Mljekarski list 12-1977

PROSINAC

Staja

pro

IZVO

đača

Lal ića

Patkovca, Bjelovara kod

1971.

HIGIJENA MUŽNJE mjere kojeprimjehigijenske mnogobrojne Higijena mužnje i te muzač muzara, postupak mlijekom mljekarskim prilikom mužnje njuje priborom. i osnove tok treba muzač Zato svaki znanja. pravilan mužnje poznavati bolesti ili čuva to znači mjerekojima sprečavaju poznavati higijeni, rada i života odnosno kojiimajuutjecaja zdravlje. uvjete zdravlje, i vimenu trenutka nastanka od kasnije, dugom Mlijeko, Oni umaštetnim izloženo do utjecajima. jemnogobrojnim putovanju mljekare, vrinamirnice i tehnološku kao mlijeka vrijednost (biološku) njujuhranjivu štetnih Izvor kao sirovine preradi. mljekarskoj jednost mlijeka, i biti muzara, može pribor muzač,posude mužnju mlijeko, utjecaja čistoće i dr. održavanje vrlo smještene loši, mlijeka pravilu proizvodnje Uvjeti vrlo teško to ili postići željenu kojimaje prostorije staji izmuzištu, čistoću. izvrsne nalaze Različiti jer mlijeku uvjete razvoj mikroorganizmi nisu štetni od tvari koriste po zdravlje ljudi njih mlijeka.

Mnogi hranjive to nalaze i redovito i kiselog mlječno bakterije mlijeku, životinja i zato kvarenjemlijeka ubrzavaju Međutim,mikroorganizmi vrenja. nepoželjni. i tok Uz higijenskih mjeramlijeko pravilan mužnje potpunuprimjenu Takvo mali vrlo sadržavati će mikroorganizama. mlijeko brojnepoželjnih kakvoće.

Kod dobra zadržati moći će higijenskosvojstva dugo će bez higijenskih mjera,mlijeko posjedovati nepravilne mužnje, primjene tehnološke i to će biti brzo kvariti će nepodesno golemibrojmikroorganizama, preradu. mljekarsku otežavamo nakon Brzim uvjete razvoja mužnje mlijeka hlađenjem zadržati ih možemo i vrlo početnom dugo mikroorganizmima gobrojnim rashladnom način uređaju kojem mlijeka je hlađenja Najbolji broju. od 4 do 8' C. Evo možemo primjera: mlijeka temperaturu postići obuhvaća

s

o

se

a

na

na

muzare

u

u

osnovne

za

.za

u

su

a

u

su

muzare

su

u

-

za

u

se

su

a

u

su

za

za

se

mno-

na

u

u

mlijeka upotrebljivost Održljivost i

proMlijeko, bez

izvedeno

hi-

primjene gijenskih Temperatura nečisto. mlijeka mjera, Početni broj bakterija: 38

C

100.000

u

3

sata

1

proMlijeko,

izvedeno

s

primjenom higijenskih čisto mjera,

5.000

u

1 ml.

ml.

9

25

9

16

15

24

45

8

48

75

sati

ć

_ — _ -

DAVE

Hlađenje mlijeka To i mlijeka. je vidljivo odmah

nakon

mužnje produžava upotrebljivost drugomprimjeru: i bakterijamlijeku njihov razvoj različitim temperaturama

na

Broj

živih

ovom

u

na

=“

znatno

ČPP

ČE

anna

8'C Nakon

mužnje početni brojbakterija

C

15* C

35%

10.000

10.000

10.000

—

Nakon

3

sata

11.000

50.000

Nakon

6

sati

20.000

500.000

Nakon

9

sati

100.000

Nakon

24

5,000.000 100,000.000 OOO

sata

500.000

ŽzELLLL_/Ž_Ž|_|ŽELLPŽPŽž

PE ELe.

=

Pravilima

DL

LILI

5,000.000 100,000.000 milijarda ugrušano

je redoslijed poslova koje kod svake U sadržane radi mužnje. njima mnogobrojne higijenske mjere zaštite muzara svrhom što zdravlja muzača, i dobijanja kvalitetnijeg mlijeka.

Prvo čistom zahtijeva temeljito pranje v imena, njegovo krpom s ušenje masažom vimena.

Posuda vodom vimena treba biti namjenjena pranju strane kako bi voda vimena postavljena vimena, prljava pri pranju vračala ponovo posudu.

