Mljekarski list 7-1974

*%

a*4..".

GODINA

SRPANJ 1974.

ZAGREB

XI

i

Košica

ib

pro Koo e ori

mo e

:

saa pe tg

nona, mosi sa Ki

|

|

ere

Sabiralište

.—.

--

mlijeka

Pitomača

—

Zadruž.

polj.

kombinat

Pitomača

PZ

|

| |

STROJ ZA MUŽNJU procesu Mužnjaje iz vimena. laktacije tj. d obivanja mlijeka rad toliko koliko i od Taj i danas dobiva jestar, udomaćenje životinjakojih ishranu.

O tome kako mlijeko ona ovisit će potrebno ljudsku je izvršena, količina i kvaliteta mlijeka.

Kod niske naročito težak dok kod proizvodnje mlijeka mužnja nije rad, je velike individualnim i društvenim proizvodnje gospodarstvima mužnja daleko i daleko više i radne vremena Koliko to napornija iziskuje snage. je težak i posao, najbolje da 1 sat odgovoran pokazuje podatak, mužnje muzač utroši 180—250 kcal što ovisi čovjek (kilogramkalorija) mliječnosti teret i šake. Da bi izmuzla 1 litra krava, pada podlaktice mlijeka 120—200 stisaka šake.

Ova dva potrebno koliko je govore podatka d ovoljno to težak rad. Ako ovim dodamo je nikako podacima još dvije č injenice, koje možemo to svakodnevne toku i to 2—5 zanemariti, mužnje godine onda puta ćemo već 100 dan, problem k ojeg čovjek p okušava riješiti godina lakše O loše ali ćemo još sagledati. posljedicama mužnjebolje j e govoriti, deformiranost sisa i vimena ipakspomenuti zbog nepotpunog izmuzivanja, količine i slab kvalitet smanjenje mlijeka mlijeka. da sebi olakša Stoljetna posao nastojanja čovjeka uvođenjem strojne danas rodile Suvremena tržištu mužnje, plodom. industrija ponudila je čitav niz takovih do novih doći pa i efikasnistrojeva nastoji jednostavnijih Bez obzira sistem i jihrješenja. tip stroja mužnja započinje uvlačenjem sisa sisne gume, gume i pulsacijom naizmjenično stiskaju opuštaju (izKod stisnute sisne gume, vakuuma sise i ravnavaju). spriječen jeutjecaj one ne kod sisne vakuum gume, ispuštaju mlijeko, opuštene pro(izravnate) iz sise. uzrokuje izvlačenje mlijeka izraz i vakuum! faktori Spomenuli pulsacije Pulsacijom (takt, udar) i tako da sise i po dvije mužnje počinka izmjenjuju, pomužnji dvije vakuumom ima *.činku, upravo postizava smanjenje zračnog pritiska, koji što snagu Nakon uvlačenja ranije spomenuli. mužnje slijedi izmuzivanje i to tako što ćemo rukom vime kolektor jednom masirati, drugom pritiskati i sise i četvrti odnosno brže isti(sakupljač mlijeka)postići istezanje vimena, canje zaostalog mlijeka.

O i sistemima za ovisi tok iz muznih tipovima strojeva mužnju, mlijeka To biti kante mogu jedinica. mužnju(muzlice) koje stoje podu, posude kravi i sistem Svi mužnjuobješenje (nemajukolektora) mljekovoda. biti izrađeni od spomenuti sistemi moraju kvalitetnog materijala, koji utječu na ali i sami deterdžente i visoke Kante mlijeko, podnose temperature. (muod samog se zlice) kojestoje poduupotrebljavaju početka strojne mužnje.

Kod sistema vakuum-vod ovog izvan povezan je staje. agregatom smještenim O muzlicu i dok jepričvršćen pulsator jedinica vakuumje vezi kantom kolektora. kanti mljekovod (muzlicom) preko Zapremnine vodom, iznosi 15—20 litara. (muzlica) Sistem kanti i stajaćih (muzlica) pokazao nepraktičnim nehigijenskim.

Kad težine teško se prenose, također napunjene mlijekom, zbogsvoje je teško rukovati kod dok njima izlijevanja mlijeka, je održavanje potpune kanti radnik.

Kako odmah higijene potreban savjestan mlijeko hladi, jer

završni

rad

u

se

za

na

nam

se

za

—

o

a

sav

na

ne

se

a

su:

u

na

ne

su

se

na

u

a

se

na

a

smo

se

su

a

u

u

se

smo

a

za

za

na

na

ne

na

s

muzna

u

sa

s

se

su

a

s

za

se

ne

2

a

E ie

i

RJ

GJ

O

O

E

E

ei]

zadržava

se

staji

biti onečišćeno

može

a

dok

u

se

stajski miris, mljekarske kante, upija

napune

ne

nečistoćama

mehaničkim

Ako

i zaraženo.

dodamo

ovome

kanti, razumljivo jezbogčegajeovaj punihmljekarskih malim kod malih zadržan sistem samo s gospodarstava je odbačen, uglavnom sistemu. više te sve mljekovodnom mjesto svoje brojemkrava, ustupa nešto radi kravu Kod izmjenjenom mužnje posudeobješene da litara. Budući od 10—15 vrši u sistemu. posude dvije Mužnja prvotnom sistema a kod kolektor blizu ovog nepotreban, je posuda vimena, je skravezi sisnih guma nastavci posude.

