Mljekarski list 8-1973

| GODINA

X

iti

ZAGREB

'

KOLOVOZ a

.

uzgoja selekcije goveda i

u

f

'

1973.

X

“

SR

Hrvatskoj a

4

JUBILEJ U ŽABNU NA

Mods

|

UZGOJA

ORGANIZACIJI U HRVATSKOJ

RADA “GOVEDA

60.GODINA

i

SELEKCIJE

simentalske pasmine Hrvatskoj s elekcijskog uzgojno do tada Kod već ovoga uzgajane stoljeća. godina prvih govedadatiraju niskih vrlo buša i vrijednosti. produktivnih podolac pasminegoveda dvije vrši prvo već Hrvatskom U oplemenjistoljeća početku p rošloga Zagorju i Tuxerskim Zillertal počinje stoljeća p rošloga P olovinom govedom. vanje buše da bi oplemenjivanjem pasmine, pincgavske soja manjeg prvi i veću veće dobilo je Kasnije mlijeka proizvodnju govedosposobnije iz raznih većim vršeno uvezenog dijelova ,pincgavca, sojem oplemenjivanje Austrije.

Vrbovcu za formira se Već udruga uzgojpincgavca. god..1904. naše Prvi krajemprošloga počinje krajeve goveda simentalskog buše i time ravničarskim dipa pincgavca križanaca, oplemenjivanje stoljeća, Like i i Save između Gorskog Korduna, Banije, dijelovima Drave, jelovima meliorator i kao Kotara pincgavac. ostaje dalje zadržava i to traži simentalsko da Budući hranu, kvalitetniju govedo imade Ovo ravničarskim i tjelesne skladnije govedo krajevima. uspijeva bolje i za i pa veću proizvođače je mlijeka proizvodnju oblike, sposobnost interesantnije. naročito Veliki interes jezabilježen takvoggoveda Hrvatskoj i iz Švicarske uvožena Grla Njemačke. ovoga stoljeća. u početku već Tako dolazi i Tada organizacija.je prvihmarvogojskih do formiranja Gra1907.

Veliko takva 1906. formirana Gorici, Novoj organizacija god.

1912. i Đurđevcu i Goli Kri1908.

19705 Hercegovcu, Žabnu, Beli, diški, No1914. i Oborovu 1913. i Virovskim Visokom, Konacima, Virju ževcima, itd.

1917, Rači i Podravskom, Novigradu Koprivničkim Bregima, voj i osnovna uvedena i U ovim evidencija je drugimorganizacijama rada. Te organis elekcijskog uzgojno praćenje podataka šenjeneophodnih rada i žarište putem krajeve prvenstveno druge uzgajivačkog postaju zacije 18.

Već bikova. U tu svrhu lipnja sajmovi: rasplodni organiziraju rasplodnih Sa1911. donose formiranju Žabnu zaključak udruga predstavnici god.

1913. da bi djelovati. god. počeostvarno udruga, marvogojskih I se.i i Rad pa svjetskog. godinama prvim drugama, odvijao Savezu Rad da bi je udrugama p restao. potpuno gotovo pod kraj istoga rata, 1926. tek rad Saveza odmah god. obnovljen je prestanka rata, nakon stavljen rukovodi i stručno i Savez rad tada Od objedinjava sistematskiji počinje i kontrolu i mjedruge mliječnosti provodi stoke, izmjerom ocjenom izborom, i oko uzgoja selekcije. rada: su i U to vrijeme, uzgojnopostojalistupnjevi kasnije, bikova i. čistokrvnih kvalitetnih I rasplodnih upotrebu selekcijskog predviđa stupanj rezultatima bikova; upotrebe evidencije vođenje čistokrvnih II o dgovođenje bikova, rasplodnih upotrebu predviđa stupanj, matično i vodi krava i knjipodmladak označuje evidencije varajuće govodstvo; |

rada

Počeci

kod

u

nas

su

—

se

u

—

se

uvoz

mesa.

za

u

u

uvoz

u

u

se

u

mesa

za

j

za

u

uvoz

su

u

u

u

u

u

u

u

u

za

“

uno-

za

-

za

se

o

u:

-

veza

u

u

na-

u

a

re

:

'

a

o

se

se

2

Q

,

u

m

evipredviđa stupanj upotrebu rasplodnjaka, odgovarajuću krava i denciju njihovom korištenju, označavanje podmlatka, vođenje kontrola knjigovodstva, uzgojnog poprovodi mliječnosti ispitivanje stotka masti krave biti mlijeka, ne'moraju čistokrvne; IV obuhvaća sve da krastupanj (predviđa) poslove trećeg stupnja tim, biti moraju čistokrvne; V navedene četvrtom i predviđa poslove stupanj prastupnju provedbu vilne ishrane stuu cilju ispitivanja proizvodnih kapaciteta grla.

Ovaj panjnije potpunosti primjenjivan.

