U Po-

Slavonije, Zadružnog Županji je, organizaciji OOUR Hrvatske i PPK centra Županja Kooperacija »Napreljoprivrednog krava-muishranu hrane održano jeftine proizvodnji savjetovanje dak«, kooperaciji. od i 628.453 krave imade U SRH rasplodne junice, čegajeuzgojnoi 42.354 obuhvaćeno radem podmlatka. juniceženskog rasplodne krave, selekcijskim veći ili nekoliko U je izgrađen brojstaja godinaadaptiran posljednjih idi. sistemom izđubrivanja pojilicama, opremljenihvezovima, (preko 1000) krava na 5 i više sa preko4500, bro, povećanje Brojkooperanata 15.000 10.000 litara i više sa kooperanata. preko prelazi mlijeka isporučilaca laktofriza rashladnih 1.500 i uređaja preko Izgrađeno je opremljeno širom Republike.

Do domaćina izabrana ovog pred savjetovanja. Županjanijeslučajno bilo dosta tom nekoliko populaciji je području govedarskoj godina, imade te Danas križanaca. buša i području općine njenih stupljeno goveda šarene domaće i krava 7500 padospjelih junica priplod rasplodnih preko već su buše simentalca smine zanemarivi). (križanci 1.000 obuhvaćeno radom grla. jepreko selekcijskim Uzgojno PPK sredstvima OOUR-a kreditnim U »Napredak« zadnjevrijeme stoi fonda banke i Županja Samoupravnog Županja, razvoj unapređivanje 99 ili kreditirana čarstva SRH u objekata, jeizgradnjaadaptacijagovedarskih štale Sve 1060 od krave 80 opremljene stajališta. čega i muznim sistemom uređajima. pojilicama vezovima, izđubrivanje, U

Hrvatske

saveza

u

i

—

za

o

zara

u

sa

a

—

za

za-

u

na

na

za

—

—

za

za

muzare

sa

su

sa

za

22

_-

o

-.

što kooperanata izgrađeni odgovarajući kapaciteti silosa, je kredita. uvjet dobivanje Udruženi vlastite nabavkooperanti proizvođači, pored mehanizacije, ovom već sada imade 17 ljaju zajedničke silokojih području komada.

Vrši nabava ostalih cisterne odvoz žitkih i dr. i strojeva: kombajne, gnojiva Učesnike ime u i OOUR-a savjetovanja Skupštine općine »Napredak« Ivan uvodno Deneš pozdravio Cimerman, je izlaganje podnio Stjepan je inž. ime PCH OOUR SSCH. rezultatima i O dipl. izgradnjeopremanja i nabavi objekata, proizvodnje hrane, kreditiranju uzgoja rasplodnih goveda inž. Ivo rukovodilac stočarske OOUR upoznao je Matić, proizvodnje »Napredak«.

Kod

svih

i

su

za

1

—

na

se

za

a

u

—

dr proizvodnji hrane, siliranju, govorili prof.

Zlatić dr i Nuskern.

Hrvoje prof. Mijo U čestvovali Silvio inž.

Devčić diskusiji Omrčen,dipl.

Ivan, dipl.

Brlek inž. i veterinar, Stjepan, dipl. drugi.

Učesnike ime i iznio tom osnovne je, domaćina, pozdravio podatke Šima kombinatu direktor PPK ecc, Vukašinović, dipl. generalni Županja.

Učesnici obišli su veći kod su savjetovanja brojkooperanata kojih izgrađeni ili i u Gradištu, adaptirani opremljeni objekti proizvodnju mlijeka, O

obroka

sastavu

su

i dr.

su

u

u

o

za

i dr.

Cerni

S. B.

TESTIRANJE BIKOVA U

Varaždinu

Veterinarska

—

stanica

U VARAŽDINU —

okviru

provedbe Programa VII bigrupa ocjenjena je (sedma) u

go-

jidbene izgradnjegovedarstvu kova stanici. u uzgojenihtoj U stanici 7 od je ovojgrupidopremljeno ukupno bičića, kojipotječu izabranih bikovskih odabranim bikovima. majkiosjemenjenih starost teladi dolaskom iznosila stanicu 69 dana u rasponu Prosječna je Hrvatske

u

u

u

od

59—83

|

dana.

