Mljekarski list 2-1977

GOD

XIV

ZAGREB

.

VELJAČA 1977.

—

_———_—---_-—-—

ra

=

=

NOVA

FARMA U

GOVEDARSKA

LICI

35-ete svečan način na Boričevcu, Lapca, povodom godišnjice JNA, u suvremenu farmu pogon konpustio je govedarsku predsjednik republičke dr Ivo SSRNH ferencije Margan. prema programu mesa u brdskou Ovajobjekt, proizvodnje živoj s toci, bi trebao na područjima utjecati cjelokupnu govedarsku proizLike. U sastavu ovih ovog radit će i farma za vodnju dijela planinskim objekata proizU Lici danas imade oko 29000 krava vodnjurasplodnog materijala. rasplodnih i rasplod dospjelih junica.

Kvalitetnom obuhvaćeno 40% od rezuloplodnjom je grla, čega najbolje tate Gračac i Otočac dok imade kvalitetnom imaju (94%) (71%), Gospić oplodobuhvaćeno 330%/. svega njom D. i T. Korenica kvalitetnu Općine Lapac nemaju oplodnju. i Otočcu i nešto Proizvodnja otkupmlijeka organizirana je Gospiću, ostalim manje općinama. tržni viškovi količine dostižu 14.000.000 litara Ukupni otkupljene mlijeka godišnje.

U i Otočac 1000 tretmanom seopćinama Gospić postoji preko grlapod lekcije.

Farma imat će zadatak robne za uzgojrasplodnih junica da, potrebe kod individualnih kvaproizvodnje mlijeka, proizvođača, d ovoljan uzgoji broj litetnih grla. radnih i stručnih Daljnji zadatak organizacija, društvenozajedno tičkim bit će organizacijama proizvođača, usmjeren udruživanje proizvopolii. za đača,kreditiranje izgradnje, adaptacijuopremanje p otrebnih objekata kao i nabave i kvalitetnih proizvodnju goveda, kreditiranje grla. uzgoja U će sredstva radnih kreditiranje uključiti proizvođača, organizacija, Fonda banaka, Samoupravnih fondova, pozanedovoljno razvijenih idr. dručja Brlek, dipl. ing. razvojStjepan U

kod

za

u

a

u

|

za

.

&

s

na

se

.

110 GODINA

OD OSNIVANJA

Prva

PRVE ZADRUGE

U HRVATSKOJ

zadruga Hrvatskoj je godine Dalmaciji, otoku nazivom: KorKorčula,Korčuli, pod »Blaganja uzajamne v jeresije čuli«. Tek nakon izlaska »Zakona i kasnije, privrednim gospodarskim IV važio Istre:i drugama«(9. 1873), kojije području Slovenije, Dalmacije, kao zakon zadružne oblike do 1937. opći progodine: »Blagajna...« je naziv mjenila zadrugu.

IJ Nakon većem u se zadruge Korčuli, broju, zadruge Dalmaciji osnivaju XIX Tako Zadružni savez već: 1913. imao potkraj stoljeća. je Splitu godine 210 od 120 te 41000 Te učlanjenih zadruga, toga kreditnih, ukupno zadrugara. štedne samo i u u novcu, u zadruge skupljale nego uloge (napr. naturi Davale i kamate od te članove za vinu). zajmove 5%, nabavljale svoje i:neke robe osobne sumpor, gospodarske potrepštine: galicu, prskalice potrošu

1. XII

osnovana

1364.

u

na

u

u

o

za-

na

za

sve

u

'

ja.

12.»

u

u

u

su

ne

su

uz

nje.

a

io

ie

'

oma

KK

1898. osnovana prva Hrvatskoj je,poslije zadruga Dalmacije, godine naslovom: «Prva i Zaštedna pod hrvatskopripomoćna osnovana kod od Čeha. . druga:je -slavonska Daruvara, pretežno doseljenih zadruga«..

Končanici, U

«+

“u

2

da

je podatkom najbolje doba, Hrvatskoj, razlika. i klasnih borbe klasne do došlo zaoštravanja kapitalizma razvojem i moćnih Hrvatske: Formirale su slojezapravo vladajućih jedna dvije masiromašnih seljaka, druga kapitalisti) birokracija, kler, (vlastela, radnika. i eksploatiranih bezzemljaša njihposjednika, dodatkom nai kao bio Istri U Dalmaciji, seljaka sličan, jepoložaj Isi od strane buržoazije. veleposjednika talijanskih ugnjetavanja cionalnog imale i se, okolnosti u tarske razvijale nastajale kojima zbog zadruge, i bilo znatnu starije kojeje zadrugarstva, podrškuslovenskog materijalnu ekonomski jače. kroz Hrvatske rata dva Između je prolazilo zadrugarstvo (1918— i nemiri nalazila: stara se faze reforme, agrarni Jugoslavija kojima 1941) bila i pokratke iza pogodna koja je inflacija, konjunkture privredne toga se nastala produžila koja deflacija je Poslije proizvođače. toga ljoprivredne

Prilike

u

u

to

mogu

ilustrirati

se

se

—

a

va

—

sa

u

su

su

u

razne

za

u

fazu

krize

agrarne

od

1926—1934.

po svojoj namjekoje rata, Hrvatske, organizacije svake i lihvarske borbi seoskim širokim masama, ni trebale protiv poslužiti sili Po tih masa. za same su eksploataciju oružje postale eksploatacije, druge orekonomskih one, kapitalističke postaju kapitalističkom sistemu, zakona, sredstvo nadziratelj kapiprivrede, kapitalističke unapređenje ganizacije, seoskom gospodarstvu. poslovanja novčanog talističkog međusobno tri povezasu U djelovale kategorije pogledu organizacionom centralne i to: osnovne nih zadružnih (organizadruge), (lokalne organizacija ih zadružne vrhovne i II je Istre) (bez ukupno organizacije, zacije stupnja) bile većinom Osnovne 11.177.