Savez učilištem Križevcima marvogojskih udruga suradnji organizira raznim oblicima kontrolnih i stočara. obučavanje asistenata, povjerenika U tu svrhu zimski organiziraju tečajevi. vrše kolektivno zadružne šteUdruge osiguranje stoke, organiziraju dionice. Već 1911. odlazi grupa stočara iz Žabna i Francusku god. Švicarsku da bi stočara. upoznaladostignućima tamošnjih stočarske izložbe I Oragniziraju neposredno svjetskog predizbijanje između dva rata okviru zbora Velesarata, Zagrebačkog (Zagrebački nekoliko izložba. jam)organizirano je uspjelih > U II velikom kontrola ratu svjetskom broju organizacija mliječnosti bila nastavila tek nakon završetka.

Kontrola jeprekinuta, njegova priplodne i vršila većem i proizvodnje vođenje u zgojne e videncije broju udruga toku rata. Nakon rata radjenastavljen.

Već 1947. članstvu Saveza bilo 89 i 13 stogod. je marvogojskih udruga čarskih stanica 7402 rasplodna grla.

U toku 1957. dolazi do tako da god. goreorganizacije, udruge prelaze .vedarske Savez stočarskih ogrankepoljoprivrednih prezadruga, \udruga lazi iz 1961. formira Stočarski selekRepublički poslovni kojeg god. centar i danas cijski Hrvatske, koji djeluje.

III

čistokrvnih

'

o

se

uz

a

:

s

sve

o

ve

uz

u

u

u

s

u

u

se

se

u

se

s

,

se

a

u

—

u

“

a

se

se

u

u

u

sa

u

a

u

savez

se

STAJA S MUZNIM

MODERNA

UREĐAJIMA

»WESTFALIA«

sasvim moderne proizvođači uvid izgled jedne staje donosimo takve nacrtima tvornice prema »Westopis opreme mljekarske falia«. munzim dovodi Mlijeko strojevima mljekovodom posudu hladnim vrši kolicima uređajima.

Isporuka mlijeka mljekari priručnim rashladni i do kamiona Tako koji stavlja uređaj doprema mljekare. je znatno olakšano iz ispumpavanje mlijeka rashladnog uređaja.

Na slici br. 1 označen muzni RPS pod je stroj Br. 2 Vakuumski vod Da

bi

naši

dobili

u

se

u

s

se

ras-

na

se

'

.

—

Br. Br.

.3 —

4

Br.

5

Br.

6

Br.

7

Br,

8

Br.

9

—

—

—

—

—

—

ventil Sigurnosni vakuuma Pokazatelj Muzna jedinicapulzatorom Mljekovod.

Priključak mljekovod Automat i čišćenje mljekovodapribora mužnju kod Nastavci muzne sisaljke kružnogprotočnog! gumene pranja s

na

za

za

za

.

i

“Br.

10

Br.

11

—

—

12 "Br.13 — Br.

—

Br.

14

Br.

15

—

—

Vakuum ventil Vakuum vod Mljekovod Vod

kružno

za

pranje

Ventil ventil

Ispusni

s

filterom

za

zaostale

mlijeko vode pranja prilikom .

izlučenje Posuda Br. 17 mlijeko kružnom iz 18 Br. Posuda plastike priticanje pranju pri Br. 19 Držači sisaljke hladnu vodu i Br. 20 Priključak toplu rashladni uređaj — Br.,21 Uranjajući Zaštitna Br. 22 muznog stroja sklopka elektromotor Br. 23 Kolica posude mlijeko prenošenje

Br.

16

—

Lonac

za

za

—

za

—

muzne

za

—

<

'

za

—

.

'

za

—

za

za

—

RAZMISLI PRIJE KUPOVNIH.MUZNIH

UREĐAJA

sa prethodno savjetujte kupovinu uređaja, među razlike velike dosta, to ima svega stručnjacima.

Razloga Prije službi. i sistemu samim .u rada, cijenisamojservisnoj tvornicamakvaliteti, također razlika.

Tako tvornice A i među pojedinim modelimajedne je ima 6 modela: kanta kod tvornice i razvrstana »Westfalia« njenpribor izrađenu čelika od standard br. 12 ima kantu jednezarđivog “od ostali od nostrukim bube dnom, poklopac je načinjen aluminija, mesinga; niklovanog Ahro modela muzlice što br: 13 ima standard osim kod kao br.12 je dvostruko; imaju o d 22 standard br. i extra 23 br. standard pribor extra izrađen kao kod modela. od prethodno opisanih nezarđivog čelika, mesinga od 33 čelika. i br. 32 i izrađene nezarđivog specijalimaju poklopce specijal i novčani da vrlo važna Svakako iznos kojimraspolaže činjenica je kante Model 33 će znatno muznog kupac specijal. sigurno biti uređaja. br. 12. standard od modela skuplji

Kad

se

odlučite

se

muznog

za

su

za

a

_

u

muzna

s

muznu

a

sve

:

ne

a

.

s

.

muzne

NE KUPUJTE

RABLJENE MUZNE

UREĐAJE!

području ku.

Zagrebačke.

