Mljekarski list 9-1973

Stočarska

izložba

»Žabno

73«

NEPREKIDNOG RADA NA UZGOJU I SELEKCIJI GOVEDA U ŽABNU IOKOLICI

65 GODINA

rada

neprekidnog organiziranog Proslavljajući godišnjicu da Žabnu i okolici nužno je goveda simentalskog čistokrvnog đivanju uzgoja kraću povijest togdogađaja.

Ta simentalsko XIX iz inozemstva uvozi govedo. goveda stoljeća Krajem i veleposjednika pripoljoprivrednim smještavana uglavnom posjedima loše veoma školama. mogao tadadašnje izmijeniti bitnije nije No,taj bio i do uvezenih koji grla malen, seljaka jerjebroj stanjegovedarstvu, fond ni došao. stočni imali nije najveći nešto XX Tek programom smišljenijim započelo početkom stoljeća simentalske pasmine. materijala rasplodnog i

65.

na

unapre-

u

se

na

osvrnemo

se

na

su

uvoz

su

u

se

s

uvoza

veterinarske

»Općinske zaklade«, tadašnje ulogu Značajnu fondovima što bi donekle poljoprivrede unapređivanje odgovaralo današnjim služile zaklade te U prvo nabavljanje skupštinama. vrijeme, priopćinskim stočara i muških stručnjaka, naprednih rasplodnih grla.

Zahvaljujući utjecaju ženskih čistoi nabavu i dotirati zaklade dijelom moglepomagati krvnih goveda.

Zesimentalskih krava uvezenih i dražbi God. 1905. junica javnoj Sv. Ivan iz dva dobru Žabno seljaka tadašnje općine Božjakovini maljskom našim i dražbovala tadašnjim gospodarskim zavodima, veleposjednicima što tada bilo iznos od 2.240 tri simentalske i kruna, je junice kupili zajedno i čitavo pa seljaka. imućnijeg bogatstvo, oba iz sela Cirkvena.

Taras bili Miko i dva Ta Požgaj, Franjo seljaka izložbi 1906. sreća pa gospodarskoj god.

Zagrebu, poslužila Obojicu je zlatu.

300 kruna dobili prve izložena Požgaj nagrade vrijednosti goveda u

tome

imale

su

za

su

za

novca

su

na

na

u

su

s

za

za

su

su

za

2

u

na

u

u

ZL.

>.

s

Plava

ss

je prilikom prodao odgojenog bika Taras Seljačkom konzorciju Đurđevac, svojeg bika

i prvog

tom

u

činjenica

imala

Ta

nabava

čistokrvne

god.

1907. god.

1908. god.

1906.

je

simentalske

+...

.

.

+...

.

.

.

+4

.

4...

.

.

mjeseci

10

a

znatan

.

od

Kaaa dai od

900

za

za

utjecaj seljakestoke i teče ovako: dalje stočare 5 grla 78 grla 82 grla na

800

kruna.

u

okolici

dts

kruna

Žabnapa

.

.

.

.

.

govedakupovana (1905.1906.) pretežnoNjemačkoj, kao sinonim simentalca danas i BadenZbog toga još i okolici može čuti izraz »Bađenac«. Žabnu Wiirttembergu.

God. 1970. i češće pradalje, rasplodna goveda kupovana Švicarskoj, domovini simentalca. voj Iz ovih simentalskih da uvozu podataka grlavidljivo je je području bio veći stočara. Sreća bila i što blizini tome Žabna brojnaprednih je Križevcima nalazilo i naše Žabna,tj. najznačajnije Gospodarsko učilište«, bio velik. Zahvapa jeutjecaj tadašnjih stručnjaka napredno stočarenje navedenim kao i tome da nalazilo nekoliko Žabnu ljujući činjenicama, redu i načelnik prvom naprednih ljudi, općinski bilježnik FranjoPetrović, prišlo osnivanju Udruge uzgojsimentalskog goveda.

15. 3. 1908. sastala 62 stočara Žabnuzbog osnivačkoj skupštini osnivanja Udruge.

Evo što tome sačuje »Knjizi sjedničkih zapisnika«, jedinom gotovo dokumentu radu te stočarske vrste ove u najznačajnije organizacije i HrvatskojJugoslaviji, zapisano: 15. 3. 1908.

Sv. Ivanu »Zapisnik sastavljen Žabnu sazvanoj skupštini Sv. Ivan i okolice svrhu Žabno marvogojaca općine Marvogojske ustrojenja Sv. Ivan i čistokrvnu stoku iz Žabno udruge općinu okolicu, nabavljenu i Bađenske.

Sazivač načelnik i Švicarske skupštine općinski bilježnik gospodin ih da poFranjo Petrović, pozdravlja prisutne marvogojce upućujući putu stočarstva rad nego dignuća klonu, dosadanji nastave, ustrajno pak stavku rada smatra i ima da k današnju tog skupštinu kojoj pristupi Razlaže zatim i korist oživotvorenju marvogojske udruge. potrebu marvogojske udruge...« Na i su stočari skupštini tojistoj pročitana nacrtkoja usvojili, nekim odobrila i vlada 17.

7.

1908. kojaje, izmjenama, tadašnja III/A (br. pravila 1840).

Na izabran odbor: Petroosnivačkoj skupštini jeprvi predsjednik Franjo Miko Dolački iz vić; potpredsjednik Kenđelovca, tajnik Franjo A rbes, i Antun iz te devet odborŠramek Žabna, jući učitelj; blagajnik perovođa još nika.

