Mljekarski list 7-1976

Međunarodna

DLG

poljoprivredna od 21—27 1976.

V. izložba

stoke g.

u

Miinchenu,

održana

FARME

KOMISIJA ZA IZGRADNJU STOČNE OBREŠKOJ — IVANIĆ GRAD UVODNE

NAPOMENE

Smatrajući nije opravdano zivno individualnih i formiranje proizvođačapogledu preorijentacije speciuz nove i rad na jalizacije, primjenu tehnologije kreditiranje, započet je obradi ima stočnih farmi blizini područja koje najbolju perspektivurazvoj Zagreba.

Ivanić-Grad kao ima područje najbolje uvjete jerjenajbliži potrošačkom ima velike centru, osim SO područje zemljišne komplekse, toga Ivanić Grad veliki interes intenzivni pokazuje razvoj svoje o pćine, čito tržnih viškova i stočne hrane. mesa planuproizvodnje mlijeka, U tom smislu radi izrada planskog pristupa organizirana je studije SO Ivanić dio te odnosi 3 stočarske farme razvoj Grad, studije kapaci800 komada teta krava i stočarska farma jedna uzgojrasplodnog i to vremenski 1976—1978. treba iste staviti pogon. materijala period se sa dosada osnovu Upoznavajući ponudama kojih podizani stajski ustanovili da krave kreću po objekti, cijene jednomstajalištu od 70—90.000 i kravu od 90—120.000 dinara. dinara,uključivši U to bili daleko veći usporedbi cijenama kojevladaju svijetu, troškovi kravi i 2—3 većim sa po jednoj puta opterećivali proizvodno grlo što to tržištu. nego investicijama, je uobičajeni slučaj, posebno evropskom Međutim kada tražili iz od raznih ponude Evrope organizacija, preko dobivali iznose 20 do svega njihovih predstavnika Jugoslaviji, koji da

društveno

sve

snage

uložiti

inten-

na

samo

u

a

za

u

|

ovo

a

sama

za

a

naro-

na

za

a

se

na

muzara

za

za

u

na

smo

su

se

za

muzare

a

sa

u

su

su

na

smo

a

u

smo

su

25%

bili niži nego što bilo

što

cijene klasičnog materijala, smislu u po jednomproizvodnom nije prihvatljivo investicija grlu.

To bio zašto Industromontaži skloje razlog pristupili kojom o i na ugovor pili poslovno tehnčikoj suradnji planupodizanjaproizvodnje od montažnih bi trebali biti daleko stajskih objekata, elemenata, koji jeftiniji, što to trenutno tržištu. nego cijene Nakon dat zadatak ovoga ugovora projektnoj potpisivanja je projektni IZ RODEU trebao da ZURICHA kojije organizaciji napravi projekat farme, od montažnih normativima najfinijih elemenata, kojiodgovaraju stajske objekte.

Da to bio iz CONSULT-om sa je ispravan svjedoči slučaj put najbolje Bazela sistemu prva po čija je ponuda Jugoslavensko tržište, ključ ruke, iznosila 77.000.— dok nakon po kravi, jedrugaponuda upozoravanjacijene iznosila 42.000.— kravi odnosno po koštanja materijalanjihovoj zemlji 37.000.— kombinovano po kravi rasplodnog uzgojem materijala.

Nakon ovog togaprikupljeneponude, koje dostavljene prilogu sistematizirane što nude. po onoga uvoda, koje kategorijama Industromontaže iz bazira vlastitim snagama ponuda Zagreba i izvorima vezanih tržište. financiranja Jugoslavensko iz sistemu po :povoljne AgroBazela, pored ponude, ključ rentabilno te ime kredit nudi ruke, garancije poslovanje farme, Consult banaka i da isti bankovni Švicarskih dajeprijedlog napravi i u smislu kao dodatak dali su 12.000 svemu zahtjev toga ponudu SFr bi kredita i koju angažiraliplanudobivanja pripreuzia

su

na

domaćem

tržištu

od

smo

sa

su

smo

na

za

'

za

u

za

u

sa

su

a

su

u

su

se

—

na

za

u

—

za

u

se

za

na

za

se

na

3

stočnih farmi. manju. odgovornosti.kreditiranja izgradnje Uvjeti od strane nisu ali dali oni Švicarske kreditiranja još poznati, da daleko krediti od strane nego obećanje povoljniji koji dobivaju banke Međunarodne Vašingtonu. sa što ponudom dio Češkajeinteresantna svojom je cijenom gornji dosta i bez učešća pristupačna dajekompletan stajskih objekata kredit, 7 kamata. godina, 5,5% nude kredita doprvom Obadvije zemlje vraćanje robama, mjestu lazi to vrlo stočna hrana, je dugogodišnju saradnju povoljno.