Međutim, poklopcem direktnoj dobiva znatno pogledu. higijenskom ćivanjem putamlijeka, od svih daleko Sistem rješenje mljekovoda predstavlja uspješnije stabilnog tržištu iako i ponuđena godina jer posljednjih dosadašnjih, nije posljednje, fiksiran i vakuum-vod već imamo pa nova staji, mljekovod Ovdje rješenja. mlisistemu. stabilnom i Mljekovodom transportira zbogtoga govorimo odio u sklopu staje. tj. posebni jeko mljekarnicu zatvoolakšani veća sistema Prednosti su: posao, ovog proizvodnja; zbog odmah hladi renosti mljemirisa; mlijeko stajskog spriječeno jeupijanje time karnici, pa higijenski zadovoljeni automatizirano, jepotpuno pranje čučati muzač radova kod navedenih uslovi. I prednosti, pojedinih pored bi da biti dužine uspješno, pranje mljekovoda, poredkrava, zbog do došlo mlijeka. zaraze) reinfekcije (ponovne novih što Kao iznalaženja strojeva spomenuli,području prethodno dva tržištu stalo. U ponuđena najnovije vrijeme mužnjunije NATIONAL i GIRELLI. muzni to sistema strojevi istovjetnog mužnje, tipa ili određeno. se svejedno je pašnjak izmušte, Staje, nije gdje Mjesto vlastite elektromotore muze, strojevimužnjuimaju jerspomenuti gdje istoOvim vraktora. ili pogon pregledno, brzo, strojevima preko mučka. i vime samo obzirom vremeno Snaga koje mlijeko, obazrivo, dok može ujednačen prema puls je životinja, osjetljivosti podesiti sisanja i vakuum-voautomatici. su Izbjegnutimljekovodi elektronskoj zahvaljujući vrlo održavanje jejednostavno. dovi, čineći ga dainače znatno posao, naporan olakšavaju Strojevi mužnju ali Oni leko mlijeka, pod kvalitetnog racionalnijim. uvjet dobivanje U i nadzorom stručnim njihove mljekara.protivnom, provjerenih rukovanjem kvarove strojeva, vimena, oboljenjem očituju koje postaju prednosti količine i kvalitete mlijeka. smanjenje ciradnika radom došlo ovih Do dugogodišnjim mljekarskih saznanja , svijeta. jeloga Martić inž. Zoran Dipl. teškoće

kod

prenosa

a

o

se

na

u

se

muzna

s

su

u

u

se

su

u

se

o

u

u

u

se

su

a

mora

ne

mora

a

na

smo

nova

su

se

za

su

a

muze

za

se

muze

za

se

na

s

a

se

ne

se

a

:

samo

za

za

su

mane

se

se

KLUBOVI 5000 NA PODRUČJU

BJELOVARSKE

REGIJE

proizkoji postigli diploma dodjele prilikom što od 305 od 5000 u veću je dana, laktaciji standardnoj kg mlijeka vodnju izradu odbor za formiran ovih dana održan u pravila jeinicijativni Bjelovaru klubova. i formiranje 5000 klubovi formirat će se U mlijeka proizvodnje intenzifikacije cilju svih ove po regije. govedarstvu poznate području općina Na

sastanku

stočarima

su

na

2

DODIJELJENE DIPLOME ZA POSTIGNUTE U GOVEDARSKOJ PROIZVODNJI 1973. GOD

REZULTATE U HRVATSKOJ

Bjelovaru lipnja prisustvu je predstavnika fonda stočarstvo za Bjelovar, Sekretarijata poljoprivredu, Samoupravnog SRH i dr. Stočarski centar izvršio proselekcijski dodjelu diploma n ajboljim izvođačima i sektora Hrvatske kao i mlijeka privatnogdruštvenog organizarad cijama unapređenju govedarstva.

U rezultatima opširnom izlaganju postignutim govedarskoj proizvodnji Deneš direktor centra iznio Stjepan ing.

Stočarskog selekcijskog Hrvatske, je i povoljna kretanjapovećanju brojagrlapodselekcijom mlječnosti.

Diplome dodijeljenepostignutu laktacijsku proizvodnju mlijeka 305 dana 1973. god.slijedećim proizvođačima: U

15.

Privredne

u

komore

za

za

na

o

u

u

su

za

u

u

Domaća 1.

.

.

Gospočić

Vidu

.

Aster

mb

299

za

kravu

Javorku

mb

307

Vilku

Bujger

Jadranku

mb

825

za

kravu

Javorku

mb

845

Vel.

Trojstvo

Stjepanu

Vinković kravu

Luna

—

mb

296

za

kravu

Borka

mb

384

za

kravu

Milenka

za

kravu

Cifra

za

kravu

za

kravu

za za

Franji

mb

687

mb

759

Aster

mb

791

kravu

Kirena

mb

800

kravu

Beba

mb

811

kravu

Vilma

Josipu

kravu

Žunac

Biserka

Frajla

kravu

Antunu

kravu

Vrban

—

Cifra

Nikoli

kravu

Svilenka

l2. Borenac

Vladi

Nova

mb —

2055

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

242

Rača 2091

Predavac

Ana

mb

822

za

kravu

Javorka

mb

529

—

—

Rača

kravu

Čičmar

—

815

za

Blažu

—

—

Nevinac mb

—

—

304

Nova mb

—

—

Predavac mb

Ivanu

—

Nevinac mb

—

—

Kapela 789

—

—

Kapela

mb

Buhin

za

—

Eva

Srbljenović Josipu

za

—

—

—

Beba Mišku

—

Rovišće

kravu

Vrabec

—

428

za

Antaković

13.

mb

Jakobu

Vuković

za

.