Na mljekare mnogi proizvođači otkupnom odbačene od ili čak SR uređaje tamošnjih rabljene pili.u Njemačkoj da: kazati može Za takve predstavljaju hrpu starog uređaje proizvođača. da i gumenimdijelovima. govorimo ispucanim željezaaluminija, našu državu veliku Proizvođači uvoza plaćaju prilikom stroja mužnju ruku kao da U uvoznu Njemačkoj je jetakavplaćen carinu,najmanju Kad 1000 dinara. to carina do 400 preko zbroji DM, i su

muzne

se

a

o

ne

<

u

za

nov.

u

a

uvozna

se

sve

uz

re-

5

.

zervnedijelove koje kao da nov. je kupljen da Zato preporučamo ušteda! bolja

treba

GARANTNI

joškupiti

radi

se

kupuju uređaji

muzni

ROK

hitneugradnje dođe samo

KOD

novi.

do

se

To

cijene je naj-

UREĐAJA

MUZNIH

Mnogi proizvođači kupovine uređajapokušavaju rad. to i da i time vršiti omogućiti stroj puste željeni Mnogima montažu muznih roka.

Tvornica oko tada imajupoteškoća garantnog uspije, nisu budući službeni i listova, odbijaju ovjerugarantnih servis đaja njihov Radi rad kod i muznog dotičnog uređaja. puštanja sudjelovali postavljanja do loma doći i kvara može muznog pojedinim dijelovima, uređaja lošeg postavljanjem. pravilnim to jemogloizbjeći svih onih muznih kod Zato uređajapridržavajte uputa kupovine Tada tvornica. servis ili zvanični jeizbjegnut prodavač, kojejepropisao roka. riziko bar ako se odnosi razdoblje garantnog cjelokupni sami

muznih

kod

iz-

u

ure-

no

u

na

a

se

se

sama

na

ana a

*

"

ok

o

LI

o Ps, mandi a

ž

l

S

om o

Porast to, dino ž

a bn

Kod io

i

j

OM

O

:

h

Pika zvati sa '

,

:

o

li

a

NOVA

(POLJOPRIVREDNA

ZADRUGA Sutli.

Po-

Poljoprivredna zadruga Kraljevcu je dali kao i društveno su rukovodioci. politički proizvođači ticaj mnogitamošnji iznosi 300.— osnivačka Dana 20. 5. 1973. održana Članski skupština. udjel je bude član želi pristupiti svaki da pa dinara, e proizvođač koji zadruge. zaposleno. odbora Tončić. U zadruzi Predsjednik jedrug je izvršnog selo« RT čuli što Prema onome stručnjaka. »Emisiji Zagreb, zadruga hrane ima stočne program Izgradnja mješaonice značajni razvoja. jenajznabi gradio zajednici s poljoprivrednim poljoprivredni objekt koji čajniji i Zagorska Sela Tuhelj. zadrugama zadruzi želimo radu! mnogo uspjeha budućem Novojpoljoprivrednoj Nedavno

na

u

osnovana

::

osam

u

smo

za

se

u

u

-

VLADO

ŠPOLJAR | MARICA

PUŠĆE

IZ DONJE

Posjeduje

šest

gazdinstvo čistokrvnih simentalskih krava.

Posjeduje sedam oranica.

Mjesečno isporučuje jutara stanici Veterinarskoj Zaprešić, preko 1 do 1.500 njih»Zagrebačkoj mljekari« mlijeka. dobio Krave kredit od Veterije narske stanice vrlo načinom s povoljnim od svake krave On isporučiotplate.

4.000 1 i dva ti u toku mlijeka dvije godine iz teleta. Goveda nabavljenaAustrije. »Wenkrava tako Odlične mljekulje, je oko 17 nakon ke« mb.

34 imala teljenja da bi dva litara pred mlijeka, mjeseca oko 10 litara teljenje jošuvijekdojila dnevno. mlijeka znat»Vlaco« Ima i muzni uređaj koji rad oko olakšava sumužnjenjegovoj Marici. pruzi zemljišta Radi na podvodnog kojem nalazi u mogazdinstvo, nije njegovo da staje modernizaciji gućnosti pristupi i tekućom rešetkastim gnojnicom. podom do dva metra od dubini Već jednog vode. ilazi površinske podvodne ima Uz koopeproizvodnju mlijeka 22 te-: i tov teladi. Sada u raciji je grupi tokom već godine isporučio leta, je uzorno

sa

a

na

mora

su

su

a

no

se

s

na-

na

na

u

:

g

Marica

Pušća ŠpoljarDonja —

ove

a

oko

60

teladi.

MARLJIVI PROIZVOĐAČ: proizvođače posjetili smo krajZagorskih Marijana i Ivana Mrkšu.

7 3 bika i 1 tele. Nedavno tovu Posjeduju krava, jeispo-. tržištu 4 bika od 500 oko ručio utovljena kg.Posjeduju 23 jutrazemlje, veći dio dio od 7 pod oranicama, livadama,manji je zemljišta jutara pod šumom.

U

selu

Sela

Plavić

u

o

a

|

\

o

:

Mrkša

Marijan

vodi Betika. supruga brigu mlijeka Marijanova Mjezadruzi Sela oko 1000 litara. isporučuju Poljoprivrednoj Zagorska

Oko sečno

svakodnevnu

,

pe

pa

soo

Po

ngongo

"s.

someone

oma

“mo

oda

e

: d

tg

ž

KrNI

#

88

k4

: X

Ivan

U

Petekom

Mrkša

ing.