Prosječna kg je težina 365 dana 601 552 do 664 u rasponu kg, kg kg. dnevni stanici od do dana iznosio Prosječni prirast 120365je 1658 gr. od 1514 do 1800 gr, životni 1537 gr. rasponu prirast (1402— gr.). tog tog Visina do iznosila 365 dana 129 teživotna grebena je (126— 1709 žina 40 iznosila 561 (umanjeno kg) je kg (512— 132), To sinovi bikova: Homera i Bene. poznatih Herkula, Mamuta,624).

Od 7 bikova 5 klasirano centre za (sedam) ovojgrupi je UO, jedan otišao prirodni pripust,jedanje klanje. bikova otišli centre UO Uzgajači koji 1. Kostika Vrbovec Antun,Hagranje 2.

Križevci Žabno Mihaljić Franjo, 3.

Sisak Dragović Petar, Sunja 4.

Predavec i MaljahĐuro, Bjelovar 5.

Jambrević Ivan,Prelog Čakovec.

Ovim će iznosu od po proizvođačima dodijelit posebnapremija 10.000.— što fond po unapredinara, je Programudodjeljuje Samoupravni i stočarstva. đivanjerazvoj težina

a

sa

120

dana

iznosila

195

sa

od

rasponom

181—224

sa

u

u

a

sa

cm

a

za

su

u

za

za

a

na

su

u

za

su:

—

—

—

—

—

se

u

za

23

so...

o

_—-

U

stanici

ovoj

oslobađamo

i

uvoza

centre

za

bikova

za

za

preko bikova, uzgojeno je S. B. UO. centra potrebe već

UO

40

čime

se

za

22 KRAVE U STAJI BOJIĆa Broda. blizini Tamo Banovci selo Slavonskog posjetili obiteljsku i Ivanom. sinovima Sagradili Stjepanom Bojića Fabijana zadrugu izđubrii sa 22 muzare, jednorednu cjelokupnom mehanizacijom staju i vanje mužnju. bila oko iznosi dnevno 110 litara, ljeti mlijeka je proizvodnja Sadašnja od oko krava 220 litara. pa proizvodnja mlijeka očekuje bređih, Mnogoje su

smo

u

su

sa

novu

za

za

a

se

300

litara.

Fabijan staji, Bojić svojoj

Banovci

u

proizvodnjom posjeduju jutro Njihova čak do nalazi 12 im Velika kukuruza, krmnogbilja jeproizvodnja jutara. silažu. kukuruznu 22 će ove muzare pa pripremiti jutra, jeseni tri iz nalazi "7 10 matičnih U uzgoja, krava, potječu vlastitog staji krave iz bjelovarskog područja. kako treba raditi Tako udruženi primjerom zajednički Bojići ukazuju stočarstva. time i našeg unapređenju mlijeka, proizvodnje tri

41

domaćinstva

oranica.

Pod

se

za

a

se

su

na

a

24

o

——

—.

Kata,

Ana,

>

NIKAJ Z NEBA

Fabijan

i sin

otac

Ivan,

-

--—

Stjepan Bojić,

selo Banovci

NE PADA SVE šTO SMO RADOM SMO POSTIGLI

POSTIGLI,

—

Četvero Crnjak GornjeŠume djece je Mirko i visoke (Vlado, Mira, Marica) igraju stepenicama novosagrađene Iza tovilište blizu 40 kom. prizemnice (trosobni stan). gospodarskih zgrada tove Podravkom.

Domaćica Ana nosi koje junadi, kooperaciji« sijeno te će ih čas dok nešto oko kravama, »prčka« traktora, pomusti, Mijo kojim treba dovesti livade krmivo krave i junad. tu to žena i žuli i Kajgod vidite, moja jasvojemi podigli sagradili. neba Sve to danonoćnim radom Nikaj opalo! neje postigli.

Uz i nešto sada već lakše. pa školanje djece još zemlje prikupili, je Vi ste od jedan prvihkooperanata?

Nisam baš bavim No već desetu Prvo se kooperacijom godinu. prvi.

Veterinarskom stanicom sada »Podravkom« sam kooperirao Đurđevac, našem to ide (pogon Hlebine). »punktu«, vjerovatno Mlijeko predajemo »Sirelo« kuda ili i Zagrebačku mljekaru, točno, Uglavno odvoze. kamionima redovito dolaze i naše mlijeko ili Tov Štojebolje: junadi proizvodnja mlijeka? kada nismo Bi rekel kak Bar sigurni Cigo:Obedvoje! sada, naših proizvoda? cijene Vaš prijedlog?

