Mljekarski list 11-1977

S

I CE

EI

GOD.

ZAGREB

XIV

Stočarska

iz lo žba

»SLAVONSKA

STUDENI 1977

POŽEGA

1977

.«

STOČARSKA održana

IZLOŽBA »SLAVONSKA

POŽEGA

77«

rujna je Požegi povodu god. Požege god. vrlo stočarska izložba. selekcijskog uzgojno rada, uspješna O stočarske Pehal Slavko razvoju proizvodnje govorio je dipl. ing., komune i naših i Titovih razvoju značaju manifestacije godini jubileja, dr Strbašić Slavonska Pogovorio predsjednik je Marijan skupštine općine žega.

Izložbi veliki je prisustvovao brojpoljoprivrednih proizvođačastočarskih i društveno radnika stručnjaka, privrednika političkih Slavonije, stočara, naše i Izložbi BiH. i repudrugih krajeva republikesusjedne jeprisustvovao blički sekretar i šumarstvo Pavlović poljoprivredu, prehrambenu industriju Rade i veći iz dipl. ing. brojstručnjakapoljoprivrednih institucija Zagreba među dr Branko dekan fakulteta i Štancl, kojimaprof. poljoprivrednog prof. dr fakultetu Sveučilišta profesor poljoprivrednom HrvojeZlatić, Zagrebu.

Na izložbi izloženi ovce, konji, poredgoveda golubovi, svinje, kunići, i akvaristi. pčele ptice, i izložili i razni Mnogiproizvođači organizacije mehanizaciju prometne potreban repromaterijal poljoprivrednicima.

Izložbe dolinix imadu toj»Zlatnoj dugutradiciju.

Još 1863. održana SI. velika izložba. Izložba god. je Požegi Gospodarska i zatim održana 1931. je 1891., 1887., oslobođenja Prva izložba održana 1955.

137 poslije je godine. izlagača izložilo 274 Na izložbi odabrana prvu grla. grla je toj Poljoprivrednu izložbu Hrvatske Zagrebu. izložba održana 1971.

Posljednja je godine.

Radi i usporedbe prikazuje stanje govedarske proizvodnje, uzgoja izloženih te 1971. i 1977. lekcije, broj grla njihova proizvodnja godini.

25.

SI.

u

750

u

SI.

i 50

a

ove

o

u

za

na

u

su

su

u

u

su

za

u

se

se-

u

Brojno

stanje

krava

rasplodnih

i za

Kvalitetna oplodnja

rasplod

dospjelih

Nekontrolirani

.

Godina :

Broj

1971.

1976.

Brojno

:

krava

Godina 1972.

1976.

/e

10.032

80

13.000

12.651

97,3

rasplodnih

goveda

pod

selekcijom

305

dana

laktacije

u

Broj

'

12.500

stanje

krava

Soo natko s

junica

Ukupno

pripust

ai

m

>

2568

20

349

i

prosječna

Index

2,7

proizvodnja

Prosječna proizvodnja mlijeka

533

229

762

100

3131

794

418

1212

153

3572

i

Broj

izloženih

Godina

krava

Broj

i

krava

junica te

= Broj

proizvodnja

junica

mlijeka

= Ukupno

305

u

dana

laktacije

Prosječna a

ea nisg

1971.

50

30

80

3.205

3.591

1977.

30

35

65

3.961

4.072

+

Podaci

+

756

481

napretku govedarske proizvodnje pokazuju ukupnog krava kao i kvalitetne tom čitabroja oplodnje kojajeporasla periodu vih 17,3%, brojgrlapodselekcijom je 53%, prosječna proizvodporastao krava 441 pod selekcijom njamlijeka kg. izloženih krava 756 pak proizvodnja Prosječna mlijeka porasla je izloženih 481 kg, majki junica kg. veći i naturalnih novčanih Vrijednim dodijeljen proizvođačima broj je kao i nagrada, diplome, Gospodarski priručnik.

Prvom 7 krava.

2 krave nagradomnagrađeno je proglašene pratilje i 1 šampionke jeproglašena šampionkom. što ga Kravi Tvornica aparata muznog šampionki, pored je poklonila Kneževo PIK-a i poljoprivrednih strojeva »Belje«, dodijeljeno je šampionRade Pavlović uručio sko sekretar kojeje republički ing. poljoprivtrend

o

rasta

u

za

za

a

za

za

a

za

su

—

zvono

za

redu.

Sekretar

za

poljoprivredu pobjedničko predaje zvono

šampionki

nagrađene

Krave

boj

Prezime

1.

Kundakčić

2.

Đurić

Đuro

3.

Bisić

Vinko

4.

Halas

Đuro

5.

Guzmić

6.

Sakoman

7.

Kundakčić

8.

Slović

9.

Compič

10.

Matošević

Mjesto

Ime

Adam

Grabarje Bankovci Biškupci Bankovci Mihaljevci Biškupci Grabarje Grabarje Grabarje Pleternica

Basna Justa Boba

Pero Petar

Slavko Ivan

krave

nagrađene

Drkulec

2.

Delić

3.

Kundakčić

4.

Ivančević

Ivan

5.

Ivančević

Ivan

6.

Drkulec

7.

Bešlić

Ivan

8.