Imbro Miko Cir (TomoKuštani, Kuštani; Predavec, Cirkvena; Taras, Vinko Sv. Ivan Žabno, kvena; Dončević, Franjo Koščević, Predavec; Đuro Arki, Miko Markovac i Miko Cubinec; Dolački, Širajić, Kenđelovac; Franjo Jakljenović, Mački).

Osnivačka zamolila vladu da skupština jetadašnju dopusti udrugarima od 70 komada uvoz još simentalskog goveda.

Sve to vrlo velikim i stosvjedoči ambicijama, inicijativi želji tadašnjih čara unapređenjem govedarstva.

Simentalska

i

su

u

se

u

za

u

su

u

o

na

u

u

se

u

»

na

se

u

u

se

za

su

o

vanom

se

na

u

u

o

u

na

u

za

za

na

ne

u

na

na-

se

su

a

s

ravna-

a

o

za

OM

spominje zadruga) kojajeudruga(ili postavljapitanje slična nekoliko osnovana da Podaci govore prva ranije mjeseci je intereGradiški i Gorici Međutim, (1907). organizacija Velikoj (1906)Novoj stočarstvo kr. citirati santno povjerenika tadašnjeg vladinog jespomenuti, listu 1912. članku Jurića objavljenomGospodarskom koji Stjepana bila Sv. Ivan što kaže: Žabnu, je marvogojska udruga »Prije je i naša prva dodaje dalje udruga Križevcima«, marvogojska uopće da osnivana četiri da » zaspala«.

No, uvijek je Križevcima, ukupno puta je domasasvim bila ta (selekciji drugim organizacijajetemeljena uvezenim Jurić, bikovima).

Začudo, Stjepan ćeggoveda oplemenjivanje Gorici tada udruge Velikoj nigdje spominje čovjek, najupućeniji vjerojatno veći ili im što i da li Gradišci: pridavao nije njih zbogtoga nije Novoj bit će ni bitno. U važno to i vidljivo daljemizlaganju značaj?

No, nijeuopće »Hrvatska kao da udruga Žabnu,kojajeregistrirana jemarvogojska bila organizacija goveda«, najznačajnija gojska udruga uzgojsimentalskog i već dva između samo rata i I vrste te Hrvatskoj rata, prijesvjetskog Jugoslaviji. matičnih uredno 1908.

Već vođenje knjige potrebne nabavljene tuberi muznosti kontrola uvedena Odmah rodovnicima. i je prigojnih knjiga kulinizacija. stočari što to stoke da Poznata bezbolnija ječinjenicajeaklimatizacija održalo uvezenih 1909. od 110 Od 1907. do područje goveda napredniji. smatrati i može što 100 1910. do pritadašnje god. grla je90,9% kraja odlično. like veoma dobro, Hrvatsku i vlade od kr. zatraženo 1908.

6.

Već zemaljske je prosinca stalne izložbe i svake da dozvoli rasplosajma o državanje godine Slavoniju vlada što i odobrila. dan 25. dne i to kolovoza, je stoke, stoka rad više raste, Od tada širi,rasplodna njen udruge značenje 1908.

Tako naše domovine. odlazi je krajeve području uzgojena šest 170 komada do 1911. u prvih rasplodnog goveda, ukupno prodano teladi. ženske i 5 komada 12 5 62 1912. mjeseci god. bika, krava, junica rad bismo Da iznijeti potrebno je o rganizacije, značajne osvijetlili kakve shvatiti bismo kako rada iz nekoliko napredne mogli detaljanjezinog naši stočari da i imali i pedesetgodina, pred ostvarenja planove ideje, i nazaveć danas mi koliko konstatirati bismo stagnirali, šezdeset mogli obzirom porazna što činjenica. napredak opći je dovali, već Žabno uzgojstoke, je nije ograničila Marvogojska udruga iz Na primjer, kraju. politiku gospodarsku cjelokupnu utjecala odobri vladu da zamolila da 1908. od 3. joj udruga je je vidljivo veljače pisnika i odobreno što škole Sv. Ivan pa Zimske Žabnu, je gospodarske osnivanje često

Veoma

se

se

i

osnovana.

u

za

u

u

svome

u

osnovana

no

u

osnovana

a

u

osnovama

na

sa

uz

u

ne

znao

za

marvo-

u

za

su

u

u

ne

za

sve

s

su

ovo

na

za

se

se

za

se

na

na

a

se

sve

u

ovom

sve

a

samo

ove

su

nas

za

na

s

samo

ne

smo

samo

se

u

na

na

za-

ovom

se

u

kaže:

marvogojca, predavanjima pristupiše prvi učilišta iz Križevaca«. će Gospodarskog predavat profesori škola. održavana takva zimska četiri svake Tako mjeseca godine je 1912. već to veći završio školu četiri Kako god. u gospodara, broj godine je teča»Zimski traži gospodarski p učkog učilišta, Visokog jer: osnivanje udruga kulturmogu praćenju općeg u dovoljiti vrijeme potpuno dogledno jevi nog puka«. hrvatskog napretka iz

dan

»Već

raznih

sela

72

a

'

u

ovu

ne

u

u

4

|

ANA ERA

SRA REZA SRE RASRPARANA

ESL SPORU POSEDRINA

RONISELE IE

tečaj jeposeban gospodarsku organiziran djevojke i programom neophodno žena, koji podizali općeznanje sadržajima i radu. životu kidašnjem kontrolu odmah po Žabno osnivanju provela Marvogojska udruga je ali kontrola danas Za ali i hranidbe. muznosti, provodi usporedbu, nosti, i obrazovni Iako hranidbe kontrola se pa općeprilike izmijenile, provodi. zadovostoke reći da hranidba nivo nije jošuvijek poljoprivrednika, načine nismo hranidbu podstreka pronašli najbolje ljavajuća, bolju drugara.