Poljoprivredne zadrugeZagorska doznali da i Ivan Mrkša izuzetno dobri su Svaki Marijan kooperanti. ili stoke u Želja je dogovor isporuci mlijeka ispunjavajupotpunosti. razgovoru

s

Sela

iz

smo

o

mu

-

8

.

,

moglonekim proizvođače već i kreditom pomoći njih druge oko sada vlastitih novčanih sredstava. modernizacije Zadruga staja. oko 32 pa Sijeno godineodlično, je godinespremili otkosu.

Prošla bila loša kvaliteti radi velikih prvom godinaje jako sijena i kiša poplava. kad

bi

se

samo

ne

za

ove

nema

su

ove

voza

u

u

Mrkša

Betika

DOVRŠENA U

selu

JOŠ JEDNA

Petrovini

STAJA

krajDraganića jestaja Stjepana. stara rešetkastim U novu, modernu, jepreuređena podom. njojje staja sada više od 10 krava. smješteno Sam izvršio Svako kravu ga je je preuređenje stajalište staje. stajalo oko 1600 prosjeku dinara. dovršena

u

Borošić

To

s

za

za

u

.STAJA U

Slvaka derna

itd.

Cvetković

Brdu

gradi rešetkastim staja se

s

moderna

na

U GRADNJI

području proizvođača Magašić oko 14 krava.

To će staja biti potpunosti k rmnim hodnikom širokim podom,napajalicama, Velike

za

Gorice

kod

u

mo-

LUDBREGA KRAJ

VRBANOVEC

MartinčePosjetili proizvođača i 1 3 krave Ona vić selu Vrbanovec. posjeduje AnBohnec Dnevno »mljekari isporučuje junicu.

25 litara tun« oko mlijeka.

9 Sa obrađuje l ivada, jutara suprugom nicai vinograda.

Branku

smo

u

ora-

.

BrankaMartičenvić

'

selo

BH:

KOLIKO

|

KAKVE

Vrbanovec

NANOSE

ŠTETE

GLODAVCI

opasan Štakorje glodavaca, je jedan najštetnijih i bolesti zaraznih i kao parazitarnih ljudi životinja. mnogobrojnih prenosnik štakora Od velikom para jedpreko jednog plodnošću.

Odlikuje da zato nakotiti do može čudo, napučili hiljadu potomaka.

Nije godine veliki Naročito i sela i čitav hambari, žitnice, pogoduju gradove. svijet, đubrišta i teretni kanalizacija, smetlišta, gradska parobrodi, gradska magazini, se do hrane. hrane i ima sve, Žderu čega otpadaka dovoljno gdje mjesta, da statističari tamo štete. Američki i ogromne tvrde, je dođu, pritom službe zdravstvene troškovi što iznose veća šteta od štakora M nego sveukupni a bolničko i vanbolničko izdatke pa liječenje, Americi, računajući štetoda ima dosta Bez zaradu. opasnom i razloga, sumnje, izgubljenu do borba uporna istrebljenja. čininavijesti st uninanosi vrsta što ni manja šteta, je poljskih štakora, posebna koji Nije od to žitarica i količine ogromne drugihraslinja polju, je opet štavaju važnosti naročite svijeta. prehranu pučanstva čitavog osim Oni i opasni šteta od štakora.

To = prenosnici toga jošnije kao trbušni tiTako mogu prenositi crijevne bolesti, gihbolesti. i zalaze čas nekim krajevima svijetakoleru, jer proljeve, fus,disenteriju, žičas žitnice i skladišta kanale odvodne i smetlišta, opet hambare, ne

od

samo

i vrlo

nego

samo

samo

se

su

ne

mu

sva

nanose

za

za

sve

u

se

ovom

a

na

a

za

za

mno-

su

sva

zarazne

sve

a

u

u

u

na

t

10

-

vežnih

namirnica.

Nadalje prenositi groznicu, žuticu, povratnu bolesti Ali i razne pa tularemiju, trihinozu, trakavice, bjesnoću životinja.najteža bolest Ona bolest i često zapravo poi najopasnija jekuga. štakora, je kao među i ih Od opasna javljuje pošast njima najvećim dijelom potamani. štakora štakora buhe uzročnika redu tzv. štakorska prenose prvom kuge, “buha.

Kad buha i tako prenese na zarazu štakori, izginu prelazi ljude ubrzo dolazi do velikih Tada pa prenjih, pojave epidemija. preuzima u logu nosnika buha.

U žive štakorima ne čovječja Evropi posebne buhe, koje prelaze.na od nešto pa ljude, jeopasnost epidemija kuge manjanego tropskim ali to ta omalovažavati. ne krajevima Azije, opasnost smije U našim žive dva štakora: suri štakor selac i crni domaći štakrajevima kor. Prvi Ima kuća hodnike i skroga jeopasniji. svugdje.

Ispod rujebeskrajne odakle i ih uništava.

Osim višta, prodire skladišta, magazine sistematski hrane uništava često i kanalske i vodovodne elekdrvenariju, nagriza cijevi, i trične i tako čini ogromne štete i živote plinske instalacije ugrožava ljudi.