Delić

Ivan

Mato

Slavko

I I

I I I I

Nagrada

junice

Fana Filia Biserka Borka

Krivaj Trenkovo Grabarje Krivaj Krivaj Krivaj Toranj Trenkovo

Ivan

I

junice

za

Ime

Slavko

šampionka pratilja pratilja

Ilonka Jagoda Goca Breza Jasenka Ruža Jablanka

i ime

1.

Nagrada

krave

nagradom.

II i III

su

Nagrade

Red. Prezime broj

nagradom

i ime

Stjepan Mijo

Ostale

prvom

šampionka I

I. I

Barka Biserka

I I

Jagoda

I

Fruška

I

nagradom. junice nagrađene stoke. i ostale Nagrade dodijeljene kategorije Sladao veći i naturalnih novčanih brojorganizacija nagrada je Prilog i vonske područja.

Požege drugih Ostale

također

su

II i III

su

za

sve

B.

ll REGIONALNA

IZLOŽBA STOKE »VRGINMOST

S.

77« karlovačke

regionalna Vrginmostu je rujna regije. i izloženo nekoliko izložbi Na pastuha rasplodnih jeporedgoveda svinja zečevi i i ovce, kobila, rasplodne perad, psi. i Nikola predsjednik SkupProizvođačepozdravio Simić, je goste kordunske te iznio te štine podatke razvoju općineVrginmost, izlagače općine.

KarZatim SSRN predsjednik konferencije Zajednice općina jegovorio lovac Tomislav pokroviteljstvom pod čijim Kuhar,dipl. ing., je organizirana 18.

U

održana

izložba

III

stoke

o

osnovne

.

izložba.

općina organizacija regije Samoupravnom 1975. izložba stoke 1972. održana I DuKarlovcu, još god. je regionalna održavati svake Izložbe će Resi. drugegodine drugoj naizmjenično goj od općina regije.

Prema

sporazumu

i radnih u

se

ove

Ha»

te

a

u

u

Brojno

stanje

rasplodnih

Red. broi

i

za

priplod

za

period

1972.—1976

dospjelih godine

Kvalitetna

oplodnja

plotkinja

Broj

Općina

krava

1972.

1976.

index

1972.

9%

1976.

junica

i njihova

Nekvalitetna

2%

DugaResa

6200

7400

119

5502

80

4820

2.

Karlovac

10400

11950

115

6370

61

6515

3.

4533

5496.

121

4120

91

4009

4.

Ozalj Slunj

6850

7000.

102

6480

85

3849

5.

Vojnić

3800

4100

107

2958

178

2023

65,2. 1198 4030 54,5 413.

729 370 55,0 842 49,3.

6.

Vrginmost

9093

9500

104.

8088

90

8076

85

40976

45446.

111

80,8

29292

krava

i ženskog

pod selekcijom podmlatka karlovačke području regije

Broj

rasplodnih

na

Red.

broj

Općina

podml.

7

22 17

57

7

6

27

7

10 21 —

—

—

301

204

505

izloženih

krava

1972., 1975.

ad 1.

Izložba Karlovac

resa Duga 3. Vrginmost

2.

Sveukupno izloženih proizvodnja mlijeka krava Prosječna kao i kontroliranih Vrginmostu

9

1487

15

3151

22

2077

10

1424.

15

16154

35,5

1972.—1976.

god.

index

ukupno

266

929

416,6

606 64 64

280,5

285 257

77

334

1697

735

2432

290,9

376,5 1611,0 —

481,5

izložbama

na

godine

—

Krave

ukupno

junice

1972.

57

19

76

1975.

1977.

63 48

35

98

35

83

168

89

257

krava, za

5435

435

godina

i

39

34,8 45,5 217,1 45,0 50,7

150

i junica

i 1977.

2580

podml.

25

15

Broj

žen.

39

Vojnić Slunj Vrginmost Ozalj

20

1976.

210

59

3.

krava

%/o

periodu

663 396

157

Resa

u

God.

ukupno

1976.

19,2

7858

223 216

Karlovac

2.

6.

žen.

125

Duga

5.

1972.

98

1.

4.

krava

God.

905

64,5

oplodnja

9%

1972.

1.

33118

oplodnja

majki

izloženih

godinu

1976.

u

junica

305

dana

rujna

18.

u

standardne

laktacije

Red. broj

Općina

StaCije izložena majki derava

===

1976.

junica

3131

3385

2933

Karlovac

3696

4024

2951

Ozalj Slunj

2979

Vojnić 6. Vrginmost

3284

3004 2835 3400

2863

3238

2984

2731

3232

3036

2924

1.

Duga

2.

3.

4.

Resa

5.

o)

2825

da

krava

kontroliranih

nema

zaklj. laktacije 3327

.

podataka je vidljivo je regiji broj prednjih porastao 11%. junica rasplodnih kvalitetna i kvalitetni isto U oplodnja (UO prirodni vrijeme pripust) pala nekontrolirani iz 'na iz pripust je 19,2 35,5%, porastao je 80,8% 64,5%, Iz

u

krava

i

za

na

a

Qg

bikova, taj god. prirodnom pripustu je 51 bika. svega pao jebroj imade trend krava mlijeka pod selekcijom proizvodnja stagnaProsječna može Ovo brojemgrlapod selekcijom, opravdati povećanim jedino cije.

