Mljekarski list 3-1976

GOD

Xlli

K amion

OŽUJAK

ZAGREB

Zagrebačke je ml

kare

OOUR

Transport

Pis arovine

na

sn

je žnom

putu

1976

kod

SJETVA KUKURUZA Približavamo

rokovima

optimalnim sjetve Najpovoljnijim terminom kad tla iznosi smatramo a sjetve vrijeme, temperatura 12%, zraka 14—16%C. Ovakvi u i dana uvjeti vladaju drugoj polovini travnjaprvih to smatramo rokom Prethodno pa svibnja, vrijeme optimalnim sjetve. je izvršiti tla. Kukuruz duboku potrebno pripremu je okopavina kojazahtjeva zimsku brazdu i to što toku u po (30— cm) ranijejesen, mogućnosti, rujna Ovakva obrada rana mjeseca. 35 omogućavajačuakumulaciju vlage zemljištu toku da količina faktor upravo zime, poznato je je vlagelimitirajući u kukuruza. trebalo biti bi proizvodnji Proljetno oranje izuzetak, ukoliko radi i većim kako vodoplavnim zemljištima zemljištima nagibima, bi štetno U vrši izbjeglo djelovanje erozije.proljeće dopunskaobrada, čim vremenske to čim bude toliko vlažna da trakprilike dozvole, tj. zemlja tor i ostala može bez štete ući nesmetano mehanizacija parcele.

Tanjurazatvori zimska brazda i se poravna, čom,kultivatorom, drljačom, zemljište kako bi uklonile Da bi višekratno mikrodepresije. izbjegli gaženje zemljisvi navedeni radovi i mogu gnošta, agregirati, uključivši predsjetvenu ali to izvesti samo velika jidbu, mogućnosti dobra, kojaimaju raspolaganju potrebnu mehanizaciju.

Za kukuruza razni vegesjetvu primjeni hibridi, kojeprema duljini vrlo rane rane rane tacije dijelimo (grupa200), (200— srednje kasne kasne kasne i vrlo (400— srednje (600— (grupa 800— 400), Za naše klimatske uslove hibridi kao rani (grupa preko1000). preporučuju 600), 800), 1000) što su Wisconsiin-355A i rani: SK-5A itd. Domaći srednje BCBChibridi Botinačke dobiveni bazi proizvodnje selekcijom Maksimirskog 590, 530, kvalitetom i zrna oklasak-zrno zubana,odlikuju povoljnim omjerom i iznosi 140—145 dana.

Para(21— 78— duljinom vegetacije koja lelno radovima sa i pripremi zemljišta sjetvu, vršimo predsjetvenu 22%: 79%) gnojidbu.

Sva tri osnovna elementa život unosimo za u NPK, biljke, predsjetveno 70% tlo ito Pi K od količine 20% predviđene pod brazdu, doda ovršno.

Dušik N i to samom sjetvu pred dodaje usporedo sjetvom 25—30% od količine. Kolika će biti količina teško ukupne ukupna gnojiva je svaka ima i reći, jer pojedina parcela svojepotrebe zahtjeve gnojidbu već koliko tome i kakav želimo prema dobiti, zemljište je iscrpljeno prinos Smatra da od 60 kvintala hektaru se kukuruza minepo prinos zahtijeva ralnih količini od 1400—1600 gnojiva kg/ha.

Za individualne kompoljoprivrednike jošuvijek jenajsretnije rješenje U i 100 nalazi binacija stajskogumjetnog gnojiva. kg stajskog gnoja 0,34 P i 4 Prema kg N, 0,16kg 0,40kg K, vrijeme djelovanja traje godine.

Lanzu iskorištava: stajski gnoj U 50% I godini se

kukuruza.

u

u

u

a

se

o

na

se

se

na

se

se

su

u

na

svu

u

su

na

se

na

se

na

za

zaore

se

se

a

se

sa

na

zrna

u

se

a

se

"25%

UI

U

III

U

IV

ostatak

2

do

12,5% "6,5% 100% tlu. u predstavlja gubitak

Samu

sjetvu način kukuruza. primitivan sjetve vršimo

ručno

ili

sijačicama. sadnjapod motiku je dubinu 3—5 i to u u Sjeme sijemo svaku kućicu redu 25 cm a razmak između po 1 biljka, redova 80 cm. je i na individualnim na trakMeđutim, gospodarstvima prelazimo primjenu torske OLT četiri s vrši istovremeno sijačice, proizvodnje SKPOx, reda, k oja i dušičnim kao i osmoredne gnojidbu gnojivom, primjenu j oš suvremenije i herbicide. sijačiceuređajima mineralna gnojiva, insekticide ovisi o i svaki se za Uspjehsjetve postignutoj gustoći sklapa pojedini hibrid. Tako na u

Ručna

cm

—

sa

za

pr:

BC—590

imati

45.000

po biljaka 1/ha, BC—530 imati 47.000 po biljaka 1/ha, Wisconsin 335 A 50.000—55.000 1/ha itd. po biljaka biti mora a iznad 93%.

