Mljekarski list 10-1974

GODINA

XI

2 (92) O a< Q r= ik cs sr mod

e u Sa Regiona Inesto čarskeizložb Kopr ici ivn

11. REGIONALNA

STOČARSKA i 25.

IX

mb.

2091

IZLOŽBA

KOPRIVNICA

1974.

izložba

Regionalna Koprivnici je stoku Čazma, Koprivnica, proizvođači općina: Bjelovar, izlagali svoju kojoj Virovitica.

Grubišno Polje, Križevci, Pakrac, Garešnica, Đurđevac, Daruvar, 24.

U

održana

stočarska

11.

na

su

Vrbovec.

Krava

Svilenka

Nikole

šampionka

Vrbana

iz Sasovca

1

regije SisačkoputemRegioproizvođači izlagali iz Siska. stočarstva poslovnog udruženja poslovebanijske nalnog Vreizloženih do sada što bilo 298 Izloženo grla. broj najveći grla je je dana dva nisu bile pamenske je neprekidno izlagačima, naklonjene prilike kvalitetu dobro dala stočara, raspoloženje kiša, kojanijeipakmoglaumanjiti izložbe. stoke i dobru organizaciju 25. IX Izložbu i sudionici odgajivača udruženja Evropskog posjetili simentalske pasmine. goveda lako bilo stoke grla. ocjenjivanja prilikom nije Komisijama ocjenu korad otežala visoka su kvaliteta proizvodna svojstva stoke, Podjednaka misijama. mb »Svilenka« izložbe krava U proglašena je kategoriji »šampionkom« ].

Vrbana iz Sasovca Nikole od 2. 6. 1968. godine uzgajača oteljena 2091, centra dobila zvono Kao selekcijskog Stočarskog jepobjedničko nagradu krava. mehaničku izložbe SRH i I. mužnju nagradu aparat Na

izložbi

i

su

za

su

za

—

za

2

a >

č

Na krave

20 krava

izložbi razvrstane

5 bikova

je

su

u

ocijenjeno razredom, I

a

II razredom

40. Sve

ostale

III razred.

ocijenjeno je

prvom

GOVEDARSTVO Najprije

nagradom,drugom, 6

a

BILOGORSKO-PODRAVSKE

nagradom.

2 trećom

M.

REGIJE

podaciregiji: područje Bilogorskoregije hvaća 6.322 četvorna kilometra 1.021 selom i na površine podravskezaseokom, kojem živi 240.000 stanovnika iz 1971. i karakteru svome po preko (premapopisu g.); strukturi karakteristina odnosu agrarno pripada područje, specifičnih Hrvatske. drugapodručja klimatskim Radi i s vrlo svog prilikama, geografskog smještaja povoljnim stanovništvo bavi već ova jednostoljeće regija jepodručje gdje uzgojem simentalska To produktivnijih gdjeje pasmina pasminagoveda. jepodručje meliorativno iz Švicarske i uvezena tadašnjih križanje upotrebljena goveda vrlo i organizigoveda.

Zahvaljujući povoljnim genetskim svojstvima pasmina brzo simentalac vrlo radu aklimatizirao, (preko udruga) uzgojnom sačuvao i ali tome produktivnost. konstituciju, svoju pojačavši svoju jepri snažna afirmiralo kao Govedarstvo naše već odavna proizvodna regije kvalitetan šire ali i u ostalim Uz i grana republikama. relacijama regije, nalazi se i danas 22% sastav rasplodnog preko području pasminski fonda u goveda Hrvatskoj. društvene i Stočarska kao materijalnih ulaganjaopće proizvodnja funkcija zainteresiranosti granu proizvodnje. predstavlja ovdje najvažniju poljoprivredne zauzima stočarske U proizvodnje proizvodnji vrijednost ukupnoj poljoprivrednoj 60% preko vrijednosti. osnovni

obu-

o

sa

u

u

na

se

za

se

ranom

se

u

na

ovom

'

kretanja broja godine:

krava

Dinamika 1974.

i

junica Hrvatskojregiji od

i

u

do

1970.

Godina

junice regiji

junica Hrvatskoj

i

1970

584.032

192.598

1971

569.614

126.378

1972

571.779

128.139

1973

578.058

127.589

krava

Ukupno u

Krave

i

Posto

na

u

Hrvatskoj 23,9 22,2 22,4 22,0 utvr-

razdoblje sigurno predmetno goveda kretanja Potrebno napou Hrvatskoj. je govedarstva regije republicidomaći đujeznačaj dok da je simentalac, isključivo regiji plotkinja broj menuti, je svim krava i postojećim predstavljen Hrvatskoj junica broj prikazan Navedeni više što plotbroj regije. g ovedarstva značaj daje pasminama, još i to 89.801 o sjemenjivanja umjetnog oplođuje putem najviše regiji kinja kvas te fonda što čini oplođivanja prirodnog plotkinja, putem 70,4% plotkinja, ili i to 17.141 bikovima Umjetnoosjeplotkinja13,4%. kroz

fonda

Dinamika

ove

na

sa

u

se

na

i

Bjelovar.

regijigovedarstvu Uzgojnoselekcijski simentalca Osnovni produktivnijih grla uvjejeizgradnja selekcije cilj kvaliteti i efikasnosti bi tima po proizvodnje koja grla uzgoja, zemaljskog efekte. i ekonomske financijske povoljne osigurala proizvoda većem stvorena radom regiji uzgojnoDugogodišnjim fonda osnovnog plotkinja. brojukvalitetnog selekcijskim kada 1905. rad godine Žabnu počeoje regiji UzgojnoIduće iz simentalske 2 godine Njemačke. pasmine rasplodne junice nabavljene selekcijski 1908. osniva se iz Švicarske, orgaprva uzgajačka godine nastavlja iz Žabnai okolice. Nakon 62 bilo u učlanjeno uzgajača nizacijaŽabnu,gdjeje do 1923. nove udruge regiji Udruge Žabnuosnivaju formiranja od rad osnivanja nijeprestajao regiji njegovog Uzgojnogodine.