1909.

14. često. Već istican duh Kolektivni ožujka udrugari zadrugara je ublažile štete kako bi stoke kolektivnom da osiguranju priđe odlučuju svaka i nabavljanju većegbrojagoveda(odšteta spriječila kolebljivost Na 400 kravu iznosila i efikasnijeg povoljnijeg kruna). žalost, je uginulu ni danas.

64 kao bar još stoke, takvog pred godine, osiguranja zanosili Za zajedničkih idejom izgradnji udrugari cijelo vrijeme telad i trebalo U bar 20 i smjestiti uzgajati zemlje.staje je jutara stajakupnji iskoristiti bili tu telad onih prodati,zemlju prisiljeni koji udrugara hrane.

Tako bi krmiva stočne intenzivnu zemljište ujednoposluproizvodnju i žilo i kao ogledno, (toje ostvareno).

1923.

Zadružna Osim štedionica, udrugapostaje god. je toga, banke« »Hrvatske zadružne dioničara članom seljačke Zagrebu.

PoDobit napredak govedarstvu. jeupotrebljavana udrugebrižljivo bila i izdavač različite o duzimane naprednih knjiga akcije,udrugaje Križevcima Gustava Tako 1919. (kod Neugedaještampati govedarstvu. god. »O Prohaske dr. od 3.300 kruna prof. Ljudevita bauera) cijenu knjižicu rad »O od autora nešto teladi« 3.000 uzgoju primjeraka, kasnije istog goju da ali kada kažemo znače sami sebe stoke«. Možda ovi npr. detalji ništa, ili sličnu danas teško naći neku zadrugu manjuorganiopćupoljoprivrednu je do tri midva svrhu selu spremna odvojiti kojaje prosvjećivanja zaciju onda starih impresionira. dinara, tajpodatak lijuna »Hrvatske udruge« Žabnu stočarenjenašoj marvogojske Utjecaj što već očitovalo tome rasplodni materijal, jeproizvodila zemlji nije iz daleko. Tako rad Za takav i pročulo najnaprednosti. primjeru neke dolazili stočari naše p a Žabnu, valja posjet udaljenijih krajeva zemlje od 26 đaka okolice i stočare istaknuti.

1912.

6. grupa Žabna lipnja posjetila je iz i »Škole stočarenje pretvorio planinsko gazdovanje«Kraljeva.

Tajposjet bili i naših bratstva primljeni naroda, jer gosti lijepo manifestaciju naroda ih mnoštvo odlasku onim što otpratiloje vidjeli, oduševljeni hrvatskih i srpskih pjesama«. pjevanjem izmjeničnim da došla »oveća Iste grupa bugarskih seljaka prouče godine posjet je God. 1919. veterinarski napose prilike, marvogojstvo«. ovdašnje gospodarske Iz dolaze SHS i države iz napredak govedarstvu. proučavaju delegaticijele Sve to imalo dolazile i često čitave ekskurzije.je brojne delegacije zemlje i izvan i stvaralo stoke i sve pa krajeve zemlje nje, prodaju posljedicu i žene

Za

školu

uz

sa

u

su

sva-

muz-

se

se

su

ne

mora

a

se

za-

za

se

se

sve

u

za

nemamo

ne

su

o

se

za

a

su

uzorno

a

osnovana

u

u

za

a

su

u

uz-

za

a

u

ne

za

u

na

na

u

samo

se

u

u

se

u

na

su

u

za

se

su

u

»a

su

na

u

a

u

su

u

za

ime

i renome.

———

duh

Ali, napredni udrugara tjerao je jebolje. često dobra i mnoga posjećivali poljoprivredna škole,skupina udrugara odlazi i Francusku 1911. da upozna Švicarsku god. tamošnjim govedarPo izlažući stvom. kazali »Kod povratku, svojedojmove, postoje još imamo veće stočne bolji uvjeti uzgojstoke, jer mogućnosti proizvodnju veće napore, zakona i hrane, jepotrebno ulagati još utjecatiizmjenu Iz da nisu bili kojise tiču poljoprivrede.« zadovoljni toga može zaključiti vladinom stočarstva.

To iz politikompodručju je,uostalom, vidljivomnogih raznih od može »Hrvatska reći da pa traženja odobrenja vlade, je i izravno da vlade donose gojska udruga« Žabnu utjecalatadašnje naprednije odluke tom području. ih

da

i oni

vide

što

ono

su

Zato

a

u

se

s

su:

za

nas

za

samo

a

na

se

na

se

marvo-

u

na

ŠRAMEK

ANTUN

(nastavlja se)

ODRŽANA

JE STOČARSKA

IZLOŽBA »ŽABNO

73«

rujna je Žabnu uspješna kojaje bila 65. rada simentali posvećena godišnjici neprekidnog uzgoju selekciji okolici i 60 rada SR i skoggoveda Žabnu godišnjici selekcijskog Hrvatskoj.

9.

1973.

održana

vrlo

u

stočarska

izložba

na

u

Otkrivanje

u

spomen-ploče

na

Stočarskoj

izložbi

»Žabno

73«

kojoj akademijom jepočela i stručzaslužnim i čitani referati i proizvođačima medaljediplome podijeljene njacima.