Klijavost sjemena 97%, upotrebna vrijednost biti kombinirano mora mora od tri Sjeme tj. pripadati jednoj frakcije, kako bi točno odrediti SKPO«. na mogla sjetvena pločica sijačici Na ćemo reći nešto i kukukraju primjeni herbicida, prilikom sjetve zura. izbor ovisit će Njihov jeprilično velik, njihovoj prvenstveno topivosti odnosno klimatskim Dok su vodi, prilikama pojedinom k raju.

Simazin i Radakor teže i prema tome više Geu topivi zahtjevaju vlage tlu, i sušnih dobro pa, i saprim, GesapardAgelonse lako tope, vrijeme godina, korove. na Predviđene količine 300—500 litara vode djeluju i otope tlu. po sedam dana jednolično rasprše Tretiranjeobavlja najranije prije ili dana osam nakon Za sjetve, vrijeme sjetve najkasnije sjetve. vrijeme mlade su nicanja nijepreporučivo pa tretiranje, jer biljčice krhke, prilikom obrade lako lome. daljnje Ovo bi bili osnovni kukuruza.

Svaki i poslovi prilikom sjetve najmanji bit će više propust kažnjensmanjenimprinosom, ne može kasnije nadoknaditi. mora mora

se

o

a

u

u

u

za

se

u

se

za

se

a

se

Ing. MARTIĆ Z.

RAZVOJ KOOPERATIVNE

PROIZVODNJE

MLIJEKA

te Izgradnjom mljekare njenimusavršavanjemproširenjem stvoreni osnovni programa proizvodnog uvjeti unapređivanje govedarske Korduna. proizvodnjepodručju nekoliko formirani većem Prije godina dijelu općina područja t oga fondovi za stočarstva.

Fondovi imali zadatak unapređivanje početku buše i križanaca dofinanciranja, pretapanja goveda njenih produktivnije maće simentalsko Na bilo orgovedo. područjima gdjenije mogućeuspješno krava fondova su kvaliganizirati umjetnoosjemenjivanje nabavljeni putem tetni domaće simentalske rasplodnjaci pasmine. asfaltnih na Korduna i bilo Izgradnjom putova širempodručju Pokuplja i OOURsa jemogućeorganizirati otkupmlijeka.

Zagrebačka mljekara svojim karlovačkom -om i nabave čistokrvnih rasmljekarom prišla je reditiranju simentalca.

Pred nekoliko plodnih junica drugimpodručjima domaćeg g0dina OOUR »Dukat« u Zagrebačka mljekara organizirao je Novigradu u

Karlovcu

i

su

za

na

su

u

su

u

u

na

na

3

i domaćeg simentalca, uzgoj prišlo kreditiranju uzgoja tom te istih i kod rasplodnih junica Centru, kreditiranje uzgoja pojedinih stočara. poljoprivrednih proizvođača Pored lokalnih nekofondova i sredstava radnih u zadnjih organizacija i liko takove sredstva i u godina kreditiranju proizvodnje uključile svoja SRH fond stočarstva i banke, pojedine samoupravni unapređivanje razvoj kao i U će za u Direkcijamaterijalne najnovije vrijeme kreditiranje banke i sredstva međunarodne obnovu i se za Ova sredstva uključiti razvoj. koristiti će i te za izgradnju, adaptaciju opremanje stajskih objekata, nabavu i junica. uzgojrasplodnih

Dobri

Centar

za

a

se

u

—

su

za

rezerve.

se

Kretanje

za

krava i njihova rasplođnih oplodnja Korduna i Pokuplja od 1971—1975.

stanja

brojnog

Kvalitetna

Godina Ukupno krava broj

1971.

1972.

1973.

1974.

1975.

području

oplodnja

bikovima

umj. osj.

na

pozn.

—

%%,

por.

Nekontrolirano

%/

i jalovo

39.827

8.967

19.748

72

11.112

28

40.876

10.416

22.702

81

7.758

79

72,9

13.562

65,1

15.311 16.562

.

40.716

15.358

15.796

44.266 44.462

19.719

9.136

21.932

5.974

62,75

.

21,1 34,9 37,25

prednjih podataka je vidljivo je zadnjih petgodinaporastao krava Korduna i 4.641 komad. na za kupanbroj području Pokuplja 12.975 dok jeporasla komada, pripust Umjetnaoplodnja je prirodni biko13.774 krave. bikovima i za porijekla smanjen Smanjenje broj poznatog iz 148. 1972. na 1975. u bikoviprirodnom pripustu 43, godini.

Oplodnja krava i 5.450 krava.

Sve ovo porijekla jalovost porasla je nepoznatog i relativnim iz 28% 1971. povećanjem nekontroliranog rezultiralo je pripusta 1975.

37,25% godine. službom veterinarskom Pred i službom nalaze vrlo selekcije stručnom ovi zadaci da problemi riješe. ozbiljni Iz

da

u

u-

za

va

u

ma

za

;

na

se

se

Brojno

stanje

uzgojno-selekcijskim

Godina 1971.

1972.

1973.

1974.

1975.

Br.

i ženskog Korduna

krava rasplođnih rađom na području

krava

Br.

žen.

podmlatka

425 204 400 485 546

256 301

764 "140 1393

podmlatka i Pokuplja

obuhvaćenih u

periođu

Ukupno 681 505 1.164 1.225 1.939

1971—1975.