—

—

Predavac

kravu

za .

—

za

za .

—

kravu

Veličan

.

Nevinac

za

za .

—

pasmina

—

—

—

—

—

—

Brestovac

za

kravu

Cveta

mb

280

za

kravu

Lasta

mb

282

—

—

—

Bjelovar 5103 kg 5544 kg Bjelovar 5369 kg 5349 kg Bjelovar 5098 kg Bjelovar 5265 kg 5078 kg Bjelovar 5423 kg 5118 kg Bjelovar 5840 kg 6336 kg 5650 kg 5939 kg Bjelovar 5610 kg Bjelovar 5549 kg Bjelovar 5310 kg Bjelovar 5944 kg Bjelovar 7452 kg Bjelovar 6040 kg 6150 kg

II

lakt.

III lakt.

II lakt.

I lakt.

III lakt.

VIII

lakt.

V

lakt.

X

lakt.

VI

lakt.

II lakt.

II lakt.

I lakt.

IV

lakt.

II lakt.

III lakt.

IV

lakt.

V

lakt.

III lakt.

II lakt.

Daruvar

5910 5047

kg kg

V

lakt.

III lakt.

Bogumilu

14. Havranek

15.

za

kravu

Jasenka

mb

1276

za

kravu

Manda

mb

1304

Častek

Ivanu

za

za

mb

Viktoru

11. Lacina za

kravu

za

kravu

kravu

Pribino

—

Nelli

mb

1li

Ruža

kravu

24.

1771

mb

2271

mb

2237

za

kravu

Beba

mb

2314

DĐeri za

23.

mb

Beba

mb

Cveta

kravu

za

kravu

za

kravu

mb

kravu

5085

kg

II lakt.

5028

kg kg

VI

lakt.

VI

lakt.

kg kg

XI

lakt.

II

lakt.

lakt.

5702

kg kg

IV

5057

kg

IX

lakt.

5240

kg

II

lakt.

6982

kg

V

lakt.

5525

lakt.

5959

kg kg

VII VII

lakt.

5389

kg

5452

—

6177 6835

—

5061

—

—

1940

—

2287

—

2131

—

Đurđevac

—

Cveta

mb

2072

Olma

mb

2298

Ivanu

lakt.

Đurđevac

—

Miji

Menalić za

mb

Cecil

Barušić

kg

IX

Đurđevac

—

Stjepanu

5085

Đurđevac

—

za

22.

— —

kravu

kravu

—

Polje

za

za

lakt.

Đurđevac

—

Miji kravu Olga 21. Petrović Josipu

VI

Đurđevac

—

20. Fucak

—

1457 110

Olga 19.

Kati Rudumija za

mb mb

Jančijer za

1189

Madi

Valentu

—

Daruvar

—

Nedeljka Josipu

kravu

lakt.

5209

kg kg

VII

5180

—

Daruvar

—

Plemenka

kravu

16. Husak

18.

Daruvar

—

'—

Milka

—

—

Đurđevac mb

2336

—

.

25.

Bobovac za

Antunu

kravu

Cveta

26. Kanazir za

21.

Beba

kravu

—

1796

mb

662

—

Žabno

kravu

Goluba

mb

5116

za

kravu

Jagoda

mb

4903

kravu

Habuš

—

Biserka

kravu

—

Franci

Stjepanu

kravu

Mihanović kravu

Kapl

Haganj mb

Karolu

Poštić

za

—

—

Zora

Marinu

—

Beba —

198

mb

304

Vel.

Gorica

mb

1167

Nova

557

Mihaljevci

mb

529

za

kravu

Gizdava

mb

613

za

—

—

—

—

Mihaljevci mb

—

—

Gordana

Ignacu kravu Frajla

—

536

—

—

—

V

lakt. lakt. lakt.

kg

III lakt.

kg kg

III

lakt.

VI

lakt.

5133

kg

VIII

lakt.

5811

kg

VIII

lakt.

5390

kg

V

lakt.

5746

Križevci 5677

6119

Vrbovec

Gradiška

kravu

—

—

—

za

35. Drkulec

—

Čakovec

mb

Karlu

—

Koprivnica

za

za

34.

mb

Imbri

—

—

Ivanu

za

33.

1935

Tomičević

za

32.

—

II lakt.

kg Koprivnica 5023 IV kg Koprivnica 5010 VII kg 5263

—

Gola

—

Vilma

30. Drmečić 31.

mb

Alojzu kravu Jagoda

642

Gola

—

Panić za

29.

Nikoli

kravu

Koprivnica mb

VujčecFranji

za

28.

—

II lakt.

kg SL Požega 5784 kg 5066 kg SI. Požega 6113 kg 5010

III lakt.

V

lakt.

IV

lakt.

VI

lakt.

5

Lao

O

o

SJ

o

E

.

Mirosavljević Draganu kravu

Beba

Mirilović

Jovi

za .

za .

kravu

Zora

Križanić

Ivanu

kravu

Perla

mb

za

za

42. Janeš za

kravu

43. Devčić za

—

kravu

—

—

44.