66 već rata i i niti prvog godina. odvija punih s vjetskog drugog vrijeme selekcijski od 25.720 1973. da radi treba rasplodnih goveda godini navesti,je Ilustracije nalazi sektoru u Hrvatske,našoj regiji području selekciji privatnom 43% što čini 11.245 u selekciji ukupnogbroja goveda preko goveda, rasplodnih rad

u

u

u

na

na

se

su

u

na

a

uvoz

na

se

u

sve

na

on

za

se

u

na

na

na

se

Hrvatske.

i

Stočarske

izložbe

na

regiji Fond

stočarske

izložbe

Bilo-

našojregiji je izstočarskih Fond održavanja organizator gorskoregije. jeglavni održano 5 U od 1969. do 1973. ložbi godina proteklih godine. razdoblju regije podravske izložbenom svakom izložbi i to po stočarskih 10 vrlo poduspjelih pet je Godine

1969.

na

osnovan

za

u

na

4

stočarskih

izložbi

razdoblje održavanja regija ručju.

Naime, te dva izložbena 11 bila na područja, kojusačinjava općina jepodijeljena održavala stočarska izložba. Kroz svakom razdoblje predmetno području stočarskih izložbi i izloženo 1564 rasplodnih održavanja ukupnojepredvedeno bilo izloženo: Po goveda je rasplodnih goveda. kategorijama 908 rasplodnih krava, 397 bređih junica, 195 nebređih i junica 64 bika. rasplodna ekonomskim međusobno svih 11 i druUnutar povezane općina regije niz stručnom već posebno jedinstvenom službom, koja dugi gim interesima, vrlo rad. Još toku 1973. provodi selekcijski godine uzgojno uspješno godina nastavku stočarskih odluku okviru Fond donio održavanja izložbi regije je 11 i program i Napravljen daljnjihgodina. jeplan organiziranja održavanja izložbe bi se određenim stočarske koja redoslijedom cijelu regiju, jedne ali svake održavala Da bi se izložbe godišnje, godine drugoj jedanput općini. između kao osnivača Fonda sporazum mogleorganizirati potpisan je općina od 1974. do 1985.

Osim članica osnivača Fonda do sada godine. razdoblje je 8 trenutno tako da sporazuma pristupilo još organizacija, je putempotpisanog 19 članica Fond 410.000 dinara. od godišnjim doprinosom učlanjeno stočarska izložba Prva ciklusu od 11 Kogodina organizira će biti i izloženo oko 300 iz predvedeno privnici kojoj rasplodnih goveda naše i nekih ostalih Hrvatske.

Osim regije uzgajačkih organizacija regija izložbi će nekoliko rasplodnih goveda sudjelovati kolekcija bijelih plemenitih su te pasminasvinja koje zastupljene uzgoju regiji,konjogojci.

Centar iz Đakovo će 8 čuvene selekciju konja ergele prikazat grla lipicanske te iz Grubišno i uzgajačke pasmine, dvije organizacije općine Koprivnica Polje će 13 hladnokrvne grla prikazat pasmine.

Na izložbi će industrije poljoprivrednih sudjelovati predstavnici strojeva, mašina i alata zatim poljoprivrednicima, prehrambena namijenjenih industrija i neki Posebno čini što će izložbu eminentni nam regije drugi. čast, posjetiti sudionici 11. će iz skupauzgajača simentalskog goveda čitavog svijeta, gdje moći naše šire i vidjeti najbolje kolekcije simentalskog goveda regije, kao i ostale vrste stoke kod koja uzgaja navedeno

kroz

se

na

—

—

—

—

su

a

u

o

u

za

za

u

za

s

u

u

novom

se

u

na

s

na

u

na

za

s

se

STOČARSKA

ove

nas.

IZLOŽBA

U SINJU

pokroviteljstvom komercijalne Split i mnoštvo i Sinj splitske mljekare proizvođačavelikog brojapoi društveno radnika Bosne i Hersjetilaca, stručnjaka političkih Dalmacije, stočara i 22. održana izložba. Na izcegovineZagreba, Sinjuje rujna govedarska ložbu nakon održanih seoskih smotri 71 krava i 40 je predvedena junica. izložba Ova održana nakon 16 U tom je godina. jeperiodu uzgojno rad vršilo devet selekcijskiuporedo umjetnoosjemenjivanje.

Prije godina i 700.000 litara Mljekaru otkupljeno počeoje otkupmlijeka splitsku je da bi 1973. bilo litara. Prema ove mlijeka godine otkupljeno 3,275.000 prognozi od litara. jegodine predviđen otkup preko3,500.000 U 1970—1972. oko instali. periodu otkupnompodručju sinjskog polja 12 rashladnih svih količina 60% gdje otkupljuje preko uređaja, je Pod

banke

Investiciono

—

OOUR

uz

u

uz

se

za

na

rano

se

5

E

JE

PR

E

RA

E

RER I

mlijeka sinjske krajine. ishranu, intenzivniju je kome u zaplodoredabiljnoj proizvodnji jezahtjevalo izmjenu jeznatnije lucerna. stupljena Izložena veći okvir odnosu iz grlaimaju predhodnog perioda. iz ovog tjelesne mjere uočljive prikaza: Prosječne Sve

imalo

ovo

odraza

šlo

na

u

u

na

ona

su

Godinapodručje 1963

širina prsa

bokova

prsa

Knin

—

grla 1973.

