Mljekarski list 11-1973

GODINA

k_

.

o.

X

_

ZAGREB

o.

e.

i

STUDENI

.

.

a

————a<—

1973.

——o—aaa

SMOTRA

KRAVA I JUNICA U BUJAMA

RASPLODNIH

Bujamaje povoduproslave godišnjice priključka održana 3-ća smotra i krava i smeđe skoj Jugoslaviji rasplodnih junica. održana i Smotra bujštine, (montafonske) NovigradUmag).

(Buje, pasmine, je vremenskim vrlo lošim prilikama. pod Na smotri iz Buzeta Smotra i Pazina. i sudjelovali područja proizvađači održana Privredne komore podpokroviteljstvom Rijeka. je krava i Najboljim rasplodnih junica dodijeljenenagrade uzgajačima kravu i to: I iznosu od 1500 1200 i tri treće po u nagrada dinara, drugedvije 900 dinara.

Uz novčanu INA Kutina vlasnike po nagrade nagradu nagradila je ovih krava 150 po kg gnojiva. nagrada Vlasnici dinara 1200 900 prva po junica nagrađeni drugedvije dinara.

Ove PPK Pazin OOUR nagrade dodijelila bankajeriječka Buje. tvornica stočne hrane iste vlasnike 100 krmne po nagradila je filijala kg smjese. također vlasnici i Pazin.

Buzet Nagrađeni grla područja općine »Pliva« tvornica farmaceutskih i kemijskih proizvoda nagradila je svojih izlagačevrijednim paketima najnovijih proizvoda. kravom krava Vesna mb. 62.

1968.

Najboljom proglašena je oteljena godine vlasništvo Perić Juste iz Šegava, dala standardnoj kojaje drugoj laktaciji 4697 masti. kg mlijeka 3,90%mliječne Prvom junica Viola 762.

6. IX 1971. nagradomnagrađena pb. je oteljena vlasništvo Ravaliko Nova Vas 101. godine, Bruno, i Tako održane izložbe: 9. godine rujna Žabnom,gdjejeproslavi osnutka od ljena65jedne prvihmarvogojskih udruga Hrvatskoj i 60 Saveza Hrvatske Stočarski selekgodina marvogojskih udruga (današnji godišnjica centar je otkrivena i cijski Hrvatske), kojomprilikom spomenPrigodom izložbe Sabora SRH jepokrovitelj potpredsjednik Izvršnog Vijeća togagovorio ploča.

Mr. Milan Zjalić.

Svečanosti i savezni sekretar Žabnomprisustvovali poljoprivredu i šumarstvo Ivan član Sabora SRH dr ing.

Kuštrak, Izvršnog Vijeća Josip U

30-te

u

Istre

Hrvat-

|

su

su

za

su

sa

—

su

sa

sve

sa

u

sa

su

ove

u

u

u

Zmaić

su

za

i dr.

16.

održana

izložba

Pakracu.

rujna je Gaju otvorenja je član Sabora i šumarstvo govorio Izvršnog Vijeća poljoprivredu ing.

Pavlović. dana održana stočarska izložba Istog Ludbregu. je Brlel: Stj. u

i

Kod

izložbe

za

u

RASPLODNE

UZGOJ

ŽENSKE TELADI I JUNICE

rasplodnu uzgojiti junicu od ćemo dobre kojeg rasplodnu uzgojiti junicu potječemajkepoznatog porijekla, i redovito teli i od oca proizvodnje koja dobrogporijekla. poznatog (bika) služe obično izabrani i od dobre Bikovi, koji osjemenjivanje predaka proizvodnje.

Za ćemo ostaviti žensko od možemo očekivati da rasplod tele, kojeg ćemo ishranom odgovarajućom postići primjereni prirast.

Da

li ćemo

zavisi

se

za

su

'

ono

2

o

tome,

da

li žensko

tele

od

nakon

tele

teljenja

Neposredno dolazi

ne

u

Tele

obzir.

