Mljekarski list 2-1974

GODINA

VE

ZAGREB

XI

Franjo

mp

Novosel

—

Gornji

_-

Desinec

LJAČA

1974

NOVOSEL

DRAGO

IZ DESINCA

marljivog kooperanta Barice zatekli smo staji supruge Drage i.njegove 8 4 i 1 tele.

F2 krava, junice Uz tvrtke »Alfa u pomoć stroja mužnju Laval«, proizveo je godini 1972. 37.000 1973.

28.000 litara litara, prošloj godini, mlijeka.

Za 15 dana u 1.114 litara mjesecu veljači isporučio je mlijeka.

Obradovalo da će staru modernizirati i tako je svoju o bnoviti, staju više njojproizvesti još mlijeka. oko 21 livadama i Posjeduje jutro z emlje, pod oranicama, vinogradima oko Sadi redovito stočni i smatra da bez je može 14,5jutara. kelj njega biti. Prošle čak 13. 8. saditi mladice oranici i unatoč godine je počeo kelja suši odličan bio urod.

Hranio s do 10. II ove sve je goje njim svoja g oveda dine.

U

Didi

za

a

u

nas

u

a

ne

na

i oruđa.

Posjeduje traktor, prikolicusijenodruga za

U SELU BODOVALJCI

Staja

Ugodno

Ivana

Pavić

u

Bođovaljcima

iz Petrokooperanti mljekare »Slavija« Starog Sela. Modernu vog Ivan Pavić.

U ima staju govedaizgradio je njoj mjesta 6 za način a lanca lestvicama. krava, s U izđubrivanja je putempomičnog su

nas

iznenadili za

Stajaje jednoredna. napajalicama. jošpraktičniji oko 65 litara Ivan Pavić Dnevno mlijeka. isporučuje »Slavija«, mljekari da Rekao Perizović.

Na je je staju jejakoponosan djedStipo znatima selu. U sličnu žao što nitko novojstaji akciju pokrenuo nijeprije sve starim no nego Nabrajao jekoje njihovim stajama. manjeposla do od ukratko mi raditi... sada treba napajanja naradimo, poslove izđubrivanja. vezovi

nalaze

staji

se

s

mu

nam

u

nam

u

se

no

ne

,

izđubrivanje

Mehaničko

BOŠNJAK

ANTUN Kod

radilo

Antuna

devet

krava.

staju sistem napajalice, za

Maribora.

Bošnjak za

Sve

će

se

biti

u

isto

staje

u

Pavić

Ivana

IZ BODOVALJACA staji

snagom.

punom

kao

kod

ugradit izđubrivanje će

Sin

Milan

Pavića.

kooperanta se

od

tvornice

uređuje Stajališta,

»Cevovod«

iz

Sadašnja junice, dvije posjeduje krave, Drug Bošnjak oko 13 dan.

30 litara na oko z emlje. jutara Posjeduje mlijeka je isporuka šumom.

2 11 Oko pod jutra jepod oranicom, jutara neki I goveda. gradnji staje prišli Bodovaljcima proizvođači još biti da će i To nas mnogimdrugimproizstaje poticaj raduje,vjerujemo novu. ili čak staru da i oni vođačima izgrade staju potpuno preurede svoju dva

tri

bika

i tele.

'

a

samo

su

u

ove

za

Antun

Bošnjak

BOLESTI MLADUNČADI Porodom

mladunče

dolazi

ODMAH sasvim

NAKON

PORODA

prilike hranjeno, i zaštićivano štetnih od dolazi grijano protiv vanjskih utjecaja majke, svijet, sasvim naviknuti.

Samim gdjevladaju drugeprilike,koje mora porodom fiziološkim mladunčeta bitne nastaju mnogim funkcijama promjene: mlado dosad inaktivna i način ishrane počinje disati, pluća stupaju akciju Sve te imati mogu postaje drugačiji. promjene bitnog u tjecaja otpornost štetnih faktora i zato mlado danima života naročito protiv vanjskih je prvim raznih štetnih faktora prema okoline. osjetljivo utjecajima Iz tih često kod mladunčadi danima života razloga prvim pojavljuju bolesti. Mlado razne često žrtvom zaraze mnogo postaje mikroorganizmima, odrasle znadu neopasne. putatakvih, koje životinje potpuno Zbog toga mladunčadi i danima života biti znatno gubici prvim osjetljivi.

No, gubici i što danima povećavajuuslijed toga, mladunčad, koja je preživjela prvim života neku slabašna i u svom razvitku. bolest, ostaje zaostaje Pravodobno bolesti mladunčadi od naše za upoznavanje je velikog značenja stočarstvo.

