Mljekarski list 11-1976

GARI

GOD

.

XII

ZAGREB

STUDENI 1976

Kina

nadačnjĆa

Na

—-.-————————————

jacima

pašnj

PIK-a

»Servo

Mihalj«, Zrenja

nin

VETERINARSKO-HIGIJENSKE

MJERE U GOVEDARSTVU

povećanje proizvodnosti govedarstvu razvoj, zaštiti i zdravstvenoj goveda pravovremenoj si,poredostalog,pravilnoj ako se, razviti govedarstvo, istovremeno, proizvodnji.

Nijemogućeuspješno stotuberkuloze U uslovima i zaraznog pobačaja. današnjim riješi problem više širim i čarske potreba uvođenjem primjeproizvodnje javlja svrhu i nom veterinarskoproizvodnje. osiguranja drugih mjera i mooko vrše U higijenskih broja goveda zemlji čitavoj ogromni napori povećanja njima Proizvođačke proizvodnjegovedarstvu. organizacije, dernizacije i individualni programe, proizvođačikooperacijizadrugama, ostvaruju To da što kraznači moderne i proizvodnje. nastoje, povećane poboljšane, što više i što ćem vremenu, proizvesti, boljih proizvoda tj. jeftinije, jemoguće dosad. maslaca tome Pri nego mlijeka, tovljenih grla, itd., rasplodnih grla, do se ponedavno, mnogi, jošnepoznati postupci morajuupotrijebiti čak i sastav ishrane i pa gostoke, pasminski njege izmijeniti gledudržanja, da tim uslovima lako mogu u veda. prema Razumljivo je, tome, pojaviti stočne dok do stočari nama, bolesti, sada, jošnepoznate pogotovo, jošnisu, novi intenzivni način svladali Pa i male u taj proizvodnje. potpunosti, velikim velike imati trenosti mogu posljedice, osobito, uzgajalištima.

Zbog osim veterinarski i stručnjaci, što,cijepljenjem, liječenjemumjetnim toga stočarsku od do sada kod proizvodnju pojave, osiguravaju osjemenjivanjem, širih veteriukazuju više sve nas, potrebu primjene bolesti, uobičajenih i stočari bolesti. Zato tih »novih« narskomjera sprečavanje one mogu predusresti pojavu pomoćukojih upoznati temeljne mjere, moraju higijenskih interesu zasvom tih bolesti i tako i cijele proizvodnju uspješnu osigurati jednice.

Nesmetani

naročito

a

ovi-

u

u

o

ne

se

sve

za

u

se

a

u

u

s

sa

u

nama

u

se

a

nesmo-

na

na

za

u

mjere

Veterinarskodržanja njega higijenske kako temuzare, govedarske proizvodnje, proizvodnji temelj Krave, tako i oba i ladi tov proizvodnju mlijeka.

Uspjeh, održavanje, dalje li da i kako stočar tome, pramnogome, kravompostupa ovisi, pogleda, možda sitne ali vrlo važne vilno na mjere. proizvodnji, oko, primjenjuje, je Redovit i muzarom Mublagi postupak temelj uspješnoj proizvodnji. dosta i lako uzbuosobito one su se zare, visokovrijedne, osjetljive prirode obaviti brzo i odZato i posao blago mirno, postupati njima đuju.

Osim da ga pozna. važno da rešito. Vrlo plaši toga, stočara, tj. je da se svi vrlo važno a, pogotovo, mužnja, poslovi: hranjenje, timarenje, je i po isto istim okolnopod uvijek vrijeme mogućnosti, obavljaju redovito, kod

i

muzara

u

su

za

za

u

o

u

s

u

s

se

s

a

mora

se

muzara

ne

u

stima.

dosta

laktaciji kretanjem je je zadatak. vrše vrlo težak svi jer vrijeme tijela laktacije organi zumljivo, onda i pro12 1.

Ako krava dnevno mora sažvakati, preživati mlijeka, daje Potreba

kod

za

za

2

muzara

u

mala.

To

i

ra-

krma, 2,50 3,50kg što ga koncentrata.

Sve to iziskuje suhe tvari iz obroka nego naporniji rad, naravno, upogledajući, preko dana, konj poljskim poslovima, vrši, ostalom i trebu Krava, nijenamijenjena kretanje, mišićja kretanje. zadatku. tom i mišići su pa nego mlijeka, joj prilagođeni Zbog proizvodnju kretanja da održe i ne muzare mnogo ipak trebaju togavisokoproduktivne redovito kretaim nešto Unatoč mora omogućiti dobroj kondiciji. tome, stalni ili ali ne, djelomični ljeti preporučuje dalje udaljenosti, nja, boravak na pašnjaku.

baviti

oko

8

kg

koliko

suhe

tvari,

je

do

i oko

sirova

sadrži

na

ne

na

za

u

za

za

se

se

u *

Timariti

se

a

na

koje moraju stajama, ali je i tamo tako ne poželjno. timarenje, pašnjacima često, Ono, da i nego zdravlja, je neophodno proizvodnji jepotrebno održavanje higičistom. održava kožu kvalitetnog mlijeka, jensko životinje jer svakodnevno

se

držimo

muzare,

dok

u

na

ne

za

one

samo

u

održavanje

Svježi jepotreban zdravlja, zraka i venZato mora se drugih obilje svježeg životinja. stajama osigurati uskim ne tilacijom, prozorčićem. hladnoako dobro toliko nisu na Goveda, općenito, hranjena, osjetljiva ukoliko i od zaštićena su topli, osobito, Prekomjerno ću, sparni vjetravlage. hladni. vrijeme zrak nanosi više štete nego mlijeka, Naravno, proizvodnji krave držati vrlo hladnih dana ili te vremena boljeje olujnog, vjetrovitog stalno u staji. stoci U zaštitu od sunčanih ljetnim potrebno danima, osigurati toplim je svih otvosa zraka, vrijeme, podnevne pripeke.

Najbolje jepodići, strana, nadstrešnice konstrukcije od (krovišta) jeftinog jednostavne materijala. zrak

muzarama

za

kao

i kod

svih

u

a

su

za

za

rene

Potreba

vodom

pitkom veća, je kod kako tako Voda im samog goveda. jeprekopotrebna, proizvodnju mlijeka, količine iz velike od i hranjivih hraniva, kojegpretežni iskorišćenje tvari, dio voluminozna krma.