Obadvije nude vrlo velike kod se kreću do zemlje Češke poslovne aranžmane, koji 100 mil. dok kod krediti i zavise od mnogo Švicarske dolara, veći potrebe.

Iako date izvođač oba bila Indubi ponude stranoj valuti, slučaja stromontaža stočnih i iste p a planupodizanja farmi, je plaćanje preko daleko olakšano i strane ukoliko bi nijeuvjetovano posjedovanjem valute, onda bi bio skinul sporazum potpisao vraćanju robama, problem taj kao

oko

-—

nam

su

su

se

u

sa

za

a

na

uz

u

a

na

za

su

su

u

u

na

a

se

o

u

takav,

veliki fond vremena, vrlo izgubio je farme 800 krava kreditiranje kapaciteta

Najteži posla, gdje bio sredstava upravo iznalaženju Ivanić Grada. području Dosada neke sredstava od navodimo predvidjeli konstrukcije kojih jednu: Međunarodni kredit konstrukcija 1. Sredstva Međunarodne banke Pripo dodijeljena komori vrednoj deponiranabanci, kojačekaju iznosu od 40% 7.153.000.— Din. zahtjev 2. Učešće Kreditne banke 30% toku Zagreb 5.364.000.— Din. govori dio

se

do

na

sada za

na

smo

—

u

na

a

u

u

»Posavine«

4. Učešće

»Zagrebačke mljekare«

ostala

iznosu

od

raz-

15%

3. Učešće

u

su

od

iznosu

u

15%

2.682.000.—

Din.

2.682.000.—

Din.

Din.

sredstva

5. Učešće

KB

Zagrebpredlog

20.000.000.—

6. Učešće

SO

Ivanić

Grad

2.000.000.—

Din.

7. Krediti

dobavljača

10.519.000.—

Din.

8. Učešće

Fonda

5.600.000.—

Din.

na

za

opremu

stočarstvo

SRH

već

odobreno

ukupno: Dinamika 1976. i 1977. ulaganja predviđena godinu. je da 8 različitih Iz ovoga izvora sredstava traži je vidljivo angažiranje fonda i ogromnog planudogovaranjaugovaranja,posebno naših radi uzeta kao vrlo i poneposlovnosti banaka, togaje ozbiljna situaciji bi dale. i sa, . kreditiranje voljna koje kompletno ponudaČeške Švicarske, i bi farmi odnosno bez Ivanić problempodizanja učešća,riješili području Grada duže relacije. i bi normalni o suradnji omogućili Dogovorenipotpisani ugovoriposlovnoj hrane stočnih tvornica stočne i rad propodizanja farmi, skladišnog planu 56.000.000.—

Din.

za

vremena

na

a

na

na

na

stora.

U

prilogu

ovog

materijala dajemo

skraćene

izvode

iz

ponuda.

u

MLJEČNA

FARMA

Informacija dosadašnjim

radovima

o

IVANIĆ GRAD

vezanim

komada

uz

farmu

Ivanić

Grad

za

600—800

krava

(Materijaldiskusiju) za

I

Dosadašnji 1. Izrada »Posavine« okviru studije produktivnost Zagreb.

Cijena koštanja projekta radovi

Zavoda

u

Troškove RO

snosili:

SO

Ivanić

Grad

za

i

»Posavina«

2. Izrada

projekta krava, kod projektne organizacije »Wolpiz Ziricha.

Rohde« odnosno Cijena koštanja SFr, Troškove snosila »Industromontaža« Zagreb 3. Izrada zadatka za: projektnog farme

za

800

kom

>

—

AGRO

CONSULT

—

—

AG

Basel

—

PRELOUČ Čehoslovačke iz INDUSTROMONTAŽA Zagreba, u organizaciji Zagrebačke mljekare.

Izrada zadatka za: projetknog AGROINŽINJERING,Zagreb TEB,Zagreb, rad »Posavine« i Zajednički »Zagrebačke mljekare«.

U toku rada sistemu: u zatim po saprikupljeneponude »ključ ruke«, od kote te izradu 00+, gornji dio, tj. ponude projekta.

Ponude sistemom ruke« »Ključ 1. sa INDUSTROMONTAŽA, Zagreb, zajednici kooperantom (»Građevinar«) Ponuda 800 kom 24.227.528.— din krava, cijena koštanja što po kravi iznosi 30.284.— din jednoj Izvedba vrlo kvalitetnim je materijalom od velike aluminija trajnosti.

