Mljekarski list 10-1976

STOČARSKA

SLAVONSKOM IZLOŽBA U

BRODU

Agrokombinata skupštine, organizaciji pokroviteljstvom Općinske sto3. održana Slavonski stanice i Veterinarske listopada je Brod, »Jasinje« Pod

a

izložba

čarska

Slavonskom

u

u

Brodu.

godine listopada godina jerje Eto, izložba bila II nakon izložbi rata, prva nekoliko i kojoj je je svjetskog nekoliko stočarstvo bilo susjednih općina. zastupljeno nisu trastoke izložbe Posavini rečeno ili U Brodskoj Slavonijibolje to od razliku malo ih dicija i dosad gdje je Hrvatske, sjeverne održano, je zadokonstatirati možemo Zato stočara. posao ipak tamošnjih uobičajen Brodu Slavonskom punu izložba u da pokazala voljstvom je ovogodišnja izložbama ovom redovnim i kao održavanja, potrebu opravdanost njenog regionu. nakon

48

izložba

prva

1928.

3.

odžana

na

ovo

<

u

za

sa

u

za

bee

Rade

Ing

sekretar

republički Pavlović, tradicionalno šampionsko

zvono

za

šumarstvo, i poljoprivredu izložbi kravi najboljoj

predaje

na

Đako-

Gradiška, zastupljene općine: ovogodišnjoj 49 45 bilo izložbi tako Slav. i pa krava, vo, Slav. Požega, Županja Brod, je izložbu je interes Koliki komada 19 i bređih najjunadi. rasplodne junica komeđu 5.000 izložbu da posjetilaca, preko posjetilo podatak je bolje govori i kao da stočarski blo njihovo prisustvo je stručnjaka.

Sigurno mnoigo jimaje red da unaizložene stoke neosporno kvalitetu je pokazale izjave njihove da znati Moramo išao osjeumjetno pravim putem. pređenju govedarstva rada rezultat da i 22 već ovom na toga godine provodi području menjivanje izložbi

Na

bile

Nova

su

na

za

na

o

se

Bik

»Sender u

bikova Centra jedanod najboljih za umjetno o sjemenjivanje Slav. Brodu izazvao jeoduševljenje prisutnih gledalaca 76«

pasminska koji učinjeni popraviizmjeni najbolje govori naporima imali kada tako davno tome naših struktura ovim krajevigoveda.

Nije da malom i sa križanu ma malubušu proizvodnjom, mnogimpasminama Posebno 5.000 litara krave matične danas ohrabrenje mlijeka. dajupreko kvavisoko bređih nabavku zainteresiranost je radu ovom poljoprivrednika 15 bređih izložbi odmah Tako litetnih koje junica, prodano junica. je da

su

o

i

se

u

smo

a

sa

u

za

su

na

izložili PIK

i PIK

Vinkovci

Đakovo.

takvog popravlja fond, krajevima taj svakako Jer za izložbama. odraziti da će i rada je slijedećim sigurno Slastočarima krava od izložbenih da prva nagradajepripala pozdravitije Broda. vonskog da »Dukal« odluka izazvala Posebno poduzeća jezadovoljstvo mljekarskog svog p odručja. otkupnog teladi, rasplodne proizvođače najbolje nagradi korisna neobično bi ova izložbi ovakvih Interes pa velik, je održavanje za trebala Slavonije, jer tradicionalna, područje postati manifestacija kvalitetno Govedarstvo to svakako kvalitet jer postaje garantira. goveda krava iako svakodnevno količine lagano broj povećavaju, mlijeka »Dukao Osim poduzeće mljekarsko nagradu, daje koju p remija, njuje. toga, stimulans kat« proizvodnju povećanu sigurno je proizvođačima, najboljim bređih kvalitetnih novih kao i junica. mlijeka, odgoj Josip Ljubešić Ing Na

način

se

u

stočni

ovim

rezultati

a

na

se

sa

za

ovo

se

sma-

se

za

27. GODIŠNJA STOČARSKU

ODRŽANA

koncem

kolovoza

SKUPŠTINA UDRUŽENJA PROIZVODNJU

ZA :

konferencija evropska i hranidbi plodsimpozij jeposebni

održana

27

za

sto-

je održan Tim čarsku proizvodnju. povodom nosti mlječnih krava. radila po sekcijama. je Konferencija iz: referate članica desetaka Više genetike podnijelo je zemalja eksperata metode stočarske i ocjenjivanja proizvodnje; svinjogojstvu; govedarstvu itd. i hranidbe bikova selekcije njege zdravlja; mlječnih pasmina; izložba ovaca, učesnike Za goveda, jeprigodna organizirana konferencije od Ziiricha. nedaleko Dielsdorfu koza i u konja simentalske bikovskih 10 krava Predvedeno Prosječna pasmine. majki je standardne 305 dana iznosi laktacije. k g 5.937 proizvodnja bikova.

10 kćeri i četiri Predvedene po Prosječna pojedinih kolekcije iznosi 4.748 su tih bikova kćeri prvu kg laktaciju zaključile koje proizvodnja standardne 305 dana u laktacije. mlijeka simentalkrižane tri tri Također po i predvedene kolekcije prvotelke holsteina.