1939. bilo specijalizadruge Jugoslaviji Na zdravstvenih. do zanatskih od zirane teritoriju kreditnih, organizacije kao od 2000 oko bilo Hrvatske kreditnih, polovina zadruga, toga je današnje oko 450. Zabilo Proizvođačkoje najbliži tipzadruga. elekdo i zanatstva od raznim bavile su poljoprivrede djelatnostima prerađivačkih druge oskudicu i zaostalost na što tričnih krupnijeg opću privrede ukazuje centrala, kapitala. ulozi štedni bili lokalnih sredstava izvor Glavni zadrugara, zadruga iznosila vlastita sredstva ta te su, prema "70,3% banke, A grarne podacima da a strane, To sredstava. pokazuje je druge, jedne jepozitivno, ukupnih i iz banaka iz vana sredstava malo s vrlo drugih tj. vegetirala poljoprivreda

dva

između

Zadružne

su

u

u

za

u

a

su

u

sve

masama

se

su

s

s

izvora.

slijedeća rata, pokretu, uzora: evropskih zadrugarstva utemeljena ideologiji čela, i pomoćzadrugara. a)samopomoć uzajamna i kood zadruzi nezavisno udjela j edan glas tj. zadrugara b)jednakost liko prekozadruge. posluje rad samo zadrugarima. c) obveze za ili zadruge. z adrugara jamstvo ograničeno, pak d)neograničeno, ili bez učešće zadruge poslovanjem srazmjerno v išku, poslovnom e) viška. diobe poslovnog demokratska zadružna uprava. samopuravna 1) i fonda obveznost rezernvnog nedjeljivost. njegova g) U

između

zadružnom

bila

dva

na

u

se

sa

u

s

su

deklarirana

na-

No

bilo usprkos zadrugarstvo ipak nije jedinstveno.

Načelo o i političkoj vjerskoj neutralnosti, premda proklamirano, nije priveć zadružni bio i mjenjivalo, je prema pokret podijeljen narodnosti, vjeri partijskoj pripadnosti.

Komunistička partija Jugoslavije je, temelju učenja E ngelsa, Kautskog i te zauzela i suvremen stav Lenjina, vlastitog iskustva, pravilan seljačkom Uoči rata bavili su pitanju. prošlog razvila se plejada komunista, koji i razradili i stavove ulozi agrarnim pitanjem ocjene zadrugarstva.

Seljaci tražili su od dupravedniju podjelu zemlje, oslobođenjestrašnog opterećenja nesnosive gova, mraka i KPJ eksploatacije, bijede nezaposlenosti. jejedina imala to sve svom i na u programu borbi protome, Narodnooslobodilačkoj tiv i dobila i aktivno učešće okupatoranjihovih slugu, podršku našeg seljaštva.

Komunisti iznosili stav su smatrao nikakvim Lenjina kojinije zadrugarstvo sredstvom. kao određena posebnimsocijalističkim Zadrugarstvo, organizaciforma sitnih robnih ima onakav karakter kaku udruživanja proizvođača, navedenim

načelima

se

na

u

se

o

u

ona

vom

se

Na

društvenom

sistemu

nalazi.

čelu

doba demavelikog brojazadruga slijedili reakcionari, i seoske No bilo u zadružnom gozi, politikanti, zelenaši, trgovci pogazde. je naročito osnovnim u i mnogo kretu, iskrenih boorganizacijama, entuzijasta, raca seoskih od do masa, poboljšanje položaja utopista narodnjaka, prudodemokratski novaca, i od linastrojenih pripadnika inteligencije svećenstva, do komunista.

Oni su jevih HSSsocijaldemokrata, socijalista, nastojali da utisnu demokratski karakter i tome progresivni ovaca, zadrugama nerijetko uspijevali. su

u

to

za

u

Privremeni

Prošlo

je

više

od

odbor

sređivanje zadrugarstva

za

oslobođenom Tou godina, je teritoriju, 13. IX 1944.

Privremeni osnovan odbor zadrupuskom, godine sređivanje Hrvatske.

Odbora značilo ovog prvu garstva Osnivanje je organiziranu akciju novim na U ratom razvijanja razozadrugarstva socijalističkim temeljima. trebalo renojzemlji jeprići obnavljanju zadrugarstva.

Od ostalo od cjelokupnog brojazadruga Hrvatskoj je nabavnooko 190 i to većinom s vega u dajnih raneprijateljskim uporištima, gdje proi ustaše. Ostale radom.

Slično bilo dile, okupatora, prestale je i Ostale bile ljačkim zaproizvodnozadrugama. uništene, većinom učestvovali u borbi. drugari narodnooslobodilačkojPrema tome, prerađivačkim zadaci odbora bili sačuvati su od glavni Privremenog preostale zadruge pljačke i vrlo važan zadatak bio i demokratizauništavanja.

Drugi je aktiviranje cija zadruga.

30

otkako

na

za

u

su

za

su

s

sa

su

se-

a

su

Zadrugarstvo u

obnovi

zemlje

Već 1945.

Osnivanje zadruga obavljalo krajem godine u blizu 2000 novih osnovano dana Hrvatskoj je zadruga,godinu kasnije broj 3000. Od ovog 70% bilo povećao broja je nabavnoRačunajući i članove oko 80% stanovništva zadrugare njihovih obitelji, ukupnog Republiprodajnih. ke bilo obuhvaćeno bile su su je zadruge.