Muzač dužan mlazeve izmusti malu prve ima je mlijeka posudu koja to iz dva dno, razloga: mlazevi sadrže milione i tako ib prvi mlijeka mikroorganizama Zato će namuženo imati znatno odstranjujemo. mlijeko broj manji bakterija. mlazeva crnim muzač mužnjomprvih pramlijeka posudu dnom, otkriva vovremeno kao znak vimena. vimena promjene mlijeku upale Upale vrlo čak nekoliko mogu to znači između dva nastupiti brzo, sati, podoja i zato stalna kontrola mlazeva kao i vimena. jepotrebna prvih mlijeka cijelog Otečeno i bolno vime Takvu treba musti kao ukazuje upalu. da muzač bi bolest zdrave bolesnih zadnju, prenio životinje, mlijeko niti i treba životinja nijepodesno ljudsku, životinjsku ga upotrebu uništiti. škodljivo muzači mlazeve prve obično tim Mnogi mlijeka izmuzaju svojeruke, vlaže ruke kako bi im bila olakšana. muzači postupkom svoje mužnja Drugi mlazeve opet izmuzuju i to prve Prvi mlijeka pod, nije dozvoljeno. mlazevi sadrže među biti mlijeka bezbroj mogu m ikroorganizama, njima i vrlo štetni po muzača i muzara, tada ruke muzača i pa zdravlje pod izvor staje Muzač treba ruke. U stalnom dodiru vodom i vimenjegovati svoje i zato zaštititi ih mastima.

Ruke muzača jepotrebno posebnim tada neće biti koži ruku zadržati štetni mogu ispucane, napukloj dovesti do teških mogu to bi mikroorganizmi koji oboljenja kože, otežalo i svakodnevnih onemogućilo vršenje poslova. biti muzare obično rep treba Prije mužnje nogu privezan, životinje, čime slobodno i tako repa onemogućuje kretanje smanjuje zagađenje kod ručne i olakšan rad muzača. mlijeka mužnje, je točno

određen

muzač

treba

izvršiti

su

sa

se

s

s

sa

ne

se

u

u

crno

a

osnovna

na

—

—

u

s

u

za

a

na

ne

muzaru

na

a

za

ne-

na

na

a

a

su

zaraze.

su

nom

s

muzara

a

u

se

a

uz

se

a

mu

mužnje iznijeti .Namuženo mlijeko štetni miris time mlijeka,mlijeko poprima zagađenje smanjuje staje, treba tada i procijediti.

Mlijeko staje. završene' Nakon pribor cjelokupni oprati je temeljito mužnjepotrebno to hladnom vrši Prvo zaostalog vodom, jeispiranje pranje mužnju. raznih deterđenata. dodatak vodom vrši toplom mlijeka.

Drugopranje raznih četki obliku i razni Tada kojima pribor pranje primjenjuje mehaNakon ili svaka posude pribora mužnju. površina tog je dostupna osuše. vodom čistom i temeljito Sušenje ničkogpranjaposude isperu Ako se otvora vrši prema posude ocijede zemlji. posude okretanjem će tada sadržavati te zaostane takav golembroj voda,posuda način, njima štetnih mikroorganizama. uzoraka U mlijeka istraživanjem laboratoriju temeljitim mljekarskom kavrlo brzo utvrditi može higijenskotehnološka gospodarstava pojedinih dati da li može tih rezultata i kvoća primjeocjena mlijeka ili nisu. higijenske mjereprimužnji njenepotrebne treba

odmah

nakon

završene

a

ne

se

za

iz

a

se

uz

se

u

za

se

za

se

se

na

ne

u

se

na

su

se

osnovu

ŽIVOTINJA

O POJAVI BOLESTI KOD

životinju funkcioniraju, pravilno skladno i zdravom zdravom. tramo U funkcije odvijaju organizmu raznih dovode do redovno bolesti Uzroci promjena organizmu, pravilno. raznim uočiti okom ili biti se premogu mogu prostim uočljive koje radu do dolazi samo U nekim organa, nekog smetnje slučajevima tragama. može može Bolest organ, ograničitijedan kojepostepeno nestaju Ukoliko Tada i organe. govorimo komplikacijama. proširiti druge služimo običnim bolest ustanoviti možemo laboratorijskim: pretragama, rade veteobično i dr. Te izmetina pretrage mokraće, krvi, pretragom možemo ustanoviti bolest Osim institutima rinarskim pose(zavodima). toga itd. bnim tuberkulizacijom maleinizacijom, reakcijama: veterinara Stočar pa z apažanjima, svojim upoznati radi bolesti i ustanovljuje kojoj postavlja dijagnoza tj. njih pretraga uzrok. stočar Kod tome i shodno kojima poduzima liječenje. oboljenja biti slika bolesti može Klinička veterinara. i raznolika, pozvati inače, bolesti i uzročnika što ovisi individualnoj tijela. otpornosti jačini djelovanja da biti teško Ima mogu organa vidljive bolesni, životinjapokazuje koji ovisno tome bolesti kao što znakove npr. bubrega. je Izliječenje oboljenja, bolesni i da li da li reagirali organi pravodobno pristupilo liječenju katkad pa lijek. potrebno promijeniti lijek, je ako može Stočar po mnogo potrebi, stoku, zdravlju životinje, pridonijeti i redovno ako ako čišćenje drži, provodi cijepi, juispravno preventivno te ako čistoću ako obraća životinje, ju ispravno pažnju čenjestaje, Kad

svi

normalno

i

tijela organi

sma-

se

sve

u

samo

u

ne

o

na

se

a

na

se

.

se

u

se

se

na

ne

zna

sa

mora

se

osnovu

se

o

mora

a

o

ne

a

su

na

su

se

zra-

na

samu

hrani.