U

dvorištu

i Ane

Mije

iz

vrlo

se

živo.

na

sa

»u

sa

za

sa

za

smo

—

nam

smo

z

samo

smo

—

z

—

s

a

sa

na

za

za

ne

znam

voze.

z

—

—

u

vam

—

——

__-

—-—

—

—

“e

Najodgovorni stabilne cijene

i za

—

bodo

mesu

naše

države

biti mala

ne

treba

tvornica

uvoza

mesa.

Ana

dobro

što

mesa.

i

Robnih

zaduženi

(i plaćeni!!!) prije zrikčo, kaj tak i i ondar (kaksvinjetine, govedineteletine) Skoro naše bi sakoje gospodarstvo moglo Štal i kocev ima dosta!!!! to

MijoCrnjak u

svom

dvorištu

proizvađača jošuvijek Pak velim. ali se Mi bi više toviti i vam puno boje hraniti, ljudi mogli bi klizavih čas Koliko čas ga ima i meso previše! cijena, skupo, jer je naša uštedela država devizni kad bi malo više dalo i penez, pomoglopoljoprivrednicima? od Bio to kratki razgovor jednim naprednih poljoje Mijom Crnjak, iz ovog Podravine.

Kada bi to bilo privrednika dijela mišljenje njegovo, možda bi No slične naišli i kod na ga i objavljivali. odgovore drugih ali zabii načinili u pa kooperanataPodravini, kratku, zanimljivu lješku.

Turković Andrija —

malo?

ima

—

samo

se

s

samo

ne

smo

smo

ovu

U DRAŠKOVCU Draškovcu,Međimurju, vrijedanmarljiv mlijeka JOSIP VADAS. sabire od 1960. je Mlijeko godine.

Oko isto tako domaćica.

Sam supruga, sabiranja pomaže vrijedna krave i učesnik i posjeduje rasplod je rasplodnim sajmovima,godišnje U

selu

u

vrlo

mu

za

26

o.

_—a———aSĐ

ooo

a

na

i

sabirač

S

Josip

Vadas

proda

oko

olakšan

suprugom

sa

uveliko

mlijeka. godine je je Sa i ga proizvođačima problema, cijene zadovoljni

6000

1

nabavio

Prošle

i traktor

mu

pa

nema

posao.

su.

Talan

POSAVSKA

MLJEČNA

Konrad

STAZA

GornjaBebrina, Klakar i Slav. Brodom Bebrina.

Povezana djelomično Donja asfaltnom cestom i starim makadamskim iz doba,koji putemjoš Satirovog bore će uskoro dobiti ruho.

Po tradiciji poljoprivrednici vjekovima vodom. kad Sava donese okolina veliko Jer svojevode, pretvara Tada dođe do da voda pa slučaj zakašnjeli pod selo, nijerijedak iz čamca. bere kukuruz poljoprivrednik od 1.187 stanovnika živi 1.463 tri sela ta U kojihje poljoprivrednih ili članova.

246 stanovnika domaćinstava,prosječno 4,8 poljoprivrednih individualnih vlasništvu nalazi tamo Danas poljoprivrednika: oranica 2.433 k.j. livada 605 k.j.

14 voćnjaka k.j.

30 vinograda k.j. livade. i oranica oko domaćinstvo svako 2,4k.j. posjeduje 9,9k.j.

Znači, odnosi samo nešto poljoprivredna manji,jer Ovaj brojjepak žive i Ima nešto domaćinstva. selu, koja domaćinstava, nepoljoprivrednih Nizvodno

od

Slav.

Broda, Savu,smjestila su

uz

su

se

tri sela

novom

sa

se

novo

se

sa

u

sve

more.

sa

u

se

u

se

ovo

na

na

27

i

grad. jedino zanimanjima mjestoživljenja selu i vlastite pravilu imaju manjupovršinuproizvodnji potrebe. savskom bazenu tom 1.127 Eto, proizvođači imaju rasplodnih krava, jer stočarstvo uglavnomorijentirali govedarsku proizvodnju.

Zbog i navedenih vode teško terena i problema niskog je proizvoditi postizati visoke ratarske Znači osnovna Konačno govedarstvo prinose. je djelatnost. i i izvor života. Na tradicija krajuje govedarstvo jednopoljoprivkrava redno domaćinstvo ili 1 stanovnika otpada4,58 poljoprivrednog dolazi i nešto više ali 1 krava. to odnosi telađ Dolazi goveda junad, i tovna goveda.