1976.

2432 1972. od 505 grla. grla godine porastao kojije 1972.

bilo

U

148

kvalitetnih

1976.

a

na

se

nagrađene

Junice

Red.

Broj Ruža

2.

Jadranka

Rušnov

pb

405

pb 5317 4. Plavka pb 5466 5. Pika pb 5181 6. Nada pb 3426 7. Vera pb 35 8. Biserka pb 102

3.

Cvita

Red. broj

Ime

Beba

mb

1.

i broj

na

I

nagradom

Općina

Vlasnik

grla

17946

pb

1.

broj

i

Ime

u

Ljubana

Rajšić

Stevo

Kekić

Petar

Sladić

Herceg

Josip Josip Josip

Križanić

Ivan

Novosel

Vlašić

Franjo

Krave

nagrađene

Vrginmost Vrginmost Resa Duga Resa Duga Resa Duga

Šišljević 9 Turan

Karlovac

Podbrežje

Ozalj

112

I

Karlovac

80

nagradom

Mjesto

Vlasnik

grla

Pješcanice kb. 7 Starog sela 76 1 Vodena Draga Donje Prilišće 46 Prilišće 16 Gornje

Šišliević

Josip

846

Herceg

224

Danković

Općina Karlovac

117

Šampionka 2.

mb

Ruža

pratilja mb 675 3. Đurđa

Miloš

Perna

1171

Vrginmost

:

Stavljenić Janko

Turan

25

Karlovac

Križanić

Turan

9

Karlovac

pratilja šampionke 4.

Šarka

852

mb

Ivan

pratilja šampionke 5.

Cvetka

Jure

22

mb

Jarnevići

Car

Ozalj

2

pratilja šampionke 6.

Šarava

7.

Maca

8.

Vila

21

Rajšić

299

Medved

mb mb

mb

Vrginmost Resa Duga

Selo

Španići Mrežničke 8

Josip

Baršić

699

Staro

Stevo Ivan

Duga Slunj

Poljice 3 9.

Beba

mb

Duđuković

13

10.

Jasenka

mb

27

Vučetić

11.

Zlatova

mb

38

Kosić

Točak

Uroš

17

Kuplensko Vojišnica

Marko Dmitar

113 125

a

Resa

Vojnić Vojnić

nagradom. grlanagrađena novčane i naturalne Vlasnicima Gospodarski prinagrade, dodjeljene i ručnik diplome. što ga već tradicionalno Kravi zvono, godinama dodijeljeno šampionki je Rudolf Mažuran centar uručio Stočarski ga dipl. je selekcijski dodjeljuje Hrvatske.

Zadružnog predsjednik dr Ivo direkino dvorani Nakon Novak, Vrginmostu podjele nagrada sudionicima Hrvatske centra ktor mogućnosti govorio je Poljoprivrednog Rudolf dipl. govorio Mažuran, području poljoprivrede regije, razvoja udruženom i Zakona agraru primjeni dogovora društvenog je primjeni Ostala

su

II i III

su

a

saveza

ecc.

u

u

o

o

ecc.

a

na

o

o

radu.

B.

S.

-

TUĐA Jedna

trećina

»FORINGA«

domaćinstava

JE JAKO

Podravini

SKUPA

imade

od

manje jutara pet obradive Na tako malenom uvoditi površine. gospodarstvu nijemoguće susrećemo i vuču.

Istina mehanizaciju.

Zbog toga jošuvijek konjsku kravlju ali nađe.

Martu Đerđi iz Brvci rijeđe, još Zbogtogaposlušajte (Đurđevac): muž Ivan ide dva dnevno Moj mljekaru, puta gdjepredaje mlijeko.

To kante bicikl i nijeteško, jer objesi pomalo »prevoza«. u

svu

se

u

—

mu

o

A

—

što

se

kaže?

on

zaduženje (kada (muži ja), dok sin snaha i unuka Nena Martin, Terezija nastanjeni k ući, svojoj tko da nosi. Osim tu pa drugi togaprilikom predaje mlijeka, saznaju i iz i okoline? događaji mjesta Obično

—

se

buni

ne

to

na

smo

mi

sami

su

u

nema

—

se

Je

li to

Da

tako

»radio-vrcalka«? nekada

znali

govoriti pojedine »vijesti- koje znale izmisliti i sl. Tu bilo ženeispričati, prepričati, izvrnuti, je patke« ali tu ima iz i kako to naš narod pravih vijesti, »vijesti Surkinog rukava)!!«... mljekarice laž govori.

I vi vozite kravama? jošuvijek Pa bi to malo traktor?!?

Mi isplatilo kupiti »gruntiča« đubriva i slično obavimo glavneposlove polju(oranje, vožnja traktorom, dok ostalo koristimo —

su

za

su

za

na

—

zar

—

nam

se

za

u

naše

sve

—

—

ni

Osjetili

kravama!

vozno«

—

naše

mužnju? i netko bi zapregne pod jaram, znatno dok krave voze, Mlijeka je manje, se

Da

»vlastito

to

kravice.

na

vas

ne

Pospremanje zadnjeg

otkosa

vam

lagano, ali deset jejošuvijek bilo

pa

djetelinevrijeme »babjeg ljeta« za

u

tako

Molvama

7

tuđu

»fo-

vožnju plaćati putajeftinije od Marta kaže Em nema, jedna Đerđi, kraju ringu«. je skupa, je da »zadužene«, iz domaćica mlijeka proizvodnja je koje Podravine, mnogih iz To znatnom porastu. očitujegodine godinu.