Dalmacija Sinj, Knin,Trogir izložbe 197471 Sinj grla grlo

za

širina

visina grebena

dubin»

333

118,55

41,77

37,55

61,53

120,87

45,19

42,96

64,24

120,30

45,50

44,70

64,50

podataka vidljiv grla. prednjih jenapredak povećanju Ovaj da bi imade bio preranog koji pripusta izrazitiji napredak znatnog razvoj grla. utjecaja slabiji Iz

okvira

u

nema

na

izložbi

Na

uručene

vlasnik

Klasa

i

nagrade. vrijedne

ime

Šampionka Poljak I Pratilja BogdanStipe Božo

B

aa

su

I klasa

Romac

I

Budimir

I

Križanović

II

Anušić

II

Barač

II

FilipovićAnte Grčić Ante Poljak Vukasović Stipe

II II

Ivan

Ivan Ante Ivan

Ivković

II

Ivan

Ivan

II

Milošević

II

ŽuroStipe

Dadić

II

II 57

Marinko

Ante

Jadrijević trećom nagrađeno je Lovre

krava

krave

nagrade

iznos

Jelinka Rumenka

5.000.—

Curka

2.000.—

Riba

2.000.—

Jadranka

2.000.—

Rina Sofija

1.500.

Milava Biserka Drina Sivulja Cetinka

1.500.—

Jadranka

1.500.—

Jadranka

1.500.—

Zelenka

1.500.-

nagradom

sa

po

3.500.—

1.500.—

700.—

—

1.500.— 1.500.—-1.500.—

1.500.—

dinara.

Nagrade junice za

»Pliva«

pakete

svim

kravi

PAUNA

'3.000.— Šampionka 4 I 1.500.— po junicenagradom II 1.000.— 6 po junica nagradom 25 III 600.— po junica nagradom tvornica farmaceutskih proizvoda podijelila poklon je prigodne krmnom po smjesomnagrađena izlagačima, je familija kćerima vlasništvo RUNJE mb.

15 i unukama Ilije. a

sa

sa

6

i

E

i

E

A

E

LI

| |

organizacije organizaciji pomogle financiranju iz i jedinci SplitaSinja. kravi Hrvatske centar Stočarski poŠampionki dodijelio je selekcijski U

izložbe

i

časno

su

i po-

mnoge

zvono.

pretplaizlagače jednogodišnjom je Organizacioni nagradio list«. tom »Gospodarski tradicionalne održane aerodromu konjske Sinju Poslije podne Brlek trke. ingStjepan odbor

sa

sve

na

su

u

na

POTREBA VODE

U ISHRANI STOKE

životinje imaju značenje organizmu vode to mlađe vode. svom njiŠto životinje jeprocenat 50— tijelu 95%. krv sadrži vode veći. hovom 77— pljuvačka Najviše tijelu 60% raznih olakšava Ona raznovrsna. vode odvijanje organizmu je 82%, Uloga ovim oslobađa i stanicama u reakcijama. pri koja toplinu upija reakcija onih kod kojeimajuznojne životinja tjelesna temperatura, Njome regulira i sokova služi kod Ona ili češćim psa. npr. izlučivanju pri disanjem žlijezde i izmetinama iz i štetnih tvari mokraći). tijela (u neprobavljenih odstranjenja Orili hranom vode sočnom). (npr. napajanjem primaživotinja Najviše tvarnom stvara se (metabolizizmjenom vodom, koja snabdijeva ganizam oslobađa tako npr. šećera) (škroba, uglikohidrata sagorijevanjem mom) i masti kod vode oko 60% preko 42%, bjelančevina (potežini), rastvaranja zimski san). kod služi kao 100%. voda životinja, kojespavaju (Ova Običhrane i vrsti vode ovisi o količina Potrebna kojuuzimlje. životinje količini suhe vođe prema prima tvari, kojuživotinja potreba odmjerava kod litre 2—3 tvari suhe 1 goKod hranom. vode, potrebno je kg konja stoka tome Prema 2 litre. kod 6—8 ovaca 4—6 veda svinje litara, litara, krmom. ili zelenom hrani na paši koja i to nakon dnevno stoku da uzimanja dvaput napaja je Uobičajeno vode količina dnevna hrani. Približna koliko toliko odnosno je puta hrane, do iznosi za vrst stoke 5— goveda 80,svinje konja10— pojedinu da treba vode količine Ove 3—8 i ovce z ajedno dobiju životinje 10, kg. konje 40, izvorska zdrava. čista i biti Voda hrani i Najbolja je bistra, napajanjem. vodovodna. suviše tvrda i voda pa hladna, kojanije voda 10—15'C. od neka prevode bljutava Topla je je Temperatura bređih kod da da izazove može voda hladna životinja. pobacivanje teže One od mršavih. više vode kojeobavljaju trebaju Deblježivotinje lakše rade. od onih više vode koje trebaju poslove živu od vode više vagu.

Mlađe odnosu starijih trebaju životinje ima i 1 litri od vode više Krave preko mlijeka ž ivotinja, jer drugih trebaju Inače vode. više treba krava što tome 80 prema pa muznija je dkg vođe, U količina trebaju životinje vrijeme žege mlijeka. ljeti pogotovo smanjuje Voda

ima

važno

Odrasle

stoke.

u

u

su

u

a

u

se

se

se

se

a

rezerva

no

se

na

a

se

se

se

za

za

u

mora

a

na

u

u

se

za

više

vode

nego

zimi.

raspolauvijek paši je ljeti Zbog toga na vode. Inače djeluje nepovoljno previsoka temperatura ganjudovoljno žeđu.

