Mljekarski list 10-1978

IH

ZAGREB

krava

Ispaša

na

LISTOPAD 1978

pašnjac ima

u.or

o

m...

oh -.

—.

-

KRAVA

PREHRANA

PAŠNJACIMA

NA

raspoloživa Želja je ćemo više dobu. i fazama pozornosti Ovajput godišnjem vegetacije pojedinim stočara velik da budući krava obratiti broj jošuvijek pašnjacima, prehrani stočara vrlo malo krave. pregonsku ispašu. organizira Nažalost, napasuje i krava Prehrana samog životinja kretanja poželjna je zbog pašnjacima i zraku “na svježem ili zatvaramo da stoku uvjeboljim lošijim »laboratorije« Uobičajilo da time zaboravili tima organizma njihova smanjujemo otpornost života, kod visokoU i susrećemo organizmu proizvodnog vijeka.oslabljenom trajanje velike niz materijalne koje patoloških promjena životinja proizvodnih ik štete. držati ovako naši S stoku, jer proizvođači moraju mnogi drugestrane, okviru pašnjaka koje površinama dovoljnim gospodarstavaraspolažu svojih krava. bi im prehranu osigurale Održati i iskustvo osobno čemu Pašna u mnogo znanje. prehrana zahtijeva takvom krava visoku posao. posve prehranom lagan nije proizvodnju botaničkom ovisi krme zelene količini, njenoj pašnjacima Potrošnja sastavu i također sastavu (količini njenom stadiju vegetacije, (vrlo važno), i minerala suhe dr.). bjelančevina, celuloze, tvari, tim Pod trave«. zrelosti ovisi trave »pašnjačkoj pašnjaka Potrošnja Tu trave. i visina nego se, stadij vegetacijski pojmompodrazumijeva sadrži i kada 25 centimetara od 20 kada do visine naraste zrelost postiže da

mi

aktualiziram

teme

ove

obzirom

s

krmiva

na

u

na

na

suncu.

s

u

se

smo

a

nanose

'

u

ne

“

o

na

o

a

o

s

samo

ne

ona

—

16%

barem

suhe

tvari.

teških

Proizvodnja ovako: masi travnoj izgleda krava

suhe

Količina

travnoj

u

=

tvari

(%)

masi

Dnevna

suhe

količini

kilograma

550—600

prema

potrošnja tvari (kg).

=

suhe

od

do

16

14

više

od

Škrobne

jedinice (Š. J)

i Kuzdržno

potrebe 12,30

13,10

:

14,9 15,5 16,4

7,69 7,87 8,12

11,65

14

16

u

Proizvodnja S attodca

.

manje

tvari

“a

pa struktura, travnoj povećava njena Povećanjem hidrolize sline i to i bubregu poboljšanje omogućuje utječe jačelučenje veće krme. konzumiranje tako i između uzak odnos Mlada ima suviše trava energije, bjelančevina siromašna da je (zimi jeenergijom obiluje bjelančevinama, pašnaprehrana obratno). rezervi iz da Budući organizam oskudijeva energijom,jenamirujesvojih Veći nalazi da krava kažemo da tako pa gubi kondiciji«. »pašnoj težini, težine pregone koncipiraju slabije (krave gubici tjelesne djeluju plodnost težine više od 25 bi krave tjelesne kilograma izgubiti smjele se).

Zbogtoga kolovoza. nadoknaditi bi i trebale krajem tajgubitak bez obzira težinu Krave krmu,jer gubetjelesnu mjesecima ljetnim bo« kraće muku muče pa vrijeme krmu, ljetnim žegama manjekonzumiraju i dr. obadi ih napadaju muhe, paši,

suhe

tvari

masi

u

se

i

u

na

uz

a

on

u

se

na

na

—

ne

na

u

s

rave

na

146

m.

dra——a

-_

A

prehrana gubitak fosfora, uvjetuje prvim da tada fosfora pokazala je Istraživanja napasivanja. izlučivanje povećano Isto nekoliko i bi zato bilo da pa prepoželjno pašnoj puta. je natrijem, mineralnu hrani kravama dnevno smjesubogatufosforom (Fertil-i daje sol kuhinjska (NaCl). fos) ljetne masti količina da toku ste Vjerojatno zapazili ispaše smanjuje sadrži celuloze od to trava mlijeku, jelogično, jer manje (manje 20%). dnevnom obroku krava slamu đa dodati ili treba Zbogtoga, (budući sijeno tim danima žetva zrnastih količina žitarica). obavlja Smanjena ljetnim može biti: masti.u krava mlijeku uvjetovana: nedovoljnim iskorištavanjem tvari zbog ili vrlo mineralnih Čvrstoća organskih izmeta. .mekanog proljeva i zato dobarpokazatelj pravilne prehrane životinja. balege je Pašna

veliki

naročito

danima

u

su

s

se

u

.

3

se

u

se

u

a

u

.3

MR

RAKA

Stoka

na

ispaši

mliječnost visokoproizvodnih vrijeme dodatak ili koji dovoljno ispaše pašnjacima »zreli«, potrebno je sijena slame mineralne soli i kuhinjske (3— kg), (fertil-(100 smjese £) (50g), prikrave koncentratima suhi hranjivati (kukuruzna prekrupa, bogatim e nergijom 4 fosa) rezanci).

Ponreno 2—3 dobrom ugljikohidratnih prihranjivanje "Na kg pašnjaku dobiti do 20 dnevno. krava može po Ako jemliječnost kg mlijeka grlu trata, krmom veća od 20 prihranjivanje kombiniranom kg,potrebno jeprimijeniti. ili od 80% i 20% mljevenog kukuruznog (muznesmjese) smjesom sojine sačme. paše po Pri treba od 25 osim i svih dodataka, proizvodnji kg mlijeka kravi, od 30 trebat će navedene davati i 4— kg smjese,priproizvodnji kgmlijeka 6—7 te kg 5 smjese. da Nadam da neće neizostavnu ponovo biti odmet upozorim potrebu mineralnih dodataka krava. o jalovosti, zaprehranu Često čujujadikovke Da

bi

održala

se

na

visoka

kod

krava

su

u

uz

uz

s

se

zrna

.

a

se

na

na

se

147

će biti »preganjanju«, slaboj proizvodnosti problemima kasnije riječi, ali sam da ste te sami krivi.