Da

Zdrava živa

životinje. opaziti ponašanju bolesna, je životinja i uzima normalno prevodu, jede pokretljiva, je živahna, životinja stočar

može

po

i dr.

bolesti:

pretrage slučaju ako ćemo suha. tome O Kod uvjeriti, je njuška oboljele životinje terili nekom tankom obično vrpcom.

Temperatura špagom poveže njemdijelu

Obične

u

se

4

37"C manje. jeiznad 37"Cistresemo termometar spomenutu Ovlažimo ili namažemo termometar i temperaturu. uljem polako ga uguramo Kod ili kou zadnje crijevo (guzno). mjerenja temperature goveda osoba ili i to strane ternogu nja,jedna digne glavu podigne koje stavlja mometar Nakon 5 minuta guzno izvadimo termometar vrpce, crijevo. pomoću obrišemo i očitamo. oprezno ga termometrom znati Mjerenje t opline svaki stočar. mometra

iskazati

mora

ili

Ako

na

s

one

s

se

u

mora

ovisi vrsti i starosti Tjelesna toplina životinje stanju Kod 1 varira od životinje. goveda, preko god.st., 37,5 39,3'C. Najviša j e kod teladi od toplina 38,5 40,5'C. Kod odraslih kreće od kod odraslib konjatoplina 37,5 38'C, od 38 dok nešto viša. Kad svinja 40*C, jetoplina tijela odojčadi je tjelesna viša od znači da bolesna. temperatura navedenih, ježivotinja Prostim okom kod bolesne da ili životinje opažamo jedisanje otežano, ubrzano što ovisi i starosti kod odraslih npr. vrsti, spolu životinje goveda iznosi 10 30 minuti. udisaja I po bilu možemo ustanoviti da li zdrava ili bolesna. ježivotinja Broj ovisi vrsti i otkucaja o životinje, pa spolu, bređosti, preživanju pasmini.

Kod bilo strani iznosi 60 80 goveda napipamo stražnjoj čeljusti minuti.

D. K. otkucaja u

normalnom

o

—

—

se

a

—

—

o

u

—

o

na

—

—

u

DOMAĆINSTVO ŠULIČEK IZ KONAKA PROIZVOĐAČ MLIJEKA | RASPLODNOG PODMLATKA —

Pred

40

tada stanovnik godina Šuliček (1937.) potražio je Stjepan Psarja, novo Konaku u od Vrbovca općina Zelina, svoje prebivalište 14, udaljenom 3 km (asfaltni put Dubravu). tada od svega Smjestio Šuliček svojomobiteljiposjedu Stjepan dva ki.

Danas sinom Ivanom i 5 članova 16 od još obitelji posjeduje kj.

10 oranica travne čega kj kojimauzgaja u glavnom kukuruz, djetelinsko i smjese drugo. svrstao među i Šuliček bolje proizvođače mlijekarasplodnog podmlatka Vrbovec.

Već nalazi par području općine godina grupi proizvođača 10.000 litara i više isporučenih mlijeka godišnje.

U imade 7 krava i 3 komada Sva staji ženskog p odmlatka. grla od dobro krave »Bele! mb 1069 4. XI 1964. potječu poznate oteljene godine, dosada svake tele po kojaje godineodgojila jedno ustaljenom proizvod5.900 305 dana standardne kćer njom preko kg mlijeka laktacije.

Njezina Biserka mb 1215 bika danas u zavodu odgojila je Rojala, Središnjem i domaćih centar razmnožavanje uzgoj životinja Zagreb Križevci, uzgojenog Stanici domaćih Varaždinu. testiranje životinja Od kćeri ili unuka četiri bika njenih Šuliček odgojio je još rasplodna nalaze koji prirodnom pripustu području Poljanskog Luga, Gradeca, i Karlovca.

Vrbovca za

se

sa

na

sa

na

se

na

se

u

sa

ova

sa

u

za

—

u

za

se

u

u

na

na izložbi u Kolinijom je Šuliček poznatoj 1974. unuka i privnici godine (kćer, praunuka).

1977. izložbi Daruvaru učestvovao godine je junicomBetom,

Sa

krave na

unukom

Bele.

Bele

učestvovao u

sa

Šuliček razmišljanovojstaji kompletnom obitelj muzni sistem stočne izđubrivanja, pojilice, vezovi, cijom(zaproizvodnju hrane, nabavi i te mehanizacije. zajedničkoj potrebne silosi, udruživanju uređaji, Danas

mehaniza-

sa

o

o

S.

DRUŠTVA

NIČU VODOVODNA

KAO

B.

GLJIVE uveden

gdjenije Bilogori, jednog mjesta j vedricama dubokim »Odzvonilo« kolektivni vodovod. kopanjima, zdencima, je 40 vodovoda tunicama.

Sa su, počeli pred godina mjesta uvođenjem opasnim sekretara Ive saveznog poKuštraka, (rodnommjestuing Miholjancu, Tu i nekim i Čepelovcujoš mjestima. jemještanima šumarstvo), ljoprivredu iz zavod Hrvatske stručnu Zagreba.