Silakše da nego imati Moramo nost. životinje podnoseglad kad

u

stoka

na

treba

da

ima

na

muz-

na

umu

7

——

Goa

;

savci

trebaju

više

vode

od

dušik peradi. izbacuje tijela obliku mokraćne kiseline otrovna i iz kojanije izbacuje ju tijela zgusnutu izmetinama. da stoka se automatskih zajedno Najbolje je napaja pomoću tako češće vodu i koliko K. pojila, jer uzimlje jojjepotrebno.

Perad

iz

neistrošen

u

s

'

PALINOVEC mlijeka je Draga Kenjereš.

Sabiranjem bavi 12 i zato iskusni radgodina je nik tom poslu.

Upravo je tekli sira na »mljekare vaganju maloVindija« kojegjepreuzela prodaju potrošačima.

Na sabirno njeno mjestodonose ismlijeko mnogiproizvođači, koji svakodnevno 20 liporučuju preko taramlijeka.

Sabiračica

u

Palinovcu

se

na

smo

za-

za

|

DragaKenjereš REUMATIZAM iz Palinovca

I MIŠIČJA

ZGLOBOVA

Reumatizam

zglobova bakterijama njigrozničava je hovim otrovima ili više reumatizam bezjednom zglobova, mišićja bolne ili ali upalne pak upalne, nagnojene mišićja zbognutarnjih promjene uzroka. | Kod ili uzročnici upalezglobova igraju ulogunevidljivividljivi (virusi ili otrovima kao bakterije)svojim proizvedenim pogodujuće okolnosti, što ili vodenastom prehlade, hranjene bessadržajnompak nepravilno kod osobito nakon ili hranom, goveda teljenja, pobačaja zadržavanja posteKod reumatizma izaziva nastala vlažnom ljice. mišićja bolest, prehlada ili hladnomzraku, propuhu, pokisnuću, nagloj dugotrajnipromjeni No i tada uzročnijem prijevozu željeznici. jeneposredni razlog infekcija cima i otrovnim tvarima. može i da dolazi trovanje njihovim Stoga desiti, istodobno do i upalazglobovamišićja. bit će da i reumatizam Prema zglobovamišićja je posljedično da t. iz nekih žarišta šire te procesa, zbivanje nekogprijašnjeg j. krvi tvari i izazovu ili preko upalu zglobovima mišićju, koji postali bolest

na

ili

izazvana

a

su

:

'

sa

uz

su

sa

a

na

vremena

na

se

svemu

samo

se

na

su'

8

|

g

a

O

i

oak

jE

dO

kod

preosjetljivi. krajnicima (mandulama), maternici, vimenu ili i stanovitim zubima, nutarnjim organima.

Na nastala oboljelim životinjama primjućuje naglo osjetljivost jednog ili više drže te ili ih pa vole zglobova, životinje zglobove prignute micati, ako više tada leže.

Ti otesu upalerazviju zglobova, zglobovi i i to do sedmice. čeni, topliji, osjetljivi napeti pritisak stanje traje dvije No te iste znađu tada i promjene pojaviti drugim zglobovima, pošto nestane ovih poupalaponovo vraćaju zglobove koji oboljeli četku. Usto ubrzano se mogu životinje grozničave, manjejedu, dišu, viti i neke bolesti druge (komplikacije).

Oboli li tada tvrdoća i bolnost pak mišićje, utasnovljuje ukočenost, nedoopjedinog područja mišićja napetimhodom,t.j. životinje podižu i Kad oboli vrata i noge drže voljno slabije iskoračuju. mišićje leđa,, ispruženu i se Kreću li pa glavu vratom, ogledavaju. životinje dulje ta ukočenost.

I mena, i ubrzava disapopušta ovdje povisuje temperatura i bilo. Bolest do sedmicu ali rado i mogu nje traje dana, vraća, ovdje razviti iza i i pa komplikacije, njihzaostajati trajne smetnje. nepopravljive Bolest kao i kod t. se obloziliječi čovjeka,j.toplinom, masažom, t oplim i različitim ili lijekovima, koji primjenjujuoboljelom mjestu preko ili tome organa veterinar. probavnih dajuinjekcije, odlučuje M. Šlezić Takova

se

žarišta

nalaze

na

u

se

ne

a

se

na

one

na

se

na

se

na

one

su

su

u

a

raz-

se

s

s

ne

se

vre-

se

se

ma

se

a

se

na

se

a

o

SABIRAČICA SLAVA HIŽMAN Pribislavcu

U

sabiračica

mlijeka je Dnevno sabere oko 800 litara Sabire mlijeka. dvokratno i navečer.

Tim ujutro poslom bavi selu oko 10 Smatra da godina. proizvođačima mora da paze čistoću uvijek govoriti tako može samo zadržati da mlijeka jer dugo bude i da se kiseli. svježe stočar i SuprugJosipjemarljiv staji ima 3 kvalitetne »Seku« i »Cifru«. krave; »Bebu«, Slava

Hiž-

man.

se

se

—

u

se

na

se

—

ne

u

MIJO LONČAREVIĆ Miju posjetili robnogproizvođača Velikoj kraj Kraljevnoj 6 drži i 11 U sa Lončarevića. modernoj staji, stajališta, uzgaja krava, novoj, oko 7—8 ima 17 i 2 teleta. Na 3 jutara. zemlje podsjenokošom jutara junice tekuću ima iza krava da U smo poda rešetkastog staji zapazili umjesto učiBez traku strojeva kojipovećavaju izđubrivanje.priključnih pokretnu može rad ne se i znatno nak time a po mišljenju njegovom olakšavaju ni zamisliti proizvodnjagovedarstvu. današnja Novske

U

smo

za

—

—

u

Lončarevića

Staja Mije

iz

Velike

Kraljevne

U LIPOVLJANIMA Lamberta

Janski

Posjetili ulica 64.