8 području prišlo organiziranom Prije godina otkupumlijeka sabirališta.

Tada 1969 iz tri sela imala preko godine koja približno i danas krava kao dnevno isti oko 300—350 litara broj otkupljivalo mlijeka. količina Svako i laktofriz Znači ulaganje beznačajna mlijeka. praktično davalo to bilo vrlo sliku pravu opremu skupo.

Međutim, ipaknije je mogućnostima proizvodnje. radom i govedarstvagovedarske unapređenju proizvodnje, Upornim ni rasla bez ratarstva, stočarstva, jeproizvodnja njega pomoć jer količine iz Osjetilapotreba ugradnje laktofriza, godine godinu. jer struktura povećavale.

Promjenila pasminska zamijenjen neprestano je i bikova fond krava umjetnog osjemenjivanja, postojeći putemboljih poboljratarskom ishrana šana i krava, povećanom proizvodnjom je otkupna uvjetovala jepovećanje proizvodnje. cijena količina kretala kako ta tri Interesantno mlijeka je jenapomenuti 1976. sela prošloj godini: ali

su

otišla

za

Zadržali

u

samo

u

su

na

u

za

u

su

se

u

ovom

na

na

na

se

se

na

na

ovom

sva

su

se

u

o

na

a

nema

uz

se

u

su

se

se

naravno

se

u

u

G.Bebrina mj.

II. mj.

III. mj.

IV. mj.

V. mj.

VI. mj.

VII. mj.

VIII. mj.

IX. mj.

X. mj.

XI. mj.

XII. mj.

I.

Dakle, Vidimo godišnje.

nakon

Klakar

Bebrina

D.

20.083

7.391

13.338

20.148

7.453

13.400

20.364

6.847

11.948

28.797

9.647

12.257

44.344

17.734

26.744

43.648

18.278

32.352

40.648

17.154

28.575

39.777

16.488

29.938

32.330

15.730

25.131

28.384

14.539

22.359

23.654

11.341

17.173

20.973

10.599

14.447

363.650

153.201

247.658

godina rada, mlijeko povećalo ukupno da jenajveći priliv mlijeka proljetnomjesecima, kada dnevna količina kreće oko 3.000 što otkupljenog mlijeka ljetnim litara, je 10 2.094 dnevno 1976 povećanje otkupljivalo godini Prosječno puta. litre da danas vozari U tako mlijeka. ovojgodini tajbrojje opetporastao 7

se

764.509

na

litara

u

se

za

iz tih

28

sela

dnevno

se

dovoze

u

centralno

u

sabiralište

na

Galovo

oko

3.500

lit.

Danas

već

možemo

govoritipredaji da to malo i da je jošuvijek

tržnih

o

jednoj velike. ćanjajošuvijek kravi.

Jasno

viškova

od

Najbolji proizvođači mlijeka, kojipredaju preko svake Tako bilo iz: godine. je prošloj godini G. Bebrine 10 proizvođača Klakara 2 proizvođača D. Bebrine 8 proizvođača

po

lit, povećavaju

u

da

litara

povemogućnosti daljnjeg

su

10.000

se

680

nagrade primila godinu proizvođača, iz tri sela 20-torica što to pa je 29,0%.

Uporedimo brojem krava, da 9% ima oko krava od njihovompodručju ukupnog broja, 29% velikom očekivati je proizvođača proizvodnjom.

Vjerovatno je veću kako još proizvodnju, ovojgodini jer rekli, tradicija govedarstva i uporan rad količine staze. postoji donijeli bijele mlječne Znamo

su

ova

za

1976

68

a

su

znamo

evo

samo

sa

na

a

sa

za

u

smo

su

nove

Ing. Lj. J.

POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKI CENTAR

R. J. STOČARSKI

—

Promet

rasplodnom

Red. br.

Ime

1.

2.

1978. proizvođača kooperanatamjesecu siječnju

stokom

prezime

i

u

proizvođača

Blaha

I.

Aleksa

Severin

3.

Aleksa

4.

Hrahovski

I.

5.

Hrahovski

I.

6.

Tanić

D.

7.

Tanić

Đ.

8.

Tanić

Đ.

9.

Tanić

Đ.

M.

Maciček

11.

Štogl

pb.

Gudovac

M.

10.

Selo

Severin

Rovišće Rovišće Bedenik Bedenik Bedenik Bedenik Žabjak Rovišće

D. N.

12.

Kunštek

A.

St.

13.