U

prsiju

građekostura, vezi

ishranom

s

prosječnu

imati

moramo

na

da

umu,

je

i slabo

rasplod. da ovisno pasmini je Sitno

o

i butova.

dubokih

dobre

za

težinu

imati

mora

tele

odabrati

moramo

kod

teleta

najrazvijenije davati

odraslog goveda, sirište, burag tvari. hranu lako mnogo hranjivih probavljivu ishrane: tri načina Uglavnomrazlikujemo a)punim mlijekom odnosno i punog obranogmlijeka obranog, b)kombinacijom c)mlječnimnadomjescima. i to davati važno nakon osobito Odmah (kolostrum) mljezivo teljenja je albumina i dan. sadrži češće prema (16,5% 0,6% globulina Mljezivo nekoliko dana Nakon tvari. mineralnih i zaštitnih malnom mlijeku), kravljem normalnim mlijekom. kravljim zamijenjujemo mljezivo i Može i 3—5 hranimo Punim preporučljivo je dulje, tjedana. mlijekom što dobiva više nego da li rentabilnosti što zavisi prodajommlijeka tj. davati nešto treba 4 teleta. Nakon krepkekrme, tjedna postizava prirastom dobre otave i 5. po sijena. volji zobene od 50% od više krmiva krma da npr. krepka sastoji Najbolje je, te 2% i vitamina Uz dr. to brašna i vapna pa krmnog prekrupe, kukuruznog telad krmnih i soli. Imamo 1% stočne (starter). posebnih smjesa onda i obranim kombinirano Ako hranimo mlijekom, postepeno punim 10 tele tako da puno dobije tjedana zamijenjujemo mlijeko obranim, 10 oko obrano litara,kasnije smanjuje. mlijeko i To zavisi hraniti može Tele njegovoj cijeni cijeni nadomjescima. od i punog sastoje uglavnom sušenog Nadomjesci mlijeko mlijeka. obranog rudne tome pa dodajujeftine masti, vitamini, obranogmlijeka(80%), i antibiotici tvari (2%). ima više Ono teladi Kod ishrane predmlijekompreporuča napajanje. teladi kod količina nosti mlijeka, problema odbijanja (točno odmjerava treba osobito Kod nekih kod i paziti krava). napajanja mlijeka uztezanja i čistoću mlijeka. posuđa toplinu da imati treba ishrane Kod godine postidrugojpolovini kao godine. prvojpolovini prirast ubrzati ili Memože ishranom usporiti. razvojjunice Odgovarajućom ranozrelih osnovi.

Kod i ishrani zavisi samo o to nego o nasljednoj đutim, kasnozrelih to neće Kod brži ishranom razvoj. postizava pasminaboljom što će će hranu dobru Uz negativno utjecati plodnost. ođebljati postići. sniziti donekle ishranom mogu troškovi, junice Razmjernoštedljivom do nešto dolazi ali tom kasnije konačnograzvoja. slučaju ishrane način Da može točno prema nasljednoj (intenzitet) usmjeriti i kakve koliki znati osnovi (težina) tjelesne prirast postizava potrebno je ishranom kod stavremenskom razdoblju odgovarajućom mjere pojedinom novite pasmine.

40—45% simentalske da uzima Obično pasminepostizava junicanpr.

70%/o. odrasle težine dvije godine krave, dohraniti mlade Normalno dovoljno je razvijene junice drugojgodini dobrim zelenom zimi voluminoznom brom sijenom krmom, hranom,pašom, a

kao

ne

kod

pa

tome

prema

moramo

s

u

na

nor-

se

o

lm

se

se

a

u

se

za

ra

ti

di da di

s

samo

za

s

m

se

a

o

se

se

za

se

a

se

i

z D o i

nema

se

na

na

se

umu

ne

u

u

zava

se

ne

se

se

na

one

se

u

se

se

u

se

a

sa

u

a

uz

bh

nešto

dobre

silaže

i stočne

soli.

— -

2

“

bar

70%

odraslih

krava.

vrijeme pripusta junica Prerani može imati posljedica (teško pripust teljenje, slabija mliječnost i prvom razdoblju,kasnije).