Smatra da muzare, trebaju predstavlja prosječno, oko tri litre vode svaku litru kojuproizvedu. mlijeka način automati muzara Najbolji,najekonomičniji,napajanja jepomoću ske svaku ležištu za muzaru posebno njenom napajalice, ugrađene staji. da ventil otvara tako konstruirane One su pa pritiskom životinje, želi voda utiče i biti mora doklegod kadgodživotinja piti.

Naravno, staja vode dovodnim konstruirana tako da zimi ne dolazi do smrzavanja cijevima i napajalištima. iz Jednokratno ili dvokratno izvan ne napajanje valova, pogotovo staje, da širenja samo muzanego zbogmogućnosti nijehigijensko, tuberkuloze, je kad one često i toliko vode nedovoljno, zimi, uzimaju pogotovo najedkoliko im Svakako za nom, moramo zimi jepotrebno,proizvodnju mlijeka. kod načina ne pobrinuti primjerno vode, ovakvog zagrijavanje napajanja, da bi da bi krave i zato zaista samo, nego pospriječili smrzavanje, popile trebnu količinu vode. Ne smetnuti da muzara treba 35—60 s uma lismijemo tara vode da neće koliko ako voda dnevno, popiti, jojtreba, je prehladna. za

kod

znatno

muzara

ostalih

nego

za

za

se

za

a

u

u

se

nosa

u

ne

rama

se

za

a

3

1

i

s...

jeja

eko

vi

o

a

ZA

um

Stelja životinje razloga, jeneophodna prvenstveno mokraću. da zatim za a i čiste, Najbolji materijal stelju toplom stelja upije i ima visoku moć je upijanja, drugestrane, pšenična slama, jerječista, tla. plodnosti doprinosignojuvećoj iznositi svaki i S najbolje stelju higijenskog stanovišta, jegnoj prljavu taklako dobro mlijeko poprimi mirise, kojih dan, pod očistiti, jer, inače, ima vojstelji mnogo. iz

da

dva

bile

bi

na

s

a

u

u

a

Osvjetljenje mora

uzročnike

lo uništava

svijetizdašnije stajama lakše kod osim a, uočavaju bolesti, toga, svijetla skoro nečista lakše Mračna uvijek, uklanja. je, staja biti što

za

u

muzare.

Sunčano

ne-

se

čistoće, staja. barem šest da budu »suhe« treba izvršiti tako steonih Presušenje dva mjeseca. »suhe« da budu ako su bolje stanja je slabijeg gojnog tjedana,

dostaci

ih

pa

se

muzara

a

IZLOŽBA U VELIKOJ GORICI

STOČARSKA

JUBILARNA

organizirali Skupštine općina izložbe bio Ivo gradaZagreba drug greb, pokrovitelj jepredsjednik održana 19.

Izložba o. g. vec. je rujna Izložbu

stcke

Velika

su

Gorica

a

s

2

2

s

sl

s

——

Vrho-

Vrhovec, pokrovitelj

Predsjednik gradadrug

oi

Za-

izložbe

Ivo

a

i Novi

a

-_—--——

o

-

—-

područja NovogZagreba kao OOUR Podjelovali gosti kooperanti »Zagrebačke mljekare« >»Sirela«, stanica ljoprivredna Bjelovar, Konjogojska udrugaBjelovar, Zajednica općina Sisak i Veterinarska stanica Stanica Varaždin, ispitivanje proizvodnih svojstava goveda.

Izložba da bila budući bila posvećena 10 jubilarna, je je godišnjici organirada i SR ziranog uzgoju selekciji goveda Velikoj Gorici, Hrvatskoj.

42 izložbu Na bilo 20 predvedeno rasplodne DG je rasplodnih junica, i 13 rasplodnih konja.

Osim

stočara

Velike

s

Gorice

na

izložbi

Postić

Franje

i

su

su-

za

na

u

Pobjedničko zvono

Naslov

dobija

krava

krave

uzgajača

»Perla«

»šampionke«pobjedničko Stočarskog selekcijskog SR centra Hrvatske dobila krava 1711 mb.

1971. je »Perla«, kojajeoteljena kroz muznosti završne iznosi 5.052 litre. U godine.

Prosjek laktacije dvije je 5.590 litara masti iznosio drugojlaktaciji proizvela mlijeka,prosjek je odnosno vlasnik krave Postić iz La3,81%.Uzajač, »šampionke« jeFranjo i

zvono

a

zine

14.

junica,a)nagradu, »najbolja najboljih«, je junica »Javorka«. s imenom Kruno Trdić iz brojem6650, prigojnim Uzgojio juje 112. kbr.

NovogČića Velik velikim tok brojposjetilaca zanimanjem pratilo je izložbe, ocjei s Izložba stoke u proglašavanjem predvođenjem njivanje nagrađenih grla. će ostati u dobrom Gorici Velikoj dugo sjećanju.

Kod

I

kao

s

s

od

dobila

m

Stočari

mljekare« »Zagrebačke kooperanti općine Bjelovar, Bjelovar

OOUR

Velika

—;——Aa—mo

Gorica

»Sirela«,

SUVREMENA

PREHRANA

KRAVA

Proizvođači, koji mlijeko tržište, produktivnijih proizvode imaju time biti sadržavati i krma pa, pasmina, kvalitetna, potrebne vezi, tj. hranjive rudne i vitamine. tvari sij tvari, Kakva treba biti suvremena krava da prehrana produktivnijih pasmina, bi im iskoristili veću mlijeka kapacitet mogućnost proizvodnje njihov tj. proizvodnje? obrok Krmni biti izbalansiran odgovarati tj.svojimsastojcima da se, održi krava. i to, određenoj proizvodnji mlijeka, zdravlje kondicija Što je krava obroku rudnih više tvari i vitamina. muznija primati nalazimo kod ili dobre mlade lucerne djeNajviše spomenutih sastojaka paše, vrlo dobrom livadnom trava silaže s leguminozama), teline, (usmjesi sijenu. od lucerne. te sijenu To zavisi od više faktora: Ista krmiva sastavu svom po tlu, Variraju. načinu vode starosti režimu bilja, konzerviranja, spremanju tlu, gnojidbi, itd. više krava ona u se mnogo kojima Zbogtogagospodarstva proizvodi tj. i analizirati krmiva moraju davati kemijski pojedina (silažu, mlijeka sijeno dodali da bi prema muznosti obroku u osnovne po krava, krme, potrebi, dr.) krave

za

u

s

mora

sve

mora

—

a

uz

mora

u

o

u

s

i tako

koncentrat

obrok.