Pomišljenja poteškoće najvećim dijelom znato da tržištu velik vrlo ali različitih preparata, je postoji broj sličnih, tvorničkih naziva Fertil-fos i (RumenkaGT,Kostovit, dr.).

Postavlja pitanje koliko od svega togauopćeupotrebljavate.

No vratimo temi: sadašnjoj Kod krava zelenom krmom travne u staji prehrane po grlu potrošnja kreće između 60—80 dan izraženo suhu tvar na prosjeku kg ili, 12—15 kg.

Kada krave travnu im masu, dobivaju pokošenu daje dvaput dan, iznosi 3 sata. Da bi krave zelenu trajanje svakog hranjenja bolje j ele krmu, biti bez i koja svježačista, stavlja jasle nabijanja, debljina zelenog biti viša od 50 sloja smije Važno istaknuti da krma ne je pojedena iskoristi, boljerečeno, trave kreće govori probavljivosti.

Probavljivost pašnjaku obilnoj pri od 60 do 69%/e, ispaši znati nekoliko pregona Zbogorganizacije potrebno je podataka.

Pašnjak kod sastava »zrelosti« m?

100 srednjeg biljnog optimalne daje približno 60—80 zelene to toliko koliko odraslo treba upravo kg je jedno grlo dan, i sl. O

za

tim

sve

na

se

se

mase

se

u

na

se

na

a

mora

se

ne

u

a

cm.

se

se

sva

o

na

se

na

mase,

Pri

a

na

tratine radi organizaciji je porasta odmora i Porast tratine može pregona. određivanja broja odrediti budući da ovisi vremenskim prijed prilikama.

U kada 14 do 18 dana porast tratine i i proljeće ljeto jebujniji do do visine od 25 ponovo U poraste svoje »zrelosti«, tj. ljetnim mjesecima odmor 24 odmor potrebna pašnjaka približnodana, jeseni jeovaj nešto duži i iznosi 35 dana. ljivo približno Kod moramo pregonskog napasivanja nadalje poznavati potreban broj i veličinu pregona, pregona pregona. trajanje ispaše pojedinog više tema ćemo pa To je kojazaslužuje prostora, njojdrugomzgodom. inž. Ivica Katalinić dipl. vrlo

pregona

važno

brzinu

znati

vremena

ne

o

se

una-

“

rano

ona

za

cm,

za

su

a

razum-

o

RAZVOJ

MLJEKARSTVA

U ISTOČNOJ

SLAVONIJI

prošlom brojupisali osnivanju »Mljekarske zadruge« Sikirevcima imala veliki stočarstva tom selu i kojaje uticaj razvoj Građani Babine sela komuni isto udruživanjem.

Grede, najvećeg županjskoj tako se mogu da pepohvaliti usvojili zadrugarstvo (udruživanje) još prije deset Jedan od osnivača Gredi i godina. »Mljekarske zadruge« Babinoj prvi izučeni Delić tih dana kaže: mljekarski majstor Franjo penzioner, sjećajući Gredi 23.

1929. »Mljekarska zadruga« Babinoj je rujna radom 1. IV. 1930. sa od osnutka do pogodine, jeotpočela godine.

Vrijeme četka rada iskorišteno oko nabavke je temeljite pripreme instalacija strojeva, i radionice Moco Kutuzović.

Odluadaptiranja prostorija koje jeustupio kom odbora kurs Novi Sad sa upravnog upućen mljekarski zajedno Martinom Radcvanovićem iz Sikirevaca.

Na kursu tri koji trajao je mjeseca stekli rad osnovno kroz to znanje mljekari, praksu znanje vršili. Po dolasku kursa odmah rada prihvatio mljekari gdje dužnost sostavljen poslovođe.

U

smo

i radu

o

u

na

za

u

u

su

u

se

u

—

osnovana

a

za

za

nam

sam

smo

za

sa

na

148

na

u

u

a

sam

se

smo

u

usasam

oko Zadruga j e početku poteškoća okupljanja ljudi, jer zadrugarski duh sporo što radili. je osvajao ljude k oji sumnjičavo g ledali Ako tome doda da ni vlasti nisu Zadruzi davale nikakve još tadašnje podrške, o da i onda ni čudo što nisu materijalnoj pomoći govorimo, nije ljudi vjerovali Sve što stvoreno; stvoreno vlastitim zadrugarstvo. je je sredstvima, nekih članova.

Prvi član i osnivač i članarinom, Faudjelimapomoći zadruge dao zadruzi od 14.500 dinara bez bijan čime Kopić, je pozajmicu kamate, je i radom.

Novac vraćen kroz naredne tri zadrugapočela Za je godine. isplatu koncem više navrata zadruzi mlijeka Antun mjeseca je posuđivao kao dao vidan Delić, kojije dugogodišnji predsjednik doprinos razvoju zadruge.

imala

u

su

na

sve

smo

se

a

ne

u

sa

u

novac

u

:

U

t:

bili nesebični su prvimgodinama svog zadruge davanju i selu. Davali doprinosarazvoj zadruge mljekarstva zaprege svoje drva i radionici kao i sabiranje mlijeka, ogrijevloženje potrebnu građu ledare. i radom gradnju Svojimprilozima pomogli gradnju mljekare 1933. zemljištu koje jekasnije ustupila općina, koja je izgrađena godine. rad 36 članova davali oko 100 litara Zadruga jepočela koji početku s vremenom bilo više i članomlijeka preradu mlijeka je porastao je broj Radili sireve i maslac.