Rok 7 od dana izvršenja: mjeseci potpisiugovora. vanja 2. AGRO iz CONSULTING,Basel, Švicarske Ponuda 800 kom krava a) je SFr odnosno 35.053.957.— din Cijena koštanja 4,801.912 što po kravi iznosi 43.818.— din jednoj Ponuda 800 kom 200 kom b) krava, i 160 kom rasplodnih junica podmladak SFr. odnosno din Cijena koštanja 5,946.000 43,405.800. što po iznosi 37.419.— din jednomgrlu(1.160 kom) — —

AGRA

N.

—

P.

iz

—

—

—

su

mo

II

za

za

u

u

za

—

za

za

za

KJ

m...

Specifikacija slijedećim III Ponude od kote 00+ dio«, »gornji 1. AGRA N. P. Preluč iz Čehoslovačke data

na

600

kom

tabelama:

za

—

Ponuda

za

krava

$ koštanja Cijena

odnosno

604.239

što

kravi

po

din

18.127.—

din

iznosi

ANKUM, Njemačka Ponuda 800 kom krava i podmladak DM odnosno koštanja 1,241.347, Cijena što po iznosi grlu data tabelama: Spicifikacija slijedećim Ponuda izradu projekta staje 600 1.

AGROINŽINJERING,Zagreb, ponuda izradu projektne Cijena koštanja dokumentacije 800 biro 2. TEB ponuda Projektni Zagreb, 2. SCHMIDT

10.876.302.—

—

za

8,813.563.

14.689.— din —

din

:

'

na

IV

za

za

kom

za

kom

krava

za

—

krava

projektne koštanja Cijena dokumentacije banke i izradu Ponude dokumentacije kredita međunarodnih korištenje 1. Švicarska AGRO—CONSULT, Basel, izradu Ponude dokumentacije projektne za

V

izradu

za

za

za

švicarske

za

banke

i ostalih.

odnosno

koštanja 12.000, Cijena 2. AGROINŽINJERING, Zagreb izradu Ponuda dokumentacije projektne SFr

za

za

domaće

banke

i Međunarodne

koštanja Cijena 1. 6. 1976. god.

Zagreb,

ponuda Komisija Za Komisiju Duško) (Luković ing.

'

za

NEZABORAVNA

izbor

PRIREDBA izvorni

folklorni

bogat Zagorju Sindikat tvornice gram mlječkojuje organizirao kraja priredbi svojeg od OOUR-a »Dukat« nih mljekare«. »Zagrebačke jedan proizvoda navršili radnike održana Priredba koji svoju povodomproslave je iz raznih radnika Velik »Dukatu«. rada 10 i 20-to odjela broj godišnjicu »Dukatu«. u kao na skromnu uspomenu proveđeno vrijeme nagradu primio je svakodnevno struka i ekonomista tu Bilo drugih koji tehnologa, je vozača, rade tvornici. druging.Gregurek. radničkog savjeta predsjednik Nagradeje podijelio »narodno« održano Nakon programa pravo veselje je dijela svečanog učeD. iz folklorne grupe program sačinjavali tamošnji ju Bistre, bogat nezaboravan Bio to naši škole i nici proizvođači.je neposredni osmogodišnje dan prisutne.

Proizvođači

sela

Bistre

D.

u

izveli

su

pro-

na

—

su

za

u

u

uz

a

za

6

sve

su

nami

o

=.

Prilikom

programa izvođenja

ii

Pa .

Grupaproizvođača

iz sela

TMP

—————>—aa>

»Dukat«

opo_

Bistra

D.

priredbi Zagrebačke mljekare

OOUR

—

>

zze

—————

na

za

oo

radnike

«os

MUNCHEN POLJOPRIVREDNA IZLOŽBA V. 1976. g: 21—27.

MEĐUNARODNA

(DLG)organiziralo udruženje jesvoju Njemačkopoljoprivredno Izložba đunarodnu izložbu stoke i poljoprivrednih strojeva. je poljoprivrednu kao i održana Miinchenskog pomoćnom velesajma cijelom prostoru redovito što tome okolnom po održavaju njemu poznatom prostoru, 54.

na

na

se

»Oktobarske

Me-

na

svečanosti«.

goveda konja, svinja, je visoko dobilo Oko 50 koze i 326 nagradu, priživotinja jepobjedničku peradi. stoke. i vlasnika uzgajivača znanje svakog izložbi i stočari iz Osim stoke domaćih stočara sudjelovali Belgije, Švicarske i Mađarske.