Zadruge organizacije, koje poslovale malo ono roba Ustvari principu distribucije, kojom raspolagale.

novih

se

dosta

brzo. a

se

na

u

na

4

su

su

bile

narodni

magazini distribuciju uvjetima snabdjegarantiranog i vrsta dio onih za vanja jedna trgovine preostali seljačkih proizvoda, bili izvan zahvata nakon obveza koji obveznog otkupa podmirenja seljaka.

Kako nešto zadružnih dojepoznato, kasnije jepočela akcija podizanja 1.058 velikih mova. što bila u preRadilq izgradnji zgrada, je uključena težna većina Kad domovi velikom u seljaka. izgrađeni, brojupostali i kulturni centri. U bile su različite svrhe: privredni njima prostorije družne dvorane i kazaprodavaonice, kancelarije, magazini, kinematografe lišne čitaonice i te i kulpredstave,sastanke, knjižnice,druguprivrednu turnu borbi. djelatnost sela, probuđenihnarodnooslobodilačkoj mreže značili Uspjesi.organiziranju nabavnozadruga lik korak razvitku SR ali zadrugarstva Hrvatske, nijepostiglo prodajnih čim težilo. kao forma se na Naime,zadruge poljoprivrednog zadrugarstvaselu, zadatke selu: su s obzirom na postale preuske poljoprivrednu proizvodnju, lokalnu štedno-kreditno i oblike trgovinu, privredu, poslovanjedruge privredne bila U tu svrhu forma djelatnosti. je prikladnija Općepoljoprivredne tome zahvatila u višestruke aktivnosti goszadruge.

Njenajeprednost jerje podarstva.

U i faza radnih našojbližoj prošlosti je poznata seljačkih zadruga(od bez razrade.

1948— koju usputno spominjemo dalje 1953), PROGENO TESTIRANJE BIKOVA roba

za

u

vezane

su

se

o

su

su

za

za-

za

za

u

u

u

se

su

ve-

ono

za

na

samo

Radi

uspješnijeg poboljšanja proizvodnih sposobnosti goveda metodom bikova. utvrđivanja nasljedne sposobnosti Ispitivanja kojaprovodimo bika nazivamo na niU potomcima jednog progenim testiranjem. pravilu, bik ne bi smio biti da a to znači a progeno jedan rasplodu nije testiran, kakva Iz o ispitivan svojstva prenosi svoje potomke. podatakaproizvodnim i baka i muških predaka, svojstvima mlječnosti majki ocjena rasplodnjaka, osnovi znakova i obliku o dobivamo ne o vanjskih tipu jošpodatke vrijednosti osobina kao što bika, pogledu prenošenja željenih potomstvo, je masti oblik iskorišmlječnost, sadržaj mlječne mlijeku, vimena, s posobnost tov i dr. Da bi doznali moramo ćivanja hrane, prikladnost njegova svojstva ocjenjivati potomke.

Da bi izvršili bikova obično izvršiti moramo progeno opisano testiranje oznaka: biološki ispitivanje nasljeđivanja degenerativnih test, nasljeđivanje i količine sa kao i kolitipa, oblika, vimena, mlijeka sadržajem mlječne masti, činu i kakvoću mesa. služimo

se

u

na

na

u

na

u

za

Izvršiti

bikova

testiranje nije jednostavno.

Zahtijeva lika novčana treba U što više bika ulaganja.pravilu potomakajednog skupiti u određeni i istim ih i pa pogodanobjekatpod uvjetima hraniti, njegovati Dok izvrše sva bik u bi smio biti ne ispitivati. ispitivanja pravilu On zavodima u može redovito davati plodu. umjetno osjemenjivanje sjeme, Kad se kvalitete kao koje pohranjuje. ispitivanje potvrdi njegove rasplodnjaka kroz nekoliko može dati proizvedeno sjeme godina umjetnoosjemea on krava, dalje njivanje nastavlja proizvodnju sjemena. progeno

se

brzo

niti

ve-

ne

u

za

se

za

Mašek

Zlatko

ras-

U CUGOVCU zajedCugovecje jepo uzornoj mjesnoj od Za mnoge stočare SR (jedna najboljih Hrvatskoj). nici, Cugovec jepoznat i po kravi stočarske izložbe »Đurđevac vlasnik »Bimbi«, šampionki 76«,,a joj ili stočar Ivan tom Svrha u Škrba, reći, je bolje uzgajač drug kraju. poznati bila da upoznamo krava iz našegposjeta je gospodarstvokojegje potekla budući da naš list u od broi da šampionka ispričamo, jednom zadnjih je i 1976. g. netočne izložbe »Đurđevac« o objavio podatke šampionki jeva vlasniku. njenom U Ivana zatekli sedam divnih smo »prave Škrbe druga krava, staji tih bi to rekli naši kako stočari. rodbinska zare«, Zanimljiva je povezanost »Bimba« ima tri krava, jerspomenuta šampionka staji dvije svoje kćerke, kćerku! rodbinsku »nit« od krave vuku sestre i od sestre Sve »Bebe«, majke imala oko 20 da a budući godini, godina je »Bimbe«, kojaje, prošloj života, selu sada nalazi bila nekoliko Rovišće, krajBjegodinaprodana, prije selo

u

blizini

Vrbovca.

Poznato

u

se

u

mu-

u

u

se

u

lovara.