izbalansirali

Štoje manje muznija, surovih vlakanaca Krma mnogo organskih tvari). (balastaneprobavljivih krmna slama brzo zasiti će i tratina ili pa kravu, (prestarela sl) prisijeno, krmi veću osim miti a, sastojaka dovoljno manjukoličinu, toga, toj proizvodnju. krava Krma biti će tada trošiti u količini i ukusna, jer je većoj krma mlada zelena ili dobra dobro kao livadno bolje pr: iskoristiti, silaža, ili i sL leguminoza sijeno sijeno biti zdrava i što Krma mora probavu probaljivismije promeniti tj. ili bi se kako prolijevzačep. spriječio ja, obroku treba da Svaka krme osobito treu jepostepena, promjena zelenu krmu suhe ba obratiti kod i obratno. sa pažnju prelaza što kako Krmni obrok biti bi ekonomičan, isplatila tj. jeftiniji, veća proizvodnja mlijeka,potrošačima omogućila potrošnja. kratroškova Budući da oko 50% proizvodnje mlijeka otpada prehranu što osnovnu va, gospodarstvu,kvalitetniju potrebno jeproizvesti, voluminoznu krmu.

S tim u vezi, potrebno je jedinici površine proizvesti više što veći puno probilja hranjivih sastojaka, posebice krmnog prinos krmi rudnih Ako tvadovoljno bavljivih bjelančevina. proizvodnnoj dodati. i treba ih U svakom je krmnom obroku slučaju potrebno, ljeti ri, davati soli. i težini krave prema proizvodnji mlijeka, životinji kuhinjske zimi, da ekonomičnost ovisi Uz to proizvodnje napomenuti mlijeka jepotrebno krava muznosti i i faktorima: amortizaciji staja, prosječnoj krava, drugim i dr. mehanizaciji količini i obrok Krmni po treba, sastojcima, odgovarati proizvodnji i to za muzno laktaciju). razdoblje( mlijeka cijelo obratiti Osim pažnju prehrani životinjavrijeme potrebno je toga, bi krava nakon kako a, pripremilaslijedeću proizvodnju, teljesušenja, da hraniti je tako svu D. K. proizvodnje. ispolji mogućnost nja, krava

—

to

u

obroku

biti

mora

surovih

vlakanaca

s

—

za

nema

u

mora

—

na

ne

—

a

—

na

mora

—

se

a

na

na

samom

na

a

s

nema

u

u

o

o

—

za

se

za

za-

__———

POUČNO,

PRAKTIČNO, KORISNO

I UGODNO

poljoprivrednika naprednih SR i Hrvatsko dvodnevnu Podravskog ekskurziju Sloveniju organizirao je Kloiz 25 poljoprivrednika, Kalinovca, Zagorje.

Tom prilikom posjetilo je štra Grabrovnice Podravskog, Budančevice, Oderjana, Prugovca, Kozarevca, rukovodstvom i tvornicu »SIP« Šempetru, gdje pod ing. Đurđevca, te tvornicu i agr. ecc proizvode,vidjeli njihove LojzeLilije razgledali nekim novim koliko kratkometražnih filmova.

Tom su prilikom upoznati selu domaćim su poljoprivrednim koje kasnije susjednom strojevima, kukako rade.

Tabor i za o Riječje kombajnu mogli prakitično vidjeti, nekim kosilici i kuruz, još strojevima. rotacionoj i neke uređene neke mini moderno preureRazgledane farme, staje đene moderni krava muzara gdje Taboru, Kokarju, Založju, staje uzgoj radom ih inženjer ih vodio kmetski upoznao koji je FranjoBezošek, je SR i njom. zadruga Sloveniji kooperaciji poljoprivrednih Uz porazgledanje Slovenije, članovi, zanimljive ekskurzije, ljepota dan i i su a Dobrna, gdje prenoćili, drugi sjetili lječilište posjetili Stubičke koliko mjesta te Hrvatskog Zagorja(Krapinu, Toplice, spomenik i Matiji Gupcu njegovspomen muzej).

Kloštar PZ dok Dio troškova veći dio troškova Podravski, platila je snosili sami ekskurzije. polaznici Turković Andrija U

okviru

svog

iz

Klub

programa

Kloštra

u

su

u

ne-

sa

u

su

u

za

sa

u

s

ove

su

ne-

su

su

Podravine Poljoprivrednici Gupcu predspemenikom Matiji

vn

MnđaNNavanmna AđdđAđmavđmma vavn Naama Mom

m

m

s

>

> >

>

2

—-

2

=

3

i

=

——

—

VAŽNOST Kod

RUDNIH TVARI I VITAMINA PREHRANI KRAVA

zimske

prehrane krmnom obroku ima rudnih tvari dovoljno kod krava kojedajumnogo mlijeka.

Sadržina

krava

rudnih

tvari

često

i vitamina

se

ne

U ZIMSKOJ

obraća

dovoljno pažnje, i vitamina.

To važno jepogotovo

zavisi

da

li u

bilja, tlu raslo da li i koliko tlu bilo rudnih kojemje bilje tj. je je pojedinih ili o rudnim tvatvari,sušnoj vlažnoj godini (usušnoj godini bilje oskudijeva zrelosti više rudrima), stepenu pokošenog bilja (mlađe biljke zadržavaju nih kasno ima više surovih malo rudnih tvari), pokošeno bilje vlakanaca, tvari i te odležanosti krme ima više karobjelančevina, (sijenopočetku što tina, jestarije manje).

Dok krave hrane zelenom krmom ne rudnim tvarima i oskudijevaju vitaminima.

U te ako krave hrane mogu zimskoj prehrani manjkati tvari, kvalitetnom voluminoznom hranom.