75% krvi 50%/ i sa holstein ske sa po 25%, pasminom pasmine hostein križanih simentalske pasminom pasmine prvotelki Proizvodnja 2 iznosila je: 5.743 holsteina 25% kg 6.096 holsteina 50% kg U

Ziirichu

o

|

u

“

u

su

su

sa

—

—

75%

holsteina

kg mlijeka 305 dana u standardne laktacije.

10 krava bravunvieh imade Kolekcija propasmine prosječnu laktacijsku od 305 dana 6.407 izvodnju laktacije, kg,gdjejeminimalna proizvodnja iznosila 4.727 maksimalna 1 laktajednuprvotelku kg kravu, četvrtoj 9.367 ciji, kg.

Izložene i 4 10 kćeri od bikova braunvieh po kolekcije pasmine čije nisu laktacije zaključene.

Izloženo i nekoliko tovnih simentalske i braunvieh je kolekcija goveda i križanaca i pasmine njihovih charolais, limonium,piemontesa pasminom. i 4 su Organizirane ekskurzije uglavnom planinske Švicarske predjele i koza. ovaca S. B. uzgojnih predjela goveda, —

6.969

za

a

za

u

sI

su

sa

u

STOČARSKA U

Glini

IZLOŽBA U GLINI

stočarska je rujna uspješna regionalna stoku stočari Dvor izložba, kojoj izložili svoju područja općina i Sisak.

Uni,Glina, Kostajnica, Novska, Petrinja na

11.

o.

g. održana

vrlo

su

II.

s

Dušan

Mirilović

iz

Sjeverovca

na

izložbe

domaćin

općinaSisak, je Zajednica Pokrovitelj i izložbu bile su Glina. temeljite. dugotrajne Pripreme općine Skupština radnika i stočara Velik je prisustvovao društvenostručnjaka, broj želilo izložbom stočarskom Ovom izložbi. prikapolitičkih regionalnom drugom ovoj naročito kroz stočarstvu zati što razdoblju rad, dosadašnji jepostignuto iznosi I. i II. između godine. dvije izložbe, koje Regionalne i da odmah Treba tovnoj vidljivrasplodnoj napretka izjavitijeuspjeh To velikom kod stočarstvo najporastu. proizvođača zanimanje stoci, i hladkiša smetala vrlo velikom nije kojima posjetilaca posjetu bolje govori toliki bio izložbeni brojposjetilaca. prostor jepremalen noća, došli iz svih đaka istaći i veliki "Treba područja krajeva koji posjet bilo ih Prema nastavnicima. je procjeni prvoj svojim predvođeni Zajednice, »Lesladoleda Tvornica i »Dukat« 1.000. Za oko poduzeće njih mljekarsko i sladoled. do« napitke omiljene pripremili 136 14 58 rasplodnih bilo 70 Izloženo bikova, junica, rasplodnih krava, je bila tovna i 17 ovaca.

26 »Vajde«. junad Zapažena j e svinja, konja krava izložbe Između proglašena je »šampionkom« krava, mnogobrojnih iz Marko stočar Vlasnik 1966. g.

Borojević »Zora«, mb. 41, jepoznati oteljena S. O. Borojevića, Kostajnica.

5.409 8 sada do otelila »Zora« Krava proizvela laktaciji 6teladi, je iznosi 4.206 litara.

7 kroz litara laktacija mlijeka proizvodnje oj Prosjek mlijeka. izložbe

bila

a

za

se

u

a

u

u

u

za

a

o

za

a

su

su

a

Velik

u

izložbi

Stočarskoj brojposjetilaca na

u

Glini

Sve

su

to

pokazatelji koji opravdano izgled donose, vanjski i centra zvono »šampion«pobjedničko Stočarskog selekcijskog

odlični

krave,

naziv

SR.

Hrvatske.

sasvim

uz

'

Velik

napredak uzgoju rasplodnih zapaziti. kakvoće bilo biti mogu grla pogledu izjednačena kojimuzgojemdrugog To dobar i dosadašpodručja. je stočarskoj nagovještaj službi, priznanje rad. nji Mirilović iz bile Dušan su Zapažene junice kojeje uzgojio Sjeverovca.

39.

On Jasnu i Jelenku izložio Plemenku pb.250, pb.256, pb. je Veliko izloženi Posavina bila posjetilaca pobudili zanimanje konji. je Stručnim radom vrlo mnogo, to dugogodišnji proizvođač konja. postiglo izložbi. Premda svakodnevno se također, samoj zapazilo, njihov broj i može tako brzo prema ljubav smanjuje, njima njihovom uzgoju izgubiti. bio velik olakšao svakodnevni Konjjedugogodina pomoćnik proizvođaču, vukao kola i i danas određen rad, plugove, predstavlja prihod gospodarstvu. junica

u

u

mogao

odmah

se

Ta

s

a

—

za

—

—

su

se

se

a

na

ne

se

mu

a

SJEVEROVAC To

selo

može

KRAJ SUNJE imati

čarski

naziv

i

»Sto-

Sjeverac«, jer koja stoku.