Danske, Francuske, Irske, Italije, Engleske, Na

izložbi

bilo

158

183

389

izloženo

233

ovce,

24

za

na

su

krava

Prvonagrađena

predvođenju

svečanom

na

poljoprivrednici brojuposjetilaca pridružili izložbeni i iz slobodno tvrditi da Može prostor zemlje. je stručnjaci cijele i bio velik toliki To posjetilaca. najbolje moglo brojizlagača nedovoljno određenom bio predvođenje stoke, je zapazitisredišnjem prostoru, kružnom tribinom oko 15.000 i veličine igrališta glejednognogometnog dalaca. bilo koliko bilo stropoljoprivrednih prebrojiti je izlagača Nemogućeje svakodnevno i tvrtki sa svojim proizvodima, koji upotrebljavaju jeva drugih Velikom

izložbe

su

se

i naši

..

se

se

za

za

na

a

s

za

>

se

u

stočarstvu

i ratarstvu.

on

TO 45

avi pre ape:

m“

Mae

o znanje kini zaš A

x

Ž

a

a

o

ee

u

u

ur

m

Jedan

od

mnogobrojnih

izložbenih

prostora

Vrhunac

svečanosti

bio

je nedjelju V, središnji stoke izvedena prostor radi popredvođenje prvonagrađena grla dodjele bjedničkih nagrada. izložbi dali »šatorski« Poseban ugođaj mnogobrojni ugostiteljski objekti točilo kobasice i kuhala kotlovina.

Za kojima je pivo, pekle posjetioce više bili i koji naklonjeni mlijeku mlječnim p roizvodima pobrinule iz mljekare Bavarske, koje organizirale, velikoj montažnoj zgradi, prodaju Z. M. svojih proizvoda putemsamoposluživanja.

23.

u

kada

su

izložbeni

na

za

su

u

se

one

su

su

su

AKTIVAN

se

u

KLUB NAPREDNIH

POLJOPRIVREDNIKA

Višegodišnje djelovanje naprednih poljoprivrednika dravskom oko 200 što opravdalo je svojepostojanje.

Okupljeno je članova, što omladine ili »hobi« Evo poljoprivrednika, onih, kojimaje poljoprivreda. što rekao kluba: je Mijo Krupski, predsjednik tog Moramo zahvaliti zadruzi Kloštru našoj poljoprivrednoj Podravskom, zdušno Klub kojaje pomagala naprednih poljoprivrednika, gdje okupljaju i moderna poljoprivrednici, kojimaje poljoprivreda proizvodnja »pri zrasla« kaže. U našem klubu ima iz kako drugova Prugovca, Kozarevca, Kloštra i Oderjana, Dinjevca, Budančevice, Podravskogdrugihmjesta.

Kluba

u

Kloštru

Po-

nam

u

—

se

srcu

se

ono

mogi

ova

e

S sva. g grane om ora. tamaien

sri

zr

pen

mladih Kloštru sekcije Članovi zadrugara Podravskom, jedini bilogorsko— području regije. podravske Vaše akcije?

Osim drže i uobičajenih predavanja, koje veterinari, agronomi kluba okviru osnovali Imademo smo drugi našeg stručnjaci pojedine sekcije. »SEKCIJU bavi visokom osnovali smo 100«, koja proizvodnjom kukuruza, Klub traktorista blizu 30 traktorista mahom mlađih člakojijeučlanjeno formirali i Klub osnovali nova, vinogradara, posljednje vrijeme i

gosti

u

na

.

—

nam

—

u

se

u

smo

10

a

u

smo

zemlji, proizvodnje vlastitoj Sekciju zadrugara. praktične kroz naučne članovi sekcije kojujesekciji poklonila poljoprivredna zadruga, će se s poljoprivrednoj proizdostignućimamodernoj ekskurzije upoznat što kod nas više i mi je mogućeprimjeniti. vodnji, kojunastojimo i

Osim

mladih

na

u

A

—

stočarstvo? stokom.