Budući da se u ne praksi analiziraju široj krmivima to ih svaki treba davati zimpojedine hranjive tvari, slučaj skom obroku.

To nastali nedostatka rudnih nego jeftinije je gubitak zbog ne

na

samo

o

vrsti

nego

i na

u

o

a

o

u

a

se

se

u

ne

za

u

tvari.

i fosNajvažnije natrij (N), kalcij/vapno (Cl), (Ca), for krvi. Potreban kod tvorbe novih i tkiva (P).

Natrij regulira reakciju je vrlo vode u u nestašice značajan prometu životinjskom organizmu.

Zbog među rast i trija, ostalim, usporuje smanjujeiskorištenje probavljivih bjelančevina.

rudne

tvari

klor

su:

na-

se

70 GODINA ORGANIZIRANOG RADA NA UZGOJU I SELEKCIJI GOVEDA U VELIKOJ GORICI I SR HRVATSKOJ na Skupština općina Zagreb inicijativu Stočarskog centra SR Hrvatske Stočarsku izložbu 70 selekcijskog organizirali povodu rada Velike Gorice. godišnjice uzgojnogovedarstvu vrlo selekcijskog rada Proslavljajući taj jubilej značajan organiziranog unapređenju i to Velike samo Gorice i bliže već i govedarstva, okolice, cijele Hrvatske, naše pa i čitave socijalističke zajednice, potrebno jespomenuti nekoliko važi ali zato vrlo korisnijih podataka, kojiosvjetljavaju tajdug mukotrpan,

Velika

Gorica

i Novi

su

u

u

na

ne

tan

rad.

bi Nažalost,raspolažemo pisanim dokumentima, potkrijepili povirada od do jesnečinjenice uzgojnonjegovog početka današnjih dva razni dana, su režimi i česte krize svjetska jer rata, selekcijskog poljoprivredi bez sređene učinili i ostavili nas Radi svoje, dokumentacije. toganijemoguće navesti kronološki datume ili nanizati zbili važnije događaje, koji inače vrlo od ovog burnogstoljeća. početka iz i prikupljenih podataka raspoloživih No, ipak materijala može iskaza starih i ukratko se naprednih stočara, orrekonstruirati početak rada Gorici i SR unapređenju govedarstva ganiziranog Velikoj Hrvatskoj. koji

ne

u

sve

na

su

se

osnovu

na

u

9

uglavnomslijedeće govedarstvo predstavljale području ovih poi Posavska Podolac pasmina Oplemenjivanje Gulja. pasmine: Buša, tuxerskim i to gočelo je već stoljeća, najprije prošlog prvimgodinama da bi sredinom pasminom, pod pincgavskom prošlog stoljeća vedom, i simentalsko uvoziti konac govedo. počelo stoljeća da bio autohtonih govedo dobije je; pasmina cplemenjivanja Cilj i dobro rad i kombiniranih mlijeka proizvodnju svojstava podesno Hrvatske

Na

su

se

u

se

sa

a

se

za

za

—

mesa.

i vrlo

dobro

akli-

upravo svojstava govedo je više uvoziti kod matiziralo se nas, rasplodnih grla govedarske počelo to i i Takva dva neke i škole Kurila) (Josipovića veleposjeda veleposjede.

Od bila simentalaca vrlo značajna Turopolja.njih području širenje okoi Gorice Velike i stoku seljaci napredniji bogatiji kupovali rasplodnu iz lice stoljeće. još prelazu prošlog BadenGorice Velike u iz 10 stočara otišlo Koncem vijeka je prošlog čistokrvne i 1 muško 10 ženskih grlo rasplodno gdje kupili simentalaca čistokrvnih ovim Među simentalske uzgoja pionirima pasmine.

Wurttenberg, štalu I. Juro bio i Medarić r asplodnu junicu dopremio svoju koji je je ime je oni »Cvetu« su »C«). nazvali, jerjojje pedigreu počimalo (kako štali Medarića da od tada Interesantno u rasplodna grla jespomenuti te Cezar »C« slovom imena Cana,Cenka,Ciba, (Cifra, početnim dobivaju i Cukor dr.).

Car,Cvetko, vuku uvežene simentalke od da Još poriinteresantnije jenaglasiti štalu Medarića. kroz 80 kroz proteklih godinaprošla i ističe koja jeklo grla, "Time ovog proizvodna historijskog događaja značaj naglašava simentalske čistokrvne pasmine. goveda vrijednost stoke simentalske čistokrvne poJugoslaviji pasmine uzgoj Organizirani Velikoj Gorici. Simentalac pobaš čeo zahtjeve jezadovoljavao jenaprije Gorice i Velike na okolici aklimatizirao dobro vrlo se i Bjeljoprivrednika »TuGorice Velike udružuju poljoprivrednici Napredniji. regiji. lovarskoj i nabavljaju organizirano koje preko zajednicu«, marvogojsku ropoljsku i simentalaca interes za više rastao drugim uzgoj jerje plodnustoku, područjima.

Dr. rukovodstvom radila Pomenuta veleposJosipovića, jepod zajednica velei kao Dakle i komeša je Turopolje. Josipović općine plemenite jednika vrlo imao rukovodilac i kao simentalaca, širenje ulogu značajnu posjednik rukovodstvom i se na uzgajao pod njegovim njegovomveleposjedu jer množavao materijal. rasplodni čistoosniva 1906 Već udruga uzgojgoveda »Marvogojska godine slične Nakon Gorici«. simentalske krvne organizacije toga pasmine Velikoj HerŽabno te Sv. Ivan Gradiški 1908, Đurđevcu, 1907, osnivaju Novoj 10 takvih bilo 1912. osnovano itd.

Do Križevcima udruga. cegovcu, godine je »Savez 1912. osnovale iz One godine svoj udrugara Žabna inicijativu i Zatim po hrvatskih udruga osnivanje slijedi udruga« Žabnu. marvogojskih i Gorice Velike da može ali Žabna udruge reći, ipak drugimmjestima, i simentalske u pa imale na Hrvatskoj, pasmine širenje utjecaja najviše i rasadište služile kao rasplodnog kvalitetnog Jugoslaviji, jer uvijek materijala. će (nastavitse)

takvih

simentalsko

Kako

za

sve

za

na

su

—

se

su

u

na

ovo

su

u

sa

u

sva

sa

ove

su

sve

se

u

u

u

se

u

ras-

na

sve

za

raz-

za

se

u

se:

su

u

na

u

su

se

u

su

10

uzor

RASPLODNE

OPĆINE Izl. broj

174

ot.