Higijenski pomoć: pružio Već

skoro

nema

ni

u

Podravini

ili

u

za

u

»Brvci

bunara

Izgradnja

II«

kojaje učlanjeno iz stočari i ili više Njih svinjogojci Virja. počeli domaćinstava, susjednih Ferdinančani, Novograci, Pitomačani, Đurđevčani, Kalinovčani, slijedili Podravine. i iz Budrovčani Šemovčani, drugihmjesta Molvarci, Đuro rekao živu ni vodovoda bih bio bez Više glavu, je slobodno zemlju vrijemeobrađuje koji profesionalni vatrogasac, Kelić, redovito stotina više među i »mljekara«, kojisvojeproizvode ubraja Ledine stanicu« »laktofriznu Đurđevca). (blok predaju Sa

tako

zvanim

malim

društvima«

»vodovodnim

10

u

su

su

za

ne

—

nam

u

se

u

A.

Turković

---

I KUKURUZINAC

JE HRANA

Čak je marljiv štedljiv,je poznato. neki i škotima«.

No to točno.

Zar to nazivaju»podravskim nije je škrtost, ako mekote svako svaka svaki i svaki drač dopelja betvo, djetelinka, kukuruzinac.

U selu Sirova kroz bilogorskom Katalena, kojeprolazi željeznička Kloštar Podravski vrlo pruga Bjelovar (momentalno radi) ljudi i Iako da to selo za napredni marljivi. njih veli, je željezničara, jerje stotinu radilo ili radi radnim No oni ŽTPpreko njih jedinicama još I to svi Svaka kuća ima uvijek uglavnompoljoprivrednici. napredni. a. svoj mlin i i protraktor čekičar, svoj priključne strojeve.

Posljednjih godina stalnom No to Evo što kratkom sve. izvodnja mlijeka jeporastu. nije Treza i Ivan iz Sirove Katalene: razgovoru govore Lovrak, poljoprivrednici Nekada i mi bili »bokci«.

Tko imao to je staji dvije krave, je već bio Vremena Znate kakovi mi Za gazda. mijenjaju.

Bilogorci.

Dok onda radi od do sezona, radnog je jutra mraka, ako i »do zutra«. jepotrebno Podravac

Da

se

vrlo

i

odavno

to

nas

sa

ne

—

su

se

u

su

u

nam

smo

—

u

se

nas

nema

u

smo

vremena.

se

a

—

Vozite

kukuruzinac?

Sve

to

kravama

brašno

sijenu pohrani.iskorištenje zinca rezerve« spada unutrašnje svakogdomaćinstva, jer krave, što im želudac. i sitije, nahranjene jer jepuniji silažnom hranom? Što.je Za naše da to i No mjesto govori jenapredno, je! kaj izgradnje siloša dosta tu ali da će i takav način tiče, još zaostali,vjerujem ishrane i kod koristiti, pogotovo proizvodnji mlijeka.

—

se

uz

i

I

kukuru-

»u

su

uz

su

—

sa

se

—

a

se

smo

se

nas

u

LIZI Ki

Sabirač

iz

Gornje

Bebrine

Ilija

Novoselović

-

o

__

-

-—

_

_

_

.

.

=

-

kukuruzinac, kuće,gdje pospremali i četiri krave mala stvar nahraniti Jagoda Milava).

(Beba, Cifra, staji jernije i sin i im Tu pomogne pomaže majkaKata,kojaje domaćica,ponekad domaćinstva dnevno I iz nalazi momentalno Željko, studijima. tog koji 14 Momentalno oko 30 litara litara, jer dvije mlijeka. predaje će biti No krave mjesecopetdrugačije. predtelenjem. dva Turković Andrija Ostavili

kod

i Ivana

Trezu

smo

su

u

a

na

se

su

samo

se

za

RASKUŽBA

DEZINFEKCIJA

—

nekom

kojim postupak podrazumijevamo dezinfekcijom tako To moć oduzimamo ili zaražavanja. postiže daljeg predmetu prostoru ili tom klice da ili predmetu koje uklanjaju uništavaju će izvršiti moći raskužbu nalaze. osoba, izvježbana Uspješnu njemu zatim tih način točno pozna pod pogodneokolnosti, razmnažanja klica, koja kako i načine svakako ili nastaju kojim razmnažaju propadaju, način i će odabrati osoba znat Takva i kako mogu najpogodniji spriječiti. bića okom klice sitna raskužbe.

Ove porijekla nevidljiva biljnog prostim nalaze ili svagdje, (praživotinje- Bakterije životinjskog (bakterije) i i i i i životinjama, ljudima zemlji,ljudima zemlji protozoa). zraku, štetni biti i mogu Bakterije protozoi moraju imauvijek umjetnouzgajati. nekih ovih bolesti. Osim izazivati spomenutih još uvijek tj. moraju bića mogu uočiti,ipakizazivaju povećalima sitnijih koji današnjim virusi. to bolesti, ili

raskužbom

Pod

se

se

zarazne

se

u

na

samo

se

zaraze

a

one

se

su

se

a

na

na

u

u

na

u

ne

se

ne

a

ne

se

su

razne

Svaka

bolest

zarazna

ima

i svog

uzročnika.