U dani»Trapist«, »Imperijal«, »Grojer« ljetnim kada ma. bilo više meki sir smo višak sira jemlijeka pravili pijacu, toga sušen kazein i raznim firmama. je koji jemljevenprodavan imala vlastite i budući da Zadruga je prodavnice Sarajevu Zenici, je roba bila kvaliteta bilo oko i zarada dobrog p a nije problema plasmana je bila dobra. U radilo 5 6 stalnih radnika.

Vodilo računa i škomljekari je radnika radilo dva do tri pa je od lovanju mljekari majstora mljekara kojih neki kada »Pionir« radom. Županju prešli je počeo Teški dani bili 1932. kada došlo zadrugu godine hiperprodukcije je do i te tako našlo 1000 mlijekamlječnih proizvoda, našoj maloj m ljekari preko maslaca nismo Morali masloi tako ga kg kojeg mogli prodati. pretapati samom člapočetku praviti gubitak.

Zahvaljujući visokoj zadrugarskoj svijesti odbora i svih kriza upravnog i zadrugara, jeprebrođenarazvoj z adruge širio i usavršavao.

Velike i zadružne zasluge saniranje situacije širenje misli imao Mišo i osnivač je Kutuzović, prvipredsjednik zadruge. rad 36 da bi do rata Zadruga jepočela članova, broj taj povećao 280. Tokom rata zadruzi oko 150 jepristupilo članova, godinama poratnim kretao oko 600. Ove varirale kroz rada broj brojke cijeli zadruge, period uzrok bila tome članarine 200 1000 dinara. npr. najčešći povećanja vršila i Ona Mljekarska zadruganije otkup preradumlijeka. je sastava odigrala značajnu ulogu izmjeni pasminskog goveda.

Nabavljala je bikove i i davala rasne ih određenim uslovima. junice uzgoj z adrugarima pod do rata izbaciti sivo zeleno i te Zadruga je uspjela govedo bušu, umjesto n jih dovesti čistu simentalsku nadaleko po te pasminu kojoj babogredci poznati, i smotrama i I sajmovima osvajali nagrade priznanja. zadruga je više smotre rasnih krava i putaorganizirala nagrađivala uzgijivače. najbolje rat zaustavio Drugisvjetski je razvoj » Mljekarske zadruge« Babinoj Gredi mođernu Uvcčiji vrijedni zadrugari planirali graditi mljekaru. den bio fond od 1% na i od tih 70.000 je isplaćeno mlijeko nabavljeno komada i količina te ostali Godiciglepotrebna cementa, materijal gradnju.

1943. i i na tome stalo i ostalo. sagrađenitemeljipodrumske p rostorije Te 1943. došlo do ustaška godine je jačih operacija partizanskih jedinica rada

članovi

u

u

u

za

su

u

za

su

nam

su

u

na

va.

na

a

sa

.

za

a

smo

za

a

za

u

a

se

—

o

u

su

u

sa

za

su

se

u

smo

u

u

nova

se

za

ove

sa

se

na

a

se

u

su

a

su

sa

na

samo

u

na

su

su

na

sama

u

su

ncvu

novaca

za

ne

su

se

na

149

--_

području, materijal namijenjen gradnju uporišta selu. i od bunkere prilazima Toj ustaškoj mljekare odnijeli njegapravili smio snovi o su se u selu pa gradnji mljekare nitko nije suprostaviti akciji zadruutrošen rata sačuvan u vodu. koji je gradnju Poslije materijal je pali NOP selu.

Tokom svih ratnih jepomagala u hrani, godina zadruga žnogdomau i selu stalni partizanima. postojali punktovi oružjuljudstvu, odlazi zastavom U 300 1944, pod partizane. proljeće godine babogredaca dobre radom i nastavila postigla je godinama Zadrugaje poratnim fonda tako i kako kojije podizanju mlijeka stočnog rezultate, proizvodnji »Pionir« Kada Tvornica bio dosta rata tokom mlijeka prahu smanjen. je i od mljekaru temeljeizgradila Županji je zadruge počela radom,otkupila dala zadruzi korištenje. kojuje višak rastao i stvarao stočni fond Kako su kojeg počeliotkupljivati je vlastite klaonice. su razni Adaptirane gradnji počeli razmišljati nakupci, i klaonicu i i nabavkom stanice hladnjaču strojeva selekcijske prostorije radom.

1961. klaonica stoke i mesa, zila Imali godine počela je prijevoz i stoke i dobro pa posao gotovih proizvoda prodaje organiziran otkupa selu. fonda od sredstava ostajala stočnog na

pa

ovom

su

ustaše

za

sav

na

nove

za

a

u

za

su

sa

vezu

u

sa

u

u

u

u

u

sa

na

se

o

smo

vo-

za

sa

za

su

smo

u

Nekadašnja Gredi. u mljekara Babinoj

sabiralište

mlijeka je »Jasredstava Za nismo imali pa Agrokombinat razvoj pojavljuje dalji da i klaonicu laskavim selu ponusinje« gradi mljekaru obećanjima dužih i divši dvadeset dinara te svrhe. rasprava Poslije dogovora, milijuna 1962. odmah konačno klaonica prvog godine kojeje je predata »Jasinju« srpnja nebi ništa. bi da likvidira i od po preuzimanju Babogredci, pustih obećanja i i idu po u Bos. Šamac Županju. dalje postili »Pionir« iz i te Županje, nastavlja mljekara Mljekaruljude njoj preuzima nakon tolikih i mlijeka,»Mljekarska zadruga« otkup preradu godinauspjeSada

se

novu

u

sa

u

ne

meso u

«<

a

150

=

a

—i

i

o

i

a.

i

i

4

i

ta

dai

ali

a

to

m

>

|

Županji »Županja« s ituacija Stvaranjem postoji. prestaje šnog dotaselom selu pogon Osniva bitno kojipreuzima Suradnje mijenja.

I daradu i povjerenje. opravdao je potpunosti zadruge u logu dašnju bio Ovo Gredi.« nosilac je Babinoj proizvodnje poljoprivredne jeglavni i Deliča osnivača čika dio iz mali zadrugarutemeljivača sjećanja Franje reći dosta bi čika Gredi.