Sve rasplodnu uzgaja je radom Jove Mirilovipočelo omiljenog ća. Nabavio i jerasplodne junice rad stočarski počeodugogodišnji Za uzgojurasplodnih goveda. njim krenuli i ostali Dušan Miriseljani.

Petar i dr. Treba spolović, Dragović menuti da Petar I. Reje Dragović izložbi dobio prgionalnoj stočarskoj kravu vu nazivom nagradu svoju »šampionka«.

Znatan i bibrojrasplodnih junica kova iz druprodanje Sjeverovca Sa stokom sela svi ga područja. tog to veliko zadovoljni, je priznaOni nisu tom stali radu nje. i nego obnavljaju uzgoja svojegosGrade nove za muzapodarstvo. staje da i tako re, tovilišta dozvoljavaju Kada uskoro i ih vrijeme »pregazi«. rad će biti udruže još svoj Sjeverovac poznatiji. kuće

nema

ne

za-

za-

na

su

na

za

s

na

su

a

samo

na

ne

DragojevićSjeverovca iz

76«

IZLOŽBA STOKE »ĐURĐEVAC

4

je konferencije općinske pokroviteljstvom Fond izložba stoke.

13 1976.

11. i 12.

Organizirali ju godne regionalna Fond rujna izložbe Pristočarske i S. O. Đurđevac poljoprivrede unapređenje komore vredne Bjelovar. regije DaČazma, stočari s su Bjelovar, Đurđevac, općina područja Sudjelovali i Virovitica Grubišno Pakrac, ruvar, Križevci, Koprivnica, polje, Garešnica, Vrbovec. dana dana. dva morala izložba Prvog trajati je stoke, broja velikog Radi dana bi da stoke izvršile su pobjedniproglasili drugog ocjenjivanje komisije i stoke u proradi rad bio ke. To izgledu rasplodne izjednačenosti nije lagan izvodnim svojstvima. krava izložbe krava 113 Od je proglašena šampionkom rasplodnih ukupno iz Pavičić Milan vlasnik i 1970 mb. je Uzgajač godine. oteljena 400, »Dunja« 5 otelila Krava kod p roiznajvećom teladi, je »Dunja«, Žavnica Hagnja.

43, izčetiri kroz laktacije mlječnosti prosjek 6116, vodnjommlijeka lakticji masti. nosi 5351 litara mlijeka4,02%mlječne »Elta« 3139 dobila Ia Kod Franje uzgajača p b. junica je junica nagradu Đurđevac

SSRN

Pod

održana su

za

za

:

s

a

u

s

Veličana

iz Babotoka.

Stočari

a

A_z

o

lim

o

m

m

m

o

=

na

-

izložbi

SELEKCIJSKIRAD U GOVEDARSTVU U OPĆINI BJELOVAR

UZGOJNO :

počinje godine, Novoj zadruge Marvogojske Osnavanjem i kao Ta rad kontrolirani uvezenog goveda. zadruga, simentalskog uzgoju i istovremeno zadatak ostale imale utjecaj simentalca, uzgojčistokrvnog i pasmikvalitetniju goveda plementiju domaćegautohotnog pretapanje rata, i prvog određene Nakon tokuneposredno poslije svjetskog stagnacije, 1927 kao niza do dolazi okolici i prmijer, zadruga, osnivanja Bjelovaru Gudovcu i 1928 u Predavcu, drugdje.

Mostima, Donjim Bjelovaru, godine da to IV Sve uzgajivači znači, kategorije, zadruge zadruge istom nad i da stoku čistokrvnu provodila uzgajali zadruge članovi, 1931 od stoke članova i iskazu Prema muznosti. kontrola godine zapisima krave i 2 143 čistokrvne 73 domaćinstva Rači, čistokrvna uzgajala Novoj izlažu Stočari simentalske bika afirmacije bjelovarskog krajaželjni pasmine. izloženim 9 i 10. 09. 1933. postižu Zagrebu, gdje godine grla rasplodna uspjeh. zapažen grlima i kao uvofonda Obnova uništeno. rata 'Tokom plotkinja, govedarstvo je rata. završetku odmah zahvata novih po svjetskog drugog uslijedilo je đenje 1948. gozahvata Jedan od osjemenjivanja umjetnog značajnijih jeuvođenje Koncem zahvatima. gorada kao i nastavak pedesetih selekcijskim dine, i rad rad dina Poljozadruge nastavljaju čiji zadruga, Marvogojskih je prestao Kotarska održana stanica. U tom PoljoprivredBjelovaru periodu privredna razvitak da zadatak imala 09.

18—20. od izložba prikaže 1955, kojaje nakon deset kotara oslobođenja. godina prvih bjelovarskog poljoprivrede kako kvalitetna vrlo da Poznato stoka, uzgaja kraju bjelovarskom je, o što i tako govore rasplodnog prometu brojke najbolje rasplod, klanje krava i 1.517 1958.