Naročito štakor često i rado opasan je selac, jer mijenja mjesto boravka, služi svim se pritom prijevoznim sredstvima, parobrodima, željeznicama, avionima i običnim kolima. seljačkim Iz lako ćemo od značeogromnog naprijed izloženog shvatiti,kakvogje i uništavati štetočine. U tu treba ove njasuzbijati svrhu najprije poduzeti da štakorima oteža život i Sve živežne.namjere, onemogući prehrana. tako čuvati i da štakori ne do njih. mirnice mogu moraju spremišta osigurati, Isto i živežnih kućno im takopa vrijedi otpatke namirnica, smeće, koje đer služi hranu.

Naročito to važno na velikim u je tržnicama, klaonicama, i Za luke da su stovarištimapomorskim lukama, propisane posebne mjere, bi štakora iz kraspriječio prijelaz brodova, kojidolaze prekomorskih ako bi takvi štakori imali na sebi inficiranih buha ili bi sami jeva.

Naime, bili zaraženi bi se domaćim štakopno pa kugom, prešavši pomiješali lukama više da bi mnogo, nego korima, kojih je uvijek je sigurno, prouzročili nitko ne bi mogao katastrofu, koju spriječiti.

Danas čitavom vodi uporna štakora. uništavanjem svijetu akcija U tu se svrhu i sredstva. upotrebljavaju' različita: mehaničkakemjiska Štakor lukava i brzo veoma Zato kod mu se je životinja osjeti koja prijeti. opasnost, raznih naročito Tako štakor ne oprezno primjene mjera postupati. smije miris mekama i raznim osjetiti pa ne kože, čovječje predmetima smiju ostati ruku.

Razne štakora tesprave tragovi hvatanje moraju uvijek čistiti vrelom vodom.

Kod zatrovanih meka treba meljito postavljanja birati takvu živežnu kakve inače nema tome to više ga mjestu, namirnicu, jer Danas štakora tomorin dobro privlači. uništavanje upotrebljava koji vrlo malo U svakom tamapromiješa ovlaženom pšenicom. slučaju, akcijom štakora mora stručno osoba i zato ovlaštena njenja upravljati osposobljena zdravstvena ustanova. javna Prim. dr Nežić Eugen mogu

zaraznu

'

se

na

u

_'

ova

na

na

u

uza

sve

se

u

.

a

'

sve

se

se

za

za

za

u

*

se

sa

na

s

u

se

u

za

mora

na

za

se

na

se

za

se

s

.

ai

,

11

RASKUŽBA

DEZINFEKCIJA

—

nekom

postupak, koji razumijevamo dezinfekcijom To moć ili tako, oduzimamo zaražavanja. postiže daljeg predmetu prostoru ili tom se na ili zarazne da predmetu koje klice, uklanjaju uništavaju će izvršiti samo moći raskužbu nalaze. odnosno pak Uspješnu njem, prostoru zatim tih način točno pozna pogodrazmnažanja klica, koja izvježbana osoba, kako. i svakako ili kod načine, okolnosti, kojih razmnažaju propadaju, odabrati i će osoba znat i kako spriječiti.

Takva mogu najnastaju biokom klice sitna Ove raskužbe. način bića, nevidljiva prostim zgodniji ili Bakterije protozoa). (praživotinje životinjskog (bakterije) porijekla ljnog i i i i nalaze ljudima ljudima, svagdje, zraku, zemlji zemlji, biti i i mogu Bakterije protozoi moraju uzgajati. umjetno životinjama, ima ovih Osim izazvati spomenutih: još bolesti. uvijek štetni, tj. moraju običnim s mogu nekih uočiti, povećalima današnjim koja bića, sitnijih virusi. to zarazne bolesti, ipakizazivaju ili

raskužbom

Pod

se

u

se

u

a

se

ne

se

zaraze

su

—

'a

na

u

u

na

u

se

ne

se

ne

ne

se

a

a

su

'

\

Svaka

bolest

zarazna

ima

uzročnika.

i svog

No

da

uzročnik

izaz-

mogne

mora primljiva kojuprodru klice, životinja, bolest, i otrovnost klice da ima same (toksposobnost imajuprodornu sklonost), (da _ sičnost). što ih ih treba dođu Kuda je manje, jer uništavati, klice, god ni zarazna može ih ako od zaraze, i nema, pa uopće manjaje opasnost klice prbolest razviti. Izvori ili zaraze, rasprostranjuju, kojima putovi iz i ili kliconoša bolesnih izlučevine redu ždrijela, (sluz životinja dodirom zaraženi svi pa (zipredmeti, koji itd.), gnoj mokraća, izmetina, treba spomeitd.); zatim materijal zavojni pribor, spužve, pod,četke, dovi, ili sitnim česticama onečišćen zrak vode i nuti stajama, đubrišta, otpadne nametnike. i sadržavati zarazne pa mogu klice, gamad koje kapljicama, uzročzavisi raskužbe Način klica, tj. otpornosti jednak, jer nijeuvijek ili uništiti ih teško biti mogu pak manjeotporni. je otporniji, tj. k oji nika, trebat moći ćemo tome Prema slabijim,drugiput ponekadzadovoljiti sredstva. raskužna ćemo X: jača obliku tzv. vapnenog sredstva raskužna slaba Među vapno ubrajamo: ili tri dio vapna vode), kg. lukšija (1 lug dijela svježe gašenog (jedan mlijeka zatim 10 litara sodu 20 1 (1/4 vode), rublja kg 'pranje vode); pepela kao kreozotve npr. lizol, suhu preparate (splamenom) toplinu, kuhanje vodi, vati

da

zaraznu

bude

te

u

i

a

zarazne

ne

se

u

se

nosa

su:

vom

su

u

o

a

se

>

u

na

na

za

na

u

itd.

kreolin

.