Mlaka

Mlaka

3

— ot. Šanja, 30. 6. 1969.

II

3665

6.

504

III

IVAN

Beca,

mb.

557

I

11

ot.

4.

1973.

1

3845

IV 5

3735

18.

2

ot. 30.

1972.

1

3408

II

4038

mb.

T1

STJEPAN

ot.

VLADO IVAN

11.

1968.

3

3946

Zora,

mb.

35

6.

1964.

IV 3

3158

I

3377

1

3377

ot.

ot.

IVAN 37

25.

46

IVAN

6. 1971.

1

3487

391

I

3443

30. 6. 1969.

3

3240 4224 3825

30.

Cveta,

mb.

6.

1969.

II 3

mb.

478

II

3465

6.

1970.

2

3420

Eona,

mb.

201

I

3645

ot.

2.

3

3630

ot.

40

PREMENIC

IVAN

30/I

ŠIMO 163

BRIGLJEVIC

JOSIP

Gradići

Des.

FABEČIC Gl.

Gradići, 23. KLARIC

Gl.

Rakarje 24. KLARIC

2

Rakarje

2

51 JANKO 51

STJEPAN STJEPAN

16

26. MIRENIC

JOSIP 16

FIŠTRIC

JOSIP

18

30.

7.

466

1970.

Biserka,

mb.

ot.

1971.

3.

5.

404

3460 3

3225

Cifra,

mb.

527

II

3240

ot.

6.

1970.

2

3245

Cana,

mb.

1346

III

4210

ot.

9.

4

3700 4409

30.

6.

1970.

Bona,

mb.

1730

ot.

6.

1968.

IV 4

Šara, ot. 30. 6. 1964.

VI 4

3393

VI 4

4135

III

5010

3

4130

V

5281

5

4290

III

5225

3

4665

I

4736

1

4736

III

5499

3

4837

30.

mb.

1215

Cveta,

mb.

ot.

6.

30.

Palma,

31.

1964.

9.

mb.

ot.

5.

Cedra, 9.

1213

8. 1967.

mb.

ot.

1311

1969.

Cana, 1.

1216

mb.

Pisana, ot.

JOSIP

Rakarje

25

30.

ot. 2.

MIRENIC

Lazina

3

JANKO

Gradići, 22. FABEČIC

Rakarje

Rad.

B.

2987

ot.

Zrna,

NIKOLA

6/4

3487

IVAN 18

3074 I

REZEK

DORA

1966.

IV

402

ot.

ŽILEC

6.

260

mb.

101

Gorica,

1971.

mb.

30.

Strmec

MALEC

7.

467

3015

Cveta,

ot.

MATIJAN

mb.

Cifra, mb.

IVAN

MANDEK_

30.

Jagoda,

51

167

3420

8.

ot.

BENOVIC

mb.

Javorka,

31

DURAN

19

325

6.

Jogura,

Turopoljska

ZMESNIK

V.

27.

30.

502

3421 3845

Glavna

Veleševac

25.

mb.

3408

Vrbovo

21.

3850

I

Bukevje

20.

5

331

Obed

19.

6. 1967.

Ciba, mb.

Strmec

18.

4190

JOSIP

Strmec

17.

V

ČUNČIC

Lekneno

16.

499

66

Obrezina

15.

mb.

1969.

SLAVKO

Lukavec, 10. LAŽNJAK

14.

1966.

4286 4130

44 Čička Poljana ANTUN 9. LUKENIC

13.

mlijeka lakt. kg 4138 VI 7 3929

Mičevac

8. TOTH

12.

-

Šara, ot. 30. 6. 1965.

JANKOVIĆ

Kuče,

11.

ZAGREB

Proizvodnja mlijeka Maximalna, ukupna, prosjek

305

mb.

174

TRUMBETAŠ Velika

I NOVI

10.

30.

Runda,

STJEPAN

Velika

29.

STJEPAN

4. LACKOVIC

7.

ot.

230

Mlaka

mb.

Beca,

STJEPAN

3. LACKOVIĆ Velika

ot.

230

Mlaka

Velika

6.

Fina,

Mlaka

2. LACKOVIC

5.

GORICA

Krava

IVAN

Velika *

VELIKA

UZGAJAČ

1. KRILČIC

KRAVE

1347

1970.

mb.

4.

Gizdava,

1881

1974.

mb.

ot. 1. 5. 1970.

1641

4410 3076 3790

masti

kg 152 3,62 142 3,61 3,72. 156 3,70142 165 3,84.

158 3,80 141 3,80 131 3,80 3,70. 142 142 3,70 136 3,64.

124 3,64.

128 3,14.

3,14. 128 159 3,93 154 3,90 3,10116 111 3,68 127 3,76 127 3,16 112 3,64.

109 3,65 129 3,69 129 3,69 124 3,60 118 3,60 154 3,64.

128 3,60 3,10129 3,70126 135 3,10.

134 3,10 128 3,65 117 3,63 119 3,63 120 3,64.

156 3,70 3,14. 138 169 3,83 169 3,83 127 3,14.

116 3,76.

135 3,74.

143 3,76 186 3,71.

154 3,72.

196 3,71 160 3,73.

193 3,70.

1143 3,70 176 3,65.

3,65. 176 3,80 209 180 3,80

11

Izl. broj 28.

IVAN

Lazina 29.

FIŠTRIC

IVAN 17

POSTIC

STJEPAN

Lazina 31.

13

POSTIC Lazina

32.

POSTIC

STJEPAN

33.

POSTIC

FRANJO

Lazina 34.

14

POSTIC

FRANJO

Lazina 35.

POSTIC

36.

37.

38.

RUDOLF

39.

TOMO

Ježdovac

102

BIŠKUPIC

40.

42.

Mlaka

43 NIKOLA

Mlaka

43 DRAGO

NOVOSEL Gor.