Na tih godine junica prodano je materijalagodina. primjer iztom da smo i možemo naše periodu pohvaliti zemlje, krajeve vozili junice Bugasku. rasplodne su dvadeset zahvatima Rad obavljalu godina proteklih selekcijskim službe momenta do razne Poljoprivredselekcijske pri objedinjavanja službe, stanici. kompletraspolaže B jelovar općina činjenici, Zahvaljujući toj noj sta1965.

P oljoprivredna godine podataka, selekcijskih dokumentacijom 320% metodi »B« »A« i kontrolu po nica svojstava proizvodnih organizira 46% 1966 5.971 ili kod povećava broj godine t aj grla, općine plotkinja krave kod metodi »B« po 8.944 ili kod 9,692 mliječnost Kontrolirajući grla.

2.589 litara da ona ustanovili u razdoblju mlijeka smo, laktaciji cijeloj je 3.506 bila 1975. krava matičnih 1967—1971. kg. godine je mliječnost godina, laktaciji. mlijeka standardnoj velike kontrolom dobivamo Podatke mogućnosti pokazuju plotkinja, koje Tako i simentalca primjer je mlijeka proizvodnji našegdomaćeg i to: Svilenka naše tri krave 1975. da općine godine spomenuti, vrijedno 811 Beba mb. i 7.088 PR. 845 mb.

Javorka 7.098 NR: 2091 mb. kg. proizvela kg. tri zauzele takve kao i prva 6.965 KP. laktaciji kg .mlijekastandardnoj sektoru muzara listi Hrvatskoj rang privatnom najboljih mjesta radom Kontinuiranim uzgojnog provođenjem zahvatima, selekcijskim stanica »SIRELA« Hrvatske SR Poljoprivredna Bjeloprograma uključila ratarske i stočarske Bjelovar. općini var proizvodnje unapređenja akciju dipl. ing MajhenBožidar, Rači

u

prve

1914.

na

a

su

u

na

u

nu.

na

u

u

su

a

su

osnovne

se

—

u

u

su

sa

u

na

u

a

na

u

se

za

za

u

u

sve

u

se

a

u

u

na

s

nom

na

na

se

a

u

a

u

na

mesa.

u

sa

su

*

u

u

na

na

na

se

u

na

.

KALENDAR

mH

ki kr

siječnja 8. siječnja 15. siječnja 22. siječnja 29. siječnja 5. veljače 12. veljače 19. veljače 26. veljače 5. ožujka 1.

12. ožujka

ožujka 26. ožujka 2. travnja 9. travnja 16. travnja 23. travnja 30. travnja 7 .svibnja 14. svibnja 21. svibnja 28. svibnja 4. lipnja 11. lipnja 16. lipnja 23. lipnja 30. lipnja 19.

6. kolovoza 18. kolovoza 25.

kolovoza

srpnja 9. srpnja 13. srpnja 20. srpnja 27. srpnja 3. rujna 10. rujna 17. rujna 24. rujna 1. listopad 8. listopad 15. listopad 22. listopad 29. listopad 2.

Oteni ri riki 12.

19.

listopada listopada listopada

stuđeni

3. prosinca 10. prosinca 17. prosinca 24. prosinca

31. prosinca

kobila 336

dana

23.

studeni

30.

studeni

prosinca 14. prosinca 21. prosinca 28. prosinca 4. siječnja 11. siječnja 18. siječnja 25. siječnja 1. veljače 8. veljače 15. veljače 22. veljače 1. ožujka 8. ožujka 15. ožujka 22. ožujka 29. ožujka 5. travnja 12. travnja 19. travnja 26. travnja 3. svibnja 10. svibnja 17. svibnja 24. svibnja 31. svibnja 7. lipnja 14. lipnja 21. lipnja 28. lipnja 5. srpnja 12. srpnja 19. srpnja 26. srpnja 7.

2. kolovoz 9. kolovoz

30.

kolovoz

rujna 13. rujna 20. rujna 27. rujna 4. listopada 11. listopada 6.

=

prosinca 9.

30.

studeni

se

2.

9. stuđeni

16.

STOZE

nakon

2. studeni

26.

5.stuđeni 12. studeni 23. kolovoz 26.

Oždrijebi

prosinca 16. prosinca 23. prosinca

16. kolovoz

19. stuđeni

BREFOSTI

prosinca 6. siječnja

siječnja 20. siječnja 27. siječnja 3. veljače 10. veljače 17. veljače 24. veljače 4. ožujka 11. ožujka 18. ožujka 25. ožujka 1. travnja 8. travnja 15. travnja 22. travnja 29. travnja 6. svibnja 13. svibnja 20. svibnja 27. svibnja 3. lipnja 10. lipnja 17. lipnja 24. lipnja 1. srpnja 8. srpnja 15. srpnja 22. srpnja 29. srpnja 13.

5. kolovoza 12. kolovoza

19. kolovoza 26.

kolovoza

rujna 9. rujna 16. rujna 23. rujna 30. rujna 7. listopad 14. listopad 21. listopad 28. listopad 2.

5. studeni 12.

studeni

19. stuđeni 26. studeni

3. studeni

Ojagnji,

okozi

ovca,

koza

se

nakon

154

dana

lipnja 10. lipnja 17. lipnja 24. lipnja 1. srpnja 8. srpnja 15. srpnja 22. srpnja 29. srpnja 3.