“O 100

T4,1 270,9 179,8 284,7

pokazuju je padukupnogbrojagrlapod Prednji podaci da bi do 1975. narastao 1972. na u kraja godinetajbroj selekcijom godini i dobna struktura krava 1.939 komada.

U tom se koja popravljena periodu je što imade te struknalaze na utjecaja popravljanje pod selekcijom znatnog ture čitavu populaciju. da

na

4

bio

neznatan

Prosječna

proizvodnja u periodu

mlijeka

krava

1971—1975.

Godina

Broj

obuhvaćenih

području

na

zaključ.

laktacija

1971.

1972.

1973.

1974.

Prosječna proizv. mlijeka u 305 dana

rađom

%/e

kravi

po

84

3.395

104

3.258

138

3.119

217

2.904

100

95,9 91,8 85,5

od prednjih podataka je vidljivo prosječna proizvodnja mlijeka 1971. imade trend na ovamo 'matičnih krava stalnom godine opadanja.

Broj ovakvom nebi biti O jeporastu, ipak proizvodnjom mogli zadovoljni. stručne službe i držaoci ovom tih treba da razmisle. problemu grla ozbiljno Iz

*

uzgojno-selekcijskim Korduna i Pokuplja

da

u

no

sa

Kretanje

proizvodnje

robne

mlijeka

području

na

1972—1975.

Korduna

godine

1975.

1972.

Broj

novoizgrađenih

Broj

stajailšta u

novim

Broj

ađaptiranih

staja

Broj

staj. u

Ukupan

staja

broj muznih

kooperanata

sa

Broj

kooperanata

preko

Broj

kooper.

Broj

koop.

Broj

rashlad.

Otkupljeno

28

75

218

17

65

104

432

12

36

300

krava

200

402

201

krava

10

22

285

522

28

61

151

213

stajama

aparata

Broj

5—10 10

koji isporuč. 5—10000

koji isp. preko

1. ml.

1. ml.

10000

uređaja mlijeka

10,952.127

održane

izložbe

Godina

Broj

1972.

1975.

60

(18)

3.300

21(8)

68

(48)

3.321

36

1972.

godine

i 1975.

br. mlijeka

J

— _

560

290,6 382,3

-

415,3

366,6 183,1

217,8 141

15,475.068

Goveđarske

krava

Indeks

5

stajama

adaptiranim

razdoblju

u

području

na

Broj

raspl.

141,3

Kordunske

br.

majki izloženih junica g

jun.

(32)

regije

Ukupno

3.164

81

2.892

104

Prednji podaci pokazuju nedovoljno govedarstvu svi području razvijenom postoje uvjeti jošuspješniju govedarsku proizvodi mlijekarasplodnih junica. nju, proizvodnju Zadatak OOUR-a zadružnim stručnim službama i je organizacijama, da udruženim društvenoorganizacijamazajedno proizvođačima i iskoriste pomogućnostikomparativne potencijalne prednosti kordunaškog političkim dručja.

BRLEK Stjepan da

do

ovom

nedavno

u

za

za

na

sa

u

-

=

-

-

-

_

e

i.

a

i

i

i

i.

e

om

CL.

I

PODJELJENA PREMIJA »ZAGREBAČKE Za

»Dukat«

svoje

otkupnopodručje »Zagrebačke mljekare« Novi Samobor i Jastrebarsko su općine Zagreb, podjeljene proizvođačima mlijeka.

izravno

i to

premije

robnim

za

MLJEKARE« OOUR

TMP

Tako

uz uzvanika je prisutnost mnogih robnim iznosu od u dinara podjeljena premija proizvođačima po mlijeka 0,10 litri isporučenoj mlijeka. na

svečanosti

u

domu

u

Obrežu

nagraPrije podjele da Petričević održao ing. jepredavao tri nje otkupumlijeka spomenute i drušopćine.

Govorili predstavnici tveno Samobopolitičkih organizacija i ra, Zagreba kao i diJastrebarskog, rektor OOUR-a TMP »Dukat« Peing. nić. novčanih

same

na

su

;

Ing.

Petričević

Ing.MatajaŽeljko

Garašić

jeFranjo Pršir g., zatim Matija

mlijeka proizvodnju Najveću

imao

činom

46.258

litara

Hudog

Biteka

od

iz

Kerin

u

1975.

kbr.

4.