56 DRAGO

NOVOSEL Desinec

ot.

4.

Gor.

Pirka,

mb.

1. 5.

mb.

ot.

4.

4600

II

4872

3

4496

1143

VIII 8

5590

1964.

4360

Perla, mb.

1711

II

5590

21.

1971.

2

5052

I

4740

1

4740

4

3225 2716

I

2897

1

2972

IV 3

3763

IV

3862

11.

mb.

4.

8.

1823

1973.

mb.

Dunava, 29.

328

IV

1968.

5.

Ruda,

56

22.

582

mb.

399

3.

1969.

ot.

5.

1969.

4

3420

Lisa,

mb.

548

I

2786

ot.

8.

1971.

2 II

2645 3970

2

3995

IV 3

4648

12.

9.

mb.

Zdenka,

158

15.

12.

1970.

Minka,

mb.

194

ot.

3.

ot.

10.

1968.

Mlaka

TRUMBETAŠ Mlaka

TRUMBETAŠ Mlaka

Velika

4, TRUMBETAŠ

Mlaka

Velika

VELIKA

ta.

174

JURAJ

prip. 20. 12. 1975.

Beba, pb. 2390

26

ot.

JURAJ

prip. 18. 3. 1976.

Bira, pb. 2410

26

ot.

IVAN

prip. 8. 7. 1976.

Biba, pb. 2401

11

ot.

pb.

23.

Mićevac 6. ČUNČIC

Kuče,

12.

3.

18.

3.

JOSIP

25.

5. 1975.

prip. 22.

%

kg

Majka

3665

3,80

184

Hero

mast

Otac

497

Šanja

504

III

4685

3,60

168

Hero

497

IV

4922

3,60

178

Halt

3703

I

3634

3,70

134

7.

Biserka

278

_Beca

2917

Modus

557

1976.

pb. 2382

ot.

Mlij. kg

1975.

prip. 15. 3. 1976.

Cica, pb. 6885 171

majke

1974.

66

Glavna

II

proizvodnja

1975.

7. 4.

11.

2392

Šareka, ot. 12. 11. 1974.

SLAVKO

3757

GORICA

lak.

Junica

prip.

5. JANKOVIĆ

189 3,80 143 3,19 145 3,75.

3,14. 142 227 3,13 3,711. 176 3,92. 199 3,73172 183 3,75 3,13118 216 3,81 164 3,75 216 3,81 3,78191 188 3,97 188 3,97 3,78. 122 102 3,69 3,72108 3,73111 138 3,66 138 3,12.

141 3,65.

3,71. 127 104 3,73.

98 3,70 144 3,62.

148 3,68 161 3,46 137 3,67

JUNICE

Šenka, ot. 5.. 1. 1975.

STJEPAN

3698

mb.

427

kg

*

Jablanka,

UZGAJAČ

Velika

12

5

Max.

Velika

3.

5379

1970.

Perka,

Izl.

2.

III

1332

%/

6081 4756

1968.

masti

3756

8

1222

4.

OPĆINE

1. LACKOVIĆ

3800

VIII

1167

RASPLODNE

broj

2

1965.

22.

ot.

NIKOLA

Desinec

mb.

24.

3900

1970.

Zorka, 22.

I

Šara, ot. 1. 3. 1972.

43

BIŠKUPIC Mala

41.

Mlaka

14.

IV 5

4753

1376

mb.

NIKOLA

BIŠKUPIC Mala

7.

ot.

208

ČERKEZ

Mala

ot.

ot.

14

Stupnik

mb.

Zvezda,

FRANJO

HORVAT

30.

Djana,

ot.

14

Lazina

1965.

«ot.

13

Lazina

6.

ot.

13

mlijeka Jakt. kg

1151

Pliva, mb.

STJEPAN

-

Lisa, mb. ot.

17

Lazina 30.

Krava

UZGAJAČ

FIŠTRIC

mlijeka Proizvodnja prosjek Maximalna, ukupna,

1976.

IV

3735

3,64

136

President 3701

Šara

:

II

3776

3,71

139

325

Dukat

3751

Cveta

320

Max.

Izl.

broj

lak.

UZGAJAČ

koe orao T. STANILOVIĆ STANKO 2497 Zeka, pb. = T. 16 ot.

epova

Lukavec,

20.

2.

tac.

Mlij. kg

VII

3187

proizvodnja mast

majke

Otac

*? %

kg

Majka

3,63

104

Regrut

CAC. tjCce Joa KoEDVaj KaBensa

1975.

Zora

3777 176

prip. 30. 4. 1976.

8. LIČKO

Sop

STJEPAN

Zora,

25

ot.

pb.

5. 2.

5778

VI

3384

3,68

124

1975.

Signal

511

Zdenka

217

prip. 5. 7. 1976.

9. LIČKO

Sop

STJEPAN 25

Bona,

pb.

ot.

2.

7.

5779

IV

4026

3,10. 148

1975.

Hero

497

Beba

218

Polet

3647

Lasta

528

Profit

3700

Bona

1730

prip. 23. 6. 1976. ŠIMO

10. MALEC

Veleševac

163

Lenka,

pb. 5769

ot.

1. 1975.

16.

I

3260

3,64.

119

prip. 4. 5. 1976.

11. ŽILEC

Beba,

DORA

Gradići

Des.

3

ot.

pb. 6643

5. 3.

IV

4409

3,83

169

1975.

prip. 30. 5. 1976.

12. FABEČIC

JANKO

Gradići,

Gl.

51

Šojka, ot. 6. 12. 1974.

pb. 6523

prip. 21.

13.

PLEPELIC Pleso

JURAJ

85

2.

3393

3,14. 127

3777 Regrut Šara 1215

3826

3,81

Hero

1976.

Vuga,

pb. 6576

ot.

1.

7.

VI

I

146

1975.

497

Vilma

1790

Modus

2917

prip. 24. 2. 1976.

14.

PLEPELIC Pleso

JURAJ

85

Beba,

pb. 6624

ot.

2. 1975.

12.

III

4260

3,75

160

Bona

1396

prip. 5. 7. 1976.

15.

KLARIĆ

STJEPAN

Rakarje

2

Perga, pb. ot.

6684

vV

5281

3,11

196

11. 4. 1975.