Turković Andrija voziti

kravama,

na

nego

li

svaku

za

na

em

su

u

se

u

O MLIJEKU ponajvažnost, pripisivala namirnici, Mlijeku, Kao i višestruke sastava priupotrebljivosti. kemijskog zbogsavršenog prije i sadrži hrana rodna bogate nezamjesisančadi, jer jeprehrani namijenjeno osnovna sastav savršen Zadržati mlijeka, prirodni, taj sastojke. hranjive njive i svake zadaća proizvođača. mljekarenjenih je i ili i vode ima U druge otopljene raspršene njoj n ajviše mlijeku sastojine: vode 87,5% 3,8% masti 3,1% bjelančevine slador 4,8%/0 mlječni tvari dušične 0,1% tvari mineralne 0,7%/o davnine

od

kao

velika

se

su

u

dopunnazivaju još mlijeku sastojina, nedohranu. ostalu količinama malim skih Njihov dopunjuju tvari, jersvojim avitaminazivamo izazvati može hrani statak grupu koju oboljenja posebnu i dr. ili fermenata Ima antitijela enzima, mlijeku To množe vrlo brzo svojstvo U mikroorganizmi. mnogobrojni mlijeku dr. i kefira nekih koristi kod jer proizvoda, jogurta, mlječnih proizvodnje štetnih i Ima kulture koji čiste mikroorganizama bakterija. upotrebljavaju kakvoću Oni umanjuju nepoželjni jer mlijeku mogu dospjetimlijeko. bolesti. i izazvati mogu i kvarenje, njegovo ubrzavaju i zračne. budu drže da Zato svijetle kojima jepotrebno istaje Ruke zdravo musti može krečiti. Krave ih treba čistiti osoblje.

Redovno vime oprane. biti muzača Zaprljano temeljno m užnje prije trebaju treba mlazeve Prve vlažnom ili izbrisati čistom uvijek mlijeka krpom. oprati velik ima mlazevima tim U dnom. crnim broj izmusti posebnuposudu tako Na crnoj pa mlijeka. štetnih z agađenje smanjujemo mikroorganizamaznakove tada vodeIzlučevina vimena. uočiti možemo lako je upale podlozi Za i sadržavati može i žute m užnje nasta vrijeme ugruške. gnojne boje, stoku. čistiti ili hranu, prostirati treba stelju polagati bunarili hladnom ohladiti što brže treba Po mužnjimlijeko U ohlađenom završenoj razviotežano rashladnom ili vodom je mlijeku skom uređaju. i time zadržati upotada će i svježinu, svoju dugo mikroorganizama janje slador kiselinu, mlječnu mlječni razgrađuju Mikroorganizmi trebljivost. štetne 1 100.000 do i mlijeku pojave ako ml,popratne pa broj jenjihov biti neće zapažene. raznim odrediti možemo određujemo kojim pokusima mlijeka Svježinu kiselosti. i alkoholom 68% živih stupanj mlijeka grušanje bakterija, broj ukupni tih

Osim

vitamina

ima

u

ili kako

ih

u

u

noze.

se

se

se

su

u

u

razne

a

se

u

muzare

samo

mora

s

u

a

ne

u

a

u

u

u

i

8

se

Iz tabele

jevidljivoje prvi drugi brojem i da kiselosti III bakterija je održljivost mlijeka zadovoljavajuća.

Stupanj razredu Prirodan kiselosti izražen je jošprirodan, nepromijenjen. stupanj *SH. Kod Sokslet-Henkel može iznositi od do stupnjevima 6,0 8,0 proizvođača Hrvatske iznosi od do dok većim sjeveropodručju 6,2 6,4*SH, društvenim ishranu znatno gospodarstvima kojatemelje silaži, je zapadnom *'SH. Radi viši i iznosi odabiranje 7,4 mlijeka toganijepravilno putemstupnja kiselosti može od već jer mlijeko proizvođača povišenim preuzeti stupnjem takvo ni više dok kiselosti, mlijeko nije svježe, upotrebljivo,mlijeko koje ima i visoku rokom Da kiselost, prirodnu jesvježe dugim upotrebljivosti. li radi kiselosti ili stečenom možemo odrediti prirodnom stupnju najbrže 68% alkoholom.

Uzima i alkohola.