Od velike važnosti bolesti mladunčadi je upoznati pojedinim većim da bi shodnim gojidbama područjima, predusretnim mjeramamogli i širenje. spriječiti njihov nastup u

života.

nove

Dosad

na

na

se

u

u

na

u

se

u

su

za

u

se

u

|

u

na

4

.

bolesti

Nezarazne

Prividna

mladunčadi

mladunčeta

Kod

bolesti

izostaje ako traka kod i svi znakovi npr. života, pritiskom pupčanog nje njegovog ulaza mladunčeta kisizdjelicu prekine snabdijevanje krvlju snabdjevenom doći mladunče može mrtvo. kom, prividno svijet Budući da mladunče disati već ili maternici započinje porođajnom Ono i to udiše za kanalu, gdjejoš uvjeta, počinje gušiti. pluća ako nalazi ima plodnuvodu, glava još plodnommjehuru, kojem još vode. plodne Liječenje 1.

smrt

—

te

disa-

se

u

na

u

ono

nema

u

se

se

u

u

u

svijet, valja dišnog sluz otvori očiste izvuče i odstrani nosni se gana; platnenom krpom,jezik da bi iscurila iz Kad diše iz okoline mladunče ždrijela. postavi glavu, izazivati mladunčeta kožu tekućina. disanje pluća Nadalje valja podražujući Kod hladnom ili slame vodom ili ribanjem gužvama krpama. toga polijevanjem kamfornom žestom. dobro mladunče poškropiti je Ako izazvati ni tim se ne disanje, postupkom uspije umjetno provesti niže. Jedan Mladunče nešto pomoćnik disanje. polegne leđa, glavom drži uhvati mladunče noge prednje drugi stražnje. prednje Onajkoji ih koš. Time koš ie noge pritisne prsni prsni tiska, njemui pluća, time Nakon se se noge nastaje izdisaj. toga povukuprednje u vis, prsni koš, koša i i i prsnog uslijedi udisaj.

Izmjeničnim suženjemraširenjem pluća prošire i nakon ulazi i izlazi zrak vremena, ponepluća(umjetno disanje) izvjesnog do sata Radi kad istom primjeti početak disanja. toga poslije pol jednog treba imati mnogo kod strpljenja. togaposla Kada

mladunče

dolazi

odmah

na

odstraniti

sluz

iz

or-

se

ne

se

na

mora

na

se

za

a

za

na

se

a

u

a

u

se

pupka

iz

Krvarenje

Često poremećaja optoku uslijed Krvarenje pupkanastaje kad oštrim iz pupakprereže žila, škarama, opažakrvarenjepupčanih kad žile čito onda, pupčane jošjakokucaju. traka. pupčanog Liječi podvezivanjem iz

krvi.

u

se

se

naro-

se

Začep

izmetinama

crijevu

u

plodakoja crijevima sakupila vrijeme crijeva Začep mladunčadi. kod česta života maternici, jepojava sadržine što mladunče Uzrok crijeva jeuglavnom taj, popije zaostajanju sastavu. ili po mljezivo mljezivo odgovara Obično dan kod mladunčeta Znakovi porodaopaža drugi poslije da će izlučiti može.

Udara i Ono nemir. izmetine, glavom stav, često i se, prema nogama trbuhu, valja. stenje, znoji Bolest sadržine iz guznog criodstranjenjem liječi Liječenje izvlači iz sadržinu ili Otvrdnutu zato zadnjeg dijela crijeva prstima jeva. klizma instrument.

1—2 litre Poslije (irigira upotrebi posebni toga daje mladunčetu sredstva.

Da ili vode se dajutjerajuća Nadalje sapunice). tople novorođenim dati izmetina, životinjama popiti zaostajanje spriječi davati već bolesti sredstvo prije blago nastupa mljezivo,preporuča ulje). (ricinusovo čišćenje sadržinom

se

u

za

u

ne

svom

ne

se

—

no

zauzme

a

ne

se

se

—

se

se

se

sa

se

mora

a

se

se

za

pa

nn

a

m

m

| Proljev zaraze. jeposljedica

sisančadi

Proljev redovno je

kod

sisančadi

prehranom majke mladunčeta, Kolostralno ima i da mlijeko tjerajuće svojstvo zadaću, očisti mlado od sadržine Ponekad mladunče dobiva od kolostralcrijeva. proljev takav brzo sam od sebe. nog hrane se mlijeka, prestane Mlijeko majki, koje itd. može sadržavati npr. draže silažom, đibrom, uljanim pogačama tvari, koje sluznicu dolazi do naroprobavnog ustroja mladunčeta, uslijed čega proljeva, čito kada mladunčetu baratanje mlijekom, koje daje nije ispravno (premanečistoća sno ruku mladunčad mlijeko, suđa, itd.).

Mnogo puta dobije proljev, kada majcidajuizvjesni lijekovi, mlijekom. koji izlučuju Kod okolina onečišćene i rep, n oge proljeva stražnjica, stražnjice zadnje te često dlake tim izmetinama, ispadaju mjestima.

Tok zavisi uzroku.

Kad redovno sAm od proljeva uzrok, prestane proljev sebe Kod od da ukloni zatim se prestaje. liječenja je važnosti, uzrok, pročisti trakt i probavni blagimtjerajućim raskužujućim sredstvima, poslijedaju Kod sredstva, kojazatvaraju. specifičnih liječi proljev specifičnim tu bolest i i znakovima prema lijekovima (serumicjepivo) simptomatski tj. bolesti. u

vezi

ili

s

ili

no

| |

se

se

se

su

na

o

se

a

zaraza

se

se

za

Valja

se

obratiti

veterinaru, koji poduzeti potrebno liječenje. će

Bolesti

Ostatak

pupka

normalno

pupka nekoliko

dana

poslije poroda otpada.

Međutim često dolazi do zaraze naročito kad trak pupka, pupčani prekinuo trbuhu.

Zaraza zahvaća vezivno tkivo ili krvne preblizu pupka pupčane žile. U prvom tok Ostatak traka vlaslučaju je sušenja dulji. pupčanog ostaje te često ili absces.