Imao stva zbivanjima toga Franjojoš Babinoj međutim minulih tokom Gredi mljeje cilj godina, pedeset Babinoj zadržali. i tome se smo pa uglavnom karstvo, ima 9300 i 5000 stanovnika, 1400 domaćinstava selo Babina jutara Greda, babosimentalki krava 1300 Od traktora.

300 obradive kojuobrađuje zemlje žulitara dva predaju mlijeka k ojeg milijuna preko godišnje gredci dobri farmi i mini dvadesetak dio i Imaju mljekari. panjskojjedan zagrebačkoj svinja. uzgajivači ima Gredi U ciljuzgoj konjogojska udruga koja postoji Babinoj 1942. ponose babogredci godine) kojima je (osnovana konjalipicanera zabavnu kulturno bilo nezamislivo i bez manifestaciju koju organizirati kojih je redovito smotrama i Vinkovačke osvajali dr.) jeseni vezovi, (Đakovački tri čitaonica ima Babina Greda i koje gostione) (a pet nagradepriznanja. riznicom i knjiga. babogredceraspolažu bogatom okupljaju udrui ima PPK selom s amoupravljanja Županja organima Suradnja iz B. Grede ravnopravno žene donošenju sudjeluju koji poljoprivrednike da brine sela. odluka od vrijeme »Suradnja« poljoprivredu značaja povoljne daje p oljoprivrednike, svoje repromaterijal obezbijedi potreban danizimskim U dr. i farmi mini nabavku kredite gradnju junica, rasplodnih i seminare poljoprivrede. unapređenju predavanja organizira induće bit lista mljekarske U slijedećem naporima riječi našega broju komune. selima baze »Pionir« županjske sirovinske stvaranje strije D. M. PPK-a

da

rada

se

se

u

u

sa

u

u

svom

u

nas

samo

o

u

nama

u

na

sa

sa

namuzu

su

za

se

sa

a

“

su

na

samo

sa

u

sa

u

na

se

za

za

sav

za

o

ma

o

u

za

KROZ

govore, najveća odavno ubraja V irje podravsko mjesto i među da i trebalo bi tome Možda sela najnaubraja dodati, Jugoslaviji. stočara. rasadnik mali Ukraiko: sela naše naprednih je Virje zemlje. prednija u i Malo i to gradova Da mjesta je podatak. zanimijiv govori jedan je tako, staru čitaonicu imadu da (l) vijek mogu jedan pohvaliti, koji Hrvatskoj 10. osnovalo i nalazi Među veljače Čitaonicu još je koje Virje, rijetkima 1978. godine. a bio čitaonice Š tefatajnik Stjepan liječnik jeMijoIšek, Prvi predsjednikPočelo dok 21 članom godine g odine) (1878 nov, je učitelj. ravnajući više. ili 15 365 članova imade puta veliki imala i čitaonica Narodna utjecaj stvaranje je knjiznica iz O stočarima ima kakovih Virja pretek.

Virju poljoprivrednika, prednih i ni i okoline tečajevasavjetopredavanja, Mnogo .je govoriti. nije potrebno vezi u organizirano posebnostočarstva, poljoprivrede unapređenja vanja bili su naše čitaonice. Predavači okviru prosvjetagronomi, liječnici, veterinari, Branka nisu izostali, rekla radnici. Rezultati društveni i ni radnici je drugi amatera aktivista od an, Čitaonici knjižnicom jedan vrijednih &, nj

da

Za

među

se

se

u

se

se

ove

s

na-

na

—

na

u

u

a

nam

—

irju,

u

s

P mu-

NAPREDNIH KNJIŽNICU DO ČITAONICU I NARODNU PROIZVOĐAČA POLJOPRIVREDNIH već

vi

u

PEAK

151

a.

Sa

svečane

sjednice

Narodne

Uz

čitaonice

u

knjižnicomVirju. u

listovi i čitaonicu, gdje novine, tjednici. književni knjige i Pučka osnovana čitaonica U bilo 600 svega je (1903 g odine!) početku je knjiga darovali Danas 5.000 i ubrakoje mještani Virja. knjižnica broji preko knjiga među aktivnosti i nekoliko ja najaktivnije Hrvatskoj.

Zbogsvoje posjeduje i Da vrijednih odlikovanja priznanja.spomenemo nekoja: Kao od 1964. od ČitaonicaVirju jedna najaktivnijih prima godine Repukulturu SRH fond tadabličkog sekretarijata nagradni knjiga vrijednosti 6.100 dinara.

Već 1969. i šnjih Čitaona godine p rima V irje p riznanje nagradu »Pavao Markovac« od odbora Saveza sindikata Hrvatske.

Republičkog Vijeća U 1977, zauzima HrvatČitaonica godini knjižnicomVirju drugo mjesto i dobiva od 5.000 dinara.

Te i _ skoj nagradu godine prima priznanje »S. Đurđevac.

Da i i svibnja« općine nabrajamodrugaodlikovanja priznanja, da kako može i selu bazi dovoljno je vidi, Čitaonica jedna amaterskoj dobro raditi i imati i te kakav uspjeh.

Koristi od bilo To znadu Virovci mnogo. i priznaju Čitaonice je poljoprinadaleko stočari. i vrednici, koji poznati Njihovi rasplodni bikovi, junice krave simentalske i odvedene mnoge rasplodne kupljene pasmine krajeJugoslavije.

Ako dođete večer Čitaonice pred (18.00 22.00)prostorije knjižnicom naći ćete istaro i mlado.

Uz novine i te beletristiku Virju, štampu, časopise, vrlo rado novine i Virovci čitaju gospodarske knjige, jer sviesni činjenice, da bez ništa. kada sei i praksa teorije nije Najbolje je teorija praksa ni da radi Tu su i rezultati. od zajedno Nije čudo, Virju jedan najaktivspoje.