Kolodvorska Lipovljanima, stai U moderniziranoj preuređenoj redom uzgastajališta, ji, jednim 4 i 5 teladi.

9 Ukupja krava,junice 10 ha obradive Na 18 pogoveda.

8 oko ima vršine pod sjenokošom jutara.

80 oko dnevno Danas isporučuje od I do Za litara mlijeka. razdoblje »Za1974.

IX isporučio je mjeseca li12.500 oko mljekari« grebačkoj tara mlijeka.

OOUR-a »Uniona« je Kooperant smo

s

no

EI u" KA

dui

Lambert

10

Janski

iz

Lipovljana

PPP

Braća

Rađenović

—

Novska.

u

Lamberta

Staja

Janskog

u

Lipovljanima

RAD I ODMOR potreba svakogživogorganizma, je Rad kao bića. dužnost napose. pravo čovjeka svakogčovjeka društvenog je i stalnom i bilo naš organ i čitavo i ako to Svaki tijelo jepokreturadu, dolazi do način i i čitaorgana koji spriječi, slabljenja propadanja pojedinih bez rada kao Isto tako ni vog opstanka uspjeha čovjeku organizma. bilo ni jedinki napretka zajednici kojempolju ljuddruštvenoj narodnoj ske djelatnosti.

Obično fizički i intelektualni razdioba rad. Takova razlikuje stroga dana intei svakog postaje manjeopravdana, fizičkogčistog jerčistog rada I kod fizički radnik mora svog lektualnog uopće najteži posla duševni elekstanoviti a s napor, ulagati napretkom civilizacije, motorizacije, i više oslobađa od rada mehanizacije trifikacije posla čovjek fizičkog i ulaže intelektualnih Isto tako više i intelekposao sposobnosti. svojih radnik oslobođen od tualni stanovitim radnim napora, fizičkog dapače nije znatan. naročito napor mjestima tajje društvo Suvremeno danas zainteresirano i to jako je problem rada, zato da životni standard kao i nego podigne funkcija opći rada, zato, što rad Pokazalo i čitave naime, utječe zdravlje pojedinca zajednice. da biološki i fiziološki da bude može i šterad,premdaje čovjeku, potreban i fizičkim i umnim tan, ako jepretjeran pretežak, neproporcionalan sposobnostima ako i pojedinca, obavlja nepovoljnimnehigijenskim prilikama medicinske nauke i sl. Zato okviru razvila medicina g rana, opće posebna kako da uklone. te momente i upravo rada, koja proučavasavjetuje Svaki rad i dovodi fiziološki do stanovitib najpovoljnijim prilikama kao fizički ili veći ili umor, koje očituju manji promjena organizmu, biološka

Rad

i fiziološka

osobina

i

u

se

na

nema

a

na

se

sve

nema.

se

u

sve

sve

na

ne

za

samo

se

na

se

se

se

u

u

se

u

u

se

nu

Normalan duševni, smanjenjem (koncentracije) proizvodnosti. i lako oslobađa redovitim odmorom.

Međutim umor zabrinjuje čovjeka ili čak radne kod rada umor, preveliki premorenost iscrpljenost pojavljuje teškim naročito okolnostima i štetnim ili kod odmora uvjetima nedovoljnog iza normalnog Kod rada umor pretežno fizičkog javlj najprijemišićima,prvom redu onima Mišićna vlakanca kod rada u se koji jačeangažiraniposlu. stežu i (kontrahiraju) naizmjence omlohavljuju zbogkemijskih promjena, dovodi koje njimadogađaju.

Potencijalna koja energija, organizam elemenata oslobađa i rad hranom,oksidacijom hranjivih omogućuje pojedinih Zato hrana faktor mišića. osnovni stvaraovom organa, je slučaju slabo radne biti ni dobar radnik. može pa nje sposobnosti, hranjen čovjek Osim hrane služi kao i zapravo koja gorivo, potreban je zrak, jedannjedio da hrana sastavni teže gov Što kisik, koji omogućuje, čovjek sagorijeva. više hrane treba će i više Čpvjek kisika, izgaranje. koji omogućiti yaditp rade. Isto tako rad i i i češće dublje diše, plućapojačano pojačava svoj krvi čitav krvožilni elei upravo preko transportiraju hranjivi jer sustav,

sabranosti

sa

ne

i

se

se

u

umora.

se

u

u

u

su

se

u

se

u

se

u

za

ne

—

srce

se

i kisik.

menti

pepeo, drugiplipećiizgara ugljen, izlaze kroz noviti dimnjak zrak, djelomično produkti, kojidjelomično uredno I kad hrana funkcionirati. da bi morajuuklanjati, pećmogla izgara našem štetnašem slični produkti, koji organizmu organizmu stvaraju mišića.