Otpornije sredstvima, jačim jedino 1 tri 1 klorno među vapno kg litre,rijetko: (gusto:kg kojaubrajamo: 10 perman1 10—15 kalijev vode), dalje (1/4— kg litara kaporit vode); konačno 10 litara dcl i formalin zatim i solnu pa vode), (2 kiselinu, 1/2 ganat vatru, pred( željezne vrijedne predmete manje drvene, s paljujemo kojoj mete užarimo). i točno kako možemo ćemo sada osvrnut A to, se praktički savjesno raskužbu. provesti klice

moći

raskužnim

uništiti

ćemo

a

na

na

na

a

na

:

na

:

stoka

gdje 12

ne

i duboko

dolazi,

ga

zakopati.

na

4

paučine; prašine pomesti Staja Strop li zidova najbolje vrijedni, manje jesu predmete, pokretne poskidati raskužnim đubre a smeće i treba čisto ih kojim politi pomesti, Staju spaliti. je 1forklornim klica kod vapnom, kaporitom, (jačim) otpornijih tj. sredstvom, kod raskužilom ili bedrenice kod malinom, npr. neotporslabijim šuštavca, mora slinavke se i kod ili uzročnika Đ ubre npr. šapa. lužinom) (lukšijom nijih izneko i raskužnim dobro ostaviti, potom vrijeme sredstvom, izmiješati dobro treba zidove i ili i vesti poprskati dubokozaorati zakopati.

Stropove ili vapnom. još ostrugati pod Zemljani pobijeliti poslije raskužilima, treba navesti zemlju Otkopanu zemlju. sloj, boljeotkopati gornji dasvaku treba dasaka od Pod duboko i odvesti rastaviti, zakopati. raskužiti, dasaka raskužnim sredstvom, i sku ostrugati ispod zemlju posebnooprati i ili betonski kameni raskužilom, koje preliti očistiti pod cigleni, raskužiti, kikrmu Jasle i tom sati nekoliko o prati valja ljestve podu. ostavljamo ili raskužilom. nju, jamu Gnojnicu premazati potom pućimlugom, da količinu sadržini prema raskužila, potrebnu jame dodajemo t ako, kužujemo Đubre kreolina. raskarbola ili 5 litara 100 po npr. kg kaporita, zapremine ili živim da ga vapnom kojim jačim izmiješamo najbolje, kužujemoopet naslažemo ga ga pa preko pokrijemo, slame, sloj p otom raskužilom, đubru do dolazi ovom 10—20 debelim vrenja, Tada zemlje togaslojem sedmice uništi 3—4 sve da i temperatura utolikoj mjeri, zagrije klice. manjeotporne ovako; raskužujemo drugepredmete, Različite nekoliko sati i ćebad Kožnate razrijeđeni plahte stvaljamo predmete, vodi. i operemo ih iskuhamo u čistoj kreolin,potom dobro

treba

i zidove

—

'

a

sve

sa

i

i očistiti od

a

a

se

mora

a

novu

a

mu

a

za

na

.-

ras-

za

a

na

s

sa

a

na

u

cm.

za

mu

ono

B

u

a

«IZ

STOČARSKOG

Promet, rasplodnom

stokom

i prezime

Red..

Ime

.broj

proizvođača

1.

2.

Selo

Tomičević

proizvođačakooperanata Organizacija

Ivan

—

u

Broj grla

\

..

— Žabno Žabno

Brezovljani

Stevo

Uzelac

SRH

SELEKCIJSKOG CENTRA

Žabno

23216

srpnju mjesecu

1973.

Kupac

Kaite-

=

gorija

Ćedo, Ždralovi

junica

“Basta

g

23530

Veličan

junica :

:

Babotok

'

.

3.

Blagus

Čahovec

“Hodošan

Gregor

1400

Josip, Čahovec Stj., Vojvoda Palfi

krava

.

:

:

'

4.

Vuk

Goričan

Stjepan

Čahovec

_.

2

5.

Palinovec

Mato

Horvat

1566

Čahovec

1558

— D.

krava

Vidovec

Posavac

krava —

7,

Črep

Greta

Pongrac

8.

Šafarić

9.

Domović

Andrija Stjepan Drago

=

Ivanovec

Čahovec

Marija/M

Čahovec

13067

Čahovec

16091

i

Prelog-.

G.

Daruvar.

,

Fr.,

Totovci

:

6.

Fr.,

309

4

= Ivanovci Muršić Stj., junica — G." Dubrava krava

Toplek

Ivan,

.

—

9066

Daruvar

junica bik

oktobar«, Vrginmost

»5.

Fond

SO

.

Sisak '

-

13

ooo...

Red.

Ime

i prezime

broj

proizvođača Domović

10.