GrgićMariji za

kravu

Mirna

kg

V

lakt.

5541

kg

VI

lakt.

V

lakt.

V.

93

—

Radotić)

5524

kg

126

—

6887

kg

III lakt.

262

—

6081

kg

II lakt.

5293

kg

VI

lakt.

kg

IV

lakt

Otočac

mb

Siva

Siva

5160

(Foto:

diplome

Čabar

mb

Jelena

Nikoli

kg

III lakt.

Labin mb

Mari

—

Opatija

mb

Rumenka

kravu

6390

Sisak

(montafonska) pasmina —

Milki

41. Jurasić

—

466

dodjeljene

su

Sivica

kravu

41

mb

Boženi

—

kg

III lakt.

5215

Karlovac

—

Smeđa

Kinkela

—

9

mb

kojima

—

Kostajnica

—

Proizvođači

40.

59

Sunja

Javorka

Borojević za

mb —

Marku

za .

kravu

Novska

—

165

—

(oberintalska) pasmina —

Kazin

mb

213

—

3954

Diplome

dodijeljene slijedećim poljoprivrednim organizacijama i institucijama 1. PIK »Belje« Za dom. šarene od laktacijsku postignutu proizvodnju mlijeka pasmine 4802 kravi po kg 2. PIK Osijek Za postignutu crnood laktacijsku proizvodnju mlijeka pasmine 5156 kravi po šare kg šare crno postignutu laktacijsku proizvodnju mlijeka holstajn od 6416 kravi po pasmine kg kravu Nera mb 5328 šare od 9623 IX (dom. pasmine) kg laktaciji Za kravu Ivka mb 2673 šare crno od 9987 (holstajn pasmine) kg III lakt. u i

su

—

—

za

—

za

x

u

—

3.

PIK

x

Vinkovci Za

i uzgojrasplodnih potrebe umjetnog o sjemenjivanja prite rad bikova. rodnogprirasta, testiranju rasplodnih 4. stanici Varaždin Veterinarskoj Za rad bikova tovnost. testiranju

bikova

za

na

na

PIK

5.

na

Vukovar

Za

rad

ispitivanju 6. OKPU Pula »Valtura«, Za rad na stada matičnih krava šare crno uspješan povećanju pasmine 7. PK Pazin Čepić Za smeđe od 4656 kravi postignutu po proizvodnju mlijeka pasmine kg i na suradnji programu testiranja muznosti.

na

—

8.

Đakovo

PIK

Za

postignute smine u 1973. god. j

rezultate

na

uzgoju rasplodnih junica

domaće

:|

4

U BRIŠEVU KOD

sa zd

Sead

šarene

pa-

ZADRA

<

vim

Briševo

je njemu »Zadarska ima sabiralište.

Sada mljekara« svoje dnevno oko kante otkupljuje dvije mlijeka, i do 200 litara. jesen Sabiračica Drina Milin. smo mlijeka je Zapazili da uredno drži sav rad pribor kojijepotreban oko Sama kaže da bez čistoće sabiranja mlijeka. dobre kvalitete Čistomlijeko mlijeka. brzom podliježe kvarenju. malo

selo

na

domak

Zadra.

U

a

u

:

“sa Za

za

nema

Drina

ne

Milin,

sabiračica

SVE VIŠE NOVIH STROJEVA Dubravici U kojiposjeduje drugaŠtrifova posjetili proizvođača 17 i »Pionir« i samoutovarivačku traktor skupljačicusijeno. prikolicu Dov Proizvođač Šempeter Savinjski industrija« prikolice je»Strojna SR lini Slovenija. uz

smo

za

—

—

U krme

svojem

ili 22

programu krme. m? suhe

imaju prikolicu

22

»Senator«

i

Potrebna

pirkolice je

1.340

snaga oruđa

se

E.

ne

g

dl2

=

za

12

miš

zelene

18 KS.

je kg. danas bez ta dva da smatra On priključna i ekonomično brzo sabiranje sijena.

Težina

—

A

o

može

ni

zamisliti

KVARI SE MLIJEKO (KISELI)

ZAŠTO

UZROCI

sabira-

dobavljaju dešava, proizvođači Što topliji, lištu i mlijeko. (kiselo) pokvareno mljekari iste ta prave svake Iako propuste proizvođači ponavlja, godine pojava velika nanosi Time kvari. ono i kod pa mlijekom, rukovanja proizvodnje ni konzumno kao može nakiselo mlijeko, upotrijebiti mlijeko jer šteta, može Ako kvalitetne kiselo, potpuno nije p roizvode. mlječne preraditi samo: može se kiselo maslac. i upotrijebiti mlijeko Potpuno vrhnje preraditi sira. za mekogdomaćeg pravljenje kvari da uzroci (kiseli)? mlijeko Koji glavni sitnim raznim nečistoće organizmiU mogu kojekakve dospjeti mlijeko kvari. po da se Mlijeko je mlijeko kojiuzrokuju (bakterijama), sitne i pa hrana nego stavu organizme, čovjeka prvorazredna ako brzo pogotovo jetoplo. razmnože, njemu ovako: čisto Da vime, posebice krave, p ostupiti valja dobijemo mlijeko, čistiti dio i rep treba oprati). potrebi (po mužnje prije stražnji iz često mora suha biti i staje: svijetla.