U gangrena žan, uslijed toganastaju pupkovine pupčani krvnih žila dolazi zaraze žilama do stvaprocesa slučaju pupčanim gnojnih ranjemčepa, koji mnogo putaprenese drugeorgane.

Znakovi mladunče je neveselo, slabije siše, tjelesna temperatura i bilo ubrzano.

Mladunče leži.

Kod mnogo jepovišena, disanje upale pupčanih žila te mladunče oboli od ponekadprelazi upala potrbušnicu, septikemije. ošiša dlaka okolini tkivo mrtvo Liječenje Najprije pupka, 3%-tnim i odstrani, Hydrog. ispere peroxydatom, pokrije raskužujućom masti. Abscesi i prerežu, isperuposipaju raskužujućim praškom.

Najbolje je tražiti od veterinara. pomoć se

za

osuši

i

se

same

u

|

I

sa

se

u

—

I I |

na

—

rana

se

u

se

se

se

SEPTIKEMIČNA

MLADUNČADI imenom mladunčadi« skuSkupnim »septikemična oboljenja označujemo redovno akutnih zaraznih bolesti uzrokovane pinu, mladunčadi, koje nim ili virusima.

Tok tih bolesti redovno znakovima bakterijama je akutan, ili obole kamo U tom prenose septikemije pojedini organi, bakterije. slučaju tok bolesti odnosno kroničan. je dugotrajniji, Veliki dio tih bolesti nalazimo vrlo raširene mikroorganizmi, izazivaju koje Ti štetno kod napose prirodi, stajama. mikroorganizmi djeluju mladunčadi, raznim štetnim faktorima Zaraza kojajeoslabljena svojoj otpornosti. nastaje kod ili maternici, poroda putempupčanog traka, nastaje poslije poroda ženom hranom ili mladunčadi po bolesnoj i pićem udisanjem prilikom kihanja ili sadrže kašljanja uzročnika. isprskanih kapljica, koje će odrediti veterinar.

Prof. dr A. H. Liječenje OBOLJENJA

su

raz-

sa

se

u

|

u

u

u

|

zara-

|

KALENDAR sajmovarasplodnih goveda

domaće

šarene

pasmine Hrvatskojgod. u

proizvođačima šarene domaće dogovoru rasplodnih goveda Stočarski Hrvatske selekcijski centar utvrdio U

sa

je ovaj

Red.

br.

Mjesto Čakovec

1

2

Vel.

Gorica

Žabno

3 4

Daruvar

5

Đurđevac

6

Bjelovar Sl. Požega

7

8

St. Petr.

Selo

Sisak

9 10

B.

ll

S. Orahovica

12.

Virovitica Čazma

13.

14.

Manastir

Zaprešić

Duga Karlovac Varaždin Pakrac Selo Dugo PIK Vinkovci

15

Resa

16

17 18 19

20.

21.

PIK

Đakovo

>

b)

1974.

u

kalendar

sajmova:

pasmine

Kategorija

Broj

Krave,junice krave, junice bikovi krave, junice, bikovi krave, junice, bikovi krave, junice, bikovi krave, junice, krave, junice bikovi krave, junice, bikovi junice, bikovi junice, bikovi junice, bikovi junice, bikovi junice, bikovi junice, junice junice krave, junice junice junice bikovi junice, junice

4 4 4 4 4

4 3 2 2

1 1

2 2 1

1 1

3 1 1

3

Ukupno: Smeđa 1.

2.

3.

4.

5.

6.

17.

8.

pasmina Buzet Umag Pula LabinOpatija Čepić Čabar Brinje Otočac

Lič Gospić

9.

10.

—_EČP,LL_...././.XX—./..XX\Xj..—

krave, junice krave, junice krave, junice krave, junice, bikovi krave, junice krave, junice bikovi junice, junice bikovi junice, bikovi junice, Ukupno:

€)

Siva

l.

—_ pne

2

pasmina Knin Sinj

krave,junice, krave, junice

bikovi

a

4 52

2 1 2 2

1 2 1 1 1 1

14

1 1

Ukupno:

2

dan

ER

ROJ

E

GE

PLAV STD IE

S

NOZI

oj

OZA

ARKA I

|

rasplodnim govedima Cijene kategorije, ljenika odgovarajuće a

reb

cijenama »Biljtena« Centrostočara, Zag-

će

formirat osnovu

na

ovako:

i to

bikovi

Rasplodni

tržnim

prema

se

tov-

ad a

stari) (najmanje mjeseci + tržna I klasa cijena 50% + tržna II klasa cijena 40% i bikovi 1974. će U rasplod nadprosječnih god. otkupljivat od bikove krava.

Navedena odnosi elitnih krava. nadprosječnih cijena minimalna 15.000.— dielitnih krava Za bikove-sinove i bikova cijena 11

—

—

samo

za

se

se

na

nara.

——

junice Rasplodne a)

Bređe

I klasa

tržna

—

III klasa

b)

tržna

—

II klasa

6

od

više

tržna

—

junice

I klasa

—

II klasa

—

III klasa

—

3—6

kćeri

elitnih

junice 60%. plusnajmanje Za

—

će

III klasu

ILi

U

su

svaki

junicepolaporijekla.