Kazimir

Broj grla

Dežanovac

Dežanovac

4137

Kate-

Kupac

—

gorija

bik

Fond

Hinko

Daruvar

Daruvar

'

8064

bik

Fond

Krilčić

Pavle

Lipovac

.

Daruvar

9022

Polje

4001

bik

Fond

Zdenko

Novotni

Orlovac

Grub.

bik

Fond

Lukić

Stevo

Mandarić

15.

_ Peratovica — Grub.

Daruvar

G.

Petar

M.

Daruvar

9050

bik

Fond

Vujević

Stjepan

Ivanovo

selo

Polje

junica

3190

MI

Tomo

Curl

V.

Ivanovo

selo

junica

2283

MI

Daruvar

Daruvar

7015

Ljudevit

Daruvar

7063

junica

Zdenci »Zdenka«

MI

Zdenci

Skaljnik

Antun

selo

junica

MI

Franjo

Novotni

Ljudevit

selo

Daruvar

Zdenci »Zdenka«

V.

;

;

19.

»Zdenka«

V,

'

18.

SO

»Zdenka«

V. 17.

.

Sisak

<

16.

SO

Sisak

,

14.

SO

Sisak

;

13.

SO

“Sisak

:

12.

SO

Sisak

:

Vodstrčil

11.

Organizacija

Selo

junica

7026

MI

Zdenci »Zdenka«

'

Častek

20.

Antun

Sudarević

21.

Milan

V.

Daruvar

Daruvar

6086

D.

Grub.

Polje

3768

Brđani

junica“

MI

Zdenci »Zdenka«

V.

junica

MI

Zdenci. »Zdenka«

V. 22.

*

Novotni

Zdenko

Orlovac

Grub.

Polje

junica

3526

MI

Zdenci »Zdenka«

V.

Josip

Turek

23.

Ljudevit

selo

Daruvar

1353

krava.

Alojz

Habijanec

25.

Ljudevit

Mato

selo

Daruvar

Žabno

Predavac

junica

3091

—

Pavlečić

Đ,,

Pavlovac

bik

23380

M.,

Kovačica

G.

Holeček

'

Dragičević

'

24.

Zdenci

|

Vet.

st.|

Križevci

Vodopija

26.

Čičak

27.

Nikola

Žabno

Hasovo

23669.

junica

Seleš

Peteranec

:

Markovac

Mirko

Žabno

23687

junica

Seleš

junica

Peteranec Seleš Josip,

. '

28. ;

29.

Trakoštanec Mirko

Markovac

Fabijančić

Ladinac

30.

Žabno

23689

Žabno

junica

23690

'

Jelenčić

=

Slavko

.

Brezovljani

Žabno

=

Seleš

junica

23697

Sudarević

Milan

Dabč.

Brđani

Seleš

Turek

Josip

"Ljudevit selo

Josip,

Peteranec Grub.

Polje

junica

3811

(MI

»Zdenka«

V.

Zdenci

SG

32.

Josip,

Peteranec

a

31.

Josip,

Peteranec

|

«Franjo

Josip,

Daruvar

bik

9113

MI

»Zdenka«

Pakrac

za i

33.

Lovrić

Dragan

Mala

114

N.

Gradiška

3739

bik

Fond

N.

ž

34.

Lovrić

Dragan

—

Mala

114.

N.

Gradiška

.

3740

bik.

Gradiška

«Fond N.

£

Tomičević

Ivan

Žabno

Žabno'

23515

junica

i

=

SO

Gradiška

'

35.

SO

Veličan

Fr.,

Babotok

j

36.

37.

Filipčić Mirko Sijarto Dragutin

Novska

Novska

Novska

Novska

_.

5929

bik

14

Žunac

Ivan

N.

Rača

SO

Novska 5713

bik

N.

Fond

SO

Novska

'

38.

Fond

Rača

13479

bik

V.S.

Čazma

—

Lj Red.

Ime

Organizacija

Selo

i prezime

Broj grla

.proizvođača pa HAo —; Petar 39.

Varga —— PoljančaniKapela

broj

Kupac

Kate-

gorija :

“aa

.

Vadljević

bik

3010

Ruškovac

j

40.

41.

42.

Hodalić

Ivan

Brđani

Lukačević Zdravko

43.

44.

Đurđevac Petrovo St.

Đurđevac

Mijo

Matišev

Đurđevac

.

Popović

Čovac

Palić

Rešetari

Nikola

bik

11408 11416

bik

8864

bik

s

45.

Štefanović

46.

Tomičević

*

N..

Josip

SO

Gradiška

746

Gradec

Fond

krava

SO

Gradiška

N.

bik

3755

SO

Gradiška

Fond

bik

3731

Gradiška

č

Remetinec

.

Gradiška Fond

:

N.

Prvča

Zagreb

bik

3742

Gradiška

:

Ivica

život.

N.

E

Mato

dom.

.

j

N.

za

razmn.

Fond

Selo N.

:

zavod

Sred.

Đurđevac

M./

N.

SO

Gradiška

Kemenović

F.,

Križevci

'

.

Zagreb Palangić, Marija Žena

i dom GUŠAVOST hornjenih

nedostatka

zbog štitnjače žlijezde povećanjem nastaje više sluima Ako Može mona pojedinačno. pojaviti (sokova)organizmu. staznatnom li onda dijelu nasljedna.