Ne pokusom jednaki omjermlijeka smatra da dođe li do grušanja, mlijeko jošposjeduje prirodni stupanj da

i

samo

razred

s

malim

živih

u

u

na

muzara

se

na

s

a

a

s

se

o

sa

se

se

kiselosti.

od

do

proizvođačamljekarskih odgova»Pravilnika kvaliteti rati odredbama »Službemlijeka« kojijeobjavljen 1970. listu« SFRJ od 30 IX godine. »Pravilnika« smislu dobiven Mlijeko jeproizvod, spomenutog jednom i muža ili više koza ili ovaca, redovnih, potpunihneprekidnih krava, bivolica, ni oduzeto. ništa dodato kome nije Mlijeko prometu u

pogona

o

mora

u

nom

u

Pokazatelj

Svježinski

|Reduktaza | > 68% »bezboji

I.

više

|za

4

mlijeka

Kiselost

alkohol

\netil. modr.,

razred

svježine

*SH

po

se

od

ne

gruša

sata

Upotrebljivost 3

mlijeka

mlijeko

dugo održivo, bakterija

prirodna živih :

malo

E

meni

rm

još upotrebljivo, lijuna bakterija

I

rm

VI.

gruša »

nije

(gruša

Poso

za

preradu,

desetak

mi-

slabo

kiselo

o| kiselo

VIL.

\odmah

gruša

poveća |

VIII.

[odmah

gruša

oko

20'SH

kiselo

spontano

dobiveno

gruša

kojeje mlijeko stavljapromet nazivom: ili bivoličino. mlijeko, kravlje mlijeko, ovčije kozjemlijeko pod može staviti i nazivom: mlijeko mlijeko.

Kravlje promet pod Prema članu 19 mlijeko koje stavljapromet kravlje ispunjavati uvjete: Prema

vrsti

muzne

od

stoke

se

u

u

se

ove

se

u

mora

odnosno dana najranije prijetelenja, najkasnije je nakon 8 dana telenja. do 2. da bijele žućkasto- boje. neprozirne je jednolične miris i okus.

3. da ima bijele svojstven od od težina 4. da nijemanja pritemperaturi 15*C, specifična mlijeka, ni veća 1,034.

1,029 točkom što dodana 5. da koja smrzavanja utvrđuje voda, nije temili od minus biti veća koji pri brojem refraktometrijskim 0,55'C smije od 39. biti od 17*C smije manji mlijeka peraturi metodi određene masti da sadrži po 6.

Gerberovoj 3,2%mlječne najmanje da tim ili mjerodavna je spornimslučajevima metodi, fotometrijskoj 15

dobiveno

da

1.

ne

se

mu

ne

u

s

metoda.

Gerberova

8,5% najmanje

sadrži

7. da

'

suhe

formuli.

mannveći kiselosti da 8. ovoj nije stupanj 9. da

ne

količina.

tolerantnih

iznad

niti

antibiotike

sadrži

tvari, masti,

računato

bez

po

Fleisch-

Sokslet-Henkelu.

85H, sredstva ili pesticide drugakemijska računato

od

po

od

dobiveno

stavljati prometmlijeko, Zabranjeno je muznih grla: tuberkuloze tuberkuloze otvorene od 1. vimena, crijeva, pluća, oboljelih i od muznih kao i mokraćnih organa, pozitivno grlakojareagiraju spolnih tuberkulinsku probu. infektivne od 2. bjesnoće, goveda, oboljelihgoveđekuge,plućne kao i muznih bulbarne grla koje brasota, boginja, ovčjih paralize, od tih bolesti. da sumnja boluju mastitisa od zaraznog vimena od 3. (žutog (mastitis), oboljelih upale vidno ako promijenjeno. je mlijeko galta), teško zdravstveno 4. poremećeno. stanje čijeje opće enteritis 5. grupe. bakterije kojeizlučuju iz 6. organa. gnoj spolnih kojeizlučuju prema

26

članu

u

na

zaraze

se

za

samo

a

samo

liječenja pet liječe vrijeme vrijeme ili kojiprelaze mlijeko, drugimlijekovima antibioticima, živom, dok iza i služe dok 8. cjepiva tog proizvodnju vrijeme ili viruse. bakterije izlučuju patogene davati da utvrdi veterinarskim mogu 9. mlijeko pregledom koje ishranu. sposobno ljudsku i od da 29 posuđe pribor Član zahtijeva materijal koga izrađuje kvalitet niti biti mlijeka. utjecati zdravlje smije škodljiv mlijeko čistiti lako da tako izrađeni biti i mogu Posuđe moraju pribor mlijeko služi i Guma zatvarati. i dobro i materijal koji zaptidrugipodesan prati 7.

dok

u

dana

i za

se

nakon

arsenom,

u

vremena

za

u

ne

se

za

za

za

se

za

ne

za

na

se

za

10

-——-.

o

sastojke utjecati škodljive vanjepoklopaca smije kvalitet mlijeka..

Prema članu mljekare,posjeduju 32a) mjestima kojimapostoje ili kravmlijeka sterilizaciju, zabranjeno uređaj pasterizaciju jeprodavati ako stanovnisnabdjevanje ljemlijeko kojenijepasterizirano, jeosigurano tih štva mlijekom. pasteriziranim mjesta zaprimljenomljekari podvrgava zagrijavanju.

Mlijeko Tajpostupak biti: nazivamo Ona može pasterizacija. kod od 63—65'C (niska) koje mlijeko zagrijava trajanju trajna kanti

ne

sadržavati

u

u

niti

na

a

za

se

u

se

—

od

u

minuta.

30

mlijeka temperaturu Kratkotrajna pasterizacija je zagrijavanje odnosno 71—74'C od 40 od '74—76"C od sekundi, trajanju temperaturu od 15 sekundi. trajanju od kod visoka pasterizacijakojezagrijavamo mlijeko temperaturu od 1 minute.