Za

s

krave

tržna

cijena

i telad

cijene

|

na

za

se

grlu.

Izvan

i

cijena je

minimalna

po

Navedene Za

ući

mogu

i bikova

krava

pogodbi. marže. prodavaoca kojekupacplaća6% cijene svakom katalozi će ponuđenom podacima sajampripremit

formirati

se

|

mjeseci + tržna 40% cijena najmanje + tržna 30% cijena najmanje + tržna 20% cijena najmanje od

Bređe

mjeseci + 50% cijena najmanje + 40% cijena najmanje + cijena najmanje30%

kalendara

ovog

neće

ZNAČENJE

—

o

kupac prodaje, je potrebno HrStočarskom centru selekcijskom ranije 38-020 telefon i 39-789 radi organizacije

biti

dana

prijavi kupnjunajmanje Amruševa 8/V vatske, Zagreb, sajma.

14

s

da

pa

svaki

|

VODE

U PREHRANI

STOKE

produktivnost. značenja održavanje je velikog sadrži vode vode. razsadrži vrlo mnoge Svaki plod Najviše organizam 50—60%/o. odrasle od životinje voju(više 95%), organizam složenih tvari tok spojeva organizmu, rastvaranje Cjelokupni izmjene U vode i fermenata. novih i odvija pomoću stvaranje jednostavnije hranom. želuca i tvari vodi Stijenke crijeva primljene hranjive otapaju ako Kad tvari samo mogu onda, otopljene. razgradnje hranjive upijati i takove tvari koje štetne,koje izlučuju tvari, hranjivih nastaju 98% Ako oko kraćom vode, organizam primidvoljno vode). (sadrži od

Voda

života

za

i

u

a

u

se

u

s

se

su

su

a

mo-

se

ne

mogu

se

te

tvari

ne

izlučiti.

izlučuje topline. tjelesne je regulator vode hladi Poi vodenih liku para Isparivanjem (kroz pluća). tijelo. znoja žeđu. lakše da znato nego glad je, životinja podnosi Voda

i

Kroz

pore

kože

se

voda

u

ob-

se

:

|

kojom napaja je katkada i opasno, da stoka vodom potoka, iz Nepodesno je, napaja i iz bunara. voda iz izvora rijeka, jezera nepropisno sagrađenog Najbolja je i iz kojapotječe dubljeg podzemnog sloja.

Inače ovi postavljajuzahtjevi: da voda vode od tvari vodi je bezbojna.

Boja potječe biljnih koje ili od rudnih rastvaraju otopljenih tvari; da mutna.

Mutež različite tvari. vodi lebde nije uzrokuju koje (glina, tvari i Takova voda biti ali inače može opasna, organske dr.). uvijek biti da sumnjiva, jezagađenapovršine tla; imati ni okusa ni mirisa.

Miris može biti uzrokovan smije raspadanjem tvari ili okus od količine raznih organske biljnog životinjskog porijekla, Voda

stoka

se

treba

kvalitetna.

da

a

se

se

se

—

u

u

—

ne

mora

s

—

ne

a

soli:

dobroj uopćeamonijaka mg/l; tragovima 0,025 vode slabo alkalična karbonata i reakcija pitke je (od bikarbonata); da zimi i jeprimjereno topla (10— ljeti da nijezagađena bakterijama.15"C); bacila koli može kao da li Utvrđivanje (koliposlužiti dokaz, je voda ili izmetinama.

U količini od zagađena ljudskim titar) životinjskim manjoj 10 cm: biti bacila koli. vodu obično klornim smije Zagađenu raskužujemo žličica 1000 1 vode.

Klorno vapnom. vapno Dovoljno jejedna najprije količini vode i nakon čitavu količinu vode.

Ako otopi maloj togaprelije nakon sata izvršene raskužbe raskužba Inapola osjećamo klora, jeuspjela. če treba dodati nešto vapna. još klornog —

vodi

u

ili se

nema

nalazi

u

—

—

—

nam

ne

na

se

u

u

Potrebna

količina

vode

životinje, njihova i hrane.

Mlade više vode od odraslih. držanja životinje trebaju razmjerno zaštićena od treba više vode od Stoka, kojanije previsoke topline, koja zaštićena. je Smatra 1 suhe tvari krmnom obroku treba se, da kg pojedine vrsti stoke količina vođe 1: konji 2— goveda4— svinje 6— i koze po 2 litre.

3, 6, 8, Potreba vodom zavisi načinu da li hrani suhom ishrane, tj. krmom ili to sočnom odnosno i zelerepom (voluminoznom) (silažom, sl.) krmom Zavisi i tako (ili pašom). produktivnosti,npr. bolja treba više vode od slabije.

Stoku obično toliko koliko hrani i to obično ponapajamo puta puta obroka i to nakon suhe slije svakog uvijek davanja (grube) krme, prije krme. zrnate Umornu stoku treba nakon što odmonešto davanja napajati ili staviti s vodom ri, onojkojajedugožeđala, najbolje je posudu jasle malo tako da srče. čistog sijena, pomalo stoku automatskih Tada stoNajbolje jenapajati stajipomoću pojila. vodu ka i čista. Kod valovima po pije volji uvijek je napajanja čistoću valova do i od raskužiti. paziti zavisi

o

vrsti

i starosti

načinu

one

na

u

ova

za

u

za

a

o

se

ovce

samo

uz

nom

o

muzara

se

a

se

a

u

u

u

s

u

na

vremena

moramo

vremena

K.