nanijele Nijepotrebno govoriti, iskorištene nisu ni izdaleka čak Tu i fond i Stočni opada. stagniraponegdje sada V. imao Tako staji Ignac pet krava, mogućnosti. jemoj susjed stoSlično i bi hraniti ih drži mogao drugim je dvije, Moram bacili su goveda. uzgojrasplodnog koji onima, čarima, pogotovo i iz znatno da pa bolja, godine godinu mljekarstvu priznati jesituacija čiste ekonomske više. No imademo ni tu viškova tržnih sve još mlijeka robne naši računice, pa prihvaćaju proizvodnje, poljoprivrednici bojažljivo kod Naš budućnost. zapravo opekao uzgoja proizvođač svinja, je koja i tako nešto da s pa mlijeka. dogodi proizvodnjom boji od Bio to kratki razgovor poljojednim naprednih Mijom Krupski, je Klub vodi već niz iz Kloštra godinauspješno koji Podravskog, privrednika od Kloštru u u Podravskom, jednom aktivnijih poljoprivrednika naprednih Bjelovar. regiji Kloštru Podravmladih i NA SLICI: Članovi gosti Sekcije zadrugara skom bilogorskoregije. jedinoj području (uzVirje) podravske Turković Andrija koliko

—

su

krize

štete

na

tržištu

u

sve

osam.

a

samo

se

sa

na

u

u

nema

se

se

nam

ne

se

se

s

u

na

SELEKCIJSKOG CENTRA

IZ STOČARSKOG rasplodnom

Promet

i prezime

Red.

Ime

broj

proizvođača

1. Mužić

kooperanata

proizvođača

stokom

D.

mjesecu

Broj

Podotočje

Velika

8 OPZ

6422

lipnju

1976.

Kate-

Organizacija grla

selo

Josip

u

SR HRVATSKE

KUPAC

gorija

junica

Gorica

godine

PTK

>»Tuzla«

proizv. prerada mlij.

OOUR i

Tuzla 2. Klenović

VV.

OPZ

1i3__

Mičevac

Ivan

2344.

S

Mlaka 3.

Majurec

4. Herceg

Juraj

Mičevac

Aleksandar

D.

133

—

Lomnica

OPZ

59 $.

Herceg

Aleksandar

6.

Trgovec

Ivan

7.

Stančić

S

Lukavec

2304

»

Drnek

Bo Orle

37

Vukovina

Stanko

OPZ

"

2474

a

»

2454

5

=

.

2

5504

PIK

62

»

:

6681

»

1654,

_

Vukovina 8.

Grmižić

Čička

Nikola .

9. Turković

Poljana

Lekneno

Čička

Poljana

54

Mato

OPZ

25.

OPZ

4403

=

>

»

>

Črnkovec 10.

Filipović Stjepan :

—

Lazina

21

OPZ V.

6211

Gorica

ll

Promet

rasplodnem

stokom

proizvođača

Ime

broj

proizvođača

i prezime

—____ 11.Sinjak

u

mjesecu

lipnju

1976.

godine

a vor dejan ani Padajouiuukin ui po _.

KUPAC Organizacija

—______————————__

Red.

kooperanata

Selo

i

Jakob

Drenje

34

OPZ

4438

Črnkovec 12. Vitez

Stjepan

Kohlić

34

OPZ

V.

PTK

:

6304

»Tuzla«

>

-

-

s

Z

»

+

_

Goriva

13. Ličko

Stjepan

Sop.

25

PIK

»Sljeme«

5479

Orle 14.

Magečić

Josip

Čiće

St.

7

OPZ

6728

Vukovina 15. Benović

Franjo

Strmec

357

OPZ

4807

Črnkovec 16. Benović 17.

Franjo

Benović

ši

Franjo

18. Benović

ELI

530

krava

:

4826

ž. tele

.

534

Franjo

19. Mužić

Josip

D.

Podotočje

OPZ

_

ma

krava

M

Zupanja suradnja

18682,

V.

>

PPK

Gorica

za

selo

»Napredak« 20.

Lažnjak

Vlado

Obrezina

31

OPZ

4508

Črnkovec 21.

Hrvačić

Stjepan

V.

Gorica

OPZ

Stjepan

V,

Mlaka

28

Trumbetaš

OPZ

Stjepan

570

OPZ

Stjepan

2486

Mužić

Josip

OPZ

D. Podotočje

8

567

27.

28.

Čumpek

Stjepan

Bajče

12

OPZ

Čumpek

Stjepan

OPZ

V.

29.

Mirko

30. Kršilović

Dragan

Buk

Pero

Grabovje

31. Kundačić 32.

33.

34.

Kundakčić

Kundakčić

Brkić

35. Jaić

36. Katić 37.

Adam

Bankovci

Grabovje

Pero

Ankica

Mihaljevci

Antun

Kneci

Ivica

Kundakčić

n

Grabovje Adam

LJ

>

krava

S

T158_

m.