s

koli-

isporučenom i treći Drago 26.963, s

Socijalističkog Predsjednik Saveza

U PROLJEĆE

LIVADAMA

NA

RADOVI

Čišćenje nalaze

terenima

vlažnim

često

koje vrlo hrana i i nikne pa vlaga livada, svjetlo, kojimapogoduje grmlje trnje različiti se Osim u krpelj primjer bujaju. toga, njima zadržavajuhrani nametnici, zaraženih travili stoku i sijenom paši kojinapadaju metilj, i izvesti ga livada. već Zato u moramo isjeći grmlje proljeće njaka. će kanale čim moramo livadama Na iskopati koji koje podvodne prije vode bit će ima Na vodu. suvišnu odvoditi dovoljno manje gdje parcelama voditi tome Pri izvući moramo ili običnim jarke. plugom plugomogrtačem tih kanala. se eventualnom i računa Stoga takvi natapanju putem kasnijem obično teku reda po kanalima odvodnim kanali kojima manji višega povezuju Na

osobito

livadama

onima

na

se

na

s

na

sa

se

na

sve

rano

s

su

o

s

8

a_—no—;——__—

a

<

mmm

ooo

=

od

-

__—

_——_—z——

-

--—-

većim koji potoci Voda i pljuskova. žege. jačeljetne

vode

il barem

lako

svrnuti

godine dijelom puni

su

iz tih

se

kanala

može

jačih ljetnih livade vrijeme kiša

iza

za

na

Drljanje uslijed jakih površinski sloj pljuskova, zbijeni razbijamo Drljanjem nikad tlo tom Pri češće. što pa ga moramo pravila: slijedeća vrijede provoditi zbilo. bi tom u kada ne jošjače slučaju jer smijemodrljati jeprevlažno, i i tlu vlažnom bi u Osim d jetelina busenje čupala korijenje d rljača toga, livade trava. katkada i drljati smijemo Općenito, boljih drugih lucerne, veći sastav obzirom trava, ima suviše ako postotak legurijetke, ako, tla. Čim iz izvlače je vlažnog korijenjem zajedno leguminoze jer minoza, kad tlo možemo tlo dovoljno proljeće Drljati korisnije. je drljanje suvlje, različite naročito korove uništavamo osuši. revanj kiselice, nadalje Drljanjem, i mrazovac deblji koji imaju slične, o sjak, zubaču, piriku, ivanjski, trputac, iz tla te se Drljanjem i korijenjem. zajedno iščupati gušćikorijen, daju livadu ako smo tlu. ostaviti mahovinu poslije Naime, smijemo iščupanu razasuti mahovine po koristiti ostaci će onda gnojnajprije gnojili, drljanja Zato trava. od brže razmnožiti mahovina će se livadi pa plemenitih čitavoj i uništiti. mahovinu moramo grabljama kupiti drljanja poslije od miševa od krtica moramo nastale rupe Busove poravnati, zemlje kosilivade kosimo ako zatvoriti. košnji, pogotovu smetaju kasnije Krtičnjaci I mehaniziranu čak katkada košnju.opetvalja potpunosprečavaju licama, terenu. vlažnom da i voditi računa po obavlja previše tajposao se da bismo i jer nodije travama, povrijedili drljamo stoga Konačno, te trave i tako novi tim zgušćuju nabusavaju izbojci s tvaraju nodijama sklop. i to iz više ići nikada razloga. preduboko, smije međutim, Drljača, ih i izvukli trava uništili bi suviše zubi oštri površinu busenje drljače Prvo, dotlo i dubokim osušili. bi prosušujemo previše drljanjem Drugo, gdje suši. do da sunčevim zrakama uslijed koje toga korijenja, prodru puštamo su naročito uništavamo dubokim najvrijekoje leguminoze, drljanjem Treće, livada. sastojak dniji kratke i oštre zupce. imati Livadne moraju drljače nastao

se

ne

na

s

su

s

se

se

u

s

na

ne

a

ne

se

na

na

ne

na

se

se

:

Valjanje da

prosušilo dovoljno najčešćeproljeće, valjamo uništimo tlo tom u da ne i vučnim žemo s pri agregatom valjkom, proći i rano 'U zimi slinast teren. izazovemo i ne proljeće, sloju površinskom izvučeno da ako jačegolomrazice, dogoditi je korijenje nastupile ćemo takvim iz tla. U busovima valjanjem slučajevima ponovno zajedno životu. će ostati i trava kontakt tlom, biljka korijenja uspostaviti Livade

kad

u

se

tlo

a

u

zna

su

se

s

s

na

mo-

IZ STOČARSKOG Promet

SELEKCIJSKOG CENTRA

rasplodnom

SR

stokom

proizvođača kooperanata veljači 1976. godine.

u

HRVATSKE mjesecu

Ševi

“Red.

Ime

"broj

proizvođača

.1.

i prezime

Selo

Škoje

Mato

Rača

N.

85

Broj grla

Organizacija

gorija

_N. Rača

2269

krava

Kate-

Kupac

Šimetić Ivan

B. 2.

Varga

Stj. Kloštar;

Đuro

Orlovac

94

15018

=

bik

Vuletića

Marko, Vukosavljevi-

Grlica

Bilogorska

ca,

86

-3. Stanković

Ivan

Kozarevac

59

15013

=

bik

Crkvenac vao, na

4.

Habijanec

Franjo

Jabučeta

68

Kapela

3097

junica

Pa-

ŠimljaniT2 2

»APIK«

Bos.

Krajina

Banja-

Luka '5. Mati

€.

Nikola

Potok

Josip Šlezinger 8. Pišković Tomo 9. Herl

Babinac Rovišće Predavac

Marija

Čurčić

Jovo

11. Kovačić 12.

Ivan

Remenarić Mato 14. Đurlesac Marko 15. Remenarić Mato 16. Krapec Mato

N.

24.

Rovišće St.

26.

27.

28.

29.