JOŽE KRAINER IZ BIZELJSKOG Bizeljskog relacije dopremamlijeko oko 700 do 1000 lidovozi iznosi količina Dnevna Jože Krainer. mlijeka koju 1 ha 4 hektara Od 3 tara. pod zemlje. togaje Posjedujekrave, obrađuje ostalo pod sjenokošom. vinogradom, Karlo. i U poslu pomaže Gegelj Svakodnevno

kamion

na

Sutle

I.

s

a

|

a

mu

VINKO NOVOSEL IZ LUPOGLAVA Već

punih

obavlja

težak

Sabrano

zara.

Lupoglava ki

dan

paćke bi

se

15

posao

vo=

mlijeko iz predaje sva-

kamionu

»Zagre-

mljekare«, po

gočina

kiši

i

reklo

suncu.

|

ANTUN PINTARIĆ

do

mlijeko

km

litara

SELEKCIJSKOG MJESECU

U

»___ i prezime

Red.

Ime

broj

proizvođača Kralj

1.

Knez

2.

Ivan

Vjekoslav

Zdravko Mužak

4.

Vilko

6.

Bujger

7.

E. Vinković Franjo

8.

Bujger

9.

Dolački

10.

Varga

11

Kramarić

12.

-

Ivorek

Rovišće Kapela — :

Tuciljevac

Ivan

:

Sl.

Kovačica

Mirko

Đuro

Stjepan Slavko

N.

Rača Rača

Predavac

Predavac

Predavac

Predavac

Predavac

Vilko :

4444.

Ludina

N.

j

Josip

Petreković

5.

Ludina — Žabjak Starčevljani

Kopričanec

3.

Organizacija

Broj grla

Selo

SR HRVATSKE

CENTRA

PROIZVOĐAČA-KOOPERANATA 1974.

SIJEČNJU

STOKOM

RASPLODNOM

PROMET

Predavac

Kraljevac Rovišće

—

gorija

junica

21790

junica

13076

junica junica

6334

junica

6317

junica :

6341

junica

4893

junica

13.

Vujanović

Rade

»

BP Kina avka«

Koprivnica »Podravka«

Konce »Podravka« Koprivnica .

»Podravka«

Koprivnica »Podravka«

Koprivnica »Podravka«

Koprivnica »Podravka«

Koprivnica Đurišević

Željko dakk Ivan o eličan — —— Lipovo-brdo

N.

Rača

13454

junica

Orlovac

N.

Rača

13480

junica

Lipovo-brdo

krava

ena

Zdjelice

Kapela

762

;

:

v.

bik

5388

13231

Kupac

Kate-

Orlovac

D.

Gačište :

bi

da

kamiona

mlijeko proizvođaoko relaciji dugoj 1.000 oko preuzima mlijeka.

preuzeo ča. Na

IZ STOČARSKOG

prevozi

svakodnevno

hovca

20

i Čeme-

Dramlja

sela

Iz

Virovitica 2

4855

bik :

jer Milo Pelelanc

—

ll

PE ...///////////........X.XjXjXj//|/__—————— Red.

Ime

broj

proizvođača

—>

i prezime

Organizacija gorija — 0% uiGO a sn

Selo

Broj grla

nn

Kate-

Kupac

nes PPP

14.

Pavković

Milan

Novska

Novska

5962

bik

>»B.

Rađenović« Novska PPP

15.

Kosijer

Glišo

Novska

16. Milanković

Milutin 17.

Novska

Novska

5942

I

bik

»B.

Rađenović« Novska PPP

Novska

5865

»B. Rađenović«

bik

Novska PPP

Štaralj

Stjepan

Novska

Novska

5943

»B. Rađenović«

bik

Novska

18.

Černi

Jaroslav

19.

"Tot

20.

Juras

21.

Hegeduš

Mato

Hodošan

Palinovec Čakovec

Đuro

Krznar

23.

Janušić

24.

Gašparić

Čakovec

Palinovec Čakovec

Petar

22.

Novska

Novska

.

S

Đuro

Čakovec

Hodošan

Antun Ivan

PPP 5948

14929 14595 14751

14443

Prelog

Čakovec

14766

Čekovec

Čakovec

14343

Posavec

Josip

Prelog

Čakovec

1928

26.

Posavec

Josip

Prelog

Čakovec

16726

Zrna

28.

Zrna

29.

Kuhanec

30.

Kuhanec

31.

Pigac

32.

Franjo

Hodošan

Franjo Gabro

Gabro

Franjo

f

Franjo

Pigac

Čakovec

Hodošan

—

Čakovec

1926 16710

Čakovec

Hodošan

Hodošan

Čakovec

1924 16704

CirkovljanČakovec :

CirkovljanČakovec Hodošan Čakovec

Rađenović« Novska

25.

27.

bik

1929 16729

junica junica

junica junica

junica junica :

krava tele

m.

krava tele

m.

krava ž. tele krava ž. tele

33.

Čonka

34.

Perković

35.

Ivanec

Stjepan

Goričan

Čakovec

14401

junica

36.

Čanađi

Melko

Palinovec Čakovec

14165

junica

37.

38.

39.

Kolarić Zrna

Vadlja

Ivan

Andrija

Dominik Đuro Ivan

Juraj

D.

u

T.