bi uzročnik

Da

mogao

izazvati

da

čovjek) kojuprodru (ili životinja bolest, i otrovnost klice imati sposobnost prodornu (sklona), prijemljiva te

u

mora

zaraznu

a

klice

bude

tj.

same

toksičnost.

ih

jer jemanje, uništavati, može ih ako zaraze, uopće klice razmnožabolest ni razviti. Izvori ili kojima putovi iz ili kliconoša bolesnih redu izlučevine prvom (sluz životinja vaju zaraženi svi i pa predmeti koji gnojitd.), izmetine, mokraća, ždrijela, zatim dodirom materijal itd.) pribor, zavojni spužve, pod,četke, (zidovi, sitnim onečišćen zrak i vode u treba đubrišta, stajama, otpadne spomenuti nametnike sadržavati ili česticama pa mogu klice, koje kapljicama, i gamad. klica uzročzavisi raskužbe Način otpornosti tj. jednak, jer nijeuvijek ili ih uništiti teško biti nika mogu pak manjeotporni. je tj. otporniji koji trebati ili ćemo ćemo moći tome Prema upotrijebiti slabijim zadovoljiti sredstva. raskužna jača obliku tzv. vapnenog sredstva u raskužna slaba Među vapno ubrajamo: tri ili vapna vode), dijela lug lukšija gašenog (jedan diosvježe mlijeka zatim 10 1 sodu 20 1 1/4kg vode), rublja vode), pranje (1kg pepela kao kreozotove suhu napr plamenom), (s preparate toplinu kuhanje vodi, itd. kreolin lizol, dođu

klice

god od je manja opasnost Kuda

su

zarazne

treba

što

ih

ne

nema

a

se

zaraze

to

se

zarazne

nosa

u

su

zarazne

o

su

se

na

na

u

8

zarazna

za

na

sredstvima

raskužnim

klice jačim Otpornije klorno 1 tri 1 među vapno litre,rijetkokg (gusto:kg kojeubrajamo: i 10 1 10—15 1 (1/4— kg vode); vode), dalje kalijev kaporit permanganat 10 1 i konačno solnu zatim formalin dcl vatru pa vode) kiselinu, (2 1/2 drvene vrijedne) predmete (željezne predmete (manje užarimo). kojoj spaljujemo smeće Dvorište Treba ili izvesti ga pomesti, skupljeno spaliti kuda stoka dolazi i zakopati. i i očistiti od Sa omesti i zidove treba Staja Strop prašinepaučine. zidova vrijedne najbolje spaliti. poskidati pokretne predmete Staju (manje raskužnim smeće i đubre treba čisto sredstvom, politi kojim jačim, pomesti, formalinom klornim vapnom, (bedrenica, štucavac),slabijim kaporitom, ili Đubre ili kod slinavke raskužilom (lukšijom lužinom) šapa. sredstvom i neko dobro raskužnim izvesti vrijeme izmiješati ostaviti, potom dasaka treba ili Pod od svaku dasku zaorati i duboko zakopati. rastaviti, dasaka raskužnim sredstvom, zemljuispod raskužiti, cigleni, posebnooprati raskužilom ili betonski nekoliko kameni pa kojeostavljamo podočistiti, preliti krmu Jasle i sati da operemo kipućim ljestve lugom,potom stoji podu. raskužilom. premažemo ili tako da prema raskužujemo dodajemo, nju joj Gnojnicu jamu raskužila 100 1 5 karbola sadržini (na zapremine kg kaporita, jame,potrebna tako da ga ili Đubre živim vapnom, izmiješamo kreolina). raskužujemo nabacamo debeo ga naslažemo pa slojslame, prekotoga slojzemlje đubru do dolazi 10—20 Tada ovom uslijed vrenja, čega zagrije tri sedmice da uništi tolikoj mjeri temperatura manjeotporne klice. ovako: Različite drugepredmete raskužujemo ćebad i Kožnate predmete, plahte, stavljamo razrijeđeni kreolin, vodi. i operemo ih iskuhamo čistoj potom moći

ćemo

uništiti

samo

na

a

na

na

na

na

onamo

—

ne

—

sve

a

a

se

mora

a

za

na

'

za

sa

a

na

cm.

se

u

mu

u

ono

sve

za

u

a

u

MLJEKARICA

MORA

| RUBLJE PRATI

bilogorskom Katalena, smještenom asfaltiranoj Kloštar Podravski također imade Veliko Šandrovac Trojstvo Bjelovar, više Katicu Osmanoproizvođača mlijeka.

Zbogtoga potražili od desetak Kataleni.

Nismo vić,jednu domaćica, mljekaricaSuhoj je tekli kod već mirno teče asfaltiranu cestu: kuće, obližnjem potoku, koji Mi nismo zadužene Tu mljekarice proizvodnju mlijeka. domaćinske među i družinu. hrane brige, kojespadakuhanje pripremanje također Tu i i kada »vešrublja. pranje glačanje Pogotovo jeteško, zataji je -mašina« VIII Tada uzeti »veš-mašinu« programa. čovjek jednim Katica drveno programom... pokazuje raspoložena svoje korito, kojem bez i to ručno. izvrsno programe, provodi struje I

selu

u

Suha

—

cesti

na

—

—

sve

smo

u

za-

u

uz

samo

—

su

za

za

sa

mora

sa

na

sve

—

A

kako

mlade

domaćice

koriste

takovu

mašinu!

nemojte! rublja ruke, pitati znaju jepranje ni radile. to nisu nikad to radi i kućanski Mjesto njih struja jer aparati, kojih —

To

ni

Mladi

ni

ne

što

na

9

Pranjerublja na

svakodnevno

i

na

manjekvare,

onda

selu bi

ima nam

sve

bilo

NA

više

»starinski

i više.