85*C trajanju na

—

na

u

u

na

—

u

mlijekom pravilnika spomenutog 24! nakon tra po mlijeko k ojenajkasnije mužnje kravlje zagrijavamo hermetički sudovima zatvorenim odgovarajućem postupku temperaturu Steriliziranim

u

smislu

sma-

se

u

višu

na

100*C.

od

smatra Homogeniziranim mlijekom mlijekokojezbog masnih sadrži većih tako mast mehaničkog kuglica mlječnu usitnjavanja da roku od 245 nakon finom stvahomogeniziranja raspršenom stanju masti. vidljiv sloj mlječne iz M. G. (ZI. Mašek; P,) se

u

u

se

ne

ra

METILJAVOST Metiljavost koja ponajviše je pojavljuje goveda uzrokovana nametnikom »Distonum je hepaticum« (Facsiola hepatica). od iz žući odavle Jaja metiljajetara dospijucrijeva, putem izlučuju izmetinama. krava livadi ili zaraženim Baleganjem gnojenjem stajskim livadu ili Ako livada ili dosta gnojem, metilji dospiju pašnjak. je pašnjak k tome iz 3-6 sedmica izmile embrioni i topla,jaja vlažna, (miracidi) koji zavuku (Limnea imade vlažnim livadama i pužiće trumcatula), kojih U embrioni tzv. akonačno pašnjacima.pužićima pretvaraju sporociste, 2-4 sedmice Iz bespolnim putemposlije razvijaju cerkariji repićem. jednog razviti oko 1000 pa miracidija može cerkarija.

Cerkariji ostavljaju pužiće, žive mlakama ili vlažnim Tada jednovrijeme vodi, mjestima. prilijepe trave i sluzavom tvari duže do i stabiljku obaviju Mogu (cista). živjeti (čak i dok ih ili U tankom oslojedne godineviše), govedo pojede. crijevu bolest

kod

se

i ovaca.

u

s

a

Pro-

se

na

na

a

se

za

u

na

se

u

se

s

se

u

na

se

na

ovca

ne

se

ll

-_

ooo

Prodor

jaja. gdje opetizlučuju pređu jetra, do jetra,odavle Kroz načine. zbiva putuju stijenke crijeva tilja li žile kroz krvne limfe kanale ili žučne Dospiju dospijujetra. putem i slezenu ostale i biti organe mogu mošeje, (pluća, tijela preneseni tiljikrv, dolazi do redovito Nakon uslijed tkiva, povrede j etrenog metilja prodora dr.). što do žuticom, smanjepovišenom temperaturom, očituje upale j etara, toga znaci i dr. Ovi koleričnim malim napadajima povećanom žeđi, njemteka, žučne Kad često biti često pa gu dospiju metilji neznatni,ostaju neprimjetljivi. kod bolest kronična: probava poremeti, mršavi, životinja kanale, postaje slabinu i količina krava osjećamo Pipanjem donju mlijekadrugo. smanjuje čvorovi tvrda mogu jetrima. kvrgasti napipati jetra, i meti'imamo vrlo dobre Danas protumetilj metiljavosti: lijekove protiv Na žive vage 100 stavljajutablete, jezika jednatableta).korijen ljin (na kg pa ih životinja Često opetovati. liječenje jepotrebno proguta. zaraženih davati Ne važno U sijeno smijemo liječenje. provesti jesen je slučaozdravi. U tom da livada. Može životinja liječenju dogoditiusprkos doTada ie može da više nastale takve u regenerirati. promjene jetri ju nekoliko Zato lazi do po pregledati, putagodišnje životinju uginuća. jepotrebno zaražena te ako liječiti. je i to različitim može mjerama: isušavanjem najbolje spriječiti Metiljavost uništavamo otok. Pužiće vodama i omogučiti stajačicama pašnjakalivada, modre ili galice. otopinom gnojivimaškropljenjem umjetnim D. K. bode

sluzave

tvari

se

na

i

izađu

u

i

me-

a

razne

me-

u

u

u

u

a

se

mo-

u

se

o

se

u

se

a

se

sa

ne

se

ona

su

se

a

TO SMO

ČEKALI

DUGO

prijošuvijek mlijeku postotka mlječne Određivanje te i i butirometrom Gerberu način po kemikalijama potrebnim mjenjuje i to težak koliko laborant Svaki laboratorijski neugodan je centrifugom. već ostavila alkohol amilni kiselina rad. je koja upotrebljava Opasna bile iako laboranta koži poduzete svakog mnogobrojne tragove i nekim zaštite U oko opreza mljetijela.mnogimdrugimzemljama mjere »Milko-tester« kod već duže karama koji upotrebljavaaparat masti odredi sekundi prodesetak mlijeku.

Tajaparat mlječne sadržaj iz iz Danske.

Ti ELETRIC« N. FOSS tvrtka izvodi aparati godine »A/S znatno i ali nažalost više pa povećava, cijena usavršavaju, godinu sreću Ali vrlo naše proizveden jeaparat skup. je tajaparat uvjete to vrlo i tako bez vrlo jeftin, postao jednostavan, skupihdijelova kojije te Prema i znači tajpojednopredstavnikatvornice riječima dostupan. to iznos oko Danskih oko 20.000 bi koštati trebao kruna, je stavljeni aparat masti

kod

u

nas

se

s

zna

uz

se

sve

su

na

u

nas

se

vremena

u

u

se

se

sve

u

na

za

svu

a

nama

a

60.000.—

12

dinara

ili 6.000.000.—

starih

dinara.