Žabna, kojaje spomenuti majku »Bebu«, šamstvorila držala i nabavila sadašnju tamošnja govedarska udruga, jegje što ukazuje vrijednost našegdomaćegšarenog pionku»Bimbu«, dovoljno Treba

s

izvrsnim

na

Ivan

Škrba Cugovca iz

bikom

iz

ko-

>

simentalca, goveda, kojeg marljive mnogih službi radom doveli do rekordne i odabiranju proizvodnje mlijeka i Vrbovca to ima izvrsna Žabna Upravo područje goveda, zahvaljujući radu Ivana Škrbe. druga Obrok krava kod svakodnevno nalazi Škrbeizvrstan, je njemu sijekoštano uskoro će nabaviti i suhe no, koncentrat, brašno, repine Treba i dnevnu iznosi oko 65 litara. proizvodnju spomenuti mlijeka koja vodili kojeg drugomŠkrbom, problemima Razgovor ishrane, prii bit će našim člancima stručnim mlijeka drugog, putokaz čuvanja pusta, listu«. »Mljekarskom ruke

su

naših

stočara

stručnih

i

na

mesa.

se

u

a

smo

rezance.

o

s

u

SABIRAČICA VERICA KOŠČEC nalazi

blizini

IZ HRASTJA

Hrastje neposrednoj jejedno sabirnih ZZK »Zelina«. sabiračica U Vegobrojnih mjesta Hrastju mlijeka je selu tek rica Koščec.

U tom od dvije godine preuzima mlijeko tamošnjih Selo

se

u

Zeline.

od

To

mno-

se

Verica

Koščec

iz

Hrastja

proizvođača.

Upravotajpočetak treba marljivoj drugarici bilo teško U selu da tržne viškove je privoliti proizvođače mlijeka isporučuju kombinata »Dukat«. takav stav preko Mljekarskom poduzeću Razloga je zahvaliti

Verici.

za

7

—

proizvođača više, jeotkup potječu »prijašnjih« bez i isto tako i mlijeka započinjao prestajao,razlogaisprike.

700 dnevno. selo litara Sada oko mlijeka proizvodi mljekaru Hrastje i već količina malo selo. Treba To mlijeka jedno spomenuti je zapažena 3. 4. 1975. .g dan 40 litara mlijeka. prvi otkupakoji jezapočeo bilo

iz

svi

a

vremena,

kada

za

za

sa

Zato

čestitamo

sabiračici

Verici

Koščec.

U DUBROVČAKU obalu

Dubrovčaku, kojejesmješteno lijevu Grada.

Nosilac nalazi blizini Ivanić proizvodorganizirane rijeke Save, iz »Dukat« tom selu služba Zagreba.

Mljekarskog poduzeća je njemlijeka razlika da velikih pa je proizvodnji mlijeka ljeto— Zapaženo je Svakodnevno selu preuzme ta od ujednačena. proizvodnja prilično proizzima, Sabiračica oko 1.000 do 1.400 litara vođača Katica mlijeka mlijeka. jemarljiva od 1964. g. posao obavlja Klak,kojataj Sabiralište

mlijeka u

se

selu

uz

u

u

u

nema

se

Katica

Klak

iz

u

Dubrovčaka

IZ STOČARSKOG rasplodnom

Promet

proizvođača

stokom

i

Red.

Ime

br.

prezime

1. Kalšan

SELEKCIJSKOG CENTRA kooperanata

Organizacija

Selo

Prelog

Đ.

PZK .

.

Briser_

u

mjesecu

prosincu

Broj grla

Kate-

16985

junica

gođine.

Kupac

Zemljorad. zadruga Krnjaša, Bosanski

17365

+"

1976.

_gorija

Čakovec

Bolta

SRH

Petrovac

Gotal

Josip

Goričani

17504

Kalšan

Đ.

Prelog

17044

Baranašić

N.

Palinovac

.

Vugrinec

L.

Goričani

.

Krčmar

Stj.

.

Kerovac

J.

.

n

17081

i"

17303 17153

n

Juraj

F.

Gregovan

10

EL

u

T.

Hodošan

8

n

17484

n

19397

ž. tele

8

19206

m.

tele

121

.

Čavlek

.

Sabol

Rudi

Palinovac

22

19248

ž.

tele

.

Žvorc

Filip

Palinovac

189

19345

m.

tele

.

Juraj

Ivan

Gregovan

F.

u

T.

Hodošan

.

Sabol

Rudi

.

Žvorc

Filip

"

.

Čavlek

Ivan

Juraj

.

Mavrić

Ivan

B.

121

Palinovac

2542

krava

2525

"

2540 u

8

T.

"

2520

Jaruga

"

Dabranić

4001

Zdravko

Brestača .

Čop

Janja

Ivan

Lipe

93

Jaruga

Ban.

3937

bik

S.

Fond

O.

Kutina

19. Slivak

Stj.

»Sljeme«,

PIK

Bukevje

5687

junica

Tuzla,

PIK

OOUR

Orle

PZ

»Dojčin Lukić« 20. Fabečić

Jan.

Gradišće

37

OPZ.

6523

Žilec

Gradiči

Dora

3

OPZ

6643

S.

Kanceljak

N.

Čiće

109

24.

6418

n

Cvetković

25. Deverić 26. Turčić

M.

Marija Marija

Lukavec D.

Lukavec

OPZ

Lamnica

Lekneno

"

4

Lopara

6716

"n

23.

junica

Gorica

V. 22.

Lopara

Gorica

V. 21.

n

OPZ

2498

2510

Tuzla,

PTK

4484

Črnkovec

OOUR Proizv.

prerada mlijeka.

Tuzla

21. Marlović 28. Postić 29.

Fabečić

30. Čačić

Stj. Stj. Juraj Ivan

Petrovina

Lazina

24

13

Kurilovac N.

Čiće

6590

6681 6512

45

6287

n

+

"

»n

+"

"n

i

rasplodnom

Promet

o

proizvođača

oda

kooperanata

Trgorec

S. Ivan

u

mjesecu

prosincu

1976.

oy -K Organizacija

Selo

31. Stanilović

32.

stokom

Lukavec

OPZ

Drnek

PIK

gođine.

Kupac

2497,

“

5739,

=.

Lukavec

62

»Sljeme«, Orle 33.