Hraščan

Hodošan Hodošan

Čakovec

Čakovec Čakovec Čakovec

»E.

14124

14434

junica juncia

M

.

14416 14723

14598

junica junica

junica

Fond

SO.

Fond

SO.

Fond

SO.

Fond

SO.

Fond

SO.

Fond

SO.

Fond

SO.

Varaždin Varaždin

Varaždin Varaždin Varaždin Varaždin

Čakovec porodio 1

Fond

SO.

'

Čakovec

Fond

SO.

Fond

SO.

Fond

SO.

Fond

SO.

Fond

SO.

Fond

SO.

Fond

SO.

Fond

SO.

|

čakovec Čakovec

Čakovec Čakovec

Zeakovac Čakovec Čakovec

Čakovec Fond SO. Čakovec Fond

Člakoveć <

Fond

SO.

Fond

SO.

|

Čakovec Čakovec

12

| ,

|

'

i

GRK I RAKETA

Red.

Ime

i prezime

broj

proizvođača

40.

Baranašić

41.

Markač

42.

Vojnović

43.

Kostika

44.

Kamenarić

Broj grla

Ivan

Dušan Mirko :

Ivan

—

—

Kate-

—

14173

junica

Čukovec

Čakovec

14683

junica

Ivančani

Farkaševac

4936

junica

Haganj

Haganj

2544

bik

Konak

Vrbovec

6493

bik

Hraščan

Kupac

gorija

Čakovec

D.

A

Organizacija

Selo

:

Fond

SO.

Fond

SO.

Čakovec

:

Čakovec

uzgajač

:

u

Severinu Vet.

A

st.

Vrbovec Vet. st.

Vrbovec Tomšić

45.

Varga

Virje

Ivan

46.

Majcan

Mato

V.

47.

Musulin

Milan

Draškovac

48.

.

Adamović

.

Božo

Virje

ZL

Pisanica

Dvor

V.

Pisanica

Uni

na

_

Dvor

na

bik

Marko,

—

Rodni

x

Dvor

na

8971

1784 Uni Uni

17 21

junica

_

MLJ.

»Zdenka«

Zdenci

V. Fond

bik :

Dvor

SO.

Dvor

Uni

na

Fond

bik

Potok

SO.

Uni

na

Ivanković 49.

Šostarec

50.

Lojan

51.

Lojan

,

Stjepan :

Stjepan

52.

Ruško

53.

Živković

Franjo

Vujčec

55.

Pobi

57.

Josip :

>

54.

56.

Đurđevac

Đuro

Franjo

Franjo

Pobi

Franjo >

Pali

Vinko

Gola

Đurđevac Gola

Gola

2004

Gola

Gola Gola

9204

Gola Gola

Gola Gola

11704

Gola Gola

Luka

_

'Turanovac Tukačl Eupni

bik

ur

krava

Molve

Župni Molve ured

Žž. tele

9016

junica

9004

junica

»Podravka«

Koprivnica

»P

9031

junica

8945

junica

»Podravka«

Koprivnica

»Podravka«

:

Gola

Gola

8972

junica

Gola

Gola

8915

junica

avka«

Koprivnica

:

Koprivnica »Podravka«

Koprivnica

»P

:

avka«

Koprivnica Robotić

58.

59.

Jendrić

Vinko

Hanževački Ivan

60.

Galić

61

Dent

62.

Slamić

Ljubica

>

Bolto \

Petar

Đurđevac

Đurđevac

11421

Nevinac

Nevinac

3461

St. Rača V.

N.

Pisanica

Virje

V.

Rača Pisanica

Virje “

junica

Tomo

Babotok

13356

1761 8165.

junica junica junica

junica

—

»Podravka«

Koprivnica »Podravka«

Koprivnica

»Podravka«

Koprivnica

»Podravka«

Korrivnica Kaminski

63.

Garešić

Franjo

Rakov

Potok

Remetinec

19

junica

Franjo Bjelovar Kaminski

64.

Garešić

Franjo

Rakov

Potok

Remetinec

21

junica

Franjo Bjelovar 13

RE

Ime

broj

proizvođača

Organizacija

Kupac

Kate-

Broj grla

Selo

i prezime

Red.

—

gorija

PZ

Prečno

Josip

Jambrek

65.

Dugo

Selo

Posavina«

bik

11686

»G. Selo

Dugo

»G.

PZ

Jambrek

66.

Prečno

Josip

Dugo

Posavina«.

bik

11826

Selo

Selo

Dugo

»G.

PZ

Jambrek

67.

Prečno

Josip

Dugo

69.

70.

Tl.

—LjuboZŽabno Ivan Antolčić Čazma Čazma Hasan Josip Srijedska Ivanska Laminac Vlado Štefanje Švigir Kundakčić

72.

Posavina«

bik

8718

bik

9300

bik

374.

S.

V.

Slatina Trg.

poduz.

Trg.

poduz.

časna

bik

211

Selo Podr.

Dugo

bik

23620

Grabarje

Grabarje

Adam

_

11834

Žabno

Grubačević

68.

Selo

alma an

Franjo

Kutni

krava

Dubrava

Seriković 73.

74.

Jaklinović

Stevo

Tomičević

Ivan

—

Dubrava

Gradina

—

Dragan Grabik

Žabno

Žabno

junica

936

Centar

bik A

23655

za

u.

o.