Da rad normalan ni i organa, organizmu pojedinih ovdje ometaju ukloniti, radna ovi se Djeloprodukti sposobnost moraju povrati potpuna kroz rada i zaostale količine uklamično sa to vrši kod samog pluća kožu, nakon odmora. prestanka rada, vrijeme njaju fiziološka radnika i Prema tome, odmor svakogčovjeka, potreba je intelektualca i običnog obrtnika i jaka, visokog činovnika, građanina. iskustva Na fizioloških i obnavlja potrebatisućugodišnjeg čovjek da noću fizičke i duševne da redovito danu snage po svoje tako, odmara, sedmici da smatodmara. do dva dana No danas spava, jedan potpuno i i ra, da godišpotreban zdravlje još poseban organizamnjegovo jeljudski da odmor nisu ni dnevni ni često dovoljni, čovjek njiodmor,jer nedjeljni odmora velika kod čini Samo se ovog godišnjeg najčešće oporavi. potpuno kakvom naročito onima nisu našim koji pravdamnogim sugrađanima, bio itekako Tako bi i domaćicama i seljacima mjesečnomplatnomspisku. odmora dovodi kod takav baš dovoljnog pomanjkanje potreban odmor,jer time bolesti. stvara do i podloga iscrpljenosti, njih premorenosti naroda. da oni tvore Ne radnog zaboraviti, prekopolovine smijemo oko sati. Čini bi da Dnevni odmor trebalo se, da svakogtraje i sati našem osam najbolje jelo razonodu, rad, organizmu odgovara odmor. bi da si svatko Trebalo Događa ipak. odmor. taj osigura raditi više od sati kod bilo da tom da su prikraćeni: moraju mnogipri i odmor dnevni U oba inače vremena. slučaja nijepotpun, radnog normalnog dana toliko da im dovonekoliko ti zaostaci kroz nagomilaju, nije iu čitav dan odmor obični dnevni nego oporavak, trebaju još potpuni ljan da način odmora. života često dana dva onemogućuje čovjeku, Današnji pak i radnu veliku štetu po odmora iskoristi dan svojezdravlje, sposobnost Kad

drvo

u

ili

stvara

dim

se

i razni

su

se

u

se

a

u

se

a

za

se

se-

osnovu

se

u

se

se

se

ne-

na

a

se

za

osam

za

za

a

osam

razne

osam

za

se

za

osam

se

umora

za

na

12

produktivnost. sedmice, trebale barem dan odmora baš subotu i jedan sedmici, ipakčekaju da neke kućne važne možda i nedjelju posvršavaju poslove, najteže. da radnici stvarno rade Mnogi umjesto odmaraju, odmora, vrijeme neke hitne kod kuće i poponajviše žene, intenzivno, posvršavaju poslove dolaze što Zato bi svaki posao nego ga nedjeljak umorniji napustili. da si kao odmor sve svog čovjek poduzeti, osigura najpreču potrebu To da bi odmora trebalo treba nego zdravlja. znači, vrijeme lijenčariti, izabrati takav će i razveseliti i posao zanimanje, koji čovjeka rasteretiti, položiti.

Pretežno fizički radnici će najbolje osvježiti čitanjem, glazbom, suradnjom i kulturnih pohađanjem ustanova,igri svojomdjecom, šetnji ugodizletima nim sl. će možda i prirodu Kancelarijski ljudi osvježit prirodi, i kakvim radom ili vrtu odmor i težim pa fizičkim, polju.

Godišnji također svakom teškom Veoma radniku. potreban je čovjeku, pogotovo ako boravka i da bude povoljno djeluje, promijeni mjesto okolina, čovjek što od dnevnih klimatskih i dalje briga.

Povoljno djelujepromjena prilika zdravstveno i Oni žive daleko od mora, često će naći stanje oporavak. koji oni šumskim i moru, najbolju okrepu krajevimaplaninama.

Nakon odmora i vraća se posao, ovakvog čovjek zadovoljan je svoj će očitovati efektu rada. oporavak njegov njegova Prim.

Nežić dr Eugen Kolike

naše

radnice

rade

naporno

u

a

čitave

pa

bi itekakc

one

a

se

za

a

u

na

su

morao

ne

za

ras-

se

u

sa

u

u

se

u

na

u

na

se

na

na

a

s

mora

u

veseo

a

se

na

u

POVEĆANI STUPANJ KISELOSTI MLIJEKA OSNOVNA JE PREOKUPACIJA MLJEKARA U LJETNOM PERIODU mlijeka mjestadojenja mjestaprerade jedug transbudnost od proizvođača prekosabirača, svih, počev neposrednih sveopću radnika do radnika tvornici portnih samoj mjestuprerade.

Oni dolaze kiselosti Uzročnik mikroorganizmi. povećanog stupnja loših Kod iz raznih izvora ili higijenskih mlijeko unutrašnjih (vime) vanjskih. času uslova na predaje rampi mlijeku proizvodnje, brojmikroorganizama iznositi 500.000 i više 1 ml. može mljekare izvorima U u vimenu za mlijeka, kvarenja mikroorganizme potraziglavnim relativno male i možemo krava prosporo uzrokuju razvijaju zanemariti, jer bitno mikroorgamlijeka. koje utječu održljivost Nasuprot njima, mjene, brže nizmi iz izvora znatno te prokemijske razvijaju, izazivaju vanjskih odnosno tih Gdje mlijeka. kvarenje jekiseljenje mjene, posljedicapromjena do od štetni susreću mikroorganizmiputumlijeka mjestadojenja te da bi treba i što osigurala higijena, poduzeti prerade potpuna mjesta od zaštitilo mlijeko kvarenje? mlazevima kod nalazi da Poznato najveći mlijeka mužnje prvim je, mlazeva pa mlijeka posebnuposudu brojbakterija, izmuzavanje prvih kod dobrih biti samo što može higijenskih smanjibrojbakterija 5— mliizvori uslova mikroorganizmi prekokojih dospiju proizvodnje.

Vanjski 10%v, kante koža (muzlice, itd.) (stroj sudovi, uređaji krave, jekojesu: stajski zrak, dodiru stalnom i su s mlilaktofrizi, mljekovodi itd.)ljudi koji mužnju, jekom. od

Put

do

i traži

veoma

u

u

u

su

u

u

u

se

na

ne

se

a

se

na

sve

se

sve

se

u

u

se

za

u

za

u

13

a

|

biti

staja prozračna je ranije poznata čistoće bilo kakvi zabranjuju pisali.