65. otkrivena svečano Na povodu obljetnice spomensajmištu je nadstrešnice za dva velika pločaobjektaselekcijskog rada, izgrađena stoke i dr. zadružnih stoke zbogprodaje dogona izložbi, željezne smještaj prilikom Milan vet. otvorenom Izložbu Zjalić, pokrovitelj njezin je proglasio Sabora SRH. vijeća potpredsjednik Izvršnog svečanom

Izložba

u

kulture

Domu

na

su

pro-

u

su

a

mr

rezultate.

U

komisija svoje predvođenja grla, je proglasila vlasništvo krava »Cifra« izložbe krava proglašena je kategoriji šampionkom bređom Fučeka iz Đurđevca.

Najboljom junicom proglašena jejunica Franje »Jaod nebređih Vrbana Nikole iz vlasništvo junica Sasovca, »Slavujka«, Od Vlade Bosanca vlasništvo iz Predavca. najboljim bikova, jeproglasenka«, Tomičevića iz Ivana vlasništvo bik šen Žabna. »Peiton«, velik bilo govedanije lako, jerjepredveđden komisiji ocjenu Stručnoj 97 123 i 12 bikova.

Tako prikazane krave, junica brojgrla.

Antun nekoliko bilo izložbi Na predvedeno uzgojnih linija.

Uzgajivač je kćerkom kravu »Cifra« 250 Antolović iz Međurače predveo potomcima: je unukom i (»Lenka«)praunukom(»Luna«). (»Lela«), Vrbana Nikole iz vlasništvo krave »Jagode«, Sasovca, prilinija Uzgojna unukom kćeri i kazana (»Plemenka«) (»Svilenka«), praunukom je svojom (»Pisava«). stručna

Nakon

a

za

su

s

sa

Ivan

Hodalić

»Šare«, jeuzgojnu liniju unuke »Svilenke« i »Javorke«. »Jagode«, praunuke Svima sudionicima i izložba 73« će ostat posjetiocima »Žabno trajnom sjećanju. iz Đurđevca

izložio

krave

kćerke

u

————— =

OPĆA Da

PRAVILA PRI ISHRANI DOMAĆIH što

koristi

veće

ŽIVOTINJA

postignu životinja ishrane ovih ujihove pridržavati općih pravila: se

1. obrok

treba

sadržavati

od

domaćih

treba

se

prilikom

dovoljnoj probavljivom ku tvari prema stvarnim živoneophodno potrebne hranjive potrebama Pri tome obratiti naročitu na tinjskog organizma. valja pažnju potrebe probamineralnih tvari i mogu vljivih bjelančevina, vitamina, jer njih zamijeniti tvari. Zadatak ishrane da se tome dade druge pravilne nije životinji količina hrane tako da bude već da po dovoljna količini, sita, joj obroku dade količina svih tvari stvarnim prema dovoljna hranjivih njenim i to takvom obliku i kako će ih moći potrebama kombinaciji najbolje iskoristiti. količini

u

i lako

obli-

sve

ne

samo

u

ona

se

u

2. obrok

tako

da

u

ona

treba

imati

rad

važnih

obim.

odgovarajući ali

treba

On

treba

ne

biti ni suviše

biti ni

velik

malen, jer slučaju neće sitost. Veličina obroka zavisi vrsti i živoŽivotinja osjetiti kategoriji odnosno veličini i Obrok treba biti organa tinje gmađi njenih probavu. iz i kabastih vodeći tome rastavljenpodesne mješavine krepkih krmiva, pri čuna stvarnim starosti i načinu iskorišprema potrebama životinje njenoj Naročitu treba obratiti ishrani treba ćivanja. pažnju priplodnih grla.

Njima davati suviše kabastih tom veliki krmiva, j er slučaju dobivaju “obješeni trbuh što smanjuje njihovu priplodnu vrijednost; ometa

organa,

ne

u

tom

o

o

za

sa-

o

ne

u

3. obrok

biti ukusan

treba

i da

iz

sastojinepokvarenih či da krmiva biti čista i i trebaju ukusna, zdrava, nepokvarena.

Sumnjiva pokvarena krmiva treba naročito mlada i bređa ne za upotrebljavati, grla, jer teške Na okus obroka odnosno treba “nogu prouzrokovati posljedice. krmiva, obratiti veliku naročito veliki obrok pažnju životinje kojedobivaju tovna Podesnom okus obroka može (jako mlječne krave, grla). pripremom poboljšati; se

krmiva.

To

zna-

ne

za

one

se

4. obrok

treba

sastojati osim što neobično važno i se cijompoboljšavaokus, toga je povećava njetada iskorišćava gova tvari. hranjivost, jerorganizam bolje pojedine hranjive Ovo naročito Ukoliko obroku krima više raznih vrijedi bjelančevine. utoliko veća biološka Podesnom miva, je njegova vrijednost. kombinacijom krmiva obroku normalna bez inaobezbjeđuje probava poremećaja koji če ako vodi tome računa. se o Krmiva nastupaju dovoljno kojaizazivaju zatvor treba davati onim i zajedno kojadjeluju suprotnoobratno; se

iz više

različitih

krmiva.

kombina-

Podesnom

a

se

za

u

u

se

ne

s

eo _

aim

—.

va

a—roaaaaa_ra"

,“A

Aaa_________

oo

o

o

oč

a

od)

krmiva

bude

ka-

potrebno drugo je prijelaz jednog krmivo. navikla i bez štetnih ko bi što posljedica životinja potpunije ishrai lucerke kod treba biti oprezan Naročito djeteline upotrebe svježe nismo krmiva od kao i onih mogu kojaprije njihnaduti, preživača, jer ili dovoljno iskustva; uopćeupotrebljavalikojima da

5.

sa

na

postepen

na

se

novo

za

se

nu

nemamo

s

do-

cijele godinetj.uvijek ujednačeno životinje naročito oskudice.