Gnoj zračna, čista, Staja m ora odvesti kanalom đubrište. gnojničku iznositi na jamu.

Gnojnica često čista i da treba da v alja s taju godinu Dvaput obnavljamo. je je Stelja i i to kod stajsku prelaza prije pašu prehrane stajske bijeliti, prelaza malo: tu muhe. i tamaniti treba U čistoća, je Gdjeje staji tj. jesen. prehranu, dani

su

se

sve

da

češće

se

se

se

a

ne

se

se

u

u

se

su

s

sa-

svom

ma

ne

se

za

za

samo

u

a

se

se

u

mora

na

na

na

sa

u

muha.

da

diže

mesti, staju stelju premetati valja mužnje Prije i m užnje, vrijeme koncentratima) (osim je Najbolje prašina. hranimo čini. Ako obično ne to kod iako mužnje, vrijeme praksi lako u krme komadići mogu dospjetimlijeko. obrok da treba krava sastavljen, Kod p ravilno uvijek paziti je prehrane lako tom zagadi bi izazvao da slučaju ( proljev), jer probave poremećaj i mlijeko. zasuče da ima čistu kod da ili muzaćica Muzač kecelju, mužnje i krave svake sapunom ruke da opere do pojedine kave m užnje prije lakta, i kotlić vodom ubrusom. čistim ruke priosuši pipcem napuniti je Najbolje otvori Kad lavor. staviti zid ili pipac, čvrstiti ga podanj stuptako možemostaje, mora Stolac ruke. mužnju curi čista voda, pa oprati najbolje remenom stolac nogom tijelo, čist. biti pričvrsti koji jednom Najbolji je krava. više muzač kad osobito to treba da ga dobro, prenositi, je treba Prve treba posebno mlijeka Kod brizgove postupati.sitnih pravilno mužnje Kod sadrže malu mužnje izmusti organizama. najviše posudu, jer suho. musti močiti nego prste, valja kantama. i muzlicama obratiti treba Posebnu pažnju vodom vrućom hladnom pa treba i kante Muzlice najprije oprati propisno raskužiti ili ih sterilizirati parom hipokloritom). ili sodom jebolje lugom(još vodom i nečistoća zadržava i kanta i dna muzlica njuje Kod sastava stijena Nakon onda pa isprati. teško istrti, pa trijeskom najprije ukloniti,je valja zračili i suncu dnom okrenuti gore suđe prema treba mljekarsko pranja sušiti. diže prašina, ili metalno gdje mjestu, Pamučno kroz treba cjedilo cjedilo. pamučno cijediti Mlijeko vodom ga, vrućom hladnom prokuhati dobro pa i sprati sodom, oprati valja u

ne

ne

nas

se

ili

staji hraniti

ne

se

za

za

u

se

ne

u

ru-

mora

s

na

na

se

a

za

uz

se

s

muze

a

ne

ne

u

na

sa

se

na

nom

se

ne

sa

g

_.

s

>

>

>

- >

<

“u

>

x:

i

i osušiti

na

suncu

ili također

na

zračnom

dobro mjestu. je krava, je nečistoća. I metalna njem cjedila valja Kad

više

mijenjati cjedilo, opazimo, je dobro u vodi sa sodom. u pa hladnoj, oprati vrućoj Kod kod i pravilnog postupka proizvodnje rukovanja mlijekom d ospije stanoviti sitnih Tek ima mlijeko tu spopomuzeno broj organizama. mlijeko sobnost da sitnih tu i (baktericidnu moć), sprečava razmnažanje oragnizama, moć zadrži oko 2—3 sata. Iza hladiti. spretoga je potrebno mlijeko Hlađenjem čavamo sitnih Kod od 21*C svakih razvoj organizama (bakterija). temperature sata sitnih Zato pola podvostručujebroj organizama, je potrebno mlijeko ohladiti +10 do +13*C, niža kod hladimo Štoje temperatura mlijeko, koje duže ćemo od Obično ga sačuvati hladiti bunarkvarenja. dovoljno je mlijeko skom hladnom vodom iz izvora. U vodom, jošbolje seljačkim gospodarstvima, količinu hlade da ga kojadobavljaju manju mlijeka, tako, kante mlijekom stave basen ili korito hladnom u vodu često pa vodom, njem mijenjaju. kanti često i zatvoriti Mlijeko nego valja promiješati je, pritvoriti, tj. koso ili kantu čistom nešto poklopac Ako postaviti pokriti rijetkom krpom. je količina treba hladiti hladioniku. ga mlijeka veća, treba čuvati i Večernje ga, mlijeko posebno hladiti miješati jutarU do se razmnože sitni njim. večernjem do stamlijeku ipak jutra organizmi novite zavisi pa miješajući mjere(to ga hlađenja), stupnju jutarnjim, koje sitni će će se i kvaliteta jetoplo, organizmi jošviše razmnožiti, tj. p ogoršat treba sabirališta ili mlijeka.

Mlijeko ohlađenom stanju predati mljekaru. li ovako kod i nakon Postupamo neće proizvodnje mlijeka toga mlijeko kvariti (kiseliti).

Proizvođači! da čistoća kod umu, i Imajte je proizvodnje rukovanju mlijekom garancija njegovu kvalitetu.

Samo može dana očuvati od ohlađeno mlijeko toplih kvarenja!