Grgić

Marko

34. Markesina 35.

M.

Škoje

Rača

36. Drveni

Mirko

Kovačevac

37. Veber

Vilim

Vel.

38. Basta

Čedo

Ždralovi

39. Bosanac

Vl.

Bengez

Ivan

40.

41. Horvatić 42.

44.

Maciček

46.

St.

Josip

Daskatača

Drago

Majcan

Prespa

Slavko

Gudovac

M.

48. Vinković

Stevo

49. Jurešić

Milka

50. Mikulandi

51. Kralik

52.

Kunštek

53. Drveni 54, Lalić 55.

56.

Girčak Kolar

6078,

Z

Vel.

1955

Pisanica

Jan.

Adolf

August Mirko Tomo Antun

Mato

N.

Grginac

—

20

24152,

»

6456,

5

Predavac

6518

Štefanje

9575,

=

9363,

m

5982,

>

3192,

_

3956,

m.

Gudovac

Rača

"

15003

Rovišće Prespa

86

_,,

Rača

2

Žabljak

>

Rovišće

51 8

N.

47. Remenarić

180

_,,

Z

111_N.

Predavac

38681

14059,

Žabno

339

Rača

anje

45. Ratković

31

»Sirela«, Bjelovar

3914.

Rača

85_N.

Pisanica

Ivan

43. Janković

ro:

Predavac Predavac

Stan.

Štefović

Nevinac

>

N.

Mato

—

37

Nevinac

N.

Rača

V.

Trojstvo

2204

_

junica

S

krava

m

548,

a

Berek

442,

_

“aHoke

Prespa

522,

m.

kej

Prespa

525,

,

DA pe

Gudovac

453.

Rovišće

664,

290,

Potok

17

Kovačevac

31

Severin

258

Severin

Rovišće

11

Rovišće

6032

Grđevac

2095»

Parlovac

V.

»

o.

junica

—

Vuljanković N., Cesje »Zdenka«, Zdenci

V. 57. Domović

Kazimir

58.

Kovačić

59.

Benić

Josip

60.

Pušić

Josip

Ivo

—

Dežanovac

Dežanovac

4298

bik

junica

V.

Maslenjača

V.

Bastaji

1883

D.

Kovačica

V.

Grđevac

2084.

..

_

2198,

»

:.

>

»

Grozdana

10

T

Dabac

IZ STOČARSKOG Promet

rasplodnom

SELEKCIJSKOG

proizvođača-kooperanata

stokom

brojproizvođača Selo 1. Bukovac 2.

Stevo

Ratkajec

M.

3. Petriška

J.

4. Turek

Organizacija

Dubrava Mrženica

PZ

Trapari

Grabovje

Ljudevit

J.

5. Turek

J.

Ljudevit

6. Hladik

J.

V.

7. Malec

Šimo

Dubrava

ZP.P.K.

u

mjesecu Broj

Kate-

13484

_

ZNA gorja 2690

Kupac

tele

m.

ž. tele

Stj.

9. Antolić 10.

Fr.

Trupčević

Stj.

Trojak

Bol-

Z. 21

J., Gornji

Meljani

s.

Zdenci

Daruvar

10029

Daruvar

1511

krava

5461

bik

V.

5769

junica

PTK

Gr.

183

Bukevje

37

Lekneno

21

Kobilić

Varaždin

St.

Bolić

bik

Polje

»Sljeme«

PIK

ž. tele

98

Zdenci

st. Gr.

Polje

Tuzla

kooper

OOUR

Tuzla

_

5814

junica

sa

»

5844

junica

-

6714

_junica

6604

junica

=

5882

junica

.

5775

junica

OPZ

Gorica

V.

»Zdenka«,

MI

Vel.

Orle 8. Bešek

V.

pan

2141_

godine

siječnju 1977.

Varaždin

s.

Veleševac

SR HRVATSKE

CENTRA

»

:

11.

Dautović

12.

Koprivnjak

13. Pedelin

I.

Bukevje Drnek

Stjepan S.

Kanceljak Nikola

17. Vitez 18. Homen

48

Sid

ši

33

Čiće

109

N.

Kobilić

Čiće

N.

Ivan

Drnek

e

36

Jagodno

Stjepan

Trgovec

a

Kobilić

Nikola

15. Božić

19.

sipa

Ivan

14. Vitez

16.

Stj.

Tuzla

OOUR

PZ

Dojčin

Lukić

6530

junica

»

6826

junica

»

o

6698

junica

»

>

6530

junica

7

6538

junica

>

5768

junica

S

5449

junica

S

junica

OPZ

Gorica

V.

»

21/1 102

»

67

PTK

PIEne rle

20. Kovačić

Stj.

Veleševac

21. Stančer

Ivan

Gola

Gola

9572

Gola Gola Gola Gola Gola Gola Gola Gola Gola

Gola

2153

krava

Gola

2143

krava

Gola

9935

ž. tele

Gola Gola

2191

krava

9977

m.

Gola

2193

krava

Gola Gola Gola

9973

m.tele

2189

krava

9550

junica

Virje

9381

junica

=

Virje

9346

junica

am

Virje

9347

junica

22. Babi 23.

Josip

Zlatar

24. Bali

Slavko

Franjo

25. Blažeković 26.

27.

Požgaj

Rok

Požgaj

Rok

28. Vedriš 29. Vedriš

Đuro Đuro

31. Ujlaki 32.

S.

Petar

Zubanović

33. Zubanović 34.

Jakopović

Ivan Ivan

Ivan

Virje Virje Virje

121

'

:

'

S

tele

»Zadrugare«, Zaječar i

s

S

mo

mo

i

-

»

»Zadrugar«, Zaječar

araaa

Pooraa Haparel

Stjepan

36. Drumenčić

Mijo

35.