Ovo da periodi obiljaperiodima voljno, mijenjaju iskod bređa i njihposljedice nedovoljne grlajer vrijedi mlada, mlado teško hrane ili vrlo mogu mogu grlouslijed Zakržljalo popraviti. krava koslabe da to ishrane nikad neće moći nadoknadi, kojasmanji može ličinu obično ishrane povelaktaciji mlijeka uslijed nedovoljne toj ćati visinu ni ishrane; mliječnost prijašnju poredpoboljšane treba

6.

a

ne

hraniti

u

toku

s

se

muzna

za

se

ne

muzna

ne

u

na

mogućnosti uvijek vrijeme, valja krmiva.

Sve reda tome pridržavati jednogutvrđenog davanjapojedinih pri treba hraniti isto nalaze u istoj Uobičajeni vrijeme. životinje koje staji reda hraU obroka treba bez broj mijenjati opravdanih razloga. pogledu davati treba nidbe davati krmiva prvo kraju koje manjeukusna, ukusnija; hraniti

7. stoku

po

u

određeno

i isto

a

se

u

se

ne

ona

na

a

su

kojima najvećupažnju prilikom redovito čistitreba i korita kao i hrana i iz jasle kojih daje priprema ili korita i hrana iz Ako odnosno posuđa, daje nečistogzagađenog prati. ti, često vrlo teški mogu nastupiti poremećajiorganima probavukoji jasala, i vrlo imati mogu posljedice; neželjene trajne obratiti

ishrane

8.

na

čistoću.

Posuđe

u

se

se

se

za

u

zavisi

vrlo

životinja odgajivanju uspjeh hrazdravstvenom Bolesna iskorišćuju slabije stanju. grlamnogo njihovom obraRadi zdrava. i nego proizvoda toganajvećupažnjuvalja dajumanje i iskorišćazadržavati zdrave i stoke titi priplod životinje zdravlju zdrakao i Pravilnom odabiranjem vanje. njegomživotinja, pažljivim Za od stoke. koristi možemo uvelike vih očuvanje povećati grla priplod stoke kad to važno neobično stoke god držanje je dobrogzdravlja zraku i čistom ili ske jerkretanje ispustu, dozvoljavaju paši prilike već iskoi neobično zdravlje životinja, povoljno utječe obratiti Isto tako hrane i rast potrebno pažnju hig!je životinja. rišćavanje drže samih vrijeme zime; staja kojima životinje jenske uvjete i redovito 10. zdravom,svježom umjereno pojiti čistom, valja životinje važna. vode životinjskom neizmjerno organizmu toplomvodom,jerjeuloga 9.

u

ishrani

domaćih

i

mnogo

nu

za

samo

samo

za

vremen-

na

u

na

samo

ne

suncu

na

na

na

se

u

za

u

DrD.N.idrB.H.

o

d o Ba

ia

Be

od -

=> I

|

SABIRAČICA

MARLJIVA |UREDNA .-.-.-.-.-.-.-.oc.

i sabiraŠamca krajSlavonskog posjetili mjesto čicu Emicu Peričević.

Dnevno rashladni mlijeka drugaricu uređaj z aprimi oko 900 do 1.000 litara Znači količine kreću oko 30.000 mlijeka. mjesečne litara. Tim bavi već pune tri poslom godine.

U

Kruševici

sabirno

smo u

se

se

Ga

on

oni

>

Emica

sabirno

jeno

nja

ta

Peričević

No, nije jedino Poljoprivredna mjesto zadruga također i »Pionir« Tako iz ga Županje. mlijekoisporučujemljekari preuzima sela da i proizvođači mlijeka imaju mogućnosti isporuče togmalog zadnju litru bilo »Sikirevci«. ili PZ proizvedenu mlijeka »Agrokombinatu Jasinje« to

u

Sikirevci

selu.

sve

ROBNI PROIZVOĐAČ

MLIJEKA

Babinoj proizvođač mlijeka poznaticijenjeni jeing. Širmer.

13 3 steone i 3 telice. Hranu 17 Posjeduje krava, junice proizvodi jutara oranica i livada.

Nažalost ovisi visini Save zemljište jepoplavno, koja nalazi blizini. znatno urod i Česteproljetne neposrednoj poplave umanjuju zato znatne Tada hrana nabavgubitke proizvodnji mlijeka. da to svi strane, ljati jeftino. nije obnoviti kako bi olakšao Širmer Drug ing. namjerava svojustaju njoj rad oko elekproizvodnje mlijeka.

No,najveća poteškoća jepomanjkanje trične Dalekovod i i energije gazdinstvu. daleko,potrebna je je izgradnja trafo-stanice. će biti nabavka skupe Vjerojatnonajbolje rješenje agregata električne Tada bi nabavci muznog proizvodnju energije. moglopristupiti uređaja.

U

Gredi

i

Ivan

na

o

a

se

u

nanose

u

sa

a

se

mora

znamo

u

mu

na

a

za

se

10

| Kri

a

i

e i

I

o

a

ke

iN

Ing.