Varaždin

Zagreb MarijaPalangić, ww

dom i

Zena NAČIN

PREHRANE S OBZIROM NA SPOL, DOB, RAD I KLIMATSKE PRILIKE utvrđeni

već

što

tiče i količine

i kak-

higijenske prehrane Principi bokod načinu znatnih kao što ima voće. prehrane mnogih odstupanja No, već zdrave i i važnih ima tako prema ljude, modifikacija prehrane lesti, fizičkom teškom ili lakšem radi o ili da li osobi, djetetu odrasloj tome, ili ili trudnici ili muškarcu godišjednoj drugoj dojilji, ženi, radniku, mikroklimatskim ili uvjetima njojdobi, povoljnijimmanjepovoljnim načinu morali voditi bolesnici Nekoć radnome prehbrigu mjestu. bar znati bi svaki danas i po količini i po sastavu, pričovjek i dobro da očuva hrana kakova bližno zdravljepotpunu najprikladnija je i bolestan i zdrav da svaki bi radnu čovjek reći, Moglo sposobnost. način ima najbolje odgovara. prehrane, koja poseban svoju»dijetu«, bolekod nekih revidirati neke morale osim da Znamo dijete toga, obazirale i nisu bile su potrebe dovoljno sti, jer prestroge elementi Neki od odstupati. svakog živog organizma,kojih nipošto smije bez nikada iz iz naše hrane izostaviti, jer njih prehrane smiju potpuno bolesti ni kod životu.

Tako može smije jedne opstati organizam To bi imalo animalne izostaviti porijekla). (životinjskog bjelančevine trajno stradao ali bi neki doduše bolesti, organizam uspjeh liječenju privremeni su

se

u

za

o

se

o

o

o

o

na

o

o

samo

su

morao

no

rane

mu

se

—

—

mu

su

se

na

se

se

ne

osnovne

ne

se

ne

se

na

ne

u

14

Do

o

e

A

E

i

izpropadao, jer nedostojao element, koji je nezamjenjiv svih tkiva i organa.

S strane bismo i čuvali neki organ gradnju jedne štedjeli i da strane izazivali bismo propapomagali oporavi, druge njegovo bi imao obnovu i danje, jer materijala opstanak.

DOBA. Ovo doba DJEČJE je najosjetljivije prehranu.

Posljedice loše dobi kroz čitav život. To i prehrane dječjoj opažaju očituje snazi i dobi kroradnoj produktivnosti starijih generacija, koje dječjoj nično ili im hrana bila iskustvo stekli gladovale je neispravna.

Dragocjeno i II rata. Radi blokade britanskih otoEnglezi vrijemeposlijesvjetskog ka i nedostatka kvalitetne hrane čitavo pučanstvo, Englezi osigurali urednu trudnica i Zato nakon rata najprije prehranu djece, dojilja. mlađim dobnim nisu nikakve štetne skupinama pučanstva mogleopaziti poratne oskudice sljedice prehrani. radi svog razvitka rasta naročito i Djeca normalnog osjetljiva stav hrane.

U prvom redu treba dosta animalnih i što djetetu bjelančevina, treba relativno više Bez jedijete mlađe, bjelančevina.njihdijete zaostaje razvitku i duševno u i bez tkiva i razvitjelesno; njih organi s labije i rade. treba i velike količine i da jaju slabije Dijete ugljikohidrata masnoća, veliki troši stalnom i podmiri potrošak energije, koju pokretu igri.

Dijete treba rudnih tvari i od mnogo bolesti. ga vitamina, koji zaštićujunapadaja Nužne i trošeći i sir. bjelančevine najlakšenajjeftinije stječemo mlijeko Meso i su ali znatno ima osim i jaja jednako dobra, skuplja.

Mlijeko toga smatrati hranom.

Vitamina i pa rudnih drugeelemente, kompletnom soli ima voću i elemente mnogo povrću.

Energetičke najlakše osiguravamo u riži itd. kruhu,tjestenini, krumpiru, kolačima, grahu, Ukratko, prehrana ako biti dana osim redovite hrane djeteta mješovita, dijete svakog dobiva i litre kao možemo biti sijoš pola mlijeka, dopunski obrok, prilično da Zato gurni, potrebe organizma podmirene. poboljšanje prehrane školske vrlo važne školske One kod djece mlječne kuhinje. zajamčuju djece i Ne zaboraviti nego bolje zdravlje, bolji uspjeh učenju. smijemo ni I može i prehranu predškolske djece. njihova prehrana najlakše najjeftinije poboljšati mlijekom. treba također naročiti režim radi sebe i ŽENA TRUDNICA prehrane, nosi. utrobi svog zavisi čeda, koje Dijete majčinoj potpuno prehrani svoje naročito su vitamini i rudne tvari. Ako. majke.Njemu bjelančevine, potrebne hrana količine će i osigurava dovoljne majku dijete, dijete podmirivati tvari iz štetu zdravpotrebne majčinog organizma, sigurno majčina Zato obilovati mora vitaminima i rudlja. prehrana majke bjelančevinama, nim tvarima. trudnica uzimati i voća mesa, Praktično, mlijeka, jaja, i moći će veći dio tih povrća.