Klubova mladih Dio ima nijih poljoprivrednika Hrvatskoj. svojih zasluga su

se

čitale

su

se

u

samo

u

za

u

s

u

u

ne

se

na

na

su

su

—

u

ve

u

—

s

U

se

su

u

u

152

memo

—.—.d.deo

m...

Čitaonica knjižnicom, kojoj redakcija »Mljekarskog zaista Stotu rada i rijedak vrijedan jubilej: obljetnicu aktivnog Čitaonice Tekst: A. Turković knjižnicom!

Snimak: M. Šobak

i

i mi

s

lista«

čestitamo

s

ODOBRENI Na

KREDITIZA STOČARSTVO

U 1978.GODINI

stočarstva sjednici Upravnog unapređivanje razvoj odobreni krediti su za stočarstva u SRH, održanoj nedavno, unapređivanje iznosu od 72.090.000 dinara.

SRH, Za "7.000.000 dinara. dodiSredstva uzgojjunica dodijeljeno jepreko jeljena slijedećim organizacijama: 6.

odbora

Fonda

i

za

u

su

R.

br.

Organizacija

kom

din

1.

PIK—Vukovar

200

1.000.000.—

2.

PPK—Kutjevo

200

1.000.000.—

3.

PIK—N.

100

500.000.—

4.

MI

70

350.000.—

5.

PZ—Senkovec

50

250.000.—

6.

PIK—Vrbovec

70

350.000.—

7.

PZ—Dugo

30

150.000.—

8.

MP

9.

PZK—Čakovec

300 50

1,500.000.—

Gradiška

»ZDENKA«

»Dukat«

11.

Mljekara

12.

»Jadro«

13.

14.

15.

V.

—

Zdenci

Selo

Zagreb

—

OOUR—Boričevac

10. »Stočar«

Zadar—Lovinac

—

OOUR—Sinj »Dalbih« Split Pula »Puljanka« »5. Oktobar« Vrginmost —

—

—

UKUPNO:

250.000.—

100

500.000.—

50

250.000.—

30

150.000.—

50

250.000.—

50

250.000.—

58

290.000.—

1.408

7,040.000.—

5%

dvije godine je i nabavu odobreno Za rasplodnih povećanje junica 11,500.000 je dinara, kredit dodijeljen slijedećim organizacijama: je Kredit

a

iznos

odobren

R.

br.

na

uz

IPK

2.

PIK

3.

PIK

4.

MI

»Zdenka«,

5.

PZ

6.

PZ

Virje Šenkovec

7.

PIK

Vrbovec

8.

PZ

9.

KIM

10.

PZK

11.

»Stočarsx

12.

Mljekara

Kooperacija Osijek »Belje« TMP Kooperacija N. Gradiška—Kooperacija

din

500.000.—

80

800.000.—

50

500.000.—

70

700.000.—

50

500.000.—

30

150

300.000.— 1,500.000.—

Selo

30

300.000.—

Karlovac

70

700.000.—

50

500.000.—

50

500.000.—

50

500.000.—

60

600.000.—

70

700.000.—

150

1,500.000.—

80

800.000.—

100

600.000.—

1190

11,500.000.—

Dugo —

iznos

50

—

V.

Zdenci

polj.

—

Čakovec Boričevac

—

14.

Zadar, »Dalbih«.

Split PPK Kutjevo

15.

UTP

Rabac

16.

MP

»Dukat«

17.

Vet.

st.

13.

kom

Organizacija

1.

kamata.

—

Lovinac

poljoprivreda

Varaždin,

UKUPNO:

(test)

153

a,"

")>

>

o

s

m

maa

Ovaj kredit je također stanici rinarskoj Varaždin, odobren

5

na

godina,

osim

uz

5%

testiranje bikova vete-

za

u

kamata.

povećanje rasplodnih svinja slijedeće organizacije: Za

je6,000.000

i

R.

Organizacija

kom

iznos

br.

odobreno

dinara

nabavu

din

1.

IPK

Šenkovec

.390

975.000.—

2.

IPK

Miholjac

131

327.000.—

3.

IPK

Našice

4.

IPK

Koop.

Osijek

5.

Vet.

st. SI.

Brod,

6.

PIK

»Belje«

7.

PPK

Kutjevo

8.' Posl.

zaj. za

80

9.

PIK

N.

10.

PZ

Virje

11.

PIK

Ilova

12.

PIK

Vrbovec

13.

ZZK

Zelina

14.

»Sljeme«

15.

PZK

svinje i nerastovi

—

stoč.

Gradiška

Beli

Manastir

Zdenčina

OOUR

469.000.—

40

300.000.—

350/50

837.500.—

100/10

197.500.— 135.00.-—

60

koop.

—

395.000.—

250/14

koop.

—

Daruvar

—

200.000.—

:

200/20 koop.

Čakovec

za

100/5

186.250.—

150/20

307.500.—

150/75

431.250.—

150/10

285.000.—

90/5

168.750.—

200

350.000.—

?

.

16.

Vet.

st. Čakovec

17.

PZ

Dugo

18.

PIK

100/15

Selo

Ilova

—

krediti

odobreni

52.000.—

30

Grub.

20/20

Polje

UKUPNO: Ovi

283.750.—

su

307.500.—

2980

3

na

godine uz

6,242.250.—

5,0%

kamata.

adaptaciju izgradnju, opremanje objekata koji odobreno dinara.

Krediti plodnih grla jepreko21,000.000,00 jedećim organizacijama: i

Za

Red. 1.

br.

IPK

služe

namjena

Organizacija staja

Našice

su

za

iznos

krave

rekonstr.

Ovčarnik

IPK

Našice

3.

IPK

Šenkovac

4.

IPK

Šenkovac

oprema

5.

IPK

Šenkovac

krmačarnik

6.

IPK

Miholjac

krmačarnik

za

ras-

odobreni

sli-

din.

4,144.997.—

.

2.

uzgoj

za

283.000.— .

ovčarnik

530.000.— 97.000.—

1,055.000.—

rekonstr.

800.000.— =

7.

PIK

Đakovo

8.