Patent

3699

Pisana

1213

prip. 19. 5. 1976.

16.

MIRENIC

JOSIP

Rakarje

16

Cifra, pb. 6656 ot.

19.

3.

III

5288

3,12. 197

Regrut Cana 1347

I

4220

3,86. 163

Patent

3699

Zarna

1797

1975.

3777

prip. 17. 4. 1976.

17.

POSTIC

STJEPAN

Lazina

13

Zeka, ot.

pb.

20.

6657

3. 1975.

prip. 8. 5. 1976.

18.

POSTIĆ

STJEPAN

Lazina

13

19. TRDICĆ

Novo

KRUNO

Čiće

112

Puba,

pb.

6681

ot.

4.

1975.

10.

prip. 17.

4.

Javorka,

pb. 6650

ot.

14.

3.

II

4872

3,15

183

Pirka

CVETKOVIĆ Lukavec

MIRKO

T.

25

1975.

Cana,

pb. 2489

ot.

10.

10.

3777 1332

1976.

VIII

4840

3,75. 181

prip. 4. 3. 1976.

20.

Regrut

1974.

II

3687

3,64

128

Patent

3699

Jagoda

1010

Purger

834

Cveta

210

prip. 21. 3. 1976. _L____/—_.>

13

=

KA Zena

dom i a

| NJENA

KVALITETA VODE

VAŽNOST

potrebni koji prijeko (zrak hrana), kolita i od dijelom većim se (66%/o) sastojivode, tijelo rad i život normalan tkivima i našim čina vode pojeomogućava organima svaki odrastao i dinih organa g ubi čovjek z drav, Međutim, organizma. čitavog kroz iz tekućine litre i četvrt dan svog (do bubrege po 2 gubi Najviše tijela. litre kožu kroz kroz litre i pola pa (prosječno probavni aparat, četvrt), jedne redovito količina Ta mora 400 i kroz grama dan). pluća(oko dan) tekufunkcionirati. normalno da svi uzmognu Izgubljenu nađoknađivati, organi ili nekom vodom i ćinu piće dijelom najčešćenajvećim nadoknađujemo alkoholna voćni tekućinom dijepića), sokovi, čaj, (mlijeko, kava, drugom tekućine. količinu ili veću koje lom živežnim manju imaju namirnicama, itd. oko kruhu oko 90% biti i do može voću Tako 38% u 70%, vode, nakon se hrani presuhe tvari u i razgradnje najvećim dijelom našoj Napokon dobiva dana nekoliko vodu. Ako počinje tekućine, dovoljno čovjek tvaraju desetinu ako za tekućine pa u jednu padne opadati, tijelu postepeno postotak koliko 5 iznosi oko kod odrasla količine tijelo litara, čovjeka (što ukupne zdravdolazi do 2 do 3 za može teškog dana), izgubiti najnepovoljnijim uvjetima oko 10 ako neizbježno litara) (prosječno petinu jednu izgubi oštećenja, stvenog i u neki Zato mogu smrt. preko mjesec živjeti gladovanju umjetnici nastupa svakom ali štetu veliku hrane ikakove dana bez slučaju zdravlja), (sigurno tekučine. količinu stanovitu uzimati dana morajusvakog vode veće količine život mnogo normalan treba danas čovjek Međutim, količinu život.

Tu za od ovog nije goli potreban k oji je minimuma, fiziološkog ove to učinili kod što kao tako minimalne, odrediti, jednostavno moguće litara više 10 do 100 od kreće raznim zavisi o ta količina i faktorima, jer života vode i količini o će zavisit redu dan. U prvom uvjetima raspoloživoj (standardu).

Koliko vode. sadrži i mnogo tako što Kao životinjski organizam ljudski, krme. vrsti i načinu vrsti zavisi treba životinje, držanja vode, i kod vode treba Osim pranje u ređaja, krme, pripreme napajanje kravu odraslu računa i pa se (konja, životinju opreme krupnu jednu staje, dan.

1 vode 75—100 ili krmaču s odojcima) i količina vode važna samo stanovišta nego nije Međutim, higijenskog ličnu služi onu naročito to potrebu piće, vodu, koja kakvoća, vrijedi je iluzorna tako npr. i mlijeka, pasterizacija industriji, prehrambenoj ljudi bilo inficira ako zagađenom isprano ponovno doticaju suđem,kojeje i razne vode mogu vodom. pogreške mljepojaviti zagađene Zbogupotrebe količine Ako ćnih higijenske ispravne dovoljne mogućeosigurati proizvoda. nije za nekada drugoj jedno piće, vodoopskrbi, dvostrukoj vode,pribjegava bilo iz se velika tome Samo svrhe. i slične jer opasnost, krije industrijske to može kadšto može voda i upotrijebiti piće, neispravna razloga kojih bude da Zato bude da za opasno. vodoopskrba jedna probitačno, je zdravlje vodu. i ta da ispravnu biti dajehigijenski i okusa. bez mirisa voda Mutčista, bistra, Higijenski ispravna ili od različitih otopljenih i okus miris organskih suspendiranih potječu noća, i

tri elementa

jejedan života. Naše održavanje od

Voda

za

su

u

se

na

na

za

a

sve

u

u

mesu

ne

u

u

a

u

na

za

smo

se

a

o

na

o

o

on

za

za

na

na

s

za

za

a

u

sa

u

se

se

za

se

u

se

za

mora

14

a

anorganskih tvari, neukusnom, zdravlje i dr. tvari obično opasna. mangan Olovo, željezo, vodu, truju organske donose vodu i žive klice zaraznih voda takva pa bakterijedruge bolesti, bolesti. i izvor zaraznih postaje prenosnik Odnosno Ako vode treba dosta kalojetemperatura niska, čovjek, životinja do vode tako npr. kad rija zagrijavanje tjelesne temperature, govedo popije 60 1 vođe od 15'C će 1440 da ju 39Y%C,. kalorija, zagrije potrošit U kolika tako vode, prehrambenoj industriji nijesvjedeno jetemperatura da što niža služi npr. bolje je, je vode, koja hlađenje temperatura mlijeka sabiralištu ili inače treba više vode hlađenje 1 litre mlijeka mljekari, (za sabiralištu obično 2—3 1 vode.