U

imati

mora

težine

u

:

muznom

OSVRT

a

SELEKCIJSKE SLUŽBE REGIJE VARAŽDIN RAD

NA

Varaždin

području regije odvija selekcijske jedne PZK-u stanici u Čakovec područje Čakovec, općine Poljoprivrednoj Varaždin Ivanec Rad i Novi Marof. područje općina Ludbreg, Varaždin, službe osnovnim udruusmjeren je uzgojgovedapri organizacijama rada bave i zatim selektodavnu kooperacijom koje ženog mlijekatova, obavlja i kontrolnu matičnu i vodi konslužbu, evidenciju, prigojnu prekosvojih trolnih kontrolu asistenata i % masti. obavlja mliječnosti ispitivanje služba Ta Stočarskim centrima SRH-e povezana je selekcijskim Zagreb, radnim veterinarskim stanicama centrima i naročito sa za organizacijama, UO Varaždin i Čakovec.

Od 63669 krava kontrolom i bređih 1972. ukupno junica pod godini bilo 11.320 krava od matičnih 1.432 komada.

Evidentirano je toga jejunica 607 i ženska telad do 1 369 omada. prekojednegodine godine Na

se

rad

za

službe

a

i to

u

za

na

ove

se

a

sa

u

KRIVULJA

TELJENJA

MJESECIMA

PO

ZA

RAZDOBLJE

1965—1972.

VARAŽDIN

REGIJE

2621

III

IV

jeslužbe,

svake

I

Zadatak

lu

V

VI

VII

VII

1X

X

XL

xu

godine najkvalitetnijeg ženskog od matičnih i kontrolnih te stimulirati takve da podmlatka krava, uzgajače, ista zadrže stimulirati grla daljnjem uzgoju,posebno proizvođače koji će kvalitetne kvalitetnih bikova. spermom uzgojiti junice, jasnoosjemenjene Na način bi bi taj povećao brojproizvođača koji posvetili uzgoju time bi stočni fond kvalitetnim rasplodnog materijala povećali materijalom.

Tako bi stvorili određeni farmi tzv. mini min.

10 krava domaćinstvu po broj što bi bila baza istovremeno imali bi nego rasplodni materijal najrobne sigurnije proizvođače mlijeka. da

u

izvrši

izbor

a

one

se

se

a

s

sa

ne

samo

za

Po

BROJNO

STANJE

OBUHVAČENIH

GOVEDA K

ra

va

Općina

ukupanbroj

matičnih

Ludbreg Čakovec

7 617

208

23 210

920

Varaždin

12 990

212

Ivanec

10 254

64

9 598

28

63 669

1 432

Novi

Marof

STANJE

OPLODNJE

SELEKCIJOM

KRAVA

U

GOD.

1972.

a

ukupanbroj

Općina Ludbreg Čakovec

krava

krava

7 617

6 152

12 990

Ivanec

10 254

—_

Marof

9 598

o,

ong

63 669

—_a__-------___

krava

nekontrolirano

%/

i

80,77 19 954 85,97 11101 85,45 7 230 70,50 6 243 65,04 ||, C[.A. > VN 50 680 79,59

23 210

Varaždin

Novi

—U.O.

jalovo 1 465

3 256 1 889 3 024 3 355

>>>VJ

12 989

%

19,23 14,03 14,55 29,58 34,96 a 20,44

da po Rangkojajeprikazana Općinama, jasno g ovori kod takav može određenu visoku postoji materijal kojigenetski garantirati lista od 305 dana.