37. Zvonar

Stjepan

38. Gorički

Mijo

39.

Gorički

Mijo

40.

Miklić

Antun

41. Janković 42.

Vinko

Zvonar

Stjepan

43. Đurđina 44.

J.

Šafran

Franjo

45.

Vargović

S.

46.

Petrović

47.

iva Pie Organizacija

Selo

Virje

Kupac

Virje 9372 Virje junica Virje 3847 junica Kalinovac Kalinovac 3776 junica Kalinovac Kalinovac 37717. junica Kalinovac Kalinovac krava 302 Kalinovac Kalinovac krava 259 Kalinovac Kalinovac krava 272.

Kalinovac Kalinovac Đelekovac 2665 junica DĐelekovac Đelekovac 2626 junica Drnje 9313

junica

n

>

m

»

=

»

"

"

>»

>

Đelekovac

Đelekovac

2605

junica

=

St.

Plavšinec

Novigrad Podravski

1401

krava

»

Petrović

St.

48.

Hodalić

Ivan

49.

Milinčević

50.

Sedmak

Stjepan

51.

Sedmak

Stjepan

52.

Hodalić

Ivan

Plavšinece Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac

1454

53. Janković

am

I.

Jovo

Marsovo

59

OPZ

Žabno

12869

_

krava

m.

tele

12208

junica

2638

krava

12268

m.

s

*

>

n

tele

2639

krava

24247

junica

"

»

Tuzla

PTK

Dojčin

OOUR

Lukić 54.

Marković

Fr.

Marsovo

31

OPZ

Žabno

24133

junica

»Majevi-

UPI

Srebrenik

ca«,

“55.

Janković

Đuro

56. Brcetak 58.

Marsovo

Jovo

Jokić

59

Trema

Nikola

Cirkveno

38

OPZ

Žabno

24176

junica

»

OPZ

Žabno

24006

junica

u

OPZ

Žabno

24194

junica

Tomanovski

S.,

Poljančani 57.

Babić

Franjo

59. Babić

Hrsovo

Franjo

61

OPZ

38

Cirkveno

OPZ

Žabno Žabno

24000

24193

junica junica

»Majevi-

UPI ca«,

Srebrenik

PTK

Tuzla

koope-

OOUR

Tuzla

rac.

60.

Vodopija

Nikola

Hrsovo

61.

Predavac

Fr.

62. Matić 63.

64.

Mijo

Habijanec Petrović

OPZ

Žabno

23985

junica

Peer Srbac

Cirkveno

OPZ

Žabno

24173

junica

dan

Predavac

OPZ

17

M.

Marinkovac

Čijčija

Pajo

Marinkovac

66. Panić 67.

Šoda

68. Prelog

Milutin

Ivan Mato

Smida

Ivan

70. Husein

Ivan

69.

Majur Marešić Prilesje Brčevac Đuran

Žabno

24352

junica

o. a »sa

Cirkveno

F.

_

65.

rbac

OPZ

Žabno

24175

junica

€

M,

Kukec Gudovac

—

Durbava

13199

junica

—

Durbava

13183

junica

.

Farkaševac

5050

junica

:

Vrbovec Vrbovec Vrbovec

6721

junica

.

6735

junica

PTK

Tuzla

6753

junica

PTK

Tuzla

PTK

Tuzla

Vrbovec

6749

_

junica

ovna Srbac

_ Red.

Ime

i

prezime proizvođača

broj

oo

omćZoCĆćĆCĆjvm

Selo

Organizacija

Broj grla

Kate-

gorija

.

“=.

71. Petrović T2.

Vojvodić

Gašči“

Dubrava

M.

73. Marković

74.

Marinkovec

M.

St.

Tomo

Ivan

75.

Cimaš

76.

Šenjanec M.

Franjo

Paruševac

Dubrava

Brčevac

Vrbovec

Kapela

junica

Sirela,

Bjelo-

var

Haganj

Bolč Mački

Drago

17. Zdelar

Grog

13309

Kupac

27195 13508

junica ž.

"n

tele

Perčec

Franjo,

Komuševac 6755

junica

»Salaš«,

PD

Zaječar

Farkaševac

5084

junica

Farkaševac

5090

junica

PK

Ludbreg

631

krava

Fond

»Krajina«, Negotin za

pređenje Tomo

79. Martinović

80. Šuić

Alojz

81. Bahat 82. Gizdarec 83. Dreven

84.

85.

86.

Dr.

Katner Katner Novosel

Ignac

Alojz Josip

Ludbreg

629

krava

"

Petar

Ludbreg

2153

junica

»

Ludbreg

2119

junica

EL

Ludbreg

2106

junica

EL

Ludbreg

2238

junica

"n

ZP.P.K.

3512

junica

"n

Varaždin

Drago

Ilija

»

3409

junica

Drago

Ilija

»

188

krava

=

3339

junica

:

3463

junica

554

junica

Antun

87. Klemenčić

Imbriovec

K.

Svibovec

88. Vuraić

Tomo

Brezničani Hum

Marof

89. Vuraić

Tomo

Brezničani Hum oooOV

Marof

N.

N.

o

junica

Va

VEavantvi Aguta Grozdana

Žena

polj.i

Kapela

Struga Struga Struga Ilija

una-

Varaždin

stoč.

78. Zdelar

84

Dabac

i dom GOJAZNOST

/ UGOJENOST

/ PRETILOST

U

bolest metabolizma. mnogim zemljama g ojaznost predstavlja najčešću Metabolizmom nazivamo tvari našem od mjenu organizmu, sastoji novih tvari anabolizma i katabolizma.

Ta prekidne dva procesa razgradnje tj. zdravom ravnoteži.