1863

krava

tele

Ka

>

Gorica

OPZ

Mlaka

Tadijević

OPZ

7159

Gorica

V.

Trumpetaš

ž. tele

Gorica

V.

Stjepan

=

Mlaka

V. 26.

krava

Mlaka

V. 25.

:

Mlaka

V. 24. Trumbetaš

-

Gorica

V.

23.

Z

6358

V.

22. Trumbetaš

junica

OPZ

_

tele

m.

2477

Z

=

_

Mlaka

V.

Mihaljevci

2415

bik

Lončar

Vinko

V.

Trnovitica

=

1769

Mihaljevci 1836 Grabovje 2434

"

1915

o:

659

111

12

Hercegovac

N.

_

.“

»

Vet. Sl.

7982

st.

Brod

"

bli

"

_

..

:

n

bu

krava

— Pavao

Branković

SI. 38.

st.

Gradiška

“Grabovje imo 1539 1871_bik Grabovje "h

Vet.

junua

Šamac

_ Krajina« — Banja Luka APIK

>»Bos.

Promet

rasplodnom

stokom

proizvođača

kooperanata

ar —_ 39.

40.

41.

42.

ak

45.

46.

47.

48.

:

Selo

Ovanin

Ivo

Ovanin Sadak

Suvaj

Ivo

Ko

Josip

Sadak

Jaješonović

Đuro

Stjepan Dorotić

Seteš

=

Dušan

Marko

45

Topolovac

1

Greda

183

G.

Brđani

K.

Jovo

Borojević

Mart.

m

Mijo

Mirilović

101

17

Borojević:

38a

2

E:

3

»

1

59

Sunja

Sjeverovac

bik

1976.

2

Fond

S.

O.

Sisak

Ves

Sela

33

72.

81

a

Seteš

Josip

Runjaić

Preloščica

5

godine VB ESENS KUPAC

lipnju

a

43. Kozlarić 44.

mjesecu

PSB bi Organizacija A

—______—___————— r

u

Z

s

>

Z_

on

<;

»

m

,

.

309,

»

303

»

308

Kostajnica

443

»

..

ma

_

-

tele

m.

Vet.

st.

Varaždin

Mićo

49.Borojević 50, Kukuruzar 51.

52.

53.

54.

Jovo

Borojević Blažević

Marko

Matija

Katičić

Ilija

Lončarević

Branko

=

Knezovljani 24

=

m:

-

381

Borojevići

354

S

353

383

bik

Fond

S.

O,

Kostajnica »

»a

S

ma

Na

m

a

Borojevići Utolica

384

160

Kukuruzari Bobovac

1

mo

Preloščica

362 82

“

"

Eond

S.

O.

isa

55.

56.

57.

Roksandić

Stjepan

Grabijan

Mirko

Srbljanin

Stevo

Kratečko D.

123

Mokrice

<.

28

Dragutina

229

97

Petrinja

492

Glina

258

m

>»

"

..

.

zona

S.

O.

na

S.

O.

Fond

S.

O.

ina

58.

Sarapa

Dušan

D.

Hraslovac

Sunja

352

»

isa

59.

60.

61.

62.

Bronzić

Nikola

Blažević

Borojević Bujger

Svinjica

126

Matija

Utolica

Maro

Borojevići

Vilko

Predavac

160

38

—

Kostajnica

336

>

Kostajnica >

323

»

363

Predavac

6554

s

»

<

.

=:

Major

Josip

Benkovci 63.

Čizmaš

Drago

Bolč

Farkaševac

5097.

,,

Vet.

st.

Vrbovec

Grozdana

Dabac

13

a ana

ww.