5. kolovoza

12. kolovoza 19. kolovoza 16. kolovoza

rujna 9. rujna 16. rujna 23. rujna 30. rujna 7. listopada 14. listopada 21. listopada 28. listopada 4. studenog 11. studenog 18. studenog 25. studenog 2. prosinca 9. prosinca 16. prosinca 23. prosinca 30. prosinca 6. siječnja 13. siječnja 20. siječnja 27. siječnja 3. veljače 10. veljače 17. veljače 24. veljače 3. ožujka 10. ožujka 17. ožujka 24. oužjka 31. ožujka 7. travnja 14. travnja 2.

travnja 28. travnja 21.

svibnja 1%. svibnja 19. svibnja 26. svibnja 2. lipnja 5.

=

se Oprasi nakon krmača 114 dana

travnja 1. svibnja 8. svibnja 15. svibnja 22. svibnja 29. svibnja 5. lipnja 12. lipnja 19. lipnja 26. lipnja 3. srpnja 10. srpnja 17. srpnja 24. srpnja 31. srpnja 24.

7. kolovoza

14. kolovoza 21. kolovoza 28.

kolovoza

4. rujna

rujna 18. rujna 25. rujna 2. listopada 9. listopada 16. listopada 23. listopada 30. listopada 11.

6. stuđenog 13. studenog 20. studenog

studenog 4.

27.

prosinca

prosinca 18. prosinca 11.

prosinca 1. siječnja 8. siječnja 15. siječnja 22. siječnja

25.

siječnja 5. veljače

29.

veljače 19. veljače 26. veljače 5. ožujka 12. ožujka 19. ožujka 26. ožujka 2. travnja 9. travnja 16. travnja 23. travnja 12.

IZ STOČARSKOG rasplodnom

Promet

1. Zlatar

Slavko

2. Bradić

Ante

3. Šestak

Slavko

4. Petričević 5. Šestak

Alojz

13.

14.

rujnu

1976.

=

9330,

»

m

S

9466,

»

>»

*

9507,

»

S

m

-

»

9458,

s:

9445

»

UPI

»

Sarajevo Majevica

PIK

si

Si

=

“

9447

9800

.

>

.

a»

pa

S

ši

o

m

S

.

o

_

tele

m.

m

9805

ž. tele

pa

2150

krava

»

2149.

9516

»

=

9463,

o:

M.

junicaKoprivnica Podravka, PI

9435

»

»

junica

9390

»

godine

KUPAC

"

Franjo

15. Sebastičanec

mjesecu

9387

m

12.

u

Gola

PZ

Otečka Gola

Ivan

Zlatar

ll.

J.

Ivan

Vujčec

kooperanata

SR HRVATSKE

air Organizacija hk

Gola

Alojz

9. Pobi 10.

proizvođača

Selo

Slavko

Požgaj

7. Pobi

8.

stokom

prezime sroiay

s

6.

SELEKCIJSKOG CENTRA

2

Ivković

S:

Emil,

Poljačani 16. Talan 17.

Stjepan

Hodalić

18. Herl

Predavac Predavac Frančine Đurđevac

Marija Ivan

20. Vranić

Josip

21. Obad

22.

Đurđevac Đurđevac

Ivan

19. Hodalić

Gajevo

Ivan

Zapotocki

9582

s

A.

G.

Daruvar

M.

Zdenci

»

—

Daruvar

Grub.

Polje

bik

12710._m.

tele

Vet

st.

Vet.

st.

19

Kopriv.

Varaždin 6688

.

poe

12003

junica

dom rje

2582

krava

Linski

9488

junica

Tešinski Sirač

5214

=:

Ivan,

Mirko

Josip

Majevica

UPI

Srebrenik 23.

Pelikan

Josip

24.

Havranek

Božo

25.

Veltruski

Franjo

Novotni

26.

27.

>

Drago

G.

—

Daruvar

Daruvar —

Ljudevit D.

Daruvar

<.

s.

Daruvar

m

_

»

.

9392 9439

9507

>

"

>

»

»

_

9538, 9446

a.

"

EL

11

Red.

Ime

broj

proizvođača

28. Jelić

29. Pobi

30.

i prezime

Nikola

Vujčec

31. Pobi

V.

157

krava

Grđevac

PZ

Gola

9619

9846

>

>

St.

Đ.

Gradac

MI

Sjeverovac

Abramović

St.

Dragović

Petar

Mićo

36. Polimac 37. Slanec_

Mato

38. Kordić

V.

.

9825

»Zdenka«

5857

Sunja,

Gradusa

289

V,

Gorica

Kraljevčani

M.

372

:

Grabovac M.

356

m

Sjeverovac

Bijelnik

Đ.

39. Došek

tele

m.

Vet

40.

Katur

Fr.

Bijelnik

41.

Slanec

Mato

M.

42.

Borojević

43.

Goleš

J.

Milan

Radišević

ž. tele

bik

st. Petrinja

506

»

586

+

559

ma

..

Planinc

Mirko

Planinc

Mirko,

Vel.

Zdenci

SIZ

za

S.

»

Ljub.