Samo

još

način«

da

su

malo

jeftiniji i da

lakše!

se

Andrija

Turković

KRAJU GODINE

mljekara zbraja svojega godina j e bila vrlo teška. radi zašto mnoge ga je obilja Upravo mlijeka, toliko bilo. Da od vrlo spomenemo jedan najvažnijih razloga, tajje povoljna to loša i Zatim mlijeko proizvođačima, cijena prođajunadi odojaka. dugogodišnje razdoblje unapređivanja proizvodnje mlijeka gospodarstvima krediti traktore i proizvođača, staje, junice, druguopremu doprinjelo je i i mlijekaotkupu. povišenoj proizvodnji Osjeća djelovanje našegznačajnog zakona On stavio sirovine i udruživanju.je proizvodnju preradu najbolje U

svaka

prosincu

rezultate

rada.

za

a

Ova

znamo

a

a

za

uz

u

za

se

o

10

na

—a

mjesto,

određeno

a

je

to

ovisnost.

međusobna

velika

Pa

zna

se

bez

da

pro-

jedna buduće otklonile bi se mnogo sve Zato da još potrebno j e poteškoće, radu. udruženom se u zakona raditi na Zato mljetemeljima postavljenim treba od udruživati. i brže više trebamo karstvu Mlijeko proizvođača još i dobre i ali ga treba potroproizvode krajuprodati preraditi otkupiti, štete će složenom tom karike u li do Dođe šačima. lancu, jedne poremetnje biti ogromne, nesagledive. posljedice sabirnim kanticama na mjesvojim pojavili Mnogiproizvođači To bi bilo i u nisu nikada da do tada redu, isporučivali mlijeko. stima, zimskom od odustanu da ti isti Mljekarazdoblju. isporuke proizvođači vrlo malo kada raditi zimi ga vrlo teško rama ljeti mlijeka, dobivaju je može da i bude zaprimiti. toliko, sabirnim odnosno odbori u mjestima mjesnimzajednicama, Mljekarski Oni voditi više bi o morali brige. znajukojiproizvoproizvodnji tojzimskoj nema »kantama« i đači zimi ga mjesta grad.

Njima mlijekošalju prerađuju rada. i osnovama To sabirnim udruženog mjestima mlijeko. nije takvim odbiti treba S pravom proizvođačima. mlijeka primanje punim na ni o kvaliteti. Ne mislimo patvorenje Mnogiproizvođačivodebrigumasti. Oni vrlo brzo ili se ili vode prije kasnije mlječne obiranje dodavanjem muznih čistoću mislimo one Tu suđa,kantica, koji paze otkriju. iz vodom vimena Kod i peru aparata drugogpribora. pranja vime vimena vraća voda natrag muzlicu, kojiput prljava muzlice, nema i takvim To osuši proizvođačima mjesta krpom. je nedopustivo od Jer kako i kolu u mlijeka napraviti nečistog mlijeka. prerade proizvodnje sirovine

izvođača

ne

može

tvornica.

ni

raditi

o

na

u

a

su

se

sa

a

u

ne

a

se

ne

u

na

za

u

ne

na

ne

na

s

muzarama

se

u

sa

se

a

ne

Proizvodi

od

mlijeka ll

dobre

mlječneproizvode? propisi dozvoljavaju oduzimanje iznosa od zato i treba ga pa određenog novčanog cijene mlijeka, primjenjivati.

Ima znatan sabirača ne kod neko a broj koji izmjere m lijeko prijema, Takvim sabiračima budućem ga i radu. pogleda. mjesta Mlijeko treba biti svakodnevno ako pa izmjereno, »izvagano« laktodenzimetrom, je treba biti i vraćeno.

Ni sumnjivo patvorenje jednamljekara odbija sabirača za rad i kvalitetu dobrog nagraditi njegovsavjestan postignutu Ali prvo treba dobro raditi i radni Ako ima mlijeka. postići uspjeh. mlijeko težinu i mast oko ili to čisto a uz i bez specifičnu 1,0310 4,0%, 3,8 je uredno, mislimo da ta kvaliteta za Zato povišene kiselosti, je nagrađivanje. predlažemo da uvode sabirača prem mljekarama nagrađivanje postignutom uspjehu. da uvele moderne kamione mnoge Zapažamo mljekare sabiranje odličnu iz rashladnih opremu mlijeka.

Imaju preuzimanje mlijeka uređaja. količinu i uzorak.