Ne miješajte večernje mlijeko jutarnjim! sabiralište i ohlađeno Predavaj i mljekaru zdravo, čisto, nepatvomlijeko! čim

da

na

u

se

na

a

s

u

s

u

ne

u

a

o

ne

s

s

se

u

u

u

se

na

za

se

za

s

u

samo

reno

K.

PRIPREMA ZA REGIONALNU IZLOŽBU U PETRINJI 29. IX 1974.

Na

stočarstva inicijativu Regionalnog poslovnog udruženja proizvode održano 1. III 1974.

Sisak, radnih je godine orgas avjetovanje predstavnika i OOUR-a iz oblasti i nizacija poljoprivrede prehrambene industrije, poljoi veterinarske službe i privredne predstavnika općinskih skupština, kojem da se stočarske izložbe jezaključeno, ispita mogućnost održavanja regionalne 1974.

Petrinji godinu, područje općina Dvor, Glina, K ostajnica, Sisak i Novska, Petrinja.

Na o da izložba se održi dobiveni su upit suglasnosti, pozitivni odgovori od većine ni da organizacija,jednaorganizacija se nije obavijestila protivi izložbe. Isto na odbor održavanju kao i stručne tako, predloženi Organizacioni izbor i izložbe dobivena komisije nikakva grla organizaciju nije primjedba. za

na

u

za

a

a

za

10

za

odbora

Organizacionog sjednici je stanja ovakvog temelju stručne imenovane 20. III 1974. g. konstituiranje odbora, Organizacionog izložbe. i stručni izradi program da zadatak i dat financijski je komisije izložbi te visine učestvovati na će U koja grla, broja utvrđivanja cilju izložbe izvršeno troškovima i kao i održavanja organizaciji dogovora grada, 4.

1974.

2. održani stručnih svih sastancima koji komisija, dogovaranje je i umatičenih izložbi 150 da Utvrđeno j unica krava, rasplodnih je, godine.

202 i 15 i krmača ovaca 12 ovnova, 8 8 9 tj. ždrebica, kobila, bikova,pastuha, i Utvrđena i tovna te tovnih 3 boksa je perad. junad svinja, grla, rasplodna troškova izrađen te i visina predračun po pojedinom grlu klasi, nagrada grada. izvršeno

Na

na

su

se

na-

o

su

na

se

na-

UZORAN

STOČAR

MATE

BRAICA zatekli

njemu Posjetili od 22 bavi stočarstvom On Braica.

Matu stočara punih godine, toga vrsnog bio 17 matičnom poljoprivrednom i prije je godina gazdinstvu sadašnjem bila to dobru Split. »Brodogradilišta« ekonomija je »Sinj« petgodina, smo

radnu

PD

»Zemunik«

jedinicu

i

»Vrane«

u

se

na

u

a

Mato

prilagođene smeđeg goveda pasmine neki idu ih i Jadranskom koji uzimaju podnebljuproizvođači

Smatra

našem veći

Braica

da

svog

kao

i

vrlo

dobro

su

ne

u

rizik.

ll

umu

DOVRŠAVAJU

SE NOVE

STAJE

se kraj Donji Zemunik, dovršavaju moderne krave To muzare.

14 muzara staje je tipski objekat smještenih dva rešetkastim iza i svim ostalim što reda, podom krava, napajalicama je tim Da da već neki napomenemo nabavili potrebno stajama. proizvođači i muzne kao što to uradio Mate Braica iz D. Zemunika. muzni uređaje, je Taj Danske uređaj je proizvodnje.

U

selima

Zadra:

Briševo

i Pakoštane

za

u

za

s

u

su

Nove

U

staje u

Briševu

Briševu

kod

Zadra

suprugom stajugradi Jusup 16 ha Pod oranicama oko 7 ostalo zemljišta. je ha, Za kredit odobrila vinograda. izgradnju staje je Joco

sa

a

mu

u

iznosu Za

od

6

15.000.—

dinara.

'

Zorkom.

Posjeduje i nešto livade, pašnjaci i dala Zadar« »Mljekara oko

su

'

mjeseci isporučio jemljekari

oko

7.000

litara

mlijeka.

STOČNI KELJ I U OKOLICI ZADRA listu«. Znamo Šestan Šimismo već pisali»Mljekarskom ga po gradnji moderne krave će biti 14 To dvostaje kojoj smješteno grla. je redna i svake strane 7 Na po staja je stajališta. prostranim poljima Donjeg Zemunika ima hrane muzare. dovoljno njegove O

u

za

muzare

u

sa

za

12

ja

En

GD

Ok

sadnji kojaje jepovršina zasađena stočnim On misli da ga no keljom. jezadovoljan njegovim rastom, zasadio.

Ali odmah da što da nego je pregusto dodaje jebolje jegušći, je rijedak.