Ivan

Širmer

Š irmer jepremiju ing. god. drug p roizvodnju svoju litara oko 17.000 da budući mlijeka. mljekare«, jeisporučio grebačke Za

dobio

1972.

u

VUKASOVIĆ

PAVAO

BERAVCI Proizvođač lentin

Pavao

nalaze

se

u

Vukasović selu

Beravci

i sin

Va-

br. 37. Na

pod kojihje svojih i 1 4 krave prehranjuju svoje livadama, teladi Bavi i tovom koopejoš junicu.

Slavonski stanicom Veterinarskom raciji oko 30 tenalazi sada tovu Brod, oko 20 litara mliladi. Dnevno isporučuje krave doje. dvije jeka, doznali da bi rado U razgovoru smo pristaje goveda. stupio modernizaciji svoje 10

ha

dio

dobar

od

u

se

s

a

samo

se

u

mu

za

»Za-

ANTUN

DELIĆ

BABINA GREDA Posjetili proizvođača mlijeka, kooperanta »Agrokombinata Jasinje« Delić i Antuna suprugu druga njegovu Gredi kući Katu njihovoj Babinoj br. 221. Oni u prošloj godini proizveli i više od 10.000 litara mliisporučili Sada jeka. njihova isporuka mlijeka smo

u

u

su

se

kreće

dnevno

u

količini

od

oko

30

li-

tara.

Posjeduju krava, jednuje davno i nalazi i se U staji prodao. jedna mala vlastiti telica, ostavljena Sada krave visoko mnoge plod. i zato steone tako mala dnevna je isporuka mlijeka.

Molio da svakako je, objavimo da mišljenje jecijena njegovo mlijeku vrlo mala i da bi vrlo proizvođače ju brzo trebalo tri povisiti najmanje dinara 1 litru bazi mlijeka 3,6% masti. mliječne Žao što takav nažalost ima kooperant, proizvođač je mlijeka sedam života. To da svaka znači aktivnost oko punih decenija modernizacije i više stajeproizvodnja svoje opravdanje.

Antunu Delić i Kati zaželimo život! i puno No,dragom još zdravlja dug 5

a

ne-

za

su

ras-

mu

nas

za

na

za

nam

na

uzoran

'

nema

PAZI KOD

PRIJELAZA U ISHRANI KRAVA!

sa zelenekrme, odnosno paše na Prijelaz

suhu voluminoznu

krmu trebada je postepen.Dobro je uz stanovitu količinu dobrog smasilaže), kako bi spriječili sijenadatii neštosočne krme (repe,

njenjekoličinemlijeka.

SELEKCIJSKOG CENTRA SR HRVATSKE

IZSTOČARSKOG rasplodnom

Promet

1.

Delić

proizvođačakooperanata

stokom

Mihaljevci

Trenkovo

Ivan

u

1753

1973.

kolovozu

Fond

bik

Sl.

op gom

+

Čakovec

13855

junica

PPK

Požega

Županja Županja

Klasić

Ivan

Belica

Čakovec

13809

junica

PPK

Krivak

Ivan

Palovec

Čakovec

13854

junica

PPK

Županja

Blagus

Pavao

Hodošan

Čakovec

13805

junica

PPK

Vlahek

Ivan

Hodošan

Čakovec

14370

junica

PPK

Hodošan

Čakovec

14125

junica

PPK

Čehovec

Čakovec

13643

junica

PPK

Čehovec

Čakovec

13675

junica

PPK

Palinovec

Čakovec

12426

junica

PPK

Palinovec

Čakovec

12896

junica

PPK

Županja Županja Županja Županja Županja Županja Županja

Palinovec

Čakovec

13588

junica

PPK

Županja

Andrija

Palinovec

Čakovec

12888

junica

PPK

Zdenić

Franjo

Palinovec

Čakovec

14763

junica

PPK

Pavlić

Ivan

D.

Hraščan

Čakovec

13852

junica

PPK

Kolarić

Agata

D.

Hraščan

Čakovec

12083

junica

PPK

Mijo

Goričan

Čakovec

13954

junica

PPK

Goričan

Čakovec

14849

junica

PPK

Čakovec

13982

junica

PPK

Županja Županja Županja Županja Županja Županja Županja Županja Županja Županja Županja Županja Županja Županja Županja Županja Županja Županja

Leno

Naranđa

Matić

Mijo Stjepan

Kramar

ore om onamo mii Mato Filčo om Ivan mom Šipuš Tomašić

Sabol

m

Subotica

M.

Josip

Krčmar

SO

Krznar

Rok

Stjepan

Hranjec Blagus Vidović

Žvorc

Posavec

Hraščan

Čakovec

14139

junica

PPK

Pavao

D.

Kraljevec

Čakovec

14146

junica

PPK

Čakovec

13000

junica

PPK

Čakovec

13385

junica

PPK

Cirkovljan Mihaljevec

Ivan

D.

Drago

Mur

146

Čakovec

13468

junica

PPK.

Otok

56

Čakovec

13097

junica

PPK

Prelog

Čakovec

14462

junica

PPK

Prelog

Čakovec

14533

junica

PPK

Cirkovljan

Čakovec

13177

junica

PPK

Goričan

Čakovec

1833

krava

PPK

Goričan

Čakovec

16265

Ž.

PPK

Valent

Švenda

T.

D.