Međutim, cilju postizavanja zraka, radovi ili stau neposredno mužnje(čišćenje, staji prije timarenje, vrijeme vljanje stelje itd.).

Krave Koža krava izvor štetnih se mikroorganizama. koje značajan je ostatke redovito koži timare i uredno održavaju, svojoj zadržavaju i su balege, stelje, zemlje drugihtvari, koje pune mikroorganizama. hrane, bakda 1 gram sadržati više miliona može radi, zemlje Primjera napominjemo čikoža krave održavala Da bi i timarenja čistom, terija. poredredovitog čistom održavati i vimena, potrebno ispust pranja dezinfekcije šćenja, je zidove i staizbacivati redovito čistiti balegu, stavljati stelju, podove, stanju, jališta.

Međuoni daleko kontrolirati. tiče suđa i se mogu Što najlakše uređaja, sterilizirani čistoći obratiti nužnu Dobro i njihovoj pažnju. oprani tim, sudovi i ukupanbrojbakterija. uređaji, smanjuju malim i oblika otvorima Sudovi onemokoji pukotinamaneprikladnih kao uklanjanje otpadaka mlijeka, prilikom pranja, otežavaju gućujupristup nalaze sklonište zaštitu od sredstava i i uspješnu bakterija, koje pukotinama i (deterđenti). pranje sterilizaciju čovrlo važan štetnih bakterijamlijeko faktor, Napokon prenosnik je Prenosi i rukosabirač, radnik). prilikom vjek(muzač, transportni mužnje ruku sl. i često govorom i odjeće, kašljanjem, vanjamlijekom, zaboOsim navedenih izvora (infekcije) mlijeka, smijemo zagađivanja raviti naročitao i stotine bakmogu kukce, muhe,koje unijetimlijeko i smetlišta. obilaze đubrišta terija, pošto izvorima štetnih Svim moramo pokloniti mikroorganizama, spomenutim i koliko što više to u punu smanjiti njihov broj, jer pažnjunastojati je moguće i prouzrokuje mlijeka. kvarenje protivnome najmanji porasttemperature hladimo nakon U tu svrhu neposredno mužnje. mlijeko Važno da bakraste hlađenja mlijeka, broj jenaglasiti,odugovlačenjem Ako hladi 2 sata 220%. terija. poslije mužnje, povećava brojbakterija Tamo se prema gdje postoje (laktofrizi), uređaji hlađenje mlijeko hladi na samom gospodarstvu, najčešće posude mogućnostima uranjanjem bunar ili čestom hladne vode U ni mlijekom izmjenom nekojvećoj posudi. česu biti zatvoreno.

Jedino tako očuvano i hlađeno mlijeko smije jednom doći do zdravo. može mlijeko potrošača Zoran Martić Dipl. ing.

Da

mora

i

stvar

tome

o

već

smo

u

i

se

za

ne

na

ne

se

u

se

moramo

sa

s

u

za

u

se

a

s

ne

razne

u

se

se

ne

za

za

s

u

u

ne

Žena

i dom ZDRAVSTVENO

PROSVJEĆIVANJE | ODGOJ POREMEĆAJA U DOJENJU i možda

NAKON češći

Poremećaji dojenju česti, bi trebalo da kada bi bilo Svaki i budu, dojenje bolje potpunije njegovano. od ovih i način. obzirom poremećaja savlađuje popravlja svoj Ali, važnost sudbinom naročito treba vezi dojenja mlađeg, uvijek dojenčeta, do da vrste ove samo krajnje mogućnosti nastojati problemi rješavaju ili nikako dojenje, odustajanjemnapuštanjem dojenja. u

su

nažalost

se

u

mnogo

na

nego

na

s

sa

se

uz

a

14

ov

što

e

A

OL

Mi

ćemo

žiti ćemo

dotaći

se

ih

onim

grizlicama na

ovdje

najvažnijih najčešćih poremećaja oni nailaze toku Da kojim dojenja. počnemo

redom

i izlo-

i

samo

u

bradavici.

sa

bradavice

Grizlice, (prskotine) Grizlice

vrlo

česta

žalost, pojava, uglavnom prdok kod rodila više obično žene i sreću se vorotkinja, kojaje putarjeđe, i to do u početku dojenja, najčešćeprvimnedjeljama, najkasnijekrajaprAko neka vog mjeseca dojenja. jejednaprvorotkinja, pogotovo višerotkinja, zašla onda izmakla drugimjesec dojenja jevjerojatno grizlicama.

Kasnije dosta izuzetna grizlice pojava. bol kad stavi ona prvo Dijagnozu postavlja majka: dojenče osjeti da Bol brau prsa. podoja.

Pregledom utvrđuje jenajveći početku davici ili ili Ove mogu grizlica, dublja. prskotine prskotina površnija postoji da budu vrhu ili bazi bradavice i mogu biti ili strane.

Obično jedne obje ih ima nekad bazi ili i više. Ako onda jedna dvije, bradavice, jeprskotina utisak kao da će se bradavica odvaliti. Toliko može da bude se ponekad dobija duboka.

Nekad Ove i da krvare. krvi nema, već mogu prskotine jeprskotina sluzastom belom i sasušenom ispunjena Ako bradavice ako onda su ne naprsle prepuštene sebi, liječe, obično Ili u toku vremena po postoje dvijemogućnosti. prođu sebi, što ili ulazna tako da dolazi do vrata zarazu, jerjeđi slučaj,postaju upala i čira (apscesa) dojke.