Potomcima po tih proizvodnju mlijeka jednomgrlu razdoblju krava trebalo bi naročitu i da zadrže posvetiti pažnju nastojati da i maksimalno iskoristi tih nego daljnjem uzgoju, kapacitet grla. muzara

nas

u

ne

u

samo

se

one

se

MINI-FARME U DOBRIM

RUKAMA

ŠTO ĆE MINIVELIKI DOPRINOS RAZVITKU STOČARSTVA FARMA, Prvi koraci mini-farmi visokoproduktivnih stvaranju govedarskih kod inokosnih (uglavnom proizvodnju mlijeka) probranih kooperanata već Sada proizvođača slavonskoregije učinjeni. uspješno privode 461 što svakako odraz krajupripreme osnivanje farme, je velikog baranjske slavonskih individualnih stočara društveno zanimanja organiziranu proizstabilnim vodnju Shvativši od kolike je važnosti mini-farmi intenzivan osnivanje razvoj time i obuhvaćenih seoskih što govedarstva, bolji prosperitet domaćinstava, tržišta deficitarnim je značajan doprinos poboljšanju opskrbe prehrambenim zadružne rada i artiklom, organizacije organizacije udruženog U

SLAVONIJI

I

BARANJI

OSNIVA

SE

461

BITI

na

za

su

se

za

za

osnovama.

na

za

a

osnovne

za

5

slavonskopoljoprivrednokooperaciju i ćina kooperaciju zadrugarstvo Savjeta inicijativu baranjskih reagirale pozitivno industrijskih Tako već utrt mini-farmi.

Osijeku komore Osnovne je osnivanju privredne stotinu Slavonska i Manastir Beli po da podigne Požega općinama put i Đakovu i Našicama Slavonskom po 50, Županji Osijeku Brodu, minii Vukovaru Podravskoj Miholjcu po D onjem Valpovu, Vinkovcima, 15, 20, farmi, Gradiški 6.

Slatini po 10 i Novoj ustanovilo da bi anketa Provedena potrebnu imaju proizvođači koji je komunalii vodom električnom li radnu snagu, pitkom energijom, raspolažu bavili dosad da li goveda, uzgojem izgradnju staja, jama,mogućnost da li krave 4 barem da li dovoljno posjedi tipa, simentalskog posjeduju 1 3800 od ostvarili 12 krava veliki i proizvodnjuprosječno uzgojnajmanje masti po grlu.

3,7%mlječne kombinata

za

na

su

op-

o

u

u

se

u

se

su

za

se

su

za

sa

obveze

Uzajamne anketirani

što

Ohrabruje FAO-a. sve statirano uvjete

i

garancije kako

ispunjavaju kooperanti potpuno —

kon-

je

—

20%

vlastitih

sredstava.

sudjeluju investiutroše da trebalo bi kako banka Udružena specificirala je Hrvatske farme Za stavkama. sredstva ciona po pojedinim predviđeno objekata gradnju i 70.000 tome opremu pašnjaka prema uređivanje 67.000, nd, je d.

15.000 ostalo te stoku krava 8000, 48.000, prehranu od Farmeri ugovorno mlijekarazdobljunajmanje obvezuju prodaju od da dužne dok deset preuzimaju mljekare slavonskogodina mini-farmama. količine proizvedenog mlijeka njih baranjske toliki stoka kvalitetna nabaviti će se, broj rasplodna međutim, Gdje Poučan No ima biti To mini-farmi? solucija. problem. najveći sumnje, će, farmu kombinat proizvodnju podizati počinje Taj »Kutjeva«. je primjer nalaze već tisuće stoke grla Dvije pašnjacima. umjetnim rasplodne nekih kod i Slični drugih mjeri manjoj zapažaju podstreci proizvodnji. stočarstva. fond tome im Pomaže kombinata. unapređenje Republički od 30. IX i 1. X 1973.) iz (Izvadak»Vjesnika« Proizvođači

obavezni

su

da

u

tome

sa

se

za

za

—

—

za

za

u

na

se

su

sve

na

sve

za

nema

za

u

se

na

se

u

za

u

ZAŠTO

IZRAZ »MINI-FARME«? osni-

pripremama pročitati banka Međunarodna i mini-farmi 3.000 Čak mlijeka. je proizvodnju vanje takav kredit za program »minisvoj ponudila da to budući zbuniti može »mini-farma« mnoge, izraz sAm nije farmi«.

Međutim, Svakodnevno

čuti

možemo

ili

u

novinama

za

o

za

naš

izraz.