Botinčan

I.

Jabučeta

14.

15.

16.

Bedeković Rebić

M.

Šandrovac Ždralovi

S.

Mučurlija

Plavine

D.

Grginac

4374

326

Kategorija

m.

Kupac

»Podravka«, Koprivnica

tele

krava

.

»Sirela«, Bjelovar

ž. tele

»Sirela«, Bjelovar

742

krava

TP

Križevci

6786

ž. tele

TP

Križevci

397

krava

TP

Križevci

398

krava

TP

Križevci

4536

ž. tele

TP

Križevci

4538

ž. tele

TP

Križevci

3266

Kolanc

J.,

640

krava

Križevci

580

krava

TP

421

krava

»Sirela«, Bjelovar

881

krava

TP

krava

»Sirela«, Bjelovar

krava

»Sirela«, Bjelovar

krava

»Podravka«, Koprivnica

203

541

572

Križevci

Križevci

29

rasplodnom

Red. br. proizvođača

i prezime

Ime

17.

Veličan

18.

19.

Srbljinović Šveda S.

20.

Kolar

21.

Kolar

22.

F.

Babotok

917

krava

»Sirela«, Bjelovar

Orlovac

2339

krava

TP

Križevci

krava

TP

Križevci

J.

V.

Zdenci

347

krava

TP

Križevci

J.

V,

Zdenci

5929

ž. tele

TP

Križevci

krava

»Sirela«, Bjelovar

ž. tele

»Sirela«, Bjelovar

krava

TP

5502

krava

»Sirela«, Bjelovar

Brezovljani 24900 Brezovljani

krava

TP

Križevci

ž. tele

TP

Križevci

5540

krava

Vrbovec

krava

»Sirela«, Bjelovar

Smola

B. B.

Gašparić

J.

Doljani Hlebine

10292

Žabno

F.

25.

Miloš

26.

Uzelac

S.

27.

Uzelac

S.

Mičuda

Doljani

1546

5393

I.

Kostiha

Brezovljani

M.

Dubrava

30.

Kostiha

M.

Dubrava

31.

Štrbenac

N.

32.

Trnski

Vukšinac Narta

34.

M.

Gaćuša

B.

Tomazović

35.

Kuštan

36.

Božić

37.

Janković

38.

L.

N.

39.Šagorac V.

1265

955

997

tele

krava m.

TP tele

Križevci

Jelinić

M,

Križevci

krava

»Sirela«, Bjelovar

1030

krava

»Sirela«, Bjelovar

51

krava

TP

Križevci

162

krava

TP

Križevci

krava

»Sirela«, Bjelovar

I. Polje

281

»Sirela«

krava

Bjelovar »Sirela«,

V.

St.

41.

Vadljević

A.

42.

Ivančić

M.

Đ.

3305

junica

Bjelovar

Ruškovci Bulinac

3493

junica

TP

Križevci

4270

junica

PTK

Tuzla

Bjelovar

2879

Pavljani

Mikulandi

44.

Botinčan

I.

Jabučeta

3281

45.

Friković

Vl.

Draganić

6242

Nevinac Nevinac Nevinac

4104

46.

Jambreković

M.

47.

Jambreković

M.

48.

Jambreković

M.

Kašljavac

Vl,

Kušter

43.

N.

m.

»Sirela«, Bjelovar

TP

Paljevine

Reškovac

Brkić

Ivan

Redinski

krava

750

40.

49.

Križevci

Turanovac

Narta

Daskatica

N.

13707

Narta

Štefanje

M.

1336

916

Paljevine

I.

Taritaš

620

g.

Kupac

280

24.

33.

Kategorija

pb.

Selo

Kovačica

Smola

29.

J.

1978.

u

D.

23.

28.

siječnju mjesecu proizvođača kooperanata

stokom

Promet

junica junica junica

Bjelovar TPK

Križevci

PTK

Tuzla

»Sirela«, Bjelovar

4122

junica junica

TP

Križevci

4121

junica

PTK

Tuzla

junica

»Sirela«, Bjelovar

3457

oč

Žena

i dom

ŠTO JE POTREBNO Pod

ZNATI O REUMATIZMU?

obično

za organa podrazumijevamo oboljenja kretanje. oblik tzv. reumatična Najčešći je oboljenja groznica (akutni reumatizam). reumatičnih zahvaća grupa treći Druga oboljenja uglavnom zglobove, tzv. reumatizam mišičnom koži tipje periferni usredotočuje koji tkivu, ili oko krvnih žila. reumom

bolna

samo

se

a

u

>

Reumatična

groznica pretežno pojavljuje djece, žarišta: zubi kronična ljenja pokvareni (granulomi), upalakrajnika kronična i dr. Visoka bolnim (angine), upalažućnogmjehura temperatura, oteklinama ili više lakta i ruku znaci ramena, nogu, jednog zglobova koljena, reumatične naoteknu.