U stoje se organizmu neprekidnoj tijelu neprekidno vrši stare i onda kada razgradnja izgradnja materije.

Gojaznost nastaje anabolizam od katabolizma.

Pod je svako jači gojaznošću podrazumijevamo težine iznad povećanje masti. tjelesne idealne, uglavnom, zbog nagomilavanja Idealna težina određenu životnu i vije kojajenajoptimalnija dob, spol sinu Izračunavamo lako iz zato izrađenih tablica. tijela. je posebno Povećanje težine 10% iznad smatramo kao 20% tjelesne idealne, ugojenost, tramo uzrok bolesti. patološkom gojaznošću kojaje mnogih u

u

a

se

ne-

u

nove

ona

za

za

a

za

sma-

13

pa predstavlja gojaznost našoj, z emljama, brojnim ilustatistički bi Možda medicinski n ajbolje podatak ovaj problem. čajan Utežine. koliku strirao povećanje tjelesne prekomjerno predstavlja opasnost idealne 1 težine da svako tvrđeno kg preko dobi.povećava povećanje tjelesne je životne određene smrtnosti od standardne smrtnost jedne 2% čak i nastanka pa O uzrocima gledišta, suprotna. brojna postoje gojaznosti im više nego što i radi osobe da Tako neki debljaju toga, jedu smatraju stanoOvo normalno. iako dok drugo jedu goje slučaju drugom treba, vrste da smatra i danas netočno vište postoji. druge gojaznost je hrane uzrokovana životu U praktičnom uživanjem prekomjernim gojaznost uzrok Znatno svih uzroka čini 95% debljine je prekomjerne gojaznosti. rjeđe kao rada posljedica nastaje Npr. lučenjem. unutrašnjim žlijezda poremećaj nadrada zatim štitne rada žlijezda, spolnih žlijezde, poremećaja povećanja nalazi ili mozgu. bubrežnih koja žlijezda hipofize, uzrokovana Alimentarna uzimanjem prekomjernim najčešće je gojaznost ukoliko normalan i nastati može osim apetit, Gojaznost, toga, ugljikohidrata.

Normalno fizička aktivnost jeapetit smanjena. organizma gibanje tj. jetjelesno dio mozga zovemo nalazi centra iz mozgu. hipoTaj koji reguliranjednog uzrokovati centar, mogu i talamus. pojačan taj kojeoštećuju Ozljedebolesti, udio Međutim, i mnogo apetita povećanog postanku važniji apetitgojaznost. emocioraznim uzrokovani razni kod impulsi, koji psihički čovjeka imaju količinu veliku da uzimamo Navika činiocima. i nalnim još hrane, socijalnim da i uzrok čest mišljenje djeteta njega Pretjerana gojaznosti. djetinjstvu,je do često dovode od biti zaštićena će upotrebe preterane bolesti, deblja djeca Takva i kao hrane nezadovoljpostaju nespretna, posljedicudebljanje. djeca i nalaze Pretjerano jelu. pretjeranom zadovoljstvo jedino i zgledom svojim te živčane znači često hrane uzimane utjehu životu, prenapetosti, prekid i neku vrst obrane događaja. neželjenih neprijatnih protiv da odmet bilo bi možda uzroci izneseni gojaznosti, Djelomično kaže i nešto njenimkomplikacijama. osoba. od normalnih ni po čemu osobe U razlikuju početku gojazne i otežano vrlo brzo No pa umor, Šepromjene. degenerativne disanje, nastaje kod osoba iste životne češća kod ćerna bolest četiri nego osoba, gojaznih puta je tlaka ide težine. Bolest normalne dobi i paralelno visokog tjelesne spola učestalom žila, ovapnjenjem mišića, uslovljeno Popuštanje srčanog gojaznošću. češći kod znatno srčanom masti te hrane srce, mišiću, nagomilavanje koje također osoba. nagomilapretjeranog uslijed nastaju Oštećenja jetre gojaznih izaziva zatim masti koštanog i cijelog zglobova oštećenje gojaznost jetri, vanja Iz trudnoći. i do dovodi jasno jepotpuno navedenog komplikacija sistema, da djeluje zdravlje. nepovoljno gojaznost bolesnika. tako i kako liječnika, gojaznosti jenezahvalno, Liječenje lakše održati da nego Poznato mnogo tjepretjeranu normalnu, smanjiti je je uzinavika lesnu težinu. pogledu pravilnih Liječenjesastojistvaranju i količine vrste hranjivih tvari, manja radom uzrokovane li Izuzmemo poremećenim gojaznosti, slučajeve rijetke možemo ostale liječiti gojaznosti slučajeve lučenjem, unutrašnjim žlijezda da može bolesnika 1/3 takvih pa Nažalost ishranom. ustraje, pravilnom ishranu. i izdrži dijetnu Danas

tako

u

i

zna-

u

nam

za

za

se

se

one

u

ne

ove

se

s

u

se

uz

u

se

u

su

u

—

u

na

u

a

su

na

ne

.

o

se

ne

se

sa

su

u

u

u

a

na

za

za

u

se

s

sve

samo

14

u

ne U Određivanje dijete mršavljenje liječniku predstavlja problem. treba unositi dnevno 15-20 težine vidu organizam kaVkgtjelesne bjelančevina te i voća.

Masnu i smokve treba (meso, riba),povrća svinjetinugrožđe izbjeRezultat će oko 3-4 gavati. ispoljiti mršavljenju kg mjesečno.