PIK

N.

9.

PZ

Trnovitica

10.

PZ

Virje

krmačarnik

Gradiška

—

koop.

rekonstr.

-

rekonstr.

staja

krmačarnik krmačarnik

3,000.000.—

*/

.

742.000.—

-2,000.000.

— 200.000.—

154

omeo

|

11.

PIK

Ilova

12

PIK

Virovitica

13.

ZZK

14.

»Sljeme«

15.

Vet.

“16.

/“

krmačarnik“ krmačarnik krmačarnik ''— krmačarnik

Daruvar

—

Zelina

Zdenčina

-—

st. Varaždin

krmačarnik

“>

»Stočar«, Boričevac' PK

17.

Zadar OOUR

III

Vrana '

Lić

18.

PI

19.

Vet.

st. Sisak

20.

PIK

»Belje«

'*

staja 40

450.000.

250.000.— — 140.000.—

=

3,000.000.— 1,535.000.—

1,000.000.—

krave

za

izgr. centra svinjog.

250.000.—

675.000.—

silosi

'

—

:

>

farme

faza

“

za

svinja

-

600.000.

500.000.— * —., 21,852.497.—

krmač.

rekonstr..

razvoj povećanje linije sektoruizgradnji objekata proizvodnju mlijeka privatnom kredit odobren cija, je koopera1. KIM—Karlovac 3,500.000. | — Kredit odobren II kreditne Međunarodne jeuvjetno praćenje linije banke i i opremanje mljekara izgradnjuopremanje punktova otkup nakon što nivou mlijeka, sekcije mljekarstvo postigne suglasnost stočarstvo i to Poslovne zajednice slijedećim organizacijama: 1,275.000.

1. Mljekara Zadar — 2. MP »Dukat« 12,907.000.— Za

I

Međunarodne

kreditne

u

za

banke

obnovu

za

i

na

za

za

za

se

na

za

za

3.

PIK

N.

Gradiška

—

»Slavija«

1,765.000.—

ar

UKUPNO

15,947.000.—

,

i

Pored

kredita

pojedinim bespovratna organizacijama stočarskih izložbi ostalim i 1978. godini Vrstva, među u financiranje bovcu, Buzetu i te smotre Koprivnici,Đakovu, Sinju, konjogojske Sunji, zatim držaoce čistokrvnih pasbikova, premiranje proizvođača rasplodnih i stanice i dr. bikova nabavu rasplodnih kobila, financiranje tuha, testiranje odobrena

sred-

su u

za

u

za

za

S.

NEPOKOŠENO MEKOTO I NEJE LEPO VIDETI

NEOBDLANO

B.

SENOKOŠO

stočarima.

Kakonaprednim je doje poznato usta, musti. ćeš i hraniš takovo hranom mlijeko Zbog toga kravu— od domaćinstva što prikupiti jedna glavnih briga svakog poljoprivrednog jeste: muzaru, i boljekvalitetnije sijeno. i treći Ako prvu pa čovjek uspije pospremiti travu, otavu, ponekad Znate kak Ni otkos stočare livade, to najvažnije. seljake je! je krave varati.

I vrlo dobro kvalitetno kojeje daju poznaju, sijeno, bez više kojejesijeno pospremljeno kiše,kojejesijeno puta»splajano« (poDa

se

krave

svima

kroz

vom

a

—

za

sa

se

ne

nas

—

one

a

155

završi.ne kao već kao kaže nam kišnjeno).sijeno hrana, nastor, Ivan iz Peski.

Patačko, poljoprivrednik Cijene sijenu?

Obzirom da većibrojpoljoprivrednika orijentira mljekarsku krava i da p a muzara, broj proizvodnju, povećan je je normalno, jepotreba veća. To i po Istina: sijenom osjeća cijenama. najjeftinije je sijeno i ali nažalost i zimu.

Tada ljetojeseni, sijeno najčešće kupuje proljeće i do 50% i iznosi 150 180 dinara metrički cent oko je skuplje jedan To

većini

u

—

se

—

za

sve

sve

na

se

U

se

u

za

—

sijena.

Ima

—

li

još

neiskorištenih

livada?

snage, Zbog starijih koja je otišla i inozemstvo ima livada su ili gradove rad, koje nijejednom dnom To šteta. Osim više sve prava pokošene (!). je toga ljudi o rijentiraju mehaničku obradu.

Više nema da u odlaze kosci na livade. Tu kosijutro lice i mebaničke to ide brže i i lakše. pa a grablje, bolje, Zbog još toga imade raznih livada može kosilica da kosi.

I to nepokošenih breg« gdje šteta da iskoristi. I tu naše kako to znadu rezerve« je »unutrašnje popularno govoriti.

Vaša poruka? kada vidi neobrađena se oranica ili kako mi Najžalosnije je mekota, Al' borme Podravci videti senokošo govorimo. neje lepo nepokošeno (livadu). ne? Tu treba više da ni zemle Kaj zajednica još založiti, jeden peden ostane obdelan!

Od bomo onda imali si koristi: I i i toga pojedinec zadruga ne? zajednica!

Kaj

domaćinstava

mnogo

—

u

i nestašice

radne

na

samo

se

na

su

sve

»nuz

se

ne

ne

su

—

—

ne

se

nam

ne

POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKI CENTAR

—

Promet

rasplodnom

ie

S

ša

1

Babić

T.

2

Kovačević

3 5.

6.

7.

8 9.

10. li.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

A.

Obrovnica Kozarevac G.

o

St.

32

V,

..

Predojević

— Hajsol —

D.

Žeželj I.

_

I.

o.

Kašljavac

S.

krava .

2

tele

krava tele m.

krava ž. tele krava z.

ž tele

Farkaševac

ž. tele

Gradec

krava

Cirkvena

Dražica V. Trnovitica Daruvar Utiskani >

mjesecu

kolovozu

Kategorija

"

=

— Gredelj N. —Plijestić M. —Bačak T. —Pokorni D. —Đuričić F. Kalinski

Diklenica

Gudovac

S.