»robne

mljekara« svoj godina»Zagrebačka od individualni kod imaju proizvođačikojih mlijeka« proizvodnje dr. i snazi veličini ovisno 6 do 30 podižu Kooperanti radnoj zemljišta, kooperanti krava, takvim U muzara. što stare za ili novu s mještaj bolji svoje obnavljaju staju time i oko rad olakšan znatno povećava mlijeka proizvodnje je stajama rada. sama produktivnost Već

ima

nekoliko

program

o

a

se

Mnoge staje koje podignute područjuSamobora,Jastrebarskog, Dvora i dr. ukaDraganića, Siska, Karlovca, Petrinje, Đakova, n/Uni V ojnića, dobro »robne Takav program program zuje postavljen proizvodnje mlijeka«. obuhvaća i što zelene hrane livada ili oranica.

Konačno proizvodnjujeftinije takvim dobili i programom muzare, higijenske staje proizvodnja mlijeka svim odgovara higijenskopropisima.

Radi trebalo bi izraza »mini-farme« i svega toga sanitarnim umjesto dalje g ovoriti »ROBNOJ ima oslonac odnosima PROIZVODNJI«,koja kooperativnim našim M. poljoprivrednim organizacijama. su

na

na

s

smo

za

o

a

u

s

ĐURO

NIKOLIĆ IZ ĐAKOVAČKIH

SELACA

napisati drug Andrijom p osjeduje od krave tom dijelu prviproizvođač jednu najmodernijih staja Slavonije.

U sada nalazi 8 krava i 4 se Dnevna kreće staji junice. isporuka mlijeka oko 65 litara. krave nedavno morale biti to pa Dvije prisilno zaklane, je tako razlog smanjenoj proizvodnji mlijeka. je 12 nalazi vrlo uredna mala Staja jednoredna stajališta.

Pokraj staje mehaničku sistema »ALFAmljekara postrojenjem mužnju proizvodnje -LAVAL«.

Možemo

Đuro

da

Nikolić

sinom

sa

kao

za

u

se

su

s

s

se

za

Ž

Andrija

Nikolić, Đakovački

Selci

Zanimanje proizvođača proizvodnje mlijeka takvoj veliko. Svakodnevno dolazi veliki susretmodernoj staji je brojposjetilaca.

No, Đuri vlasnicima i sinu Nikolić teško dati na ljivim Andriji nije odgovore odnosno vlastita iskustva oko dobrih i loših postavljena pitanja, prikazati takve strana staje. Đuro PIK-a Đakovo. i su Andrija kooperanti Đakovštine

a

.

=

i

o

ML

i

i

za

i...

način

u

—

—-

a.

o

MANDEKIĆU

VELIKO PRIZNANJE PROFESORU

koja nagradu jeprof. životno dodijeljuje djelo. našu sreću i Mandekića bio Rad na dalje traje. dug, prof. jeneizmjerno 4& 48.

Znači izaći i po Tako će punih priručnik« put. njegov»Gospodarski godina! oko stručne i izdao naučne Prof. dr Mandekić mnoge knjige.

Napisao je je te 31 oko 66 stručnih i 20 naučnih radova, popularnih radova, objavio je dr Vinko

Nedavno

mu

Mandekić

»Vladimir

dobio

Nazor«

za

se

a

a

udžbenik.

stručnjaci

Mljekarski

Treba kukuruza

da

spomenuti je našem izašao koji je on

u

iz ČSSR

kod

prof. Manđekića

rada

heterozisu

našegnaučnog najstarijem poljoprivrednom časopisu »Gospo-

autor

i prvog

Smotra«.

o

darska i devedeset dr Mandekić U proslavio godišnjicu je mjesecurujnuprof. dvostruko »Vladimir ovom pa prilikom čestitamo,nagradi života, svojeg M. i rođendanu Nazor« uz najbolje želje! mu

na

U VELIKOJ HRASTELNICI mjeseca

Krajem listopada je nica. Na bili iz centra SR okupu Stočarskog selekcijskog mnogistručnjaci Veterinarske stanice kao i Hrvatske, Križ, »Zagrebačke mljekare«, predstavnik Ivanić Grad.