-

veličina

o

_--

Njegova je stroju treba tri izbaci stari uzorak novi pritisnutipoluge kojim mlijeka, prihvati uzorak i trećom ga popolugomubacuje homogenizator.

Ručicom, kojaje ložena desne strane određeni stvara trostruaparata, pritisak kojegpostiže kim i ručice. Nakon nekoliko sekundi podizanjemspuštanjem toga pročita masti iskazan slično kao sadržaj mlječne kojije brojevima, đepnim slična

računskom

večem

s

ručkom.

Laborant

s

u

s

za

se

na

ra-

čunarima.

da

Vjerujemo je dugo potaknuti da proizvođačemjesnimzajednicama dobrovoljnim doprinosima kupe taj masti. mlječne aparat određivanje Nešto više tek dva kada će tvrtka i njemu mjeseca, započeti serijsku i kada će održati rada proizvodnju njenpredstavnik Zagrebuprikaz tog aparata. da bi trebali već sada raspravu Mišljenja ipakproizvođači započeti čak okviru to znači da bi njihovoj primjeni njihove mjesnezajednice, i novčana sredstva međusobno. prikupili to

što

ono

smo

očekivali

i da

će

same

u

za

o

za

u

z

smo

o

u

MILKOTESTER erase

a

MINOR.

»Milko-tester«

za

određivanje mlječne

masti

13

——

SELEKCIJSKOG CENTRA

IZ STOČARSKOG rasplodnom

u

emma

—..:.;:;)R;—.——.—.—.—.—.—.—————————

prezime br. proizvođača _ [I Red.

i

Ime

1. Stankić

Kateg.

Selo

V.

Đuro

1977.

listopadu mjesecu proizvođača kooperanata

stokom

Promet

SR HRVATSKE

junica

Grđevac

pb.

Kupac

Stjepan

Haparel

.

Stjepan

Adaković

.

Jakob

Naranđa

.

Rudi

Horvat

.

Mirko

Kramar

Virje

bik

Hodošan

Fond

S.

O.

Đurđevac

»Zdenka«,

MI

V.

ž. tele

283

Zdenci

»Sloga«,

PZ Novi

Marof

M.

Subotica

22

ž. tele

PZK

Ivanec

D.

Hrašćan

68

m.

tele

ZZK

Zelina

ž. tele

PZK

Ivanec

Goričan

Mato

Vadlja

.

Virje

88

Zdenci

Vel. bik

Slavko,

Beneš

tele

"

122

ž. tele

n

169

ž. tele

Jakob

Palinovec

9

.

Zrna

.

Glad

Lovro

Hodošan

.

Juras

Petar

Palinovec

m.

Zagrebačka mljekara Karlovac

Kosi

.

Vularija

August

Tišljarić

Palinovec

Magdalenić

Pribislavec

Egit

.

.

Ivan

28 68

krava

»n

junica

n

junica

"n

junica

»n

junica

"n

junica

+"

413

Koroš

.

Palinovec

Ivan

.

Šimunić

.

Vuk

.

Sabol

Ivan

Franjo Stjepan

45

Prelog Hodošan

206

junica

Palinovec

Novi

junica

Šipuš

Palinovec

.

Matić

Čehovec

92

junica

.

Vidović

Hrašćan

40

junica

.

Tišljarić Egit

Palinovec

Matić

Držinovec

Lovro

.

.

111

Zgb.

Marof

mljekara

Karlovac

Filip Stjepan

Đuro Lena

Goričan

.

Pandur

Petar

Hodošan

.

Drvenkar

Viktor

68

krava

LJ

Zgb.

mljekara

Karlovac

Blagus

.

»Sloga«,

PZ

“Orehovica

18

178

178

krava

LJ

krava

»

krava

i»

krava

"

26.

27.

28.

29.

30.

Gosarić

Antun

Kukec

Ivan

D.

Kraljevec

krava

2291

D.

Hrašćan

krava

2279 2235

Šipuš

Palinovec

111

krava

Čanadi

Palinovec

189

krava

Palinovec

6

krava

2297

Hodošan

60

krava

2141

Palinovec

59

krava

2295

Lovro

Mello

Tišljarić Stjepan

31. Krznar

Đuro

32. Horvat

Ivan

33. Frtalić

Andro

34. Šabarić

Mijo

Šemovci

m.

Severovci

bik

=

tele

"

»

.

2294

=

Z

"

.

13078

Vet.

st.

Varaždin

67

Slepčević Milan,

12801

Remenovac 35. Melinčević

—

Ignac

bik

Đurđevac

12892

Rengeb Josip, V. Trešnjevica 87

;

36. Pobi

37.

Mijo

Topolčić

38. Marović

Ivan

Dragan

39. Taritaš

Nikola

40. Kunić

Andrija

Gola

bik

Đurđevac

bik

Bakići

ž. tele

Paljevine

bik

Kajgane

krava

Damjanić

9735

Petar, Mojkovci 12861

Franjić

Mirko,

Otrovanec 123

Nemet

Franjo, Orešac

22

10080

Vet.