Pajsar

N.

37

N. 24

5

Kapela

Stevo

Milan

Kudrović

Tomo

Josip

Rača

N.

13939

<:

13947

Đ“

Marinkovec

Varo

— Krkač

_

»

S

> Z

junica

se: a

2692

=>

ma.

5929

=

5940

z.

"

24,

»APIK«

Bos.

Krajina

pa :

S

13128

S

13091

=

6638

Vrbovec Ivanska

96

S

13086

Dubrava 55

»

2861.

=

6

si

2695,

Gradec 19

:

13954

Rovišće — 25 25

Gradiška

krava

5878

Rača

Bosl

2

3238 3166

S

Rovišće

Zadruga

"

5885

13946

Trojstvo

OOUR

42, 4122,

2268

Rovišće

49

o

Sredska

V.

Rača

Haganj

Markovac

Stjepan

Kombal

34

9

Cugovec

Filipović Tomo Petković

2:

6463

š

Srp. Kapela

Ivan

25. Barbir

Predavac

Prespa 55

Draganići

Pero

Škrba

135

Rača 37 Markovac 199 Rovišće 201 Kozarevac 17

22. Širić Đuro 23.

303

N.

Drago

Šamić

Bedenik Rovišće

38

= Tuciljevac

Sokolarić Tomica 18. Tkaličanec Ivan 19. Grcan Milan 21.

Rača

NN. Rača

17.

Hižak

s

338 V. Ciglane

Ivan

Kolarić

3434

Novoseljani

13.

20.

Berek

ia»

"7.

10.

9

:

=

»

S

»,

mo

6620, 857

55

krava

Frigan

Josip,

Glavnica

D.

69

Sesvete 30.

Antolović

Antun

31.

P.

Posavi-

Z.

na«

82.

D.

Halas

»G.

Međurača

250

Nevinac P.

Z. G.

D.

Selo

3840 Posav.

Dugo

Đuro

(Bankovci Mihaljevci 2565

m.

bik

Selo

Drago

Ivanska

34. Cesarec

Tomo

Lud.

6

222

Ivanska Z.

11928

9529

bik

Vrbovec

Prečno tele Vet. din

PPK

Varaždin

PIK

Jambrek

Selo

:33. Modrić

710

junica

3357

junica

Vet.

Josip, 48

st. Varažst.

Čazma

Mljekara Karlovac —

—

Red.

Ime

broj

proizvođača

35.

i prezime

Magić

Milka

Broj grla

Organizacija

Selo

Ignac

37. Vadjun 38.

40.

Ferenčak Poljan

42. Vidačić

Magić

Z.

96

Sesvete

48

Đuro

Struge

107

Franjo

Kapela

9

Mijo

Imbrovec

6a

Imbrovec

29

Ivan

D.

45. Mežnarić

Franjo

3357 297

ži

534.

=:

junica

=

krava

pru

219 2080

Z

>

junica

=

po

krava

»

2102

a

3310

m

Kneginec

Sesvete

=

PPK

Varaždin sa

105

Dubovica

3302

m

48

Ignac

Milka

44. Vitez

29

Sesvete

Ivan

41. Bačani

43.

Sesvete

Ignac

39. Horvat

Kupac

gorija

Jalžeket

Imbriovec 36. Horvat

Kate-

m2

se

5

3024.

2

166

-

2096

>

S

-

Vuk

Slavko,

Sudovčina 46. Harambaša

Josip

47. Ivošević

Janko

M.

Bukovec

2185,

S

Kokirevo

24

Vojnić

53

»

-

Uzg. sel. centar

Novigrad Dobri 48.

49.

Herceg

Dragutin

Nejak

Ivan

50. Fištrovi 51.

Josip

Stavljenić

Rečica

149

Lučica

132

Janko

Štajduhar 53.Grgurić Zdenko 52.

Ana

64. Ribar

Mato

55. Jurišić 56.

Šilšljarić

Karlovac

117

2843

m

_

»

_

)

3044.

Selnica

65

3057

D.

Mekušje

=>

Š

=

š

,,

»

Z

+"

»

2994

z

2882

"

Milan

.

8123,

n

Zlatko

Stavljenić

3049

"

pm

B.

3198,

2997

*

na

m

_

5

Tomić, Gradec

Rade

Uzg. cent.

selekc.

Novigrad

Dobri

na

57.

Huljina

58. Uzg.

Josip

sekc.

Novigrad 59. Kekić

Šišljarić 303

centar

Dobri

na

Petar

3004

»

2991

“

Draga

Vodena

Duga

Resa

5

S

i

4604

Sesvete

UzEg. cent. na

Ivan

Mrež.

Poljice

15

61. Jakovčić

Jaga

_

Novigrad

6

>

4467 4652

n

»

Josi :

Mrežbrig. :

31

Dobri

Rade Gradec

Tomić,

Uzg.

selekc.

cent.

Novigrad

na

62. Belavić ..

selekc.

Novigrad

:

60. Spudić

opć.

Skupšt.

Dobri

Špišić Štefanski Levi Drago,

48581,

94

63. Vrhovski

Ivan

Sela

ši

15

4660,

Uzg.

selekc.

cent.