.-

Fučec

N.

u

pb.

m.

Kovačica

S

Frančić

kooperanata

Mosti >

A.

Mraz

proizvođača

Selo

M.

Buterin

4.

stokom

R. J. STOČARSKI

junica > “

.

. » > Z

— 2342 920 483

3638

2349 16022 655 3162 331

373

1978. godine

kupac »Sirela«, Bjelovar -

N » =

> ša . = =

4421 5470 809 2992

»

3046 24491

>

2300 8625

9943 9983 10024

s

2

pa

. m

=

> »

prezime proizvođača

Red.

Ime

22.

—Fridrih

br.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

—

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

46.

47.

48.

49.

560.

51.

N.

—“Majcan

“V.

nz.

Korenovo

D.

Habijanec

F.

Špoljarić Debač I. —Kos J. A.

pa

junica -

;

X

Orovac

Grginac Staričevljani Daruvar Predavac Babotok St. Rača

—Tkaličanec —Hamonajec — Grgić M.

Orlovac

Kapelac Primjer

D.

I.

S.

Stanići Nevinac V. Pisanica Daruvar Dežanovac

M.

D.

A.

— Domović —Pehaček —

Semjanec Stojko F.

= Oskoruš —

»

D.

L.

15419

_ =

53.

54.

= Dent —

S.

N.

Boltičar

S :

=

4196

2

2193

>

9932

E

4341

z

_

2312

a

_

5233

=

krava

>

918

s

886

S

'junica

om

2171

OOUR

AIPK

Poljopromet Omarska 2947

2

Pisanica

>

2211

»

Prgomelj

M.

Dubrava

15409 1502 3383

:

Kupinovac

Đ.

»

ITPK

:

Parković

u

me

:

562.

"

15399

»€E

m

Pisanica

V,

z.

3343

=

aa

Mački Kapela Preko brdo

M.

15411

6643

*

S

Kovačica

»

3322 9914

»

o

a

»

2936

=:

>

Mlinarić N. Častek A.

Jurišić

s

:

D.

z

3073

'

—Sabolek D. - Živković G. = Fridrih M. —Mikulić I. — S. Mučurlija

>

3414

3

St. Rača

,

»

4176

S

Tuciljevac

*

»

15442 2174

"

Jabučeta

«<

s

6690

S

Gudovac

S

4211 4192

pm

Pisanica

V.

a

2200

.

Predavac Orlovac

kupac

6719

»

Prgomelj

*

L

Kuruc

44.

45.

Predavac V. Pisanica

M.

Mlinarić

Kategorijapb.

Selo

Curaj_A. Boltižar P. =Bosanac V. ——Ištak J.

30.

31.

i

.

4221

Z

-

POLA MLIJEKA »SIRELI«A POLA TELIĆIMA hrane, koje skupa, je nije da »snalaze«.

Neki stoku tove poljoprivrednici rijedak primjer, pšenicom, neki što i sl. Evo tom rekao Ivan mlijekom je problemu Kovač, iz Ivanca: poljoprivrednik Koprivničkog napredni Koliko imate krava muzara? staji Tu momentalno: Malenka te dve i bik.

Beba,Lisa, Cveta, junice dobivam Dnevno 30 do 80 litara. Sve ovisi o kada krava teli. Pola koja tome, dok koristim vlastite mlijeka predajem»Sireli«, drugupolovicu potrebe dio i telići. To hrana i tako vrlo brzo mlijeka potroše jenjimaipaknajbolja napreduju.

Da li bi imati više krava-muzara? mogli još Vidite i sami da ima bi se komot Tu naći i desetak staji placa. moglo krava. ih nemam?

To leko Da hrani i Zakaj je pogoditi! cijene stočnoj snim da bi se i mi lakše proizvodima stabilnije, vjerujem poljoprivrednici još U

doba

stočne

nestašice

ne

samo

da

nema,

već

i

se

nam

o

u

—

su

—

se

za

a

—

—

u

su

me-

157

-

+

—

=...

a

-.—_

--

-

--

—_——-——

>

-_

-

=

---

-

————I]

orjentirali . proizvodnju. preuređenje staja nisu da uđu u veće pa najpovoljniji,ljudi boje, materijalne investicije.

Ivancu dosta Koprivničkom poljoprivrednikaU poznatih skih proizvođača? mljekarda spomenem: da ih ima. Samo Valenta Dakak ŠimuStjepana Kenđel, Slavka Punek Andro i jošn.

Stjepana Dolenec, Jakupčić, Josipa it nić, kojih momentalno i nemogu da sjetim. robnu.

na

Ni.krediti

baš

za

se

ima

—

—

se

krava

krajsvojih

Kovač

Ivan

muzara.

»mljekare«?

Ivise ubrajate bolje Ana, snaha Tu mi sin ukućani: supruga pomalopomažumoji Josip, kak svaki Znate Ružica i tetka kod Marija. poljoprivrednika: svoj je ako hoćeš i stoku nahraniti. obraditi posel napraviti, vrijeme rad. vi ste i Uz poljoprivredu uključeni društvenoobitelj može?

Zar to jedanpoljoprivrednik politički kad hoće! I Po ja poslovici: može, narodnoj onojstaroj Ivanec. dužnosti bio par Koprivnički predsjednik mjesnezajednice godina selu može da i Da organizirati Vjerujem drugazadruženja. spominjem naša i zabavni susreti. To dokazuje akcijamjestu najbolje društvenosvi kresovi«.

To »Ivanečki Koprivgdje uključeni mještani manifestacija, je politički Ivanca. ničkog T. među

—

—

mora

sve

na

i

—

se

sve

—

u

sam

se

na

se

ne

na

u

su

A.

158

aNnaavađnađv"aa<—

o.

—

STOČARSKE

:

IZLOŽBE

započeti mnogobrojne što »vratima«, znači da će uskoro Rujanjepred rasplodne ih ima stoke. U tom stočarske izložbe ili smotre pa Gea mjesecu i nazivamo stočarskih zato izložbi. mjesecom rujan produžuje izložba Vrbovačka i 9. IX. Izložbe Vrbovcu.