Ali nažalost Određuju mlijeka,uzimaju prosječan mnogi koriste to savršenstvo da kod iz ispumpavanja mlijeka razhladnog uređaja i uzorak. uzmu kod imala bi se Šteta, prosječni jer svakogpreuzimanja jasna sela. o kvaliteti situacija dotičnog Treba zahvaliti stručnim službama krajugodine mnogobrojnim brinu stočarstvu. se u ako koje Nijelagano povisiti prinose krmnogbilja, je već i neke muzara proizvođač primijenio mjereagrotehnike.

Zdravlje služba našla i rad Selekcijska jezadovoljavajuće. svoje mjesto njen smije više stoke su izvrsno se i što ugroziti.

Sajmovi rasplodne organizirani najvaje dovedena grlaprodana. žnije Neka Nova Godina 1978. nam Urednik je uspješnija.

Tu

razni

nam

ne

nema

u

na

ne

su

za

za

a

ne

se

na

sam

ne

sva

UDRUŽENJE

MLJEKARSKIH

I UREDNIŠTVO

RADNIKA

SRH

MLJEKARSKOG

—

PROIZVOĐAČIMA

—

SURADNICIMA

—

PRETPLATNICIMA LISTA

MLIJEKA |

ŽELI SRETNU | USPJEŠNU NOVU PREZ 12

sooo

GODINU ooo

1978

—

ZAGREB

LISTA

-

IZ STOČARSKOG rasplodnom

Promet

Red. br.

i prezime

Ime

“|proizvođača

Stj.

Mađeruk

1.

Vukelja

2.

B.

SR HRVATSKE

SELEKCIJSKOG CENTRA stokom

proizvođača kooperanata 1977. godine

Selo

Kategorija

V.

u

mjesecu

junica »

Orlovac

stuđenom

Kupac

Db.

Zdenci

>

-

5581

Franjo,

Komar

Brižetine 5543

Milan

Rmija

Karađorđevo

Nikl

3.

M.

JS.

Orlovac

B.

Vukelja

4.

Zdenci

5487

:

5506

»

Ad

Jekić

Nikola,

Petkovac

Šrub

5.

D.

Kovačica

Ud

6.

7.

J.

Pokrajac

R.

V.

2264

o

dd

krava

Grđevac

n

Ivanušić

Stjepan,

Lozan

305

Špernoga 14 Levinkovac

158

Ivanušić

Pavel,

Stjepan,

Lozan

8 tla 9.

Šrubg.

D.

Kovačica

“/

167

Josip, Slatina

Podr.

<

A

Dolčić

Halupecki

J.

»

Pavlovac

308

Ružička

Miroslava, Dežanovac

10.

11.

junica

2

dd

Štefanec

S.

krava

Ludbreg

Z

2328 739

D. 12.

Kos

Hrženica

A.

us

637

Nikola, Mekušje

Bažurni

Mihalić

Ivan,

Gornje

Polonje 114

13.

Gizdavec

14.

Obad.

15.

Vadunec

16.

Boronić

17.

Nemec

18. Đurman 19.

Šarko

20.

Šabarić

V.

Struga

92

ž. tele

Poljana Donja

<a

I.

Sesvete

dd

I.

Struge

.

Jalš

.

3038 3033

3025

PD

3022

»

3023

ud

>

Petar

Đ.

Banjšćina krava Svibovec

4477

Severovci

12801

I. M.

bik

stanica zid

A.

ad

Vet.

416

PZK

Zelina

Ivanec

Slepčević 46 Remenovac Milan,

13

Žena

i dom

NA ŠTO TREBA OBRATITI PAŽNJU

KOD

ODJEVANJA?

tijelu toplina neprestano razvijaizdaje. topline razvije, toliko i Od te ravnoteže i vrlo mnogo izdaje. izdavanja razvijanja topline zavisi i Ako zdravlje čovjeka njegovoraspoloženje. tijelo razvije previše može doći do ili čak i do Ako topline, zebe, prehlade smrzavanja. tijelo iz boli ga izdaje dovoljno topline sebe, čovjek osjeća nelagodno, glava, može i To obično dobije vrtoglavicu, pasti nesvijest. događa prostoboravi više kad i vlada rijama kojima ljudi, ljeti krzno ili im da mnogo Životinje imaju perjekoje pomaže održavaju tjelesnu si tome Zimi oblačimo Čovjek toplinu. pomažeodjećom. topliju Staro iskustvo da čuva nekoliko komada odjeću. je tjelesnu toplinu bolje tanjih treba Zimi nositi čuva nego odjeće, jedandeblji. kroj, zatvoreniji kojibolje dok treba tjelesnu toplinu,ujednoomogućavapostepeno isparivanje,ljeti nositi široku i Ako otvoreniju odjeću. odjeća dopušta i sparivanje znoja, dolazi do i osobito zastojagomilanja topline tijelu.

Stogaodjeća, ljetna, biti propusna.

Sve tkanine dopuštaju jednako isparavanje.

Najprotanke i debelo sukno zimske pusnije rjeđehaljine,najnepropusnije zimi nositi komade kapute.