U centralnim mlijeka mlijeka potrebno je konzumnim 11 i do 30 1 mljekarama mlijeka potroši vode).

Voda biti tvrda može ili meka.

I i ako jedna drugajehigijenski dobra, inače nedostataka. nema higijenskih vodom bolesti kao zarazne prenose Zagađenom najčešće crijevne trbušni i razni Takvu vodu treba zato tifus, dizenterija proljevi. prethodno dezinficirati. Ako voda i po okoline po izgledu izgledu je vodenog ili utvrđeno a nemamo objekta zagađena, drugemogućnosti sumnjiva jepak da Prokuhana voda neukusna dezinfekcije, dovoljno je je prokuhamo. je takvu Zato vodu voćnim limuna ili piće. miješamo sokovima, dodajemo njoj zakuhamo čaj. Ako kakav ništa možemo tako lagani slično, pomoći da vodu iz suda sud ili da mućkamo. prelijevamo je dezinficiramo vodu da kakav klorni Kemijski tako, jojdodajemo najčešće klorni kreč. mala žlica 1000 litara vode. npr.

Dovoljna jejedna preparat, Klor količini vode i čitavu koliu prelije najprije otopi maloj potom vode.

Ako voda treba ili nešto mutna više kreča. činu tvrda, klornog je Isto ako treba pa tako, preparat nije potpuno svjež jeklordjelomično ishlapio, više Praktično da li upotrijebitidezinficijensa. provjeravamo, jedezinfekcija mirisom i okusom.

Ako sata nakon izvršene dezinfekuspješno izvršena, pola miris klora inače treba dodati malo cije osjećamo dezinfekcija jeuspjela, još kreča. Ima sredstava i ali ta dolazi drugih dezinfekciju vode, praktično obzir privatnu upotrebu.

Da bakteriološka čistoća vode treba dostaviti 200 grama vode provjeri zatvorena Ljeti sterilnoj tj. prokuhanoj bočici, kojaje prokuhanim čepom. treba slati vodu što ako to treba držati da prije, nije moguće, je Jedu, tako ako voda U bakteriološkom zagađena. spriječi bakterijavodi, je razvoj da li ima Vodi To su tzv. koli se ispituje, labcratoriju bakterija. bakterije, žive kao klice Ako i neopasne koje crijevima svakogčovjekaživotinje. njih onda da ta voda ima to izmetinama.

Ako nađemo, znači, vodoopskrbni izmetine to kliconoše ili bolesnika, doobjek: (obično dospiju je bunar) nekog će i klice tih bolesti. nađu spjet nju Vodoopskrbni objekt,kojem koli bakterije treba stručno svakako i urediti ako dezinficirati, okolinu, je izvor tamo Samo bi ako klorom zagađenja. dezinfekcija koristila,ostavimo, da i Ako iz okoline vodu dalje zagađuje. kemijska dezinfekcija nije m oguća, treba iz Ako ni to dok vode, isključiti upotrebe. nije moguće, jer druge vodu to Treba naročito da voda omogući, prokuhavati. istaknuti, je kod baš što kod vodozaraza, nas najčešći prenosnik crijevnih zato, naročito skroz objekti, opskrbni bunari, najčešće nehigijenski.

Prim. dr Nežić Eugen ili

a

to

čini

vodu

ali može

a

biti

za

razne

u

za

na

za

u

u

se

na

razne

se

nam

svom

za

s

u

nema

se

u

na

se

u

sve

veoma

za

u

ne

za

se

u

a

na

se

u

u

“

u

vezu

u

sa

u

zarazne

u

.

se

a

ne

se

nema

ne

se

moramo

nas

su

15

m

nm

nn

m

>

A

NEE

SREDSTVO ZA STROJNO PRANJE MLJEKARSKIH ALU-KANTI u p rskanja strojevima postupak pranjasistemom SASTAV | OSOBINE u vodi. sredstvo, lako Izrađen jako alkalno topivo praškasto, BIS-SX- je na površinski aktivnih fosfata supstanci. polimernih soli, i alkalnih bazi je 5240 zaugrađeni inhibitori omogućavajupostizanje alkaliteta, Unatočvisokog korozione zaštite. dovoljavajuće 12 cca otopine je 1%pH vrijednost tne PODRUČJE PRIMJENE za se prskaAlumljekarskih sistemom pranje primjenjuje BIS-SXu nja kanti 5240 strojevima NAČIN PRIMJENE za kupelji pranje: Koncentracija od 0,75— Doziranje 1,5%o BIS-a-SXna kg 100 | vode. od 0,75—5240: PRANJE. ZA KUPELJI REGENERACIJA 1,5 pa u se kupelji, je potrebno BIS-a-SXTokom radasmanjuje sadržaj za nove dodatak sredstva.

Potrebni količine dodatkom kupelj, regenerirati 5240 uz sa se se HCI. intitrira0,1N da 10 ml kupelji odredi tako, regeneraciju na se a trokutu titracionom HCI, utrošku zatim metilorange, dikator prema 1 se na da dodati m? kupelji BIS-a-SX- kojujepotrebno količina očita ponovo koncentracija. željena dobije 5240, BIS-SX- jejakoalkalan. trebaju n ositi kupelji, regeneracije i p rilikom pripreme 5240 Radnici PAŽNJA! gumene čizmei radnoodijelo. rukavice, naočale, zaštitne s kožom,povrijeđeno U slučaju kontakt dođe da BIS-5Xna sva(vidi vode količinom trebaisprati većom uputstvo mjesto 5240 kom pakovanju).

za

u

=FRzle

NVS

CIN ILI: TITE br.

Gupca 2 Matije Osijek, ul.

54000 (054) telex 123 28 51-622 telefon -

UREDNIČKI ODBOR Uređuje Kaštelan urednik: i odgovorni Glavni dipl inž. Dinko i uredništvo: SRH. Zagreb, radnika Uprava i izdavač: Udruženje mljekarskih Vlasnik NIŠP-a »Vjesnik«, Zagreb 440-476. telefon TMG, Tisak, OOUR Ilica d. 4.— Mjesečna pretplata za privredne organizacije i ustanove proizvođače mlijeka d 2.— a za

31/III,

16