Najlakšenajjeftinije potreba podmiriti jednom litrom dan redovite troše ukumlijeka preko mješovite hrane, k oju drugi ćani. Nikako da trudnica kao hranu uzima alkoholna valja dopunsku pića, što nikakve i nego jer nemaju hranjive vrijednosti, djeluju i razne pronajubitačnije nježan plon izazivaju njemu degenerativne Takova alkoholičarka štetu i štetu mjene. majkapostaje svoju svoje i djece porodice.

DOJILJE isti i ŽENE trebaju približno prehrambeni režim, k oji vrijedi žene trudnoće. ima tad drugojpolovici Neispravna prehrana jednako bi

mu

osnovni

mu

se

a

ne

za

s

za

na

—

u

se

se

su

su

na

u

za

za

su

se

na

u

su

na

sa-

mu

se

sva

u

sve

se

mora

u

mora

a

su

ne

su

samo

za

u

na

se

u

o

ne

za

za

na

mora

na

ne

ona

ne

samo

na

na

na

za

na

u

15

A

SON

BA

S

OR

S

A

S

SIR,

Dijete vrijeme posljedice vrijeme nošenja Prehrana i hranu prekomajke. majčinim mlijekom zadovoljava dojenče, 2 do 3 ali samo nakon osim treba i prva dojenče mjeseca, prsiju toga umjetdohranjivati.

RADNICI veću količinu više FIZIČKI trebaju hrane, kalorija, To i hrane ili laki fizički radnik. običan sastav nego nego čovjek drukčiji treba istaknuti i ženu.

Naročito i za muškarca vrijedi potrebe žena, koje bilo teži posao kubilo brinuti kuće rade izvan lakši, moraju od radno često dvostruko duže čanstvo. pa normalnog, Njihovo je vrijeme fizičkim teškim to često Teših treba smatrati zaboravlja. radnicima, količine radi miki fizički radnik troši veće energije pojačanog prvenstveno hladnom i vlažnom rade često Fizički radnici pa mjestu, stoga pojašičja.

Takav treba nadoknaditi čano i gubitak toplinu. gube tjelesnu pojačanim da li radi kao

loše

i

trudnoće.

za

dobiva

za

|

svu

a

no

ne

samo

za

a

za

se

a

—

—

na

se

na

kalorija.

unošenjem

nije

Međutim,

svejedno,

se

o

povećanom

gu-

gubitku tjelesne topline pak jednom energije hranu Kod mišićne i o posamog potroška energije drugom. većeg većom količinom riža). pura, ugljikohidrata (kruh, tjestenina, krumpir, jačati služi hrana.

Sadobro Kad radi većem masnija gubitku tjelesne topline, nisu i pa potreba mišićnog masnoće, bjelančevine prikladne pokriće da te elemente ugljikohidrate, najprije preraditi rada, jer organizam to bi ih koje opterećenje organizma, mišićje mogloiskoristiti, jenepotrebno ni uostalom može Osim to pou cijelosti nije racionalno, zadovoljiti. toga ako veoma podrijetla, jer životinjskog bjelančevine uzimaju gotovo treba fizički radnik Prema životinjskih bjelančevina skupe. tome,najteži odrastao kao i svaki potrebe čovjek, energetičke drugi (mesa, sira) jaja, škrobne i masnoće. hrane količinom da većom (kruh, tijesto) podmiruje uzeti treba važan DOBA također GODIŠNJE koji prehrani faktor, je Zato ćemo zimi trošiti više obzir. Zimi nego topline, ljeti. gubimo tjelesne ima voće redovito i manešto više masnoća. više trošimo koje povrće, Ljeti Ako želimo zaštitnu veću smanjiti tjelesnu težinu, vrijednost. njukaloričnu, iz mesa, mlijeka. bjelančevine sira, jaja, životinjske smijemosmanjiti ćemo bi to štetno Bilo po (kruh, ograničit ugljikohidrate zdravlje.

Naprotiv izostavimo 10 ćeAko rižu i dkg kruha, smanjit kolače, šećer, grah, sl.). više nego to unesenih po vrijednosti broj kalorija 250, je kaloričnoj netko treba da ako I ili 200 grama tri dobije vagi, protivno, jaja hranom. šećerom i dobro će to začinjenom Bjelanpostići škrobom, najlakše veliku kaloričnu i čevinasta napose vrijednost.

Njinemaju hrana, jaja, osim i im ima hova više zaštitno vrijednost značenje, toga cijena jeprevibiti toliko mora pa građanina prehrani soka, dnevnoj prosječnog zastupana, Prim. dr Nežić da fiziološke Eugen potrebe organizma. podmiri

bitku

mišićne

ili

o

ili

većem

o

moramo

se

o

za

me

u

mora

a

ne

su

se

one

a

mora

|

u

u

a

ne

samo

za

mo

a

na

mesa.

meso

a

u

Uređuje: Glavni

Vlasnik

UREDNIČKI

ODBOR

Vera Kaštelan, tehnički urednik: dipl. inž. Dinko i uredništvo: radnika SRH. i izdavač: mljekarskih Uprava Udruženje 440-476.

Tisak: Ilica 31/III, telefon »Vjesnik«, Zagreb d 4.—, organizacije i ustanove Mjesečna pretplata za privredne az mlijeka d 1,50 a proizvođače

i odgovorni

urednik:

Štamparija

16

Hoholač

Zagreb, |