Najbolje je pletene odjeće (puloveri), jerčuvaju tjelesnu toplinu,ujednoomogućavaju isparivanje. postepeno Toplina odjeće ovisi i od to više sunčevih Š to boje. je odjeća njezine tamnija, upija zraka, Zato zimi oblačimo ili pa je čovjeku toplije. tamniju odjeću,ljeti svjetliju zrake. bijelu, bojanajviše jerbijela odbija toplinske Radnici nositi takvu smeta radu i lako trebaju odjeću koja koja pri radna ih od i raznih nečistoća. pere. Posebna odijela zaštićuju prašine drugih ovisi i uzrastu nego Odijevanje godišnjem dobu, čovjeka. više hladnoću od odraslih kod mehaosjećaju Djeca jer njihjošnijerazvijen nizam ali regulacije topline tijelu, smijupretoplo odijevati jer time Kod treba da široko sprječava isparavanje. dojenčadi paziti povije bi kako tijelo moglogibati.

Osim obratiti i obuću. odijevanje, potrebno je pažnju Ona biti kožnata'i vodu. obuća biti smijepropuštati Ljeti otvorena zimi zatvorena. kako bi zaštiČizme (sandale), preporučuju, tila i noge. obuća Gumena zdrava. nego stopala, nije Potrebno održavati i obuću.

U kući treba nositi je odjeću posebnu o djeću i obuću i redovito zračiti. Obuću tako(haljine Vanjskuodjeću papuče). valja đer treba redovito čistiti. Mokru obuću ali moramo osušiti, preblizu peći da bi koža staviti ili popucala.

Najbolje ju je kalup natrpati nju novinski U kući nositi kako bi odmorila. papir. papuče stopala U

i

se

Koliko

se

se

ono

ne

se

a

se

u

u

a

u

omara.

u

se

u

a

ne

u

mora

ne

su

a

za

a

a

ne

ne

samo

se

o

o

se

u

ne

se

se

se

na

na

mora

ne

a

ne

mora

se

se

samo

ne

ne

u

moramo

u

se

D.

14

K.

-—-.-

—_

o.

PPP

—_

--.-—-

-----

PPP PPP PPP

PPP

PPP

PP PPP

PPP

s

>

novi

aparat

m_m

PPP PPP PPP P PPP

PPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPA

NOVO!

A/S masti mlječne određivanje

Tvrtka

N.

Electric

Foss

Danske preporuča mlijeku

Vam

iz u

»MINOR«

MILKO-TESTER čvrsto

Jednostavan rukovanje, za

cijena Pristupačna istraži se Uzorak mlijeka

za

45

za

pouzdan izrađen, sekundi |

brojaču vidljiv elektronskom i rezervni služba Servisna osigurani dijelovi vozila na Mogućnostpriključka akumulatorsvakog V. 110—130—220— energije 240 Rezultat

na

i svih

napona

dodatak

za

el.

r=.

Cijenakoštanja je

oko

60.000.—

dinara deviznih

uz

carinu

i poreze.

Sve

obavijesti dajeA/S

pjevovoveve

eve

Foss

3400

Danska.

e

vi

Electric, Hillerod, ve

15

—oaa4

IMPULSA

STROJEVI

-

ŽNJU KRAVA SU RENTABILNI,

(60) ER.

MUŽNJU

»IMPULSA« STROJEVI ZA MU-

&

FETITITITI

ZA

KRAVA

2...

JER SU IZRAĐENI IRANI PREMA

-

KONSTRU-

NAJNOVIJIM

sa..... .sesasa.

MLIJLILILI

ssetodaosna sas...

_+..

DZIITITITITITTITI sao

TEHNIČKIM DOSTIGNUĆIMA,

ananaanaa+

IMPULSA STROJEVI ZA MUŽNJU KRAVA U SVAKOM GOSPODARSTVU za gospodarstvo od 10 do 120 krava s mužnjom u kantu za gopodarstvood 50 do 420 kravas mljekovodom od kravedo rashladnoguređaja u oblikuriblje izmuzište kostiza mužnju do 1200 krava kružno,karusel, za izmuzište 2000 krava IMPULSA STROJEVI ZA MUŽNJU KRAVA S DUGOGODIŠNJIM ISKUSTVOM IMPULSA osiguranirezervni dijelovi < —

—

—

siguran IMPULSA — protok: Vran Prooii mlijeka jednostavno IMPULSA rukovanje —

IMPULSA najnovijatehnološka riješenja -—

IMPULSA nu i novcu

—

uštedena

vreme-

—

—

Ga

—

-

Izvoznik: Transportmaschinen Export Import —

za Glavnizastupnik SFRJ: »INTERIMPEX« SKOPJE

108 BERLIN NJEMAČKA DEMOKRATSKA REPUBLIKA

ODBOR Uređuje UREDNIČKI Glavni i odgovorni urednik Kaštelan dipl. inž. Dinko Vlasnik i izdavač: SRH. i uredništvo: Udruženje mljekarskih radnika Uprava Zagreb Ilica 31/III,telefon 440-476. Tisak, OOUR NIŠP-a TMG, »Vjesnik«, Zagreb Mjesečna d. 4.— pretplata za privredne organizacije i ustanove a za proizvođače mlijeka d. 2.—

16