I to odmak Neposredna posljedica dojenja. pojavegrizlica jeporemećaj od samog boli početka, uslijed kojupričinjava. kraći tim i su Podoji rjeđi, pražnjenje dojkepostaje nepotpuno, što sobom i povlačigubljenje mlijeka. direktno ali i daPrvo: prekinuti Liječenje. dojenje, obezbjediti ishranu i to ili bradavice ili lju majčinim mlijekom, prekoumjetne mužnjom što od svih ostalih metoda. vrši ili pumpe, mlijeka, jebolje Mužnja pomoću vidu ručna Izmuzeno stavi u (pumpaje kruške).

Najbolja je mužnja. mlijeko hladno Obično čeka dok količina i mjesto. nakupicijela prije tri minute.

Ovako može dobiti upotrebe prokuha prokuhano mlijeko ponekad mrku od Treba da to dolazi od karaboju, koje majkaplaši. jojobjasniti šećera.

Indirektno bude može da dojenje, meliziranog tj.mužnjamlijeka, tri potrebno nedjelju dvijedana, najviše nedjelje,najvećembroju slučajeva. dotle dok bol u bradavici stavMužnja obavlja dojilja osjeća pri direktno bol kako prsa. ljanju dojenčeta Ovaj je, ranije rekli, najjače naznačen podoja. početku nekoliko U toku nikakvim mi posljednjih godina grizliceliječimo direktno i đa nego jednostavno prekidamo dojenjesavjetujemo stima, majci uredno bradavice alkoholiziranom vodom dio alkohola dva na pere (jedan da ih suši. I i da ih izlaže dijela prokuhane vode) uzduhu, drugimriječima, kad to ima to i da sunča.

Ovim načinom rada mj priliku. stalno, god Ljeti da brže kad se ove se nego zapazili prskotine zacjeljuju primjenjuju su

kod

nas,

na

i to

kod

se

na

su

u

a

u

su

sama

na

na

s

s

na

masom.

same

se

same

za

sve

—

za

—

se

se

na

se

se

ne

se

se

a

—

se

u

sve

.

na

smo

u

ne

ma-

za

smo

masti.

15

U

a

kan

kako

A

KI

hranimo

vrijeme dojenče? otprilike Dajemo onoliko 150 g koliko teško. naročito po se, puta jekilograma Dogodi početda da izmuze koliko to Onda treba ku, majka uspije je potrebno. nastojati da se bar minimum 100 g 1 težine 24 sata. tiče Štose postigne kg tehnike može da bočici davanja izmuzenog mlijeka, daje sisaljžličicom. količina izmuze kom,ili, jošbolje, Svakako, početku mlijeka onda treba dodavati nešto vode ili kojanajbolje odgovara, čaja, prokuhane ovo

za

mu

24

u

sata

u

ne

na

—

u

ono se

se

u

u

sa

ne

kamilice.

Koliko

biti

da

potrebno primjenjuju mjereuglavnomodlučuje da nekoliko sama dana da dojilja.

Savjetujemo joj poslije pokuša dojineposredno ako i bol onda da odustane i pa prsima, dalje osjeća prićeka još kuša direktno Ako više bola pa ponovo pokojidan, dojenje. prilikom to onda dokaz da i bradavici doja, je grizlice iscijeljene.

Ako doći do zaraze može kako već rekli. grizlice dojke, zapuste nabrekla onda i ima Dojkaje otekla, pritisak tvrda, dojilja povećanu i do i i grozpopne koja 39— temperaturu, jeblijedaosjeća jezu nicu. Ako onda dolazi do jeslučaj zapušten 40"C, gnojenja, rijetkosamojžlijezdi češće Od trenutka treba misliti ovog prvom nje. mjestu davanje antibiotika U očekivanju penicilina. jednomtrougaonom togadojka podiže i maramicom U ovakvim izmuzivanjem. neprestano prazni prilikama smije već se vrši pumpom.

Ako gnječiti dojkarukom, izmuzivanje, jeslučaj još će biti i će imat temuvijek dojilja blijeđablijeđa, zapušten povećanu otok i tvrdoća više ili dojci postaju peraturu, postepeno manjeograničeno, koža i Formiran čir će sebi propo je dojkekoji pocrvenipomodri. će

se

ove

na

nema

su

na

se

smo

na

a

se

ona

u

a

van

na

na

se

ne

se

sve

na

se

ako

valiti

se

ne

sam

otvori.

došlo

do

onda

treba

dojke produžitidavanjem je biotika ostale obično Sve učinka. mjere, penicilina. nemajunikakvog svakako Na svim kad kraju, posljednjem prilikama pomjestu, zahvatio treba da da proces žlijezdu provjeriti stoji sumnja jegnojni da Svakako li i kome ima mlijeku postoji gnoja. mlijeko gnoja dati neće dojenčetu. više nego često. I one obično dovode Zaraze žalost kod na nas dojke i i onda i time dojenje dojenče upućuje umjetnuishranu, pitanje od kad stvarprave njeganajopasnija, drugestrane, je opet, dojilje kao što I to iduće lakinvalida u organu nog jednomplemenitom jedojka.

Ova da svaku nalaže i Za cio nam najmanju promjenu vijek. činjenica tacije. shvatimo i da tražimo I to nego liječničku dojci ozbiljno pomoć. i da da dobrom i staramo higijenom dojkepredusretnemo pojavugrizlica Ako

već

zaraze

ne

anti-

sa

na

u

samu

u

ne

se

u

su

u

ova

na

se

samo za

s

za

ne

na

samo

se

Dr

Uređuje:

kolegij »Zagrebačke

R.

mljekare«

dipL radnika i i izdavač: Zagreb Udruženje mljekarskih Uprava uredništvo, SRH, Ilica tel. 37-360. Tisak: Zagreb »Vjesnike, Štamparija 31/ITI, Glavni

Vlasnik

Redakcioni

U.

i odgovorni

inž. Dinko

urednik:

Kaštelan

'

ai

o

i

id