Novigrad

na

64. Trubić

Mijo

Mrež.

Dvor.

65. Baršić

Ivan

Mrež.

Poljice 3

8

s

=

Dobri

4619, 4524

»

_

Rade Grade

66.

Stavljenić

67.

Šebalj

Jure

Janko

Turanj Vinski

.

Vrh

64

.

3043.

Tomić, »

4575

ll

i prezime

Red.

Ime

broj

proizvođača

68. Kekić

Organizacija

Selo

1 69. Jakovčić

Kupac

_— gorija

4588

_

Jalovci

Ivan

Kate-

Draga

Vodena

Petar

Broj grla

2

4630

5

s

--

S

Uzg.

selekc.

cent.

Novigrad

na

70. Polović

Darinka

Josip

71. Lorković 72.

M.

Čulibrk

Mila

34

Bring

Z

Prilišće

22

Lađešić

Draga

Spudić

4515

>

_

s.

S.

--

Poljice

Mrež.

Ivan

7

4600,

:

2

73.

4416

15

4640

=

s

75. Halauš

76. Mihajlić

Tomo

Mali

Drago

V.

Franjo

=

Mod

4466

»

Grđevac

Brezovljani

—

V.

—

Žabno

Grđevac

2240

24054

Sesvete

O.

Uzg.

selekc.

cent.

Novigrad

na

74. Belavić

Dobri

Dobri

Josip Prigorac Levi Stepanski

>

žen.

Spaić

tele

Pisanica

364

Cvetko

Josip,

junica

Miholjec

»APIK« Krajina 77.

Žabno

Ivan

Cesar

OOUR

23902,

s

Cesar

Bos.

trg.

Zeb.

:

78.

V.

Rade,

Žabno

Ivan

2

= Josip,

Cvetko

24056,

Miholjac Nikola

79. Kamenar

—

Trema

23982

,

>=

»APIK«

Bos.

Krajina OOUR

trg.

Zgb.

Mihajlić Milorad 81. Čoporda

Franjo

80.

82.

Vlado

Matijaško

Nikola

83. Kamenar

84.

85.

—

..

—

»

St.

Rača

N.

a"

"

6627

=:

muš. tele

— din

Vet.

Rača

15270

.

st. Varaž-

pm

+"

n

90.

»

Pr) 6640 6641

Pr

131

u

Franjo

Cajner

127

S

23983»

»

Predavac

J osip

Burbin

23917

"

>

.

24118,

2

Vlado

Bujger

23876

»

Trema

Vilko 86.Bujger 87.

Brezovljani

1

žen.

Mesar

tele

Sirova

Luka, Katal.

181 88. Marlov

Ivan

89. Kovač

Katarina

90. Fileš

Stjepan

Mato Slaviček Pavao 92. Štefok

92.

Ždralovi

—

Mihaljevac

D.

Hermuševac Draškovac D. Kraljevac Orehovica

117

95. Vidović

Franjo

Palinovac

148

96. Bereković 97. Finek

N.

Tomo

Miroslav

ši ši

Plošćica

—

18674

18688

Kutjevo

: >

>

=

"nh

Ivan

Mato

PPK

18676

116

93. Mesarić

Oštrić

"

Čakovec

PZK

54

95.

3403,

Prespa

291

S; _

Hercegovac

18613 18634

18710 7995

"n

1

>

=

=

>

junica

Kral

Vjenc.,

Ljud.

Selo

Brezje

Dubrava

13231

bik

Vet.

Kovačnica

Brestovac

4834

junica

»APIK«

st.

Karl.

Bos.

Krajina OOUR

Zeb.

60

trg.

boo Aroi rezime Josip

98. Mlina

Stanislav

99. Konecki 100.

Antun

Juraj

ia Organizacija gorija Kate-

Broj

Selo Selo

Ljudevit D.

Sređani

V.

Maslenjača

9412

Daruvar

»

»

9377

S

Bastaji

V.

Kupac

»

1894

a.

Bos.

»APIK«

Krajina

:

Trg.

OOUR

Zagreb 101.

Majrold

102.

Beštik

Čestimir Vinko

Lipovac

Majur

Daruvar

Ivanovo

Selo

Ivanovo

Franjo

103. Vondra 104.

Elijaš Jaroslav

105.

Konecki

Stanislav

9447.

Selo

Vel.

Zdenci

D.

Sređani

2545

2538

>

»

»

— Daruvar —

Polje

Grub.

5234

Z

-

s

u

>

»

junica

9377

»APIK«

Bos.

Krajina

Trg.

OOUR

Zagreb Malina

Josip

107. Finek

Miroslav

106.

Gašparov

Valent

109.

Šoštarec

Đuro

110.

Matlov

111.

Miholek

Ivan

112.

Vet.

Zaprešić

108.

113.

Ljudevit

Trošić

9412

=

Končanica Brestovac P,iZ Đurđevac — 12590 Đurđevac

4834

Zaprešić

Vet.

Mato

Mi

Trošić

115.

Gunjec

»

a

S

».

krava

25

junica

56

Slat

55

Žabno

Šilice

S.

3

Vujanović,

»Zdenka«

»

Cirkvena

Kutjevo

PPK

Cvetković

Zaprešić

Mato

Nikola

»

st.