Sisak

S

»

»

»

O)

»

»

=

— »Gavrilović«,

Gorica

Jabukovac V. Šušnjar Joševica

O.

polj.

>

345

V.

st.

"

Petrinja

627

»

598.

=:

593,

_

525

i

s

»

re

99

SIZ S.

2

634

.

Grozdana

12

Stjepan, st.

>

Sunja

44.

Sopje

Lozan

»Gavrilović« 35.

Franjo

Kovač

bik

Virovitica 34.

Zvonar

Varaždin

M.

33. Mirilović

KUPAC

Zp.

S

Mijo

32. Veličan

—

Gola

Fr.

Kate-

Organizacija gorija

Selo

V. Grđevac

Franjo

Broj grla

za

O.

polj.

Petrinja

»

DABAC

.

Žena

i dom PROŠIRENE VENE

Ponajvišepojavljuju Pojava proširenih jepo općenitom sklonosti. Ta i slabost mvže očishvaćanju, posljedica prirođenenasljedne iako tovati i vena, njihovim zaliscima, oni, razvoju proširenja sudjeluju manjojmjeri.

Slabo nisu da izdrže tlak dok vene sposobne građene krvnogstupca, čovjek ili žilama tlaka u koji javlja stoji pritisak, prinaglomporastu trbušnog tereta i i kod rada. napornog (kašljanje, dizanje dr.), Da veliki udio čionioci razvoju proširenja imajuprirodni nasljedni da vrlo kod često članova iste govoričinjenica, proširene javljaju obitelji. nikada nego Proišrenje javlja gornjim dijelovima tijela baš kod mo rade vremena Često javlja donjim. ljudi kojidulje stoječki kod

se

žena.

vena

se

na

u

u

se

a

u

vena

se

vene

vena

se

u

ne

u

sa-

se

i naporno.

Zalisci

krvi

vraćanje sprečavaju gornje dijelove tijela. bost zalisaka venskih ali to vena, pogoduje proširenju nije prirođeno.

Tokom dolazi zaliscima do Poznato da generativnih promjena. je zalisaka iz broj smanjuje čovjeka djetinjstva priprijelazu Kod nekih i starost. lo doba zalisci tlaku ljudi malobrojni popuštaju krvnog kad krv sruči se vene proširene Zbog toga najprije šire, stupca i onda te da i konačno produžujusvijajupostaju zmijolike vijugave, zapleili čvor. tu klupko slabost tkiva dolazi do i Općaprirođena izražaja istodobnoj pojavi mlohavosti i trbušne hemeroida i dr. ravnog kile, stopala, spuštanju stjenke, Česta to vena u klimakteriju proširenja (mjeni), jepojava jeropćenito da doba svako tkivo starenja. Treba počinje gubisvojuotpornost, zbog da kod trudnica šire do nakon pa pomenuti petogmjeseca, toga tri nakon normaliziraju mjeseca poroda. suzuju, postepeno ove Preporučujem preventivne mjere: Ona aktivira mišiće ritmičkim stezanogu Šetnju. drugih dijelova svojim da se krv i vraća Kod prema gornjim dijelovima njem ubrzavaju tijela. toga pretjerivati. smije Gimnasticirati Treba i naveče nekoliko (vježbati). ujutro putapokretati udove trbušne zatim Pomaže i biciklom i mišiće, druge čučnjevima. vožnja plivanje.

Obično više normalni nego Čistoća. ljudi proširenim znoje 10—15 minuta zato kod vode pa preporučuje tuširanje ljudi, temperature u

venama

Sla-

u

samo

vremena

u

s

se

vremenom

se

u

u

zre-

vene.

a

se

u

vene

u

u

na-

se

vene

sve

se

se

se

ne

a

s

venama

se

se

od

35'C.

Izbjegavanje topline sunčanje, zadržavanje pretoplim prostorijama, kod i dr. peći, radijatora biti Ne i obuća steznik se Odjela smiju pretijesni. smiju upotrebljavati i bez cipele potpetica. različito prema Kod vena Liječenje proširenih je stupnju njihova razvoja. može svakodnevnim sredopterećenih pojedinaca nasljedno preventivnim od dana znakova sklonosti vena, uspop rvih proširenja pojave počevši stvima, i time da one zahvate veće riti površine. spriječiti njihov razvoj npr.

u

ne

se

13 i U

jeo >

so.

i

i

i

i

a

nm

ma Mn

Od

lokalnih

mjerapreporučuje povijanje od nožnih do iznad elastičnim trakama prstiju vidljivih prije u stajanja do drlijeganja, nošenje gumenihčarapa, izbjegavanje dugotrajnog stajanja, i dosta nogu žanjepovišeno prisjedenju hodanja postavljenim zavojem.

Ako uzdižu se kožom kao vene debele ili treba prepone vrpce proširene pod da odredi može se i radiu liječnik daljnje liječenje.