i dom

Zena

PRIPREMANJE HRANE prehranu. pravilnu čovjek hrane biti dobro i zdravo omogućuje ishranjen,poznavanje svojstva razumnu prihoda. štednju znači da biti raznovrsna, to da kažemo Ako prehrana danu. ili razne vrste svim u jednom obrocima, povrće jesti da dana biti raznovrsna toku Hrana sastavu, što mora po znači, količinu svih sadržati određenu hranjivih sastojina. i Pravilna bjelančevina životinjskih biljnih, dovoljno prehrana zahtijeva i mineralnih vitamina zatim ugljikohidratnih masnoća, sastojina, dovoljno i ovisi o uzrastu količina tih a čovjeka. zanimanju soli,potrebna sastojina namirnicama. raznim živežnim nalaze Sve te sastojine ima i mesu, premlijeku njihovim jajima, (životinjskih) Bjelančevine ovih namirnica Većinu i voću. rađevinama. u povrću priBiljnihžitaricama, im namiri hranu: za peremo, premamo kuhano,pečeno dodajemo druge namirnica redovno izložena zraku svaka Osim okusa. nice radi je boljeg toga prije pripreme. zato: vrlo lako pa topljivevodi, Bjelančevine i izrezan namirnice ni npr. krumpir oguljen druge valja tako i velike kolikod vodi pranja, jer otope izgube dugoostaljati čine bjelančevina; i tako bacili i vodu namirnice kuhati bacati, ocjeđivati jer valja riže i više graha, tijesta, povrća); (kodkrumpira, bjelančevina još sivkaste brzo će od mesa, kuhamo li mnogo sakupiti površini juhu nećemo i zato tu To baciti, pjenu bjelančevine, jer pjene. (odkrvi) bacili bismo bjelančevine; uhvatit će dnu i stranicama li kuhamo posude, bijela mlijeko, od Zato tu vrlo To su zapravo vrijedne bjelančevinemlijeka. slaga. staviti kad odlijemo druguposudu, natrag mlijeko; slagu, mlijeko kožicu i sadrži odstraniti veća kuhanogmlijeka, jer greška jošje bjelančevine.

Kod vrućini da Znamo skrućuju grušaju. priprema bjelančevine Suvremen

se

sve

više

interesira

želi

On

za

mu

a

moramo

ne

mora

mesa

razno

u

mora

u

se

u

u

u

su

meso

ne

—

—

—

se

u

.

smo

ne

—

na

se

—

su

na-

se

na

—

na-

u

u

ona

—

na

se

hrane

i

misliti.

treba

to

na

—

kipućom tepsijupreliti pečemo zatvorile sokovima iz mesa, bi skrutnute pa površine bjelančevine put biti će pečenka bolja.

Zato ćemo kiselinama tekućini i skrućuju. kiseloj Bjelančevine kuhamo namirnice ili skuhati teško vrlo (kiseli kupus posebno, druge ćemo dodati kad ih i rajčicu jekupus kraju pomiješamo, grahposebno zakiseliti da malo odmah ćemo ali buću već raskuha). skuhan, zraku.

Ako komad što događa bjelančevinama Spomenimo brzo će promijeniti svojsastav, jajetakođer, zraka, sir, utjecaju prepustimo dosta sastavu i sumpora pa Životinjske bjelančevine imaju mlijeko. novi Na zraku vode. i mnogo koji stvaraju spojevi sumporovodikovi

—

Ako

treba

meso,

ga

staviti

i

u

da

masti

s

u

u

se

meso

na

se

na

s

se

ne

u

se

mesa

svom

—

14

aa aan

m

o

o

m

am

o

a

——

otrovni Mi kažemo da namirzaudaraju neprijatno čovjeka. nice zraku a biljne kvare, počinju gnjiti.

Zato namirnice vode i mnogo bjelančevina smijemo dugo čuvati, pa ni hladnjaku.

U vodi se brzo i lako samo već i otapaju bjelančevine šećeri, mineralne soli i neki vitamini.

Zato kod hrane neopreznim postupkom pripreme gubi mnogo namirnica. sastojina vrijednih pojedinih namirnice treba uživati naš Škrobne rastvara sirove, jer organizam sirov škrob i bubre (izžitarica, krumpira Škrobna sočivica). kuhanjem i vodi se, pa Kuhamo li raspucavaju opet otapaju hranjive sastojine. vodu treba ne već možemo koristiti krumpir (oguljen), baciti, je dolijevanje Vodu kuhali domaću treba baciti. drugogjela. kojoj tjesteninu malo i sitno Dodajemojoj vrhnja, pa žutanjka izrezanog zelenog peršina, od načinimo dobru ili varivo.

Greška kuhanu i nje juhu dolijemo je ocijeđenu hladnom vodom i Time škrobna tjesteninu isprati ocjeđivati je. ispiremo i vitamine zrnca, biljne bjelančevine (B). se i voća.

Ono kao i svaki živi Najviše griješi pripremanju pri povrća je, bilo ili od sitnih stanica. ili organizam biljni životinjski, sastavljen Opnica stanice od celuloze kod voća ovojnica biljne (ćelijice) je starijeg tvrđe, kod Celuloza vodi ali ako mladognježnije. nije topiva, povrće kuhamo, celuloza će će iz stanice pa vodu. raspucati vrijedne sastojine prijeći Ne izrezano ćemo vodom baciti velike količine hraperimo povrće, jer njivih sastojina.