Podr.

114.

>

_

12589

_

»

.

ž. tele

12573

"

»

=

12550,

o.

»

Ivan

st.

Selo

ćište

63

>

ž. tele.

24316.

Ga-

m

LJj., Šulinec 4a, Ze-

Hrujec lina

116.

Križanić

117.

Topolčić

118.

119.

120.

121.

122.

Ivan

Ivan

Hautić

Petar

Špiranec

Milan

Špiranec

Milan

Turanj

9

Đurđevac G.

Šuma

Kloštar

Podr.

Dojinović IKrnjak, Čatr. _J.

Đurđevac 12324 Hlebine

Kloštar

2527

Podr.

po Ivanska

*

A.

Martionvec

Piz. -

301

Kosija,

V.

Natira

34

ž. tele

Cerkovčan S. Konačka Mate

krava

Stepanić Pod.

Žabno

Vinko

Ivšak

bik

»Podravka«

Nikola

Taritaš

Karlovac

3031

SI.

Sesvete =

9598 23815

bik

Vet.

junica

Polj.

st.

Čazma

istr. šk.

Križev-

centar

ci 123.

124.

_

Miloš

23817

=

Franjo

Žabno

46

_

24441.

»

ž. tele

_

Došek

Ivan

Prekobrdo

125.

126.

-

Mihajlić

Franjo

ži Brezovljani

<:

3

5300

krava

24105

bik

Špiranec

Milan

Kloštar

Podr.

Kloštar

Podr.

S

.

st.

Kri-

evc

:

127.

27

3695,

GVOZDANA

Rengel Josip, 87 V. Trešnjev DABAC

13

TABELA ZA OBRAČUN NOVE CIJENE MLIJEKA OD 1.11976 DO 31.XII1976. %/

masti

1

2

3

4

SVEUKUPNO

3,20/4

2,496

0,06

0,38

0,44

2,936

3,3%

2,574

0,06187

0,45374

8,02774

3,4%

2,652

0,06375

0,39187 0,40375

0,4675

3,11950

3,5%/0

2,73

0,06582

0,48124

3,21124

3,604

2,808

0,08675

0,41562 0,4275

0,495

3,303

3,799

2,886

0,06937

0,43937

0,50874.

3,39474

3,8%

2,964

0,07125

0,45125

0,5225

3,9%

3,042

0,07312

0,46312

0,53624

3,57824

312

0,075

0,475

0,55

3,67

4,19%

3,198

0,07687

0,48687

0,56374

3,76174

4,2%/9

3,276

0,07875

0,49875

0,5775

3,8535

4,0%/

>

3,4865

LL...

Pod

1.

Pod

2.

po masnoj otkupnacijena 0,78 jedinici. od dinara osnovi Preramasti. premija Republička 0,06 3,2% čunata iznosi d. po 3,2% masnojjedinici 0,01875 Minimalna

—

dinara

od

na

—

na

Pod

3.

na

Pod

4.

od

Ukupni Odluci

—

dinara

osnovi

na

Republičke

iznos

—

Prema ređenu

premija 0,38 3,2%/ iznaša d. po 3,2% masnojjedinici 0,11875

Savezna

—

19/72 mlijeko

novine

—

kakvoću:

Preračunata

premije.

i Savezne

Narodne

masti.

treba

ispunjavati od-

specifičnu 1,0290 1,034 da sadrži masti najmanje 3,2%mliječne da kiselosti veći od nijestupanj 7,6SH. da modrila duže od 2 sata, jeobezbojenje metalenskog (reduktaza) da sadrži nečistoću antibiotike, grubu da ohlađeno od 12*C je temperaturu najmanje može biti ako za Cijena mlijeku umanjena 0,07 nijeohlađeno, 0,20d. ako met. modrila kraće od 2 sata. Ako do 20 mijeobezbojenje jeobezbojenje nuta takvo se ne mlijeko smijeotkupljivati. radne zakašsa Pojedine koje organizacije organizator otkupamlijeka ili saveznu i za zato ne mogu njenjem republičku ostvaruju premiju mlijeko ju Takva bez isplatiti redovitoj isplati. isplata premija zbunjuje proizvođače, oni znati da će tu dobiti naknadno. trebaju premiju da

—

ima

težinu

do

—

—

—

ne

—

na

—

za

su

u

no

14

Žena

i dom O RACIONALNOJ

Prehrana

PREHRANI

tvari iz lijudisposobnost organizma upijene probavljene hrane i bitne tvari svog pretvoripotrebne živogorganizma, predstavlja života svih živih bića. Osnovna karakteristika hrane da. potrebu je živom tvari: organizmu pruži potrebne a) e nergije osiguranje njegove nadoknadu i istrošenih tvari kao i procesu rad,b) zamjenu života, stanica iz i raznih tkiva izgradnju organizma, njih organizma stadiju rasta,. i itd. Osim €) podizanjestvaranje otpornosti protiv mnogihoboljenja toga. hrana što izazivati procesu probave manju potrošnju energije tijela,. biti lako i brzo Prema hrana tome sadržavati probavljiva. mješavinu bjelančevina, masti,ugljikohidrata (škroba, šećera), vitamina, mineralnih vode i nekih tvari. Ona treba da dnevno sadrži soli, drugih slijedećih 8 grupa artikala: prehrambenih 1. crni 3 dan 1 po kruh, puta krišku; 2. kuhano 1—2 kuhano voće 1 krumpir, povrće puta dan, dan;. puta 3. voće naranče 1 do 2 sirovo, limun, itd., dan; puta 4. zeleno i zelena salata žutom 1 do 2 povrće žuto, mrkvom, puta 3 dan,suhi, grašak, grah putanedjeljno; 5. %& litre od punomasno mlijeko dan, čegapolovicu kiselo; 6. meso, 1 dan.