Ivan

Bartolić

u

Stjepan

Strniščak

Kočiš

Juraj

Drago

Stjepan

Šatranić

Stjepan

Bogomolec

Josip

Mesarić

Ivan

Mesarić

Ivan

.

tele 31.

Žvorc

Petar

Cirkovljan

Čakovec

1832

32.

Žvorc

Petar

Cirkovljan

Čakovec

16266

krava

PPK PPK.

Županja Županja 13

33.

| š

|

i

Stjepan

Novak

Držimurec Čakovec Palinovec Čakovec Palinovec Čakovec Čakovec

1552

PPK

1827

PPK

16267

PPK

1828

PPK

16262

PPK

1453

PPK

16264

PPK

1829

PPK

16263

PPK

Županja Županja Županja

34. Horvat

Ivan

35.

Horvat

Ivan

36.

Blagus

Josip

Hodošan

317.

Blagus

Josip

Hodošan

38.

Čemerika

Ivan

Hodošan

39.

Čemerika

Ivan

Hodošan

40.

Vargec

Mijo

Goričan

41.

Vargec

Mijo

Goričan

Čakovec

42.

Kovačić

Drago

Juraj

u

T.

Čakovec

1815

PPK

43.

Kovačić

Drago

Juraj

u

T.

Čakovec

16259

PPK

44.

Hraščanec

Draškovec Čakovec Draškovec

1830

PPK

Županja

PPK

Županja Županja Županja

Marija Marija

45. Hraščanec

Čakovec Čakovec

Čakovec Čakovec

Čakovec

Županja Županja Županja Županja Županja Županja Županja Županja

16260

46.

Pavlic

Leno

Draškovec

Čakovec

1831

PPK

47.

Pavlic

Leno

Draškovec

Čakovec

16261

PPK

48.

Košak

Franjo

1565

PPK

49.

Košak

Franjo

Hodošan Hodošan

Čakovec Čakovec

16250

PPK

50.

Martinčević

Prelog

Čakovec

1546

PPK

Siščica

St. Petrovo

8833

Čovac

N.

Brezje

Dubrava

Županja Županja Županja

Franjo 51.

52.

53.

Kraljić Gašo Zdjelarić Pajo Bereković

Tomo

Gradiška

N.

Selo

Gradiška

SO

Fond

3746

Gradiška

N. bik

12905

SO

Fond

Vet.

stanica

Sesvete

Milan,

Varga

Žavnica

Haganj

Roštan Petar

Đurđevac

Đurđevac

Šostarec

Ivan

Đurđevac

Đurđevac

11413

bik

Vrbančić

Ignac

Đurđevac

Đurđevac

11037

junica

Rogožar

55.

57.

Mijo

2468

junica

Velika Lovrečina

11647

Žž. tele

Seleš

Josip,

Peteranec

Pipić Cabuna

Zlatko,

Jančijev Kloštar

Petar, P.

Zagreb Palangić, Marija 14

EHINOKOKOZA naila-

svinja, životinja, klanja neke vrlo često i ostalim zimo srcu, bubrezima, organima, mjeplućima jetri, Nekada i huriće i do oveće od veličine pa šake, dječje glave. mjehure graha čvrsto ih biti vrlo mnogo, osobito i mjehuri okrugli, jetriplućima; li vode. oštro i Razbijemo jedanmjehur, ograničenipuniprozirne napeti, neku iz izvući to ćemo bez opnu, kojaje nutarnje bijelu njega poteškoća nailaze sitnim zrncima.

Isti takvi strane mjehuri bjelkastožućkastim posuta nazibolest. tešku i kod te i te neizlječivu Eto, mjehure ljudi uzrokuju gotovo bolest ehinokokoza. ehinokokima nauci vaju ehinokoka? nađu obično kada Šta prilikom klanja mjehuri radi, oni nestrIzrežu i odbace.

Kod stalno oko i klanja vrzmaju motajupsi, ih odatle komade i i te odbačene dočekuju pohlepno gutaju, počinje pljivo Ona iz malo nesreća.

Razmotrimo čemu stvar. pas mjehura, koje je je komadom zameci. i izrezanim zapravo jesu skupa mjehurom jetre progutao, trakavice.

Svako ima pasje jeglavatrakavice,pojedinim mjehurima ih Iz svake naskoro izraste hiljade. koja trakavica, glavice pasjemcrijevu nekoliko 3—4 članka. članak ima svega svega milimetara, Posljednji jeduga veći od svih ostalih trakavice i nalaze zrela se dijelova je njemu jaja.

Izmetine zaraženi i teško su pasa, uništavaju. koji Jaja otporna kao da sitnim bjelkastim izgledaju trakavicom, krpicama. posute članaka trakavice Psi i krcati pune koje jajima, svojim izmetinama, kao i naše otvorene vrtove, livade, opogane pa lokve, pašnjake, vode, vrela, cisterne i bunare. hranom i i zaraženom goveda, konji, ljudi Ovce,svinje, i rukama sebe trakavice. i ove prenesu vodom, posuđem prime jaja pasje trakavice Iz krvi zameci organe dospiju tijela crijeva nutarnje putem mjehuri ehinokoki. i iz njih Da pas opisani razviju ponovimo: nosilac U i našim trakavice, ujednoposvudasije jaja. čovjeku je njezina domaćim iz ovih Iz životinjama razvijaju trakavičjih jajaopisani mjehuri. zaklanih odbačene zamecima trakavice zaraze životinja mjehure požderu psi, trakavicama i to tako kruguneprestano ponavlja.