Sunji započinju .To će i svečano će i 10. IX. kada šampioni. pobjednici proglasiti uložen biti veliko vlasnike dugogodišnji trud.u priznanje grla pobjedničkih rad. uzgojnorromren jedan običaj. ružan “Krave i Na našim izložbama zapažamo selekcijski da vimena tako da nabrekla redovito otežavaju mlijekom doje, biti otvore. curi kroz sisne i nego mogu Posljedice mlijeko kravama, kretanje zademože zlo vimena vimena. teške i opasne po zdravlje Upala jenajveće koje vimena krave.

A krava siti te naše i:vrijegubi cijeni upalom rasplodne dnosti. da stočarskim upozoravaju stočare -izložbama komisije Ocjenjivačke ali pomuzene, poštuje. rijetko muzaremorajubiti taj zahtjev: u

se

za

se

na

za

i

se

ne

ne

samo

na

s

'

.

na

'

se

Sa

i

Zena

stočarske

izložbe

u

Vrbovcu

dom ISKORISTIMO U JESEN VOĆE!

Poslije mogućnosti jeseni, proljeća i lubenica marelica, šljiva, dinja bresaka, višanja, ribizla, jagoda, trešanja, i dr. smokve kasne stiže kruške, grožđe, jabuke, jesen hrana Zdrava i ukusna i starce. izvor Voće zdravlja pogotovo djecu je sirovom voće svakom stanju Najbolje jejesti pogledu. krijepi organizam ili barem napitcima. voda U voću kojoj zastupljene hranjive je glavnasastojina Od

pa

da

imamo

do

koristimo

voće.

u

za

u

u

u

:

u

su

razne

tvari.

159

kod pa Šećerje voća, igraglavnuulogu prerađevina nalazimo U voću šećer kao voćni i ga (pekmez). (fruktoza) grožđani (glikoza).

Brzo Količina šećera voću ovisi odlici i upija tijelo. položaju vrsti, terena voće raste. na kojem ima voću malo.

Bjelančevina važan

sastavni

dio

u

se

u

o

u

Pektinske

tanini se

-

tvari

u

voću

izluče

tako

Od

Mirisne

količinama

raznim

u

zavisno

vrsti. Pektini

o

i

pomažučišćenju bistrenju voćnog (npr. vinu). da sobom mehaničke i mute tvari vino. povuku druge koje tvari voću ima i fosfora. kalija, ponajviše natrija nalazi kožom i kod te ga pod prešanja prelazisok, djelomičsoka

U

u

vinu

za

u

voća

no

voću

u

i

rudnih

Boja oboji.

ima

se

u

(eterična ulja) daju prerađevinama poseban okus i miris. i kad Zato prezru.

Stvaraju vrijeme dozrijevanja gube je vrlo važno brati voće upravo vrijeme.

U voću tvari

voću

se

i voćnim

za

se

na

važni

su

vitamini.

Navodimo

kemijski nekog Jabuka: 81—89% 8—12% 4—12% vode; šećera; tanina; kiseline; 0,02— 4—6*/v rudnih tvari. bjelančevina: 2— 4%/o Kruška: 80—86% 8—13% 3—6% vode; šećera; kiseline; 0,02— 2,5%/ tanina; 3—6% oko 3% rudnih tvari. bjelančevina; 4%/o Grožđe: U bobicama ima 65—85% 10—30%%e nedušićastih eksvode; šećera; traktivnih tvari dušičnih tvari tanina 15— 0,2— pepela 0 ,2— kiseline vinske kiseline vitamina tragovima; jabučne 0,1— 0,4— 35%; 0,5%; 0,6%0; A,B,C,E,P. 0,2%; 0,8%; Vitamina E ima malo 100 gr mg grožđu 1— grožđa.

Mineralne tvari od soli kiselina i grožđu s astoje organskih (tartarata 12,5 i soli mineralnih kiselina sulfata i kasu malata) (fosfata, klorida).

Najvažniji i fosforna kiselina. lij, kalcij, Navodimo neke od vitamina voću: najvažnijih A nalazimo vitamina Najviše marelicama, trešnjama, breskvama, limunu, vitamina dovodi do noćne narančama, greipPomanjkanje tog sljepoće, koži i rast izaziva slabost. promjena fruitu. probavnim organima, zaustavlja opću B: vitamin nalazimo bademima i B:» treorasima, lješnjacima. ribizlu, bademu i orasima.

B Vitamini važni normalno šnji, kompleksa živčanih utiču i aminokisefunkcioniranje stanica, mijenu ugljikohidrata lina. tih vitamina dovodi do Pomanjkanje ozljeđenja očiju, promjenama koži i dr. sastav

voća:

u

u

na

u

se

u

u

na

u

u

su

za

na

na

vitamina

E

ima

najvišelimunu, naranči, greipu, jagodama, ribizlu, breskvi i nama, borovici, kruški, trešnji.

Iz gore velika važnost voća navedenog jevidljiva očuvanju z dravlja, zato da svaka domaćica vodi pa tome računa.

Voće otpornost je potrebno daje ishranu dodatkom voća pa neke organizmu je pravilnu mogućespriječiti D.K. bolesti. mali-

u

u

o

uz

sa

o

VV

VV

UREDNIČKI ODBOR Uređuje Glavni i odgovorni urednik dipl. inž. Dinko Kaštelan i izdavač: SRH. radnika Udruženje mljekarskih i uredništvo: Uprava Ilica 31/1II, telefon 440-476.

Mjesečna pretplata za privredne d. 6.— i ustanove organizacije za d.

3.— a proizvođače mlijeka

Vlasnik

Tisak:

NIŠRO

»VJESNIK«

—

OOUR

TMG

—

Zagreb

VS

POGON

160

mm

mp

a

=>

<

en.

a

oo

po

-

a

—

o

di

ia

2