1 osoba obliku kolača Neprijatelj broj gojaznih ugljikohidrati kruha, i Danas smatra da ishrana sadrži 85 g tjestenine. ona, je najidealnija koja 85 g belančevina i oko 100 g dnevno. masti, ugljikohidrata Kalorijske vrijednosti obroka nalaze svakom pojedinih kuharskom modernijem ih prema tome pa navoditi. udžbeniku, nijepotrebno Veliku danas kao popularnost uživaju izvjesni npr. lijekovi mršavljenje, hormoni štitne i sl. benzedrin, žlijezde Pomoću može ali njih postići smanjenje tjelesne težine, jekratkotrajno i znatno efikasno od Osim zaboramanje dijetalne prehrane. toga smijemo viti da svi ti izazvati mogu emotivne i te lijekovi ozbiljne psohopatske pojave, radi nisu navedenog preporučivi.

Psihički i fizički zdrav trebao bi da barem odrčovjek nastojati približno žava idealnu to a racionalnom tjelesnu težinu, jemogućepostići prehranom, kombiniranom fizičkom aktivnošću. bi tom usmjerenom Liječnici slučaju imali znatno mi bi imali bi bila i manjeposla, populaciju, koja zdravija vrste napora. sposobnija za

u

se

u

su

u

se

se

unesene

u

za

se

ne

s

u

a

za

sve

IZL M.G.

P.

O IGRI I IGRAČKAMA Svaka

Ona od majka jeigra potrebna djetetu. je jedan oblika razliku od ima konačno ljudske djelatnosti rada, čija djelatnost određeni cilj.

Ona život. Kod izoštrava jepriprema djeteta igranjem inteligencija, razvitak. uči. Različiti djeluje tjelesni Njome dijete porivi, koji igri i nekih očituju davno (borbenost želja razvijanjem) smatraju buđenjem stečenih i kulturom nagona. potpisanih ljudskih Već niz razluigri malogdjeteta javlja djelovanja, koja kasnije i kao i čuju osamostaljuju praktične, umjetničke druge djelatnosti.

Dijete bolesno koje igra je. do 5 vlastitim Pruža ruke Dijete mjeseci igra tijelom. raznobojnim zvuk. svim narodima i predmetima, kojiproizvode Zvečke poznate nima. treba da od i gume Igračke pogotovo djecu plastičnog materijala, može dobro Među lutke koji od prati. najstarije igračke pripadaju (lutke drveta i kosti nalazimo i gline, predhistorijskim razdobljima), lopta primitivno tako oružje povezane (luk, strijelica, pračka).

Igre djetinjstvom da često simbolom.

Kod naroda umrlim smatraju njegovim primitivnih i djetetom pokapale njegove igračke.

U često nagon i p a dnevne djetetu postoji igrom, pretvara predmete vlak ili metla lonac u od štaupotrebeigru(stolac postaje lađa, konj, bubanj, pa mač, od stvarnost i okolinu krpabeba).

Dijete upoznaje preko igračaka, iz i života kojeoponašaju predmete prirode svakodnevnog (životinje, lutke, U svog omivojnici, kućice).

Igračke biljeg srednjem vijeku znati

mora

da

za

za

a

se

na

se

za

se

u

se

u

se

se

ne

se

za

su

za

vreme-

su

se

u

su

se

s

s

su

se

za

a

nose

vremena.

15

_-—_—--

olov-

stoljeću oklopnika, pojedinca, figure ljele doba ni (automobil, mehanizacijom igračke omiljele vojnici, novije i traktor sl.). vlak, maštu i bude d jelatnost d ječju potiču koje igračke Najvrednije kartoni i stvaralaštvo sastavljanje, gradnju, kamenje loptica, (kantica nadilaze lutke djek oje tj. razumije dijete koje Igračke, preoblačenje).

Previše i duševni vrijednosti. manje osjećaj potištenost izazivaju kapacitet čji interes.

Igračke otupljuje njemu jer djeluje dijete, negativno igračaka ukus. time estetski treba da igračke Mnoge d ječji odgaja izgled, jer imaju tei i muziku uvode daje dr.); bubanj harmonika, (tamburica, dijete čuči fizičkom (spekule, s pretnost njegovu razvija odgoju sportskom melje i samoi uže osjećaj dr.) preskakivanje zvrk, konj preskakivanjenjevi, bicikl). saonice, koturaljke, (romobil, pouzdanja su

viteza

ratnika

bile

a

u

s

su

u

XVIII

na

su

za

za

ne

za

u

na

se

one

u

za

za

D00600606600060000600009000600000009 CIJENA

MLIJEKU i Narodnim

novi-

godine prošle se br. 2 iz ove kravlje nama cijena o tkupna minimalna godineodređuje i o mlijekopremije. ovčije dinara za ima da se proizvođačima isplaćivati 1,06 određuju Propisi i od i Saveznu zatim 0,38 p remiju Republičku mlječnemasti, jedinicu iznosi svi Kada masti. prelitri za dinara po mlijeka 3,2%mlječne 0,06 dinara. to tada masti na je 1,1975 mlječne računaju jedinicu litru dobiti za jednu će proizvođači Tako sadržaj mlijekaprema masti: mlječne Jedinica mlječne dinara masti 3,83 3,2 3,95 3,3 4,07 3,4 4,19 3,5 4,31 3,6 4,43 3,1 4,55 3,8 4,67 3,9 4,79 4,0 4,91 4,1 4,2 5,02 Prema

listu br. 56

Službenom

i 58

iz

za

se

“a

Nova ——————.oon

cijena stupa

na

snagu

13. I. 1977.

g.

emi

ODBOR UREDNIČKI Uređuje Kaštelan urednik: dipL inž. Dinko Glavni i odgovorni uredništvo: Zagreb. i SRH. radnika Uprava mljekarskih Udruženje i izdavač: Vlasnik NIŠP-a Zagreb »Vjesnik«, OOUR TMG, 440-476.

Tisak, telefon Ilica 31/III, d4— i ustanove organizacije privredne za pretplata Mjesečna proizvođače mlijeka d 2.— a za

16