Liječiti injekcijama žile, kalnim kirurškim zahvatima. svakodnevno

se

bolesnih

udova

vena

s

Dinko

PROPUH

Kaštelan

Dipl. ing.

| PREHLADA

neko u vezu Čestoputa oboljenje propuhom, kojem bili izloženi. da baš uzrok boposredno prije toga Mnogismatraju, je propuh da može opet ni izazvati po lesti,drugi tvrde, propuh, sebi, škoditi, bolest. Što istina? Moše li da li uzrok zapravo je propuhškoditi, jepropuh bolesti? može ali uzrok nekim nego Propuh štoditi,nije bolesti, pogoduje bolestima da i izbiju. pojave Kod niske zraka okolini dolazi redovito do temperature našoj pojačanog stalno oslobađa gubitka tjelesne toplinepovršina našegtijela.

Tijelo višne kože i dišnih ali ako veći od topline preko putova, jetajgubitak tog onda to više naš Time naiza normalnog suviška, nije povoljno organizam. inače da ga čuva od snaga smanjuje kojaje otporna organizma, potrebna raznih izazvati neko Namogu vanjskhi nepovoljnih faktora, koji oboljenje. ročito zaraznih često naše smanjuje klica, protiv koje otpornost prodiru ali izazvati dok da mogu dovoljno otporno spriječi tijelo, bolest, jetijelo tih klica i toksičko Ako osim razmnožavanje njihovo pogubno djelovanje. je zrak onda i veći. Isto ako brži toga, jakovlažan, jegubitak topline još tako, izložimo hladna zraka ili imamo sebi mokru ili vlažnu oznojeni djelovanju ako kosa i ako nakon i vlažni odjećuobuću, mokra, je još kupanja onda to našu ako i snagu, slično, gubitak pospješuje toplinesmanjuje otpornu tajgubitak nije poželjan.

Tako niska dio ako ona djeluje temperatura ograničen tijela, dolazi onda to teže ako okolina čitava nego jednestrane, podnosimo, je niska čitavo čitavu na povrhladna, djeluje jednako temperatura tijelo, šinu kod To se dešava tzv. zraka tijela. propuha.

Propuhjestrujanje hladnog i tom pravcu, (obično zatvorenoj prostoriji) jednom prilikom manje više Slično nego ohlađuje tijela, jednaograničena površina čitavog površina. hladnom kamenu i kad ili imamo mokre ležiili noge, događa sjedimo dio što također mokrojzemlji, gdje opetohlađuje jedan tijela, može da bolest. Prema tome možemo da pogodovati izbije koja smatrati, ovakva uzrokovana ili dise oboljenja ohlađivanjem čitavog tijela pojedinih naš ta za nego jelova, ohlađenja organizam stvaraju nepovoljno koje stanje, bez to smanjuje njegovu pojavi bolesti, koja otpornost, pogoduje toga bi često dišnim nosi klice nekih na u pr. Čovjek pojavila. svojim putovima zaraznih dok i normalnim živi pa bolesti,ipak oboli, povoljnim prilikaAko mimo izađe iz sobe hladnu vlažnu može svog pak običaja tople noć, osvanuti ili od teže bolesti. s gripom, anginom oboljetidrugejoš Ovdje ujutro bio uzrok vlažan zrak nije dišsluznicu na nego hladan, oboljenja, jedjelovao

dovodimo

s

a

sam

smo

ne-

ne

samo

se

u

s

se

su-

se

me

se

u

ne

se

na

nam

smo

samo

na

s

a

na

u

se

mo

u

se

na

na

se

samo

ne

a

se

ne

ne

ma.

14

u

u

nih da

putova, se

njihovu smanjio otpornu

snagu,

razmnože

i izazovu

katar

sluznice

i

a

nazočne

klice

daljnji

razvitak

iskoristile

su

to

zaraze.

djelovanju hladnog putove, raznih bolesti dišnih od lakših bronhitisa do i putova, angina difterije, šarlaha, i težih do tuberkuloze.

Vrsta bolesti upalepluća drugih bolesti, početka zavisi od kakove klice našle tom času dišnim ili toga, putovima to tamo vrijeme dospjele. niske odnosno Zbog djelovanja temperature pojačanog gubitka tjelesne i i Na ako mogu pr., topline oboljeti drugidijelovi tijelaorgani. sjedimo hladnom kamenu može doći do ili upalemokraćnog mjehura drugihorgana tom kod uzrok nego području (osobito žena), gdje ohlađivanje nije tek razvitak kad klice već tu. Niska zaraze, pogodnostanje temperatura, kod velike također vlagezraka, pogoduje pogotovo pojavi'ili pogoršanju matičnih i nervnih bolesti iz sličnih ili gore spomenutih drugih uzroka, kod koji smanjuju tijela ohlađivanja. otpornost niske zraka naše znatno Nepovoljno djelovanje temperature tijelo ako zrak Jače što zovemo ili pojačava, je pokretu. strujanje zraka, jačim obično može i da bude nam veoma slabijim vjetrom, škodi, dapače ugodno ako dana da olakšava oslobađa korisno, vrućih, sparnih ljetnih tijelu viška kad okolini nešto duže tjelesne topline.