Pojavi o bitelji je jednoj čajeva endemska novništva guša. ondaje kraja jednog đ.negovedoeUasšna nalazimo Endemske predjelima Sandžaku, mnogim planinskim guše i kao i i Bosne Šari Jastrepču Kopaonika, AlpamaSlovenije,lakšem obliku ima Hercegovine, i Drave.

Ibra dolinama jegotovo Inače Lime,Drine, naše zemlje. području cijelom obično i gušavosti. uzrok je hrani joda piću Nedostatak oko 6 može Guša (pudozrijevanju života,spolnom godina javljati češće Inače kod kod češća znatno nego javlja dječaka. djevojčica bertetu) kodjemuškaraca.

Guša

se

u

se

u

u

zovemo

'

u

u

u

u

u

u

u

u

sa

se

se

kod

žena

nego

.

opskrbljuje vrijede trudnoće d ijete svoje dojenja Majka i ili ako raširena živi trudnica Ako je gušavost gdje je kraju jodom. da nedostatak veći se, jest Posljedica joda. toga nastaje liječi ima, dijete dolazi zaostalo (kreten). svijet težine obliku vratu u Kod nelagodnosti najčešće jeosjećaj gušavosti toku U ili zamoru, ili menstruaciji. uzbuđenju pri naročito se pritiska vratu, kosti veliki prsne prostor) (retrosternalni ispod spusti postotak guša godine i dušnik. i pritišćegrkljan treba

i

da

i

za

sama

u

a

na

sve

ne

z

na

na

na

*

15

savjetovanje endemske održano je stručnjaka problemu Tada odlučeno da za uvede gušavosti. je postepeno cijelu zemlju jodiranje soli sa 10 mg soli.

KJ/1 donesena i uredba kg Slijedeće godine 1 je soli jodiranju ljudsku upotrebu. i Ima da criLiječenjeprovodi jodom preparatima štitnjače.slučajeva iz hrane ako hrani mogu kejeva jod (rezorhirati) upiti krv, pretežno ili katkada i stanovitih ljom sojom, poslije uzimanja lijekova 22

.

25.

—

11. 1952.

o

se

savezna

sve

o

za

se

ne

u

se

a

BAZEDOV Kod

Bazedovljeve izlučuje previše svojih ili tvari uzrok .se, da li ili napor jepsihički promjene izmjeni povod pojave Bazedova. bolesti kod više članova navela da Pojava obitelji pomisao, je bi biti tome uzrok. mogao nasljedni poremećaj kod obole Češće pojavljuje žena nego kod muškaraca. Žene najčešće nakon i koliporoda prestanka spolne djelatnosti (menopauze).

Zbog povišene čine oksidacioni i hormonaštitnjače pojačani procesi povećana proizvodnja Bolesnik žali fizički i umor, se, snagu, topline. psihički znoji mršavi, gubi i srce,radi ubrzano i mori nepravilno (aritmetički), razdražljiv je ga nesanica, i i pojačava apetitžeđa,gibanje ( meka crijeva pojača stolica).

Kod Bazedova karakteristične i oči. izbuljene sjajne proZjenice širene. bolesti

štitača

hormona.

Ne

zna

u

'

na

se

su

se

mu

na

se

se

su

su

“

'

Bolest

obično

ali nisu razvija polagano mjeseci, bolesnici i kratkim tokom bolesti rijetki maglim (8- dan).

U većine bolesnika ali neopještitnjača povećana, 21 povećanje štitnjače nije hodan Bazedova.

Bolesnik teškim Bazedovom drhće uvjet postojanje cijelim Kosa meka i krhka.

Nokti meki i vrlo krhki. tijelom. jetanka, Bilo ubrzano. je Disanje ubrzano. načina Bolepravog UzrokBazedovunijepoznat. Zato i liječenja. sniku treba fizički i mir.

U početku liječenja omogućiti psihički vrlopovoljno Potrebno davati velike količine hrane i tekudjeluje lijek phenobarbiton. je ćine čestim obrocima kao vitamine B i.C. će odlučiti kako treba i Liječnik tu bolest i da li eventualno bolnici. liječiti je potrebno liječenje Kirurško ima da odstrani liječenje cilj degenerativno stanja izmijenjena da tome sačuva tzv. tkiva.

Suše, pri dovoljno hiperplastičnog Treba odstraniti male da bi bolesti. kvrge(noduse) smanjila mogućnost povratka šoGeplć se

tokom

sedmica

ili više

s

za

s

mu

su

ći

:

nema

u

u

-

za

a

.

sve

se

šk

-

Uređuje: Glavni

i odgovorni

urednik:

i izdavač: Vlasnik Udruženje Ilica telefon 31/III,

dipl. inž. Dinko

"

Mjesečna

a

za za

ODBOR

Kaštelan, tehnički urednik: Vera radnika SRH. i uredništvo: Uprava

mljekarskih 440-476. Tisak:

pretplata '

UREDNIČKI

Štamparija organizacije i ustanove privredne d 1.— mlijeka proizvođače

»Vjesnik«, Zagreb d ž

4.—,

Hoholač.

Zagreb,