Povrće salatu solimo da zato bismo ga (kupus, papriku, krastavce) zatim dobro istisnuli i vodu bacili. ćemo baciti saJer,opet najvrednije stojine. treba i izrezan već treba četkicom ga Krumpir oguljen prati oprati dok u brzo Isto činimo ga jejoš ljusci, poslije guljenja oplahnuti. i i treba mrkvicom, peršinomdrugimpovrćemkoje guliti.

Izrezano ili da će minerali brzo povrće voće ostavljamodugostoji, jer vitamini razoriti. oksidirati, Salate odmah da bi stvorio zaštitni od masti, prelijemo uljem sloj zraka koji sprečava utjecaj oksidaciju.

Ne ćemo time hrane kuhajmopovrće predugo, jer opet smanjiti vrijednost i će okusu. izgubiti .Povrće varivo masti.

Brže će biti bit će najbolje jepirjati gotovo, i sačuvat će se vitamini. tečnije kuhati loncu u i Brzo će Najbolje jela je podpritiskom (ekonom pretis). biti sačuvat će vitamini i aromatske mirisne gotovo, sastojine povrća, pa će biti mnogo tečnija.

Povrće treba što više uživati sirovo salatu ili kao pripremljeno sirovi dodatak će tako sačuvati vitamini. jelu, jer najsigurnije treba složene i Dakle, izbjegavati komplicirane upute prirecepte hrane.

Oni samo i snage premu već mnogo oduzimaju biološku vitaminsku i hrane. njuju (bjelančevinsku, mineralnu) vrijednost i vrlo

su

za

se

na

s

ne

u

ne

se

rom

ne

ne

zrnca

se

u

za

u

smo

ne

a

—

u

se

u

s

—

za

—

ne

ne

—

a

samo

s

ne

—

a

se

:

se

—

—

—

.

—

ona

na

za

na

—

se

—

—

na

—

se

—

nam

ne

vremena

za

uma-

15

BIS-5X-5240

SREDSTVO ZA STROJNO PRANJE MLJEKARSKIH ALU-KANTI prskanjastrojevima pranja sistemom postupak | OSOBINE SASTAV u vodi. sredstvo, lako Izrađen jakoalkalno topivo BiS-SX- jepraškasto, na površinski aktivnih polimernih fosfata i supstanci. alkalnih soli, bazi je 5240 zadoinhibitori omogućavaju postizanje ugrađeni alkaliteta, Unatočvisokog zaštite. voljavajuće korozione 12 cca je 1%/- otopine pH vrijednost tne PODRUČJE PRIMJENE za se mljekarskih Aluprskaprimjenjuje sistemom BIS-SXpranje u nja kanti 5240 strojevima.

NAČIN PRIMJENE za kupelji pranje: Koncentracija od 0,75— Doziranje 1,5%/oBIS-a-SXna od 0,75— 5240: kg 100|vode.

KUPELJIZA PRANJE. REGENERACIJA 1,5 u kupelji, se pa jepotrebno BIS-a-SXTokomradasmanjuje sadržaj dodatak sredstva.

Potrebni dodatkomnove regenerirati kupelj, 5240količine N uz sa se s e kupelji HCL inml da 10 titrira0,1 regeneraciju odredi tako, na se a prema trokutu utrošku HCL, titracionom zatim dikator metilorange, se na da dodati 1m? kupelji količina BIS-a-SX- kojujepotrebno očita ponovo željena koncentracija. dobije 5240, BIS-SX- jejakoalkalan. nositi i trebaju kupelji, Radnici prilikom pripreme regeneracije 5240 PAŽNJA! gumene rukavice, naočale, čizmeiradnoodijelo. zaštitne s kožom, povrijeđeno kontakt dođe da BIS-SXU slučaju svana vode(vidi treba mjesto isprati većomkoličinom uputstvo 5240 kom pakovanju). u

za

zo

u

VSTI

DATE JI: TIN = a1zle)N br.

Gupca Matije 2 ul.

Osijek, 54000 (054) telex 28 123 telefon 51-622 -

“Vlasnik

16

-

UREDNIČKI ODBOR Uređuje Kaštelan urednik: Glavni i odgovorni dipl. inž. Dinko SRH. i uredništvo: radnika Uprava i izdavač: Udruženje mljekarskih Tisak: 440-476.

Ilica 31/III, telefon Štamparija »Vjesnik«, Zagreb d. 4.—, i ustanove organizacije Mjesečna pretplata za privredne d 2.—. za a mlijeka proizvođače

Zagreb,