No

|

on

se

brine

novih

i o

i kako

njegovomprinosu čitaoce. ćemo obavjestit

Iznenadila

nas

ŠimeŠestana staja

Nova

O

kultura.

je

rastao

na

Jadranskom

toplom

podneblju

Ajin Pa *

kVCa

Stočni

—————

kelj

na

oranici

ŠimeŠestana

13

a

. dom i

v

Zena

| ZDRAVLJE

HRANA

biće, biljku, nijemoguć. vrijedi rast i Hrana i pa za pa razvitak, jepotrebna čovjeka. životinju, i i rad organa organizma. čitavog djelovanje pojedinih hranu sokovi Naši probavnomaparatu, primljenu razaraju probavni krvi i kroz kako bi se moglaprenijeti probavnog stijenke aparata pomoć zraka čitavom po polakoizgara kojiudišemo, (kisika) tijelu, gdje pomoć zdrava kod stalnu se i održava stvara i tako čovjeka toplinu, koja tjelesnu rad stvara 36% do 37%C. Od između kreće potrebna pojeenergija topline itd. raznih i dinih organa: srca, mozga, žlijezda probavnogmokraćnog sistema, soli uz i mineralne naročito tzv.

Dio pomoć bjelančevine probavljene hrane, naših stanica i služi hrani elemenata pa tkiva, njiizgradnju drugih Život

To

hrane

bez

svako

za

živo

za

za

za

za

nam

u

uz

ona

uz

za

se

hovu

za

za

u

obnovu.

održavanja topline, tjelesne njenogstalnog stvaranja Ovaj stanica i obnova pa tjelesne energije,izgradnja trebnoj stvaranje visini, Prema sekunde nikada ni te zapravo zaustavlja. jedne je neprekidan, da naše materijalom, gorivim potrebnim uvijek raspolaže tijelo tome, rezervnih kad odakle bi zaliha i opskrbljivalo, toplineenergije, jer sokova. dovod redoviti hranjivih pogonskog goriva: prestane mašini tako više Normalno na pa našojtjelesnoj čovjek jede puta dan, naši Ali ako i su nikad obično materijala. gorivog pogonskog ponestane nisu ili ako bi trebali obroci pa nego dovoljni, tijelu ponestane biti, rjeđi odmah to se u mašina i opaža reagira, materijala, pogonskog građevnog da alarmno Glad naše zvonce, upozorava, koje osjećanja gladi. je pojavi nedoduže vremena, Ako tome treba mašini udovoljimo pogonskog goriva. i radu će statak organa čitavog organizma, pojedinih opažati goriva počet Radna učinku. radnom pa na pada. sposobnost njihovu više raditi radi. može međutim i Mašina dana,tjedana, još Dapače dalje bez malo vode i duže. i čitav mogu pa gladovanja« »Umjetnici mjesec, kako oni Ali treba na izdržati do 6 ikakove hrane vidjeti, izgledaju tjedana. težina takve opasne padne polovinu Njihovatjelesna pustolovine. kraju naša mašina kao živi sebe. Utoliko Mašina se i tjelesna jepojela manje. mašine. nežive od tvorničke razlikuje organizam dovod raditi i kad mašina Naša pogonskog nastavlja tjelesna ponestane ali onda trošiti kao mišičje, pogonsko gorivo svoje svojumast, počne goriva, tkiva i organe. srce, žile, krv,žlijezde,svoja mozak, kosti, kao vlastita tkiva iskorišćivati i organe naše Kada zapravo tijelo počne kad U momentu, koje redovitog materijal? goriva, pogonski ponestane toliko hrane. obliku Samo inače unosimo se u tijelo primjećuje, početku nešto A kad osim što duže, počinju gladovanje potraje javlja jačaglad. hrane nedostatak i sve pojedinih Funkcioniranje osjećati. jače alarmantnije štetu račun ali oni rade i sama organa i dalje tkiva, koja slabi, postepeno Ali to ima da bi se stvarati potrebna mogla energija. rješenje svoje izgaraju, kad mašina definitivno stane. granice, ili su hrane često duže Ima vremena dapače ljudi, koji nemajudovoljno itekako Mršavi To stalno su, primjećuje. nedovoljno hranjeni. njima Ima čitavih radne sposobnosti. iscrpljeni, neproduktivni, ograničene umorni, poi tkiva

na

proces

ne

se

mora

se

nema

ne

a

nas

ne

na

se

samo

s

na

samu

sva

onom

u

u

ne

se

se

na

na

se

14

aj

a

i

o

a

i

a

i

naroda, prekopolovine

ljudskog, koji trpe šice hrane.

Tu leži zapravo glavni razlog tobožnje njihove lijenosti, nemarnosti, zaostalosti.

Kod života primitivnosti, neradinosti, njihjesrednje trajanje ispod života kod i kod zapravo polovine trajanja kulturnijih naprednijih naroda, naroda.

Kronična troši dva brže sve nego sitijih glad ljudski organizam puta života drugetegobe skupa.

Prema hrana životna samo, tome, je potreba s vakog čovjeka.

Pitanje je koliko hrane i kako biti mora Važno ječovjeku potrebno sastavljena. je osim kako hrana i da sadrži što bi škoditi toga, je priređena ništa, moglo zdravlju.

Dnevnu količinu hrane možemo ili mjeriti kilogramima litrama, da nisu isto znamo, 1/4 slanine i 1/4 jer jela jednako h ranjiva.

Nije kg kg salate. Količinu hrane stvara ona prema određujemo toplini, koju izgarajući našem ili kako stručno prema tijelu, kažemo, brojukalorija, koje daje tijelu.

Za svaku živežnu namirnicu točno kalorična lako pa vrijednost, je koliko hrane da moramo količinu kaloproračunati, uzeti, podmirimo potrebnu Ta nego prema rija. nije svakoga čovjeka jednaka, mijenja spolu, uzrastu, težini vremenskim zdravstvenom rada, prilikama, stanju.

Osim količine važan i sastav hrane. tome jednako je Upravo pitanju pridanas baš u tome daje higijeni prehrane najviše važnosti, jer općenito Za količinu služi donekle kao najviše griješi. kalorija, koja jepotrebna, dok utažimo Ne biti regulator osjećaj gladi jedemo, glad. smijemo neumjereni. Ali živežne namirnice baš da bismo koje potrebne, najbolje podmirili možemo odrediti običnim ne instinktom.

Tu potrebe našegorganizma, zdravstveni jepotreban odgoj.

Ni hrana bi sebe jednaprirodna podmirivala potrebe n ašeg duže i brzo bi da zdravstveno orgaorganizma pokazalo,je stanje nizma ili ili zaštitne tvari. oštećeno, dovoljno jer jedne drugehranjive ni hrana sadrži nužne tvari. Izuzima tek mliNaime, jednaprirodna mlado upravo jeko prvimmjesecima života,kojejevrijeme dojenče sadrži osim vode nenadomjestivo.

Mlijeko (oko87%)bjelančevine, masti, šećer, vitamine i mineralne tvari. Prema tome i životu bit će kasnijem potreban sličan hrane sastav razmjerno prilagođen starijem organizmu.

Danas dobro svih živežnih sastav poje poznatkemijski namirnica, i važnost stotak elemenata i rad održanje organizma. njima njihova Znamo, da nedostatak tvari izaziva razne i li jedne drugehranjive specifične bolesti, da i niza bolesti znamo zavisi od i to, uspjehliječenja čitavog ispravnog bilo da se sastava ili izostavi tvar iz dnevne hrane, pojača jedna drugahranjiva prehrane.

Hrana biti i ukusno da izaziva to priređena, apetit, jepopraćeno i sokova da rastvara probavnih stvaranjemizlučivanjem kojiomogućuju i hrana.

Bez i hrana količini i po sastavu po iskorišćuje primljena toga najbolja ili ili vrlo kao strano uopće vrijedi vrijedi malo,jerje organizam tijelo ne iskorišćuje.

Hrana sadržavati nikakvih otrovnih ne bile one ili smije tvari, neživog naime hranu iz iz iz živogpodrijetla.

Mogu dospjeti zemlje, vode, suđa, drži itd. Otrovne se žive stvarati mogu u kojem jelo toksine, tvari, tijelu klice, ali mogu te otrove stvarati izvan ih onda već unosimo pa našegtijela, gotove i tako žive i tijelo omogućujemootrovanje, intoksikaciju.

Napokon klice mogu da hrana bude štetna po i hranom se učiniti, zdravlježivot, jer čitav niz zaraznih bolesti. prenosi roda

ili stalno

povremeno

od

nesta-

ona

ne

ne

samo

sva

u

se

zna

za

se

u

se

se

nam

—

su

nam

ne

sama

vremena

za

se

nema

ne

u

sve

se

u

za

u

nam

nam

u

za

a

mora

a

se

ne

u

u

u

same s

15 E B

t

BRE

“

ant

eO

IV

O

RS

a

I

i

|

|

potrebna prijeko proizlazi, je prikaza letimičnog ako tako i živom svakom nego pa može, nijedovoljna čovjeku, organizmu, uzrok ili zaražena da bude ili ako ili sastavljena je zagađena nijeispravno medicina moderna ili čak i smrti. Zato i težih i izvor lakših problemu oboljenja i naroda i hrane i ogromno i pridaje čitavog svijeta prehranepojedinaca svestrano To proučava. pitanje čenje.

Nežić dr Prim.

Eugen hrana

da

Iz ovog

ne

samo

ona

zna-

se

»ZAGREBAČKA

MLJEKARA« raspisuje

ŠKOLOVANJE

natječaj

UČENIKA (MUŠKIH)

10

Žitnjakbb

ZAGREB,

—

U

za

ŠKOLI

MLJEKARSKOJ

KRANJU

U

Uvjeti: osmogodišnja

1. Završena 2. Dobro

stanje

zdravstveno do

3. Starost

Školovanje

18

godina

traje dvije godine

školi

učenici

daljnjeg

kvalificiranog

stječu zvanje

školovanja

u

Tehničkoj

mljekarskoj

troškova

smještaja

Kranju.

u

Stipendiju

osigurava

Zagrebačka

internatu

škole.

prehrane

u

Molbe

svjedodžbom

sa

rođenih,

dostaviti

mljekara,

Zagrebačkoj

mljekari

Glavni i izdavač: Ilica

Zagreb,

UREDNIČKI

visini

u

i izvodom

svjedodžbom

Žitnjak bb

do

8. 8.

1974.

i

iz knjige

godine.

ODBOR

Kaštelan urednik:dipl. inž. Dinko i uredništvo: SRH. Uprava mljekarskih radnika Tisak: 440-476. »Vjesnik«, Zagreb

|

i odgovorni

Udruženje

31/III,

Mjesečna

Zagreb

razreda, liječničkom

osmog

Uređuje: Vlasnik

završetku,

i po

Postoji mogućnost

radnika.

mljekarskog

škola

telefon

pretplata za a

za

Štamparija

privredne organizacije i ustanove proizvođače mlijeka d 1,50

d

Zagreb,

4.—,

|

16

j I

a

do

i

E

i

je

in