Reumatična može groznice.

Zglobovi prstiju groznica imati teške srčane i dolazi srce, pa posljedice zbogupale zalisaka, ovojnice do srčane mane. trajne može uzrokovati reumatičnu pa je potrebno Angina groznicu, liječiti ju kako bi po uputiliječnika, izbjegle komplikacije.

Kod i reumatične ležati krevetu pojaveangine potrebno groznice je kako bi i da bi bili srce što poštedjelo zglobovi prikladnijem položaju.

Kod akutne staviti hladne smiupalezglobova je njih uputno obloge, bolova i treba oteklina redovito uzimati će rivanje smanjenje lijekove, koje propisati liječnik.

Reumatizam Otiču zglobova (poliartritis) javlja podmuklo. zglobovi ruku i nogu.

To i dobi i to prstiju oboljenje javlja srednjojpoodmakloj kod ali mogu od da obole i mala Pri ponajviše žena, njega djeca. ustajanju obično slabo dolazi i do prsti pokretljivi, izobličenja zglobova.

Uz zadaću da zaustave i ublaže bolijekove, kojiimaju napredovanje love treba držati i da bi ukoupale, zglobove toplom vježbati prstima čili. Za blatom liječenje upalezglobova preporučuju kupke,oblaganje i inače fizikalna ustanovama to (paknanje) terapija koje opskrbljene. bi Da kod prvom izbjegla o boljenja, majke djece, redu, spomenuta bi da reumatična i morajupoduzeti pojavila groznicaliječiti ih, odnosno ukloniti žarišta. ako uzroci Najčešći joj angine; učestaju treba tražiti bi došlo kako do liječničku pomoći liječiti komplikacija (srčane D. K. mane). su

kod

se

a

izvor

ovog

obo-

zarazna

s

su

za

se

u

se

u

na

a

za

se

se

u

su

a

s vremenom

u

se

ne

se

u

su

se

za

u

sve

zarazna

se

ne

su

ne

31

IMPULSA

STROJEVI

-

(D

MUŽNJU

ZA

KRAVA

»IMPULSA« STROJEVI ZA MU-

&

ŽNJU KRAVA SU RENTABILNI

(60,

JER SU IZRAĐENI

-

KONSTRU-

NAJNOVIJIM

IRAN! PREMA

TEHNIČKIM DOSTIGNUĆIMA

PPIITITTTIITIITITI tananana ratote

IMPULSA mlijeka

STROJEVI ZA MUIMPULSA ŽNJU KRAVA U SVAKOM GOSPODARSTVU za gospodarstvood 10 do 120 kravas mužnjom u kantu za gospodarstvood 50 do 420 kravas mljekovodom od kravedo rashladnoguređaja u oblikuriblje izmuzište kostiza mužnju do 1200 krava kružno,karusel, za izmuzište 2000 krava —

-—

siguranprotok

jednostavno IMPULSA rukovanje —

—

najnovijatehnoIMPULSA loška rješenja —

-

IMPULSA nu i novcu

—

uštedena

vreme-

-

—

Grz

IMPULSA STROJEVI ZA MUŽNJU KRAVA S DUGOGODIŠNJIM ISKUSTVOM IMPULSA osiguranirezervni dijelovi < —

-—

Izvoznik: Transportmaschinnen Export Import —

Glavni zastupnikza SFRJ: »INTERIMPEX« SKOPJE

Vlasnik

UREDNIČKI ODBOR Uređuje Glavni i odgovorni urednik Kaštelan dipl. inž. Dinko i izdavač: radnika SRH. i uredništvo: Udruženje mljekarskih Uprava Nica 31/III, telefon 440-476.

Tisak:

Mjesečna

NIŠRO

»VJESNIK«

pretplata a

32

108 BERLIN NJEMAČKA DEMOKRATSKA REPUBLIKA

za

—

privredne proizvođače

za

OOUR

TMG

—

POGON

organizacije i mlijeka d. 3.—

VS

ustanove

d.

6.—

Zagreb