Skupštine općine održana

smotra

krava

selu

u

Velika

Hrastel-

su

a

ano

mspov

s

ovepeenjtr

PRREREPRRRYYFTPTRTE

OTE TISE RESTEP

TERROR

=

Velikoj

Hrastelnici

U |

kiPN še> sA:

maki

s.

mum

ima

velik

Zadatak

brojgoveda

stočarske

bio

da

je beru i krave simentalske junice pasminekoje određenim kako bi odgovaraju mjerama upisale matične Nakon knjige. upisaspomenuta bit će kontroli. grla podvrgnuta redovnoj Odaziv bio dobar. proizvođača je i sabiračicu Posjetili mlijeka Velikoj Hrastelnici.

Nada Bakran posao već obavlja Taj niz Zimi sabere oko 200 litara svaki dugi godina. znatno više oko 470 litara. drugidan, ljeti smotre

se

se

u

smo

u

a

Sabiračica

—

mlijeka

Nada

Bakran

oda-

PO DVA SABIRALIŠTA U SELIMA SLAVONSKIM slavonskim

selima

mnogim dva mliobično sabirališta djeluju različite mljekare. jeka, dvije Tako i u Gredi, kojoj je Babinoj sabirališta »Agrokomimajusvoja binat« i »Pionir« Jasinjemljekara izŽupanje.

Agrokombinat »J asinje« preuza zimamlijeko »Zagrebačku mljeima iz»Pionir« karu«, mljekara ravan otkup.

Tako sabiralištu »Agrokombinata« zatekli Ivana Kopića oko 20 litara času kada jeisporučio kanta Velika mlijeka. mljekarska biciklu stalno ima mjesto svoje dovozi Napomikojim mlijeko. da tri njemo, drugKopićposjeduje krave i jednujunicu.

U

za

u

.

a

u

smo

u

na

s

SPREČAVANJE

STOČNIH

UNOŠENJA

U GAZDINSTVA

ZARAZA

dolazi borbu zarazama, prvo na mjesto mjerakoje bolesti. lakše Znatno spriječiti pojavu je njihovo sprečavanjeprofilaksa. već uzela ili bolest oboljelu li nego kojaje liječiti životinjuugušivati

Od

se

odnose

na

sa

-—

zaraznu

maha.

Da

bi stoku

zaštitili od

zaraznih

bolesti,

prije svegapridržavati i zoohigijenski minimum). se

predviđa mjera(koje Ovamo pripadaju: ishrana kvalitetnom hranom i 1. Pravilna odgovarajućom pojenje životinja ishrana kao hrane i vodom. čistom nepravilna davanje pokvarene Nedovoljna, i slabi i loše vode prema smanjuje njegovu životinje otpornost organizam hrana nalaza Pored i bolestima. raznim i voda, uslijed togapokvarenazagađena biti uzročnikom sami uzročnika bolesti i otrovnih mogu gljivica, njima tako i nezaraznih kako zaraznih oboljenja; pojave da stalno 2. čistoće čistimo tako, postizavamo prostorijama održavanje kao i češće i spremamo raskužujemo; osnovni

zaštitnih

*

trebamo

veterinarski

za-

u

u

10

kao

Svaka

je životinja. premorenost iskorištavanje količinu njegoorganizma, jersmanjuje prekomjeran rad,oslabljuje otpornost tvari Kod vih stvaraju kojesprečavaju antitijela.premorenosti organizmu uzročnika zaraznih tvari razvoj tijelu, kojeonemogućuju posebnih djelovanje Te tvari učinak otrova. odnosno bolesti, njegovog zovemoantitijelima. i bez i suhim 4. prostorijama propuha, opće držanje životinjatoplim lakše zarazi Prehlađena od mnogo životinja čuvanježivotinja prehlade. kod sluzokože oštećene tada obično što kašlja (npr. kihanja, joj uslijed toga lako tada uzročnici kroz očnih i mogu prodrijeti kapaka), koje zapaljenja organizam; će što nabavljene 5. nego smjestitizajedničke životinje prije zasebnim 3—4 treba držati nedjelