Mljekarski list 3-1974

*

GODINA

XI

OŽUJAK 1974

ZAVRŠENE Prošle

SMOTRE

KRAVA

završene krasmotre jeseni mjestima županjske općine bio popuna stada kravama.

Na čiji jecilj matičnog novonabavljenim smotri nisu matične umatičene nego pozivane krave, k oje prošle g odine, krave samo imale a koje kupljene drugimpodručjima, podatke ili dobivene iz od kvalitetnih porijekluprvotelkinje koje vlastitog uzgoja krava simentalske Treba istaći da to telad i kopasmine. uglavnom junice selom kreditirala nabavci. jejeSuradnja pri Smotre da odlične kako izpo pokazale gotovo grla kvalitete, ili tako i krave ili same gledu eksterijeru, po proizvodnosti njenih p redaka.

Vlasnici krava dolazili smotre zaista mogu koji ponositi grlima sada umatičena. smotri računalo da će imati 70 koja Prije najviše krava rezultat više nego matične uvedeno čak je dobar, j er je knjige lll novih kod će toku i muznost krava, kojih godine p ratiti druge telad izdavati Gotovo svim bine, oteljenu potvrda porijeklu. mjestiočit kvalitetnih u nekim čak udvoje napredak broju krava, j er stručio. Jedino staro stočarsko Babina Greda.

Ono taj tempo prati mjesto čak toku ovih smotri Gredi umatičeno 9 stagnira, svega jerje Babinoj umatičenih 40 sada pa 49. popeo krava, ranije tajbroj umatičenih krava Ovo Najveći broj prje Vrbanji. mjesto je preuzelo venstvo kvalitetnih krava 28 krava po Županja općini broju koje matičene ovih dana i 27 umatičenih i 55 ranije krava, ukupno Vrbanja j e kvalitetnih krava.

Veliki skok po prvak broju napravljen je Bošnjacima, sada umatičeno 21 što gdjeje 19, ranije grlo, ukupnodajestado od 40 kvalitetnih krava simentalske Proizvođači iz Sela također pasmine.

Rajevog učinili veliki skok. su

u

svim

va

sa

su

su

na

su

o

su

su

sa

su

su

sva

su

na

se

su

s

se

no

u

se

a

se

u

0so-

za

o

u

ma

se

u

ne

u

u

sa

se

na

u

u

sa

su

u-

sa

u

a

Oni

su

Račinovci

11

sada

su

krava,

novih

Babina

umatičili

14

Greda

dok

novih

Zatim

dolaze

je Podgajcima tu toku smotri umatičeno 7 krava.

Na Cerna 6 krapo prošlih začelju je i va, Drenovci 2 i ŠtitarSoljani po 4 novoumatičene krave, Županji samo umatičena krava. novo jedna Ukupnoje općini Županja290 krava, više krava ima Slavonske jedino Slavoniji području Požege.

(Iz»Ž«broj219/74.) sa

u

9,

krava.

i Gradiš-

u

sa

sa

u

u

a

u

SABOR

Tradicionalni

na

NAJBOLJIH PROIZVOĐAČA U VELIKIM ZDENCIMA Sabor

MLIJEKA

najboljih proizvođača mlijeka je prošao.

Stotinjak obuhvaća najboljih kooperanatanašegotkupnogpodručja, koje općine: Grubišno Podravska Slatina i Polje, Daruvar, Pakrac, Garešnica, Virovitica, dio smotri B jelovar, općine prisustvovali ovojpoznatoj poljoprivrednika.

Rukovodilac Sirovinske službe inž. Nikola dipl.

Capanpodnioje izvješrobne istakavši da »Zdenka« svakodnevno taj razvoju proizvodnje, otkupod "7.700 domaćinstava i društvene farme Senkovac. ljuje mlijeko mlijeko s

su

o

|

Kroz

proteklihgodina otkup proizvodnja mlijeka je: povećana 4 miliona litara. U 1973. god. povećanje otkupamlijeka usporedbi 1972. iznosi Proizvođači Sa17,5%. godinom mlijeka, koji prisustvovali oni većom od 8.000 litara ove boru,tj. isporukom godišnje, isporučili litara što čini Ubugodine1,000.000 mlijeka 4,3%ukupnogotkupamlijeka. duće će da udio 10% robne iznosi barem i zato nastojati proizvodnje tom raditi. također veća kredimora puno planu još Predstoje ulaganja robne i krmne bi individualtiranje proizvodnje baze, koja proizvodila nim Prošle lucernom 23 stočnim posjedima. godine je zasijano ha, keljom 22 stočnim sirkom 4 ha. Veća i poveha, proizvodnja mlijeka posljedica je već sada nisu naročito što usko ćanjacijena mlijeku koje stimulativne, je povezano prodajnim cijenama mlječnih proizvoda, Generalni direktor Boro Preradović između sistemu govorio ostalog je neskladu između i da te kreditiranja, cijena mlijekasira, prijedlogu dinara ali po cijena mlijeka poveća 0,65 masnojjedinici, slučaju ako bi to adekvatno sira.

Preradopovećanje pratilo povećanje cijena Drug vić da će »Zdenka« završiti 1973. jenaglasio pozitivno poslovanjegod.

5.500 sira i tona 400 dohodak od isporučenih radnika, kojiimajuprosječni dinara Treba raditi robpo 2.000,000 zaposlenom. jošintenzivnije stvaranju nih i krme vlastitim bez kooperanata proizvodnje površinama, jer jeftine krme Preradović. jeftine proizvodnjenaglasio jedrug i Odbora »Zdenke« Mirko TajnikSavjeta kooperanata kreditiranje radu dva U 1973. kreditirala ova Gašparić podniojeizvještaj tijela.god.

97 26 vlajekupovinu rasplodnih junica, junica kojekooperanti ostavljaju stiti 72 kom. ženske te 6 kao i nauzgoj, rasplodne teladi,izgradnjustaja, bavu 14 Po isteku mandata članovima strojeva mužnju.

Savjeta kooperanata izabrani novi članovi: Kolar iz Velikih Miloš Josip Zdenaca, Radović iz iz Berkeš Velike Hanzl Čađavačkog Šandor Luga, Pisanice, Alojz iz Konifka Veno iz Pakr, iz Lozana i Ljudevit Sela, Poljane, Stjepan Matej 5

i

»Zdenki«

u

za

u

s

su

s

su

se

se

na

u

se

na

a

a

s

o

o

o

se

na

samo

u

u

sa

sa

na

na

nema

—

za

o

za

za

su

Ivan

Lončar

iz Velike

Trnovitice.

Diskusije kooperanata uglavnom probleme sela, probletržišta i sela i na što žiu vezi ono, raslojavanje cijena, je uskoj votom i radom naših Robnim kooperanata. kooperantima, koji isporučili više od 8.000 litara zavisno litraži od mlijeka, podijeljenestimulacije do dinara litri. po 0,12 0,20 1973. bio iz Švub Donje mlijeka god.

Najuspješniji proizvođač jeJosip Kovačice 18.023 litre od strane isporučenih mlijeka.

Ukupne stimulacije »Zdenke« vidu iznosu od oko 150.000 dinara. Dvanagrade dodijeljene desetak dobili najboljih proizvođača prigodne diplome uspješnu proizZa 10 provodnjumlijeka. uspješnu proizvodnju krmnogbilja nagrađeno je izvođača 250 da oda po kg umjetnog CiljSabora, gnojiva. priznanje »Zdenkinim« robnim i da ih se upozna rezultatima kooperantima zajedničke kaa i naredni i suradnje, planovima period,ovajputajeuspješno realiziran. su

svodile

se

me

na

sve

sa

su

su

o

:

u

sa u

su

u

su

za

sa

se.

s

s

lista »Zdenka«

(Iz

za

1/I1974.) o

M.

G.

s

s

must

>.

ss

ORGANIZIRANI

s

ss,

PROMET

>

NEKRIEALE IRI

+

—-—

| CIJENE RASPLODNIM U GOD. 1974.

ADV OZ KREZSTE

|

GOVEDIMA

selekcijskih predstavnika Stočarski formirana ske što centar ga selekcijski Hrvatske, je organizirao radnih bave i stručnih organizacija koje jekomisija predstavnika uzgojem i razradila proselekcijom kriterije proizvodnje organizacije goveda, kojaje i meta goveda. cijene rasplodnih 1965.

Nakon stanke gogovedimaobnovljen je dulje prometrasplodnim ženska 1968. dine muška, grla.

Tako tom prodano: periodu je Na

nedavno

održanom

službi

sastanku

Hrvat-

se

'

za

za

a

u

Br. bikova

Godina

utvrđen UO

i

krava

junica Ukupno 89

1965

89

1966

259

1967

357

1968

367

47

414

1969

422

314

736

1970

430

608

1038

1971

319

1060

1439

1972

424

918

1342

1973

344

3143

3487

3067

6090

9157

Ukupno: Promet

Br.

za

ili kvalitetnim

255

=

357

—

je premija mlijeko da plotkinje premije, osjemenjuju ostvarivanje putem Tada i rasplodnjacima. je počeoorganizirani promet

oživio

je uvjet

—

nakon

što

uvedena

i zakonom

na

se

ras-

plodnim stimulativnijim cijenama mlijeku, Organiziranim otkupommlijeka, lokalnih fondova stočarskih unapređeizložbi, formiranjem ganizacijom i stočarstva i junica, kreditiranjem uzgoja kupnjerasplodnih počeoje nje i junicama. organizirani prometrasplodnim od također robnih proizvođača mlijeka je jedan preduvjeta Formiranje rasplodnih junica. potražnjom fonda i stočarstva unapređenjerazvoj Formiranjem Samoupravnog očekivati veću vidovima SRH i raskreditiranja potražnju jejoš drugim plodnih junica. međimursko-varažkao što su: bilogorskoMnoga područja, i i proizvodnji požeška druga, prišla organiziranoj dinska, velikogorička, podravska, nalazi krava i Na tim pod najveći broj područjima rasplodnih junica. dolazi obzir kvalitetni podmladakjedino organiziranu čiji selekcijom fondova. iz navedenih može kreditirati i koji proizvodnju promet, i visoko da radi vrlo Budući produktivnim vrijednim grlimakoja će kretati tretmanom su selekcije, njihova cijena pod bikovima.

or-

za

za

u

za

za

su

se

u

za

se

se

o

se

za:

4

aii

a

E

zr

Ao

Ea

E

Krše EJ

1. Domaća

šara

bikovi

Rasplodni bikovi Rasplodni bikovi Rasplodni

pasmina —

simentalac

Ia

klasa

15.000

dinara

I

klasa

13.000

dinara

II klasa

11.000

dinara

Rasplodne junice Bređe

ara

tež.

kg cij. d.

Bređe

mj.

5—7

Bređe

mj.

3—5

više

tež.

kg.cij.

tež.

d

od

mj.

7

d

kg.cij.

Ia

550

16.000

580

17.000

620

18.000

I

520

15.000

550

16.000

590

17.000

II

500

14.000

530

15.000

570

16.000

III

450

13.000

480

14.000

520

15.000

III b

430

11.000

460

12.000

500

13.000

pasmina

2. Smeđa

bikovi

Rasplodni bikovi Rasplodni bikovi Rasplodni

Ia

klasa

14.000

I

klasa

12.000

II klasa

10.000

Rasplodne junice Bređe tež.

kg cij. d

Bređe

mj.

5—7

Bređe

mj.

3—5

mj.

od

kg cij.

tež.

kg cij.

tež.

d

7

više

d

la

520

15.000

550

16.000

580

17.000

I

490

14.000

520

15.000

550

16.000

II

470

13.000

500.

14.000

530

15.090

II

420

12.000

450

13.000

480.

14.000

oberintalsku

kretati

će

nešto

niže

od

pasminu montafonske đe pasmine. će slobodnom izmeutvrđivat krave i pogodbom podmladak Cijene i đu kupca. proizvođača 6% dok ime troNavedene prodavaoca, kupacplaćajoš cijene troškove i ostale vezane škova izdavanje pedigrea taj sajma, organizacije Cijene za

sivu

—

se

sme-

—

se

za

su

na

za

za

rad.

koje utvrđivanje cijene razvrstavanje Ocjena službašto ga stručnim stručnim prema jezajedno predvidjeti uputama skladu razradio Stočarski evropskih selekcijski ogranizacija. centar, vrši osnovu razvijenosti grlatj.vlastitoj uglavnom Ocjenjivanje i grla. majke porijeklu proizvodnji ocjeni, stoke predstavnik Stočarskog sačinjavaju selekcij Komisiju ocjenu službe i odselekcijske područni područne veterinar, Hrvatske, skogcentra ili veterinarski inspektor. poljoprivredni stoke

i

u

klase

a

time

sa

se

a

ma

se

za

nosno

će

i

u

na

-

nu

=

—--

Nakon

što

se

utvrde

da,razgraditi će

se

Hrvatske.

centar

potrebe mogućnosti proizvodnje rasplodnih.govekalendar će utvrditi Stočarski sajmova, koji selekcijski i

Sajmovi organizirati i sjedu potrebi rasplodnih grla. će

također

se

ANA

zatekli

smo

društvenom

na

| MIJO MATKOV

staji krava »Ruža«. je Ana i Matkov Mijo oko mlijeka.

Posjeduju sjenokošom.

U

i

sektoru

o

po-

Dipl. ing.Stjepan

Brlek

IZ ĐURĐEVCA

krave, dvijejunice

četiri

ovisno

i bika

dnevno

isporučuju 7 rali od zemlje, čega

u

sabirnom su

tovu.

Najstarija

mjestu rali livadom dvije pod oko

25

litara i

.Programiraju modernizaciju staje. i

Ana

Matkov

u

razgovoru

Poljoprivredne

zadruge

ŠTO SVE UTJEČE NA Da

nje

bismo

ovisi

mogliispravno

koliko

će

se

na

umu

što

sve

pojedina

krmiva

referentom Đurđevac

za

mljekarstvo

Lenarđićem

PROBAVLJIVOST

sastaviti

imati

moramo

s

krmni

obrok

KRMIVA?

pojedine krmiva. utječe probavljivost za

na

vrsti

životiO

tome

ukiseliti.

6

i

ja

i

S

e

g NARA

i

RAJ

>

o

o

+

o

s

e

i

2

o.

s

životinja, probavljivost tj. krPreživači organa. njihovih probavnih bolje iskorišćuju gruba ustrojstvu vlakanaca što vidim iz ovog miva više sirovih (celuloze), pregleda.

U

prvom

redu

krmiva

ovisi

o

vrsti

o

zapravo

sa

probavljivosti Koeficijenti

Sirova

Krmivo

vlakna

"o

u

ražena

slama

44,0 29,2 8,0 11

livadno

sijeno pšenične posije repa postrna

neduši-

masti

organske bjelanvlaknanatetvari čevine tvari — sirova

46

23

95

39

36

61

57

59

64

51

73

80

52

4

83

87

73

51

92

—

mogu iskorištavaju krmiva, Konjislabije grubatj. ali zato znatnu količinu ovih krmiva. iskorištavaju, pojesti Svinje jošslabije i krmiva škroba mnogo npr. najbolje iskorištavaju kukuruz, krumpir sl. Perad krmiva i to vrlo različito. Mlau probavlja gruba slijepim crijevima du zelenu krmu oko 20%. probave prosječno Bitna Vrlo mlada telad može krstarost životinja. je probavljati gruba dok želudac.

Inače mlade im slabije miva, razvije životinje iskorišćuju krmiva. ako Stare također im zubi loši gruba životinje slabije iskorišćuju, Inače kod starih aktivnost orga(pokvareni). slabija probavnih životinja je 4—5%o, Individualnost I oko pasiminska životinje pripadmanjeutječe tj.

Razlika između nost također i kultiviranih (domaćih) primitivnih utječe. je domaćih Goveda krmiva. pasminabolje iskorištavaju gruba Umjepasmina. rad i živokretanje Pretjerani uznemiravanje poboljšava probavljivost.

Preobilni obrok krmiva. također tinja utječe probavljivost nepovoljno djeOna obroka tako npr. ako obroku daovisi i sastavu luje probavljivost. sadrže šećera ili škroba krmiva: slame koja druga sijena, pljejemokrmiva, krmiva. ovih U slučaju mikroorganizmi smanjuje probavljivost koriste šećer ili krmiva zato pa škrob, najprije manjerazgrađuju gruba

iako

voluminozna

one

oni

sa

ne

se

ne

su

na.

reno

na

o

na

u

uz

ovom

se

ve

sa

sirovih

mnogo

vlakanaca.

s6 ne

Kuhinjska utječe probavljivost, okus, povećava pljuvačke. čivanje krme dok obrada grube Sjeckanje utječe probavljivost,kemijska isto tako znatno parenje ili kuhanje.

Zdrobljeno (lužinom, vapnom) povisuje, ili smrvljeno bolje iskorišćuje. krmiva količina znatno Na probavljivih probavljivost pojedinih utječe Kod 8 nedušičnih treba da tvari bjelančevina. preživača dijelova je najkako 1 dio Inače bjelančevina. probava odvija treba, probavljivih manje tako i rad encima sokova. pa izlučivanje jer umanjuje već

na

na

pa

izlu-

se

na

ne

a

zrno

se

na

se

ne

se

BOLESTI KOJE UZROKUJU

NEPLODNOST koliko

neplodnosti, povrede ili stidni te čine zapreku porodanepravilno zarasle, spolnomčinu, je ranijeg Stidnica

može

utoliko

biti

uzrok

u

su

kod

T

način strane kod djelomično taj unutarnje baleganja onečisti. i nečist ulazi zadržava izai Balega stajska dublje rodnicu, gdje ziva može sluznicu i sluznicu upalu, koja preći materičnog grla maternice.

Bolest ima svrhu liječi operativnim zahvatom, koji omogućiti, da otvor stidnice bude zatvoren. pravilno opet Rodnica češće uzrok Kod rodnice mogu je nepraneplodnosti. postojati vilnosti od slabo rodnica pr. ili još rođenja razvijena prečvrsta djevičanska U prvom opna. slučaju opna je izliječenje nemoguće, drugom odstrani operacijom. bolesti zarazne razne naravi. Često uzrok neplodnosti Ovdje kratko to čvorasti i navađamo, je mjehuričasti osip plodilima. Kod obih bolesti obično od zaražene prenesu koje prilikom pripusta muške žensku ili dolazi do stidnice.

Na sluznici životinje obratno, otečenja rodnice blizini klitorisa čvorići ili Sama sluznica (dražice) pojave mjehurići. i sluzavo Iz stidnice je zacrvenjena pokrivena gnojnim n aslagama. cijedi gnojni onečišćen dio i okolina stidnice.

Krava živo repa iscjed, kojimje donji maše ili ga drži repom rodnici ispruženoga, jer je peče.

Krave i Kad bolesne nemirne, manjejedu davaju manjemlijeka. krave ostati ali češće mogu uništeno rodnici od pripuste steone, jesjeme tamo te steone. koji gnoja, nakupio, životinjeostaju vrši rodnice raskužnim sredstvom ili Liječenje ispiranjem blagim sadrže raskužna i sredstva. metanjemštapićarodnicu, koja stezajuća Zaraza trihomonas katar i rodnice (bičaš) uzrokuje upalu koja materično i maternicu te izaziva sluznice tih prelazi grlo gnojnu upalu što organa, uzrokuje neplodnost.

Bolest način kao i samo liječi jednaki osipi s tidnica, jeizliječenje otežano naročito kod često i mužjaka, bezuspješno.

Veći se bolesnih uspjeh polučuje sprečavanjem životinja. pristupa mokraće rodnici može biti Nakupljanje razlog n eplodnosti. Mokraća rastvara rodnici i izaziva upalusluznice, koja spriječava unište već rodnici. oplodnju.

Sjemenatjelešca Bolesti maternice i kod materičnog grla, nastaju najčešće ili Te bolesti i vremena dok se poslije poroda. dulje traju izazivaju, potpuna izliječe, neplodnost.

Bolest Tanka iz jajovoda. kojom cijev, putuje j aje jajnika ternički biva može rog, gdjeredovito biti uzrok Uslioplodnja, neplodnosti. sluznice može kanal zatvoriti ili srašjedupala jajovoda prolazno uslijed sluznice stalno zatvoriti. ćenja Bolest može kroz jajnjaka. Nedozrijevanje jaja, koje potrajati to To može biti dulji period, uzrokuje neplodnost vrijeme. nedozrijevanje uzrokovano slabom ishranom često slabe po životinja, opaža zimi, z bog te boravka mračnim i nezračnim Te ishrane, negibanja,stalnog stajama. bolesti brzo čim dođu hraproljeće nestaju, životinje pašu, g dje bolje i kreću ne To suncu. da ženka uopmirovanje jajnika očituje tom, će ili da te goni jegonjenje tiho, pregleda.

Ova odstrani i nepravilnost ispravnim držanjem hranjenjem životinja.

I po zimi neka ženskim životinjama kretanje svježem omogući z raku, naročito neka to čini sunčanih dana. otvor

otvoren

i

na

se

s

u

se

na

na

same

|

se

na

a

u

se

su

samo

a

na

se

na

u

se

se

u

su

se

u

se

ne

se

u

sa

na

na

se

na

a

u

se

u

se

u

ne

u

ma-

se

za

a

se

u

u

na

na

se

ne

se

u

se

se

se

se

na

se

|

za

Nimfomanija je bolest, kojauzrokuje neplodnost, očituje su nemirne i toprestanim gonjenjem, kojevrijeme životinje jako uslijed a

se

ne-

za

| ,

je neupotrebljive dajumanjemlijeka. tojanomaliji daktekućina cista ili kašasta tvar) jajniku, kojoj stvaranje (šupljina, je le bolest hormonalne naravi.

Bolest uzrokovana nastajanjem je je ponekad kod tuberkuloze npr. posebnih jajnjaka. oboljenja jajnjaka vrši ili ciste opeodrstranjivanjem jajnjaka Liječenje zgnječenjem rativnim luteum) jajputem.Zaostajanje žutog tijela (corpus da ženka Kod takove česti njakuposlije porodaje uzrok, tjera. životinje vrst ne za poroda razmaku, uobičajenom pojedinu gonjenje poslije nastupi životinja.

Bolest odstranjenjem liječi žutogtijela. tražiti Kod treba veterinara će oboljenja pomoć spomenutih koji prijave Prof. dr A. H. poduzeti potrebno liječenje. ga

za

rad.

Uzrok

Krave

na

u

se

u

se

ne

u

se

LJUBICA LENARDIĆ SABIRAČICA MLIJEKA u

rap

--

ps

mlijeka sabire mlijeko Ljubica

sabiralištu

U

IV

vac

Lenardić.

Dnevno

Đurđe-

oko

sabere

Tu količinu litara.

110 oko promlijeka isporučuje

1200—1300

izvođača.

sabire novim prostorijama bila dana kada oko je godinu sabiradovršena zgrada lišta = zadruge Poljoprivredne sabitakvih Malo Đurđevac. je uredno Sve rališta mlijeka. je i čisto pa i zgrade izgled jelijep. i saZato kooperantima zadruzi, izčestitamo sabiračici moj IV! Đurđevac sabirališta gledu U

se

uzorna

že

na

\

| NAČINI ISKORIŠTAVANJA

OSOBINE

TRAVNJAKA obraštene

godina koje trajno Travnjaci površine ili vrsta različitih Razlikujemo ispaši. košnji prilagođenih biljnih sklopom nalaze Prirodni i uglavtravnjaci travnjake. zasijanenadosijane prirodne, Zasišumskih i nastali zoni površina. krčenjem paljenjem šuma, su

su

ili kroz

duži

niz

se

nom

u

a

su

ze

dok .najanipak travnjaci utjecajem čovjekakvalitetnih trava i tratinu.

Razdosijani usijavanjem lepirnjača prirodnu poljoprivrednika, suha tla i kvalitetna vojemtravnjaci napuštaju ocjedita ustupajući mjesto ratarskim naročito žitaricama nužnim drugim kulturama, prehranu l judi, te močvarnim terenima velikim i uglavnom zadržavaju lošim, krševitim, nadmorskim visinama. raznolika. služe kao izUlogatravnjaka je Ponajprije vori stočne zatim terenima većim hrane, sprečavaju nagibima i spiratla tlo te Za visoku masom. nje (eroziju), obogaćuju organskom proizvodnju zelene količine vode naročito travnjacima, potrebne dovoljne ljeti, bilo da ih kiše ili nivoa vode.

Kod dobivaju putem uslijed visokog podzemne zanemariti važan to a odnos toga smijemo faktor, jetemperatura.

Upravo oborina i tzv. kišni faktor. prosječne daje temperature Osiguranje hranjiva i vode osnovni visokih i krmiva. jepreduvjet prinosakvalitetnog Kod livade radi sasvim načinu suprotnom iskorištavanja.

Biljke i tlo korisne lišavaju stabljike lišća, vlage. tratine od sastav Kako se Košnjadrugačije utječe ispaše. košnjom i drvenaste brzu one što uništavaju biljke, nemaju mogućnost r egeneracije, i niskim kokratkotrajnim opetpogoduje koje osjemenjuju vrstama, prije ili ih kosa teško zahvaća.

Kod kose livade do dva | pa šnje puta, je kvaliteta što livadne vrste to upravo sijena loša, zbogtoga bilja uspiju da obnove.

Intenzivnom i vrijeme gnojidbom dovoljnim broj natapanjem 3—4 košnji povećava puta. doba tratina Upravo vlatanja trava, jenajbolja, jer bogata je bjelančevinama i mineralnim ali tada i velikim tvarima, je prirod sijena najmanji vode uslova Pravo prve postotkom zbognepovoljnih sušenja. vrijeme košnje tada trave coemnoge jepočetak cvatnje, likvidiraju bezvrijedne (Monilia suhe tvari ali korist kvalitete. Čestom rulea). košnjomprinos smanjuje, obavezna i to dušičnim Međutim,gnojidba je prvenstveno gnojivima svrhu brze odnosno zelene 20 otkosu po obnove, stvaranja (do kg/ha suhe tvari tratine čestom čistog dušika).

Upravozbogsmanjenja košnjom teško takva hrana koristi kao zelena pa stadiju, ranijem sijeno suši, nastali

su

na

za

se

na

a

mase

na

na

s

su

ne

o

se

se

a

.*

na

se

nas

se

ne

u

se

se

na

u

s

se

se

u

sa

u

mase

u

se

se

krma.

Već

spomenuli jegnojidba jednostavnog razloga čestom odnosimo iz tla većim ukoliko pa košnjom hranjiva količinama, dolazi do što gnojidbom nadoknađuju, osjetnog smanjenja priroda.

Dakle, livada to veći u je opskrbljenija hranjivima,podnosi brojkošnji godini.

Proizvodnost naših livada niska i varira od 7—120 je q/hasijena.

Na močvarnim tlima biti i veći od 150 ali zato loše prirodi q/hasijena, znaju kao već služe pa mogu kvalitete, upotrijebitikrmivo, stelju.

Prirodi ovise i o načinu te vremenskim Kod uobisijena sušenja, prilikama. iznose vlažne kličajenog sušenja sijena tlu, gubici 35%, predjelima biti veći. U našim uslovima kod me, dvootkosnih m ogu gubici prosječnim livada i će sadržavati sušenja 5,5%probavljivih sijena tlu, bjelančei 31% vina škrobnih ekvivalenata.

Prema tome od 70 sipoveći prinos q/ha bi 440 sadržavao i škrobnih ekvijena kg probavljivih bjelančevina 24,80 k g valenata. da odnos kod livade.

Naravno, ovaj mijenja intenzivnog uzgoja Iz svega da livade po i kvaliteti krme znatproizlazi, svojoj proizvodnosti i krmivom oraničnim zaostaju pašnjacima proizvedenim površinama, da

smo

obavezna

iz

što

u

se

ne

veoma

se

ne

samo

na

a

na

za

u

ono

se

no

za

na

10

lj

je

o

a

ki

I

i

čio

S

JA

zbogtogapostoji tendencija njihovog nestajanja poljoprivrede. Teško da će tome tereni uspjeti, jerjošpostoje gdjeje potpunosti močvarni tereni kosim sa iskorištavanje nemogućepašnjačko (nepristupačni, i prilazima mogućnošću parazitima). iz

pa

se

u

suvremene

u

zaraze

Pašnjaci

razliku

od

livada

pretežno napasuju, nosti.

Kod intenzivnih pašnjaka povećane proizvodnje, pruža mogućnost silažu ili kao način vrlo košnje iskorištavanja sijeno. pašnjaka Napasivanje oblik star. To kao takav zapravo pa je najstariji iskorištavanja, je prilično je da loše strane bi došle do primitivanMeđutim, paše izražaja, vrste osobito i su biljne trajnim pašnjacima prilagođeneispašiodlikuju ekstenzivan. brze I sposobnošću regeneracije (obnove).poredtogagubici hranjiva nastali i znatni, ugazivanjem stokom, zagađivanjem balegom mokraćom, da kod stoke osobito itd., zbogkretanja energije govorimo gubicima kad kod pašnjake. tjerati udaljene Negativan utjecaj napasivanja i slabo i kao rezultat izbora vrste pašnjaka opterećenih gnojenih javlja korist kvalitetnih račun trava šire rezulvrsta i kao škodljivih koje budući da stoka bira tat neravnomjernog prirasta tratine, boljebiljke, Da bi ga voditi vremenom potrebno intenzivirali, lošije ostavlja. jestrogo računa načinu U svakom ispaše. slučaju omogućiti biljnog izmjenu stalnim sastava i težiti što inpovećanjem jedini prinosa predstavlja put čak i tlima. Kad pa tenziviranja pašnjaka, lošijim govorimo ispaši, kako stoka i sastav updjeluje biljni proizvodnost naglasiti pojedina od Najbolje ponašagovedokojeipak biljke zbogspecifičnosti ispaše. može dok nešto brzo uništava i sve, pa pa obnoviti, ostavlja, vrlo tome pa prema biljke, nepovoljno korjen, ostavlja lošije djeluje tiče kod iznose tla oni iz Što pak pašnjaka pašnjak. hranjiva, manjoj stoka dok vraća dio strane nego livada, druge mineralnog mjeri gnoja dušik I i mokraće. voditi pa poredtoga ipakgubi putembalege odnosi i što već računa pašnjaka gnojidbu, intenziviranju kako dok bi odmor i ponovno biljke prinudni čekanje porastu, stoke zdravstveno bez po pase posljedica koja (po: mogleiskoristiti, stanje malim suhe tvari i zbogiskorištavanja bilja postotkom javaproljeva vih to Tamo vlakana). gdjeje mogućepreporuča pregonsko napasivanje pašdobi i količini što znači Kod odmora ovisi godišnjoj oborina, njaka. njih period da nakon proljeće neposredno djeluje napasivanje nepovoljno zime, da bi izdržala stoke. tratina dok tlo jošpreslaba gaženje je mokro, za

što

se

ovisi

o

intenziv-

se

za

ne

na

se

su

a

su

a

ne

se

o

mora

na

se

u

na

se

a

s

o

moramo

za

na

o

mora

na

se

se

ravo

se

ona

ovca

sam

a

na

se

se

sa

u

s

se

se

o

moramo

samo

ne

na

na

ne

se

s

suro-

se

o

rano

u

a

Pašno-košni

predstavlja kombinaciju napasivanjakošnje. sistem bi bio i travnjaka, kojim najintenzivniji najracionalniji iskorištavanja tratina prinos hranjivih tvari, jednestrane, druge postiže najveći i Ovim sistemom olakšana štiti od posljedica dugotrajne ispaše. je prinakon svake suvišno te rasturanje balage gnojidbe,postaje mjenaorganske ispaše. da tri sistema Budući iskorištavanja travnjaka upoznali svako će i gospodarstvo prilagoditi način), (košnje, ispaše pašnood već prema spomenutih načina, položaju, veličini, jednom svojepovršine košni količini rezervnih tlu i naravno razini hranjiva podneblju, podzemnevode, svako gospodarstvo. koji specifični svojimmogućnostima Z. Dipl. ing. Martić, Zagreb sistem

Ovo

i

a

sa

se

s

se

smo

sa

se

sva

samo

u

za

su

11

ke

e

nEni

io

o

re

E

IGNAC Jedna

od

PEROŠ IZ NOVIGRADA

prvih staja goveda sagrađena je 25 stoke i krava ima 6 osgrla jepopunjeno.

Najstarija stajigodina, tala su znatno mlađa.

Peroš da ima i grla Ignac stajališta staji popuni nekoliko bikova Rešetkasti tovu. znatno olakšava svakodnevni red pod modernih

za

u

sve

Podravini

za

u

a

u

u

u

.-.-.-_—ooaoououoeae«

staji.

Postavljanjem mužnje mužnja olakšati, tek tada donosi osjetiti blagodati koje modernizacija stajskog prostora.

Veliki obišao i Peroša. brojproizvođačaje razgledao staju Ignaca da će među biti i oni će Vjerujemo, koji pristupiti takvoj izgradnji. susjeda njima mehaničke

sve

12

i sama

će

se

pa

će

se

DINKO HADROVIĆ IZ PUŠĆE KRAJ ZAPREŠIĆA iskusan

poljoje Drug izložbi Na privrednik. poljoprivrednoj održana 1955. kojaje Zaprešiću, god. izloi nagrađen jenagradom diplomom krasi ta ženo voće. Danas diploma njegovu nalazi i sabiralište kuću mlijekojoj Dinko

Hadrović

u

za

se

u

oko

mlijeka.

3 krave koje Posjeduje mljekulje.

vrlo

Pušća

350

I. Dnevno

se

RASPLODNOM

PROMET

U

i prezime

Red.

Ime

broj

proizvođača

2.

Grbašić Milan

MJESECU

Selo

SR HRVATSKE

PROIZVOĐAČA-KOOPERANATA 1974.

VELJAČI

STOKOM

Organizacija

Broj grla

Hercegovac

6626

Hercegovac

Hercegovac

Mato

Horvat

Kupac

Kate-

—

gorija

junica

4.

Zdenci«

7075

Hercegovac

junica

»Zdenka«

MI

Zdenci«

»V,

Hodalić Fuček

»Zdenka«

MI »V.

;

3.

dobre

Hadrović

Dinko

STOČARSKI SELEKCIJSKI CENTAR

1.

do

litara

su

"

320

sabere

ka

Đurđevac

Ivan

Franjo

Đurđevac

Đurđevac

11526

Đurđevac

11617

Dobnaš

bik

Ivan,

Virovitica Galić

bik

Ivan,

Vukosav-

ljevica 5.

6.

FučekFranjo

Đurđevac

Topolčić

Đurđevac Đurđevac

Ivan

Đurđevac

.

11580

SO

Fond

bik

Đurđevac 11293

junica

Galić

Ivan,

Vukosav-

ljevica Adam

"7, Kundakčić 8.

Čampiš

Slavko

Grabarje

1350

Grabarje Grabarje

1351

Grabarje

V.

bik

S.

SI.

Požega bik

-

V.

S.

SI.

Požega 13

—_____ĆĆČPPČP____PČČ__ Red.

Ime

broj

proizvođača

ČA

i prezime

čađa

Organizacija

Selo

Broj grla

Kate-

—

Kupac

gorija

————

9.

Kundakčić

Pero

Grabarje

Grabarje

1309

bik

bik

V.

Kundakčić

Pero

Grabarje

Grabarje

1349

11.

Kundakčić

Mato

Grabarje

Grabarje

1162

junica

Grabarje

1028

junica

Adam

Grabarje

S4SL B

M

—

Tomljenović Josip Grabarje

u

Kundakčić

SI.

Brod

10.

12.

S.

Matijević Ivan

Grabarje 13.

Draganović

Josip

Draganac

Čazma

32

krava

14.

Draganović

Josip

Draganac

Čazma

254

junica

15.

Bistrović

Alojz

17.

Majtorović

18.

Đukić

19.

Valentić

20.

Hosi

Milan

Ivan

Slavko

=

— Zgb. mljek.

Bjelovar

Korija

Virovitica

4141.

Katinka

Virovitica

4877

bik

Kovač

— Lozan

Lozan

Virovitica

4817

bik

Kovač

= Lozan

Virovitica

Virovitica

4913

bik

Virovitica

4723

Šp.

Ivan

Zgb. mljek.

Bjelovar

Bukovica

bik

Brlas

Franjo,

Bušetina

Rekić

Đuro,

Stevo,

Savo,

Naudovac bik

Ivanković Luka

Turanovac 21.

22.

Galić

Ivan

Vukosavlje-

Suduković

vica

Uroš

Točak

=

Virovitica

4858

bik

Cvikić

Dušan,

Jasenaš

Slunj

19

bik

Agrokombinat

Slunj 23.

Cesar

Žabno

Ivan

Žabno

5049

junica

Veličan

Franjo, Babotok 24.

Jelić

Ivan

Tisovac

St.

Petrovo

8911

bik

Fond

selo 25.

Sorić

Stjepan

Vrbova

St.

N.

Petrovo

8909

bik

26.

27.

Palić

Andrija

Gotal

Josip

N.

Rešetari

N.

Goričan

Čakovec

Gradiška

3765

bik

junica

29.

30.

31.

Kavran

Nikola

—

Prelog

Čakovec

Tišljarić

Palinovec Čakovec

Krčmar

Goričan

Egit

Ružić

Stjepan Josip

D.

Kraljevac

14932

14888

junica junica

SO.

Gradiška

—

»Podravka«

=

»Podravka«

p

28.

SO.

Gradiška

Fond N.

13663

Gradiška

Fond

selo

SO.

Koprivnica Koprivnica »Podravka«

Koprivnica

Čakovec

14867

Čakovec

14457

junica

»Podravka«

Koprivnica junica

»Podravka«

Koprivnica 32.

14

Bermanec

Josip

Draškovec

Čakovec

14606

junica

»Podravka«

Koprivnica

---

>

i prezime

Red.

Ime

broj

proizvođača

33.

Sabol

o

s

>

3

Organizacija

Broj grla

Selo

Leno

RR;

Palovec

Čakovec

14747

junica junica junica

Josip

35.

Marcijuš

Mato

Palinovec Čakovec

14970

36.

Mikloška

Stjepan

Goričan

Čakovec

15142

A

37.

38.

39.

40.

41.

Čakovec

Ilijaš Tomo Stjepan

Mikloška Granatir

Jančec Kočiš

15141

Čakovec

14810

Palovec

Čakovec

15458

Otok

Čakovec

15084

Hodošan

Antun

Valent

Čakovec

Mijo

Hađikan

D.

Hraščan

Čakovec

|

junica

»Podravka«

Koprivnica »Podravka« Koprivnica »Podravka« Koprivnica »Podravka« Koprivnica »Podravka«

—

| | |

| |

Koprivnica »Podravka«

junica

|

|

Koprivnica junica

»Podravka«

Koprivnica junica

»Podravka«

junica

Koprivnica »Podravka«

14842

|

Koprivnica

'

42,

s

Kupac

junica

14325

Čakovec

Goričan

—

Tomo

—

3

gorija

Palinovec Čakovec

Držanić

s

0

Kate-

15328

34.

s

junica

»Podravka«

Koprivnica 43.

Koščević

Mato

44.

Koščević

Slavko

45.

46.

47.

Brezovljani =

Šaraga

junica

Žabno

22984

junica

Žabno

23346

junica

:

Markovac

Ignac

Mandić

23243

Žabno

23155

KupljenskoVojnić

Petar

»Podravka« Koprivnica »Podravka«

13

junica bik

—

»Podravka«

—

»Podravka«

Koprivnica Koprivnica Vukobra-

tović

Dušan

Kolarić 48.

49.

50.

Rajčić

Stevo

Ljubić

Staro

Mijo

Đurišević

Mijo

Selo

Vrginmost

18

bik

52.

53.

54.

55.

56.

Popović Šofić

Martin

Virje

Virje

Virje

Virje

8836

Nikola

Dorčec

Eva

Drago

Radman

Lojan

Đuro

Vinković

Stjepan

Virje

Žabno

Žabno

bik

Kljunić

2617

bik

— Levinovac Maras

23631

Đurđevac Đurđevac

11220

Grginac

V.

krava

Drago —

Pivnica

Čorba

Bolto,

Mičetinac

Đurđevac Đurđevac Gola

Franjo

Čemernica

11321

Gola

SO.

Vrginmost 8916

Virje

6

Fond

—

51.

|

Koprivnica Žabno

Stevo

Ferenčić

Predavac

Žabno

_

bik bik

Vet.

st.

Sušine

Đurđenovac Fond

SO.

Đurđevac bik

Fond

SO

Đurđevac 9013

junica

»Podravka«

Koprivnica Trojstvo

2592

junica

Fond

SO

Čazma 57.

Basta

Ždralovi

Čedo

Žabno

23382

junica

Fond

SO.

Čazma

Zagreb MarijaPalangić, 15

krije

i

o

o

tj

DO

VER

M

h“4

Zena

dom

i

8. MART I s

godine

Međunarodni

slavimo

ove

ŽENA

DAN

—

dan

žena

u

znaku

žena

ravnopravnosti

muškarcima.

ženi svim Ženskipokretnastojao je omogući suradnju područjima da društvu ravnopravan ljudskog rada, jojpribavi položajmuškarcem, da redu i prvom prava. jojizvojuje građanskapolitička Moderni ženski datira od francuske pokret revolucije. razvio 19. kao Taj pokretnajviše drugojpolovici stoljeća posljedica i time izazvanih novih ekonomskih naglograzvoja industrije prilika.

Nakon martovske i revolucije javlja tajpokret drugimzemljama.

Osobito to došlo do Americi. je izražaja Dan borbene solidarnosti 1910. konprihvaćen je god.

Međunarodnoj žena Zetkin.

Klare ferenciji Kopenhagenu inicijativu God. 1911. i 1914. demonstrirale radnice i Švicarskoj Njemačkoj, 1917.

Danskoj, bivšoj Rusiji.

U međunarodnim okvirima oko 50 međunarodnih žena postoji organizacija žene borbi 29. XI 1945.

Sa(AFŽ), koji jeokupio protiv okupatora. je ženskih društava U žene Jugoslavije. evropskim zemljama postepeno elementarna da rade i istim kao i mušprava stjecale djeluju pod uvjetima da

u

u

s

u

sva

se

m

u

se

u

-

-

u

na

u

na

su

a

u

u

u

osnovan

vez

su

karci.

Danas

i kod

pretežno zaposlileindustriji, kućanskih i obaveze društvu. prema svojih poslova preuzeledruge Ipakjoš ima malo žena društvenim i na uvijek organizacijama odgovornim mjestiJedan od razloga njihova je prezaposlenost.

Na selu ženu teže. Ona redu prvom je još je majkakojaodgajadjete radi to domaćinstvu, mnogim poslovima gospodarstvu, nije socijalno osigurana.

8. marta želimo svim ženama znak da naše g.

Prigodom pažnje, društvo što više i ! radu doprinese olakšanjuuspjehu njihovu su

se

žene

nas

u

su

pa

osim

u

ma.

za

cu

u

u

na

u

o.

a

uz

uz

u

UREDNIČKI

Uređuje: Glavni

i odgovorni

urednik:

dipl. inž. Dinko

Vlasnik

i izdavač:

Udruženje

mljekarskih

Ilica

31/III,

Mjesečna

a

telefon

440-476.

pretplata a

za

za

proizvođače

Kaštelan,

tehnički

radnika

Tisak:

privredne

ODBOR

urednik:

Uprava

SRH.

Vera

i uredništvo:

»Vjesnik«, Zagreb Štamparija organizacije

mlijeka

d

i ustanove

1,50

d

4.—,

Hoholač

Zagreb,

—— _ — =