Morska riba 1 do 2 riba, perad puta nedjeljno.. puta 3 više i Jajanajmanje putanedjeljno, jaja, manje obratno; 7. maslac ili vitaminski i biljno ulje, margarin, obogaćen, više jednom dan (zavisnopripremi puta jela); 8. od sok od voća dan. Čaj šipka, limunada, oranžada, jedanput Količina i hrane tako da dođe do ravnoteže svojstva moraju podesiti između hrane uzete i izbačenih iz sto-njezinih otpadaka tijela.

Razumljivo je osloniti naše navike ga da se nego smijemo pogledu hrane, jepotreb da svaki važnost hrane navedene tih 8 grupa, čovjek koju uzimati da bi održao dobrom radnu i svojorganizam stanju zdravlja, svoju sposobnost. generativnu Prehrana naučne naroda, postavljena higijenske, racionalne, radnu radnika i mlade povisuje posobnost, učvršćuje zdravlje generacije,. život produžuje ljudi.

Bez radnika od i ukusumnje prehranu velikog značaja privlačnost snost i čemu obratiti naročita. prema jelanjihova pogodnost pojedincu, davno rekao da korisna hrana pažnja.

(Pavlov je je kojajeprijatna). tako važno Isto i strana toku hrane. srepsihološka je uzimanja Neprijatna fizička ili navike hrane dina, socijalna, nezgodne pojedinaca priuzimanju itd., i ukusnu uravnoteženu fiziološkim načiniti mogu po nepohranu, potrebama, i voljnom uzimanjeprobavu. i

da

u

os--

novnu

—

sve

za

za

za

u

za.

a

u

za

u

ona

mora

mora

mora

na

na

na

na

sa

na

:

na

na

mesa

na

o

na

se

ne

na

no

u

zna

u

on

mora.

u

na

su

osnove

za

se

samo

mora

ona

u

za

Uređuje

UREDNIČKI

ODBOR

Glavni odgovorni urednik: dipl i nž.

D inko K aštelan i izdavač: radnika SRH. i

Vlasnik

Ilica

Udruženje 31/III, telefon

Mjesečna

mljekarskih 440-476.

Tisak:

pretplata a

za

za

privredne proizvođače

Uprava i uredništvo: »Vjesnik«, Zagreb

Štamparija

organizacije i ustanove mlijeka d

2.

—.

Zagreb,

d. 4.—,

15,

BIS-5X-5240

SREDSTVO ZA STROJNO PRANJE MLJEKARSKIH ALU-KANTI za

u prskanja strojevima postupak pranjasistemom

SASTAV | OSOBINE Izrađen sredstvo, lakotopivo vodi. jakoalkalno BIS-SX- jepraškasto, na aktivnih površinski supstanci. polimernih fosfata soli, alkalnih i bazi je 5240 zadoinhibitori ugrađeni omogućavaju postizanje alkaliteta, Unatočvisokog zaštite. voljavajuće korozione cca j e 12 vrijednost 1%otopine pH tne PODRUČJE PRIMJENE za se prskaAlusistemom primjenjvje pranjemljekarskih BIS-SXu nja kanti 5240 strojevima. u

NAČIN PRIMJENE za pranje: kupelji Koncentracija od 0,75— Doziranje 1,5% BIS-a-SXkg na 100 I vode. od 0,75—5240: 1,5 REGENERACIJA KUPELJIZA PRANJE. se potrebno sadržaj BIS-a-SX- u kupelji, je Tokom radasmanjuje Potrebni kupoli,odatkomnove 5240 dodatakza količine sredstva. regenerirati uz sa se se inkupelji HCL da titrira0,1N odredi tako, regeneraciju 10 ml utrošku na se trokutu prema titracionom HCL, metilorange, zatim dikator se na kupelji da dodati 1m? količina BIS-a-SX- kojujepotrebno očita ponovo željena koncentracija. dobije 5240, BIS-SX- jejakoalkalan.

5240 kupelji, trebajunositi prilikom pripreme PAŽNJA! Radnici i regeneracije naočale, ene rukavice, čizmei radnoodijelo. zaštitne u s kožom,povrijeđeno kontakt BIS-5Xdođe slučaju da U na sva(vidi količinom mjesto trebaisprati većom vode 5240 uputstvo kom pakovanju). a

VN

LI UBLI LiKek: TIN = 12e)N Osijek, ul.Matije Gupca br. 2 54000 telex 28 123 telefon (054) 51-622 -

16

-