Ehinokokoza bolest i što ih ona čini Štete ljudi životinja. jezajednička veća u tome što i život. ogromne su, ali njenaopasnost jejoš ugrožava zdravlje Zaražene za mnoge slabije ljudi. životinje iskorišćuju hranu, nesposobne vrlo i bolestima.

Bolest prema rad, dugoboluju, mršave,neotporne drugim naročito od i Naroovce mnoge jeujedno neizlječiva, životinje, nje ugibaju.

Bolest čito bolest teška kod i vrlo teško neizlječiva juje jegotovo je ljudi. ustanoviti. i rad. ukloniti mogu Ljudidugobolujunesposobni Mjehuri kirurškim ukoliko obzirom i to je putem,nožem, moguće, smještaj Tako i vrlo teško ukloniti ehinokoka iz mozga, i iz brojmjehura. je mjehure ukoliko veći ih Moramo istaknuti kake organa drugih broj. je načine, i iz seljudi da im psijedu piju istih zamze.U prvomreduako dopuste da im ližu ruke i ih da se kući i oko po posuda, djecu, puštaju kuće, vrzmaju slabo opranu zelenu naročito jedu hranu, poljske salate, matovilac, radič, slačak. kuće i bolesve Uostalom, nehigijensko držanje gospodarstva uvjetuje U nekim tako i naše tako pa krajevima domovine, sti, jednomdijelu težak ali ima po državi.

Dalmacije je problem, je čitavoj našoj naših

Prilikom

domaćih

naročito

a

u

i

ovaca

a

zrna

zna

su

u

s

se

u

a

samu

se

se

se

nas

zrnca

u

s

zrnce

a

u

u

na

a

samo

u

se

su

ovom

su

sa

su

a

s

u

ove

se

u

vremenom

—

a

se

sa

se

se

u

su

su

a

ova

su

samo

za

se

s

na

a

ma-

ovu.

u

ona

15

"a

A

|

Iz svega

izlazi,je ljudi ugrožuje životinja, život ekonomske i čini ogromne tome prema pa čovjeka štete, boriti i suzb:Kako njomenergično planski jesuzbijati. moglirazabrati, ehinokokoze zavisi redu širokih narodnih samih prvom janje djelatnosti i veterinarima i liječnicima. njihovoj prosvjećenosti suradnji, najužoj Borba ukoliko budemo svi da ehinokokozom, pregnuli jeiskorijenimo, jednoi stavna malo dobre može vrlo lako Evo pa je laka, volje provesti. glavnih lanac razvitka kod ehinokoka domaćih najlakše je prekinuti klanja uputa: Sve i ni organe kojemslučaju bacaj životinja.mjehurepromijenjene psima i ili duboko To od nego mačkama, najbolje spali zakopaj. jejedna glavnih treba i svako i svakom provoditi mjera nju vrijeme mjestu.

Sklanjaj ih i da ih razvlače i šire zarazu uginulih zakopaj lješine životinja, dajpsima tebi i domaćim i smrt da tvojim Nadalje zaboravi, je pas životinjama. raznosilac bolesti. Drži i Ne da pas zaboravi pasa. gura najnužniji broj svaki čas da iz istih tobom rep, pa i pije njušku pod dopuštaj jede posuda da ti liže i drži pse Ne ukućanima, ruke, pogotovu tvojim djecu. tvoju kući, ih blizu otvorene vode Sirovu naročito puštaj piće. zelen, salate, jedi dobro Ne štedi vodu! Ne i vrtove Pas u pse oprane. pašnjake. staji puštaj izmet i što da traži.

Klaonice biti ga.

Sklanjaj pasji uništavaj smiju rasadište bolesti. Ne ni blizinu klaonice. pse opake kojemslučaju puštaj kod si našao stoke. Sve upute koje klanja Uništavaj mjehure, prenesi nisu imali da svakom list. prilikom koji mogućnosti čitaju onima, ovaj da

teška

to

i domaćih

bolest

da

moramo

se

s

smo

u

masa

o

0

o

s

se

E

uz

u

|

ne

u

na

ne

ne

ME

o

ove

ne

s

a

ne

u

za

samo

u

nema

ne

ove

u

u

sve

ove

DrM.W.

OJ

Ud

PRO

ORO

OBAVIJEST. PROIZVOĐAČIMA! od broja 9 po jednom primjerku Cijena»Mljekarskoglista« iznosi 1,50dinar. osjetnogporastatroškova Do ovog povišenjadošlojeuslijed papira. štampanjaiposkupljenja Molimo našeproizvođače mlijeka čitaoce»Mljekarskogliobostranog izlaženje od interesa! da njegovo jerje uvaže, to sta« UREDNIŠTVO —

O

OOO

OOO

DODO

OPP

ooo:

UREDNIČKIODBOR Uređuje: i odgovorni

Glavni

Vlasnik

i izdavač:

Ilica

urednik:

dipl. inž. Dinko

Udruženje

mljekarskih

31/III, telefon

Mjesenaj

pretplata I

a

440-476.

proizvođače

SRH.

Uprava

Štamparija.

organizacije mlijeka

d

ustanove

i

Hoholač

Vera

Zagreb,

i uredništvo:

»Vjesnik«,

Tisak:

privredne

za za

radnika

urednik;

tehnički

Kaštelan,

Zagreb d

4—,

1,50.

16

i

a

i

a

i

a

i

m

i

i

va

am

i

aa

a

o

a.

om

—

ooo

—

.

=

mea

-

e

o