484

Čazma

st.

Vukadinović

Ilija M.

Grđevac

f

Zena

i dom UTJECAJ KOŽE

NA ZDRAVLJE | OTPORNOST

TIJELA

i bakterije Čistoća Koža jemasna.

Nečistoća, prašina lijepe, nju može se i pa te slobodan ulaz nagristi, upalitizagnojiti, bakterije imaju Zato redovnim skidati nečistoća kože. tijelo. pranjem Kako se?: čistom vodom. jenajbolje prati Najbolje je prati tekućinom, lavoru Time samo nečistoća.

Pranje nije potpuno čišćenje. razrijeđuje Bolje očisti tušom kadi.

Koža nego može čistiti masna, tijelo pa je samo hladnom ne vodom.

Od hladne vode stisnu sitni nabori toplom, kože, iz može ukloniti pa nečistoća.

Uz vodu njih sapun toplu jepotreban jer skida Što mast. sapun to bolje pjeni(pjena povećava p ovršinu), bolje nečistoću.

Mirisi beskorisni. su Koliko će sapunu odstranjuje puta čovjek dan ovisi tome koliko kožu.

Moramo prati jeuprljao prati t oplom vodom uveče danu koži na nahvatarazna po nečistoća jer (prašina, znoj i Barem sedmično treba dr.) jedanput okupati.

kože:

na

se

u

se

mora

j

s

se

u

se

se

u

se

a

se

se

ne

on

se

u

na

se

o

se

se

se

15

koža

da

dosta

bude

Jednako

čista.

je važno

da

Očvršćivanje Nije bi duže kako vremena očvrsne te da bude hladnoči, prkositi mogla otporna, ako To prema spremna, suvišno je može, tijela. rashlađivanje sprečavajući Kod krvi. količinu žilice krvne tople dovoljnu potkožne privući potrebi, čas žilice raspokrvne mogu pa omlahove, oblače, pretoplo koji ljudi, tom U hladan kiša ili ledena uhvati ako rediti slučaju vjetar. čovjeka krv, bolesti raznih i do dolazi lako d ušnika, m andula, (upala drugih prehlade dan dati bi koža Da svaki i joj je potrebno postala otporna, porebricedr.). vodom. hladnom svako Zato i vode. zraka barem prati jutro je najbolje treba navići Na dijelove o tpornije prati Najprije potrebno je pranje Tko zatim i vrat i kože prsa, prilike tijelo. cijelo poslije (liceruke), Dobro u hladnim barem to neka je krpom. tijelomokrom cijelo istrlja ujutro kretati treba nazebli bismo da hladnom kožu danima zraku; izvrgnuti ju. i trljati kože:

ona

u

za

ne

se

se

se.

ovo

nema

a

za

se

ne

KOŽNE

OZLJEDE:

neozljeđena. je tijela, ozljede.: je otvoubod ili mogu neznatna biti Povreda ogrebotinaplitak velika; Zato kroz kožu riti smijemo pottijela. unutrašnjost bakterijama prolaz tinknamazati Male ranice. ni sitne jodnom najbolje je ogrebotine cjenjivati namazati ozljede i Veće alkoholom. ili 70 jodnom turom valja dublje postotnim nečistoća oko rane. tinkturom koja krvlju Najbolje uklanja sterilnim omotati Ranu izlazi. Ne iz zavojem. valja prati. smijemo nje komadom ili čistim omotamo ruci platna, Ako ga nemamo rupčićem pri vrućom peglom. kojipređemo ili od nastati vatre, One djelovanjem mogu sunčanja naglog Opekline: koža samo ako kožu. ili lužine pocrvenila, kiseline je opekline tj.

Slabije ili umotamo maslacem ili uljem masti kakvom hladnim namažemo (vazelinom, nastanu Ako litre burova od p robušimo mjehuri vode).

1/2 pastila (1 oblogom lanenim namažemo Takvo tekućina. iscuri da iz ih mjesto njih iglom spaljenom osim Ako su sterilnim omotamo i vodom i vapnenom opečeni, zavojem. uljem koža oštećena Ako bolnici. tražiti treba i je pomoć tijela, dijelovi kože,dublji kiselim ili limunom namazati octom, treba lužinom opečenomjesto jakom sokom. limunovim ili octom staviti zatim vinom, obloge stavimo kiselinom li razrjeđene mjesto ozlijeđeno jakom Opečemo ili sodu sodu razrjeđenu tvari lužnate bikarbonu). sapunicu, (naprimjer: K. D. Koža

Kožne

ne

zaštitni

ali

omotač

samo

dok

mora

ne

u

s

se

samo

rane

ranu

ranu

na

u

u

s

a

se

na

E=

jj

ODBOR Uređuje UREDNIČKI Kaštelan urednik dipl. inž. Dinko i odgovorni Glavni uredništvo: Zagreb i SRH. radnika Uprava mljekarskih Udruženje Vlasnik i izdavač: Zagreb NIŠP-a »Vjesnik«, OOUR TMG, 440-476. telefon Tisak, Ilica 31/III, 4— di. i ustanove organizacije za Mjesečna mlijeka d. 2.— a za

pretplataprivredne proizvođače

16