Međutim, hladnoj izloženi makar ako i djelovanju laganog povjetarca, znojni, pogotovo i to može snagu mokri, pokislislično, nepovoljno utjecati otpornu našeg i da oboli. Naročito može biti štetan organizmapogodovati pravipropuh. kadšto brzo i lako sklonimo. opažamo, Tajprepuh osjetimo Drugiputga ako zraka Ne baš između dva otvojestrujanje neprimjetno. sjediti ili između i kad zraka izvan prozora prozora vrata, jetemperatura prostoda će znatno nego pa nego rije niža, prostoriji, osjetimo propuh, strujanje zraka biti i kod i vrata, i mi možemo to prozora jako prilično zatvorenog ako do ili vrata.

Kadšto da spavamo do prozora jetiti, sjedimo je dovoljno zida da hladna zraka pa od vanjskog ugrijanoj prostoriji, osjetimo strujanje kroz sitne pore kao zida, zidu, neugodan propuh.

Prema činilo se, da tome jepropuhunemogućeizbjeći, jer kom časa izloženi. No da svi nisu znamo, svakog mjestu, ljudi jednako osjetljivi i čak to i krivo. pa propuh prehlade, Imaju poriču.

Propuh i od ali samo nisu one, prema koji postoji opasnot propuha postoji, otporni ili naročito njemu koji osjetljivi nj.

Kako ćemo da bude kad već prema priviknuti tijelo propuhu, otporno možemo tako lako U prvom redu redoviizbjeći? ispravnom njegomkože, tim i vođi bar do pasa.

Na to se u: pranjemljetizimi, hladnoj svakogdana, naučiti već od ranog ako onda to djetinjstva, propustili, počnibez i nastavimo zimu.

Treba osim prvog prekida ljeta postepeno toga biti mnogo lakše to će ako smo privikavati propuhe, lakše, pranjem vodi brzo da i lako temhladnoj privikli kožu, privikava nagloj promjeni okolini. Svakako da bez izlažemo potrebe jeprobitačno, perturenašoj ako naročito hladno doba u gopropuhu, mokri, z nojni, umorni, pogotovo kad od bolesti veća. mnogo dine, jeopasonst zbogohlađivanja tijela Ako

se

radi

zraka

o

dišne

na

može

doći

do

sve

su

se

u

u

su

u

na

u

samo

za

su

re-

—

—

na

se

u

ne

za

se

smo

su-

u

vremena

smo

na

on

se

ne

moramo

rena

u

os-

u

u

.

smo

na

na

na

sva-

razne

za

su

na

mu

ne

moramo

a

mo

smo

u

na

a

u

se

nam

se

u

se

ne

smo

Prim.

dr

Nežić

Eugen

15

i ka

in

i

i

i

id

BIS-5X-5240

SREDSTVO ZA STROJNO PRANJE MLJEKARSKIH ALU-KANTI u strojevima p rskanja pranja sistemom postupak SASTAV | OSOBINE u vodi. topivo alkalno sredstvo, lako Izrađen praškasto, jako BIS-SX- je na površinski aktivnih soli, polimernih fosfata i supstanci. bazialkalnih je 5240 inhibitori omogućavaju zadopostizanje alkaliteta, ugrađeni Unatočvisokog zaštite. voljavajuće korozione cca je 1%/e- otopine 12 pH vrijednost PODRUČJE PRIMJENE tne za se mljekarskih Aluprskaprimjenjuje sistemom BIS-SXpranje u nja strojevima. kanti 5240 NAČIN PRIMJENE za kupelji pranje: Koncentracija od 0,75— Doziranje 1,5%/eBIS-a-SXna od 0,75— 5240: kg 1001vode.

REGENERACIJAKUPELJI ZA PRANJE. 1,5 se sadržaj pa jepotrebno Tokem radasmanjuje BIS-a-SX- u kupelji, regenerirati kupolidodatkomnove sredstva. dodatak Potrebni 5240količine irsa se se regeneraciju da 10 ml kupelji fitrira0,1. odredi tako, N HCL se a zatim prema dikater utrošku metilorange, HCL,na titracionom trokuh: očita keličina BIS-a-SX- kojujepotrebno dodatina 1m? kupelji da ponove dobije željena koncentracija.

5240, BIS-SX- je jakoalkalan. nosit: PAZNJA! Radnici prilikom 5240 kupelji, pripremei regeneracije trebaju gumene naočale, rukavice, zaštitne čizmeiradnoodijelo. s kožom, da BIS-SX- dođe u kontakt U slučaju povrijeđeno na svatreba mjesto količinom i sprati vode(vidi 5240 većom uputstvo kom pakovanju),

za

'

ze

uz

s

kemijski kombinat SAPONIA Osijek, ul. Matije Gupca br. 2 54000 telex 28 123 telefon (054) 51-622 -

-

VJeanik

Uređuje UREDNIČKI Glavni i edgovorni urednik: dipL i izdavač: radnika Udruženje mljekarskih

ODBOR inž.

SRH.

Dinko

Kaštelan

Uprava i uredništve: »Vjesnik«, Zagreb

Štamparija

Tisak: 31/1II, telefon 440-476. i ustanove Mjesečna pretplata za privredne organizacije a 2a proizveđače mlijeka d 2.—

Ilica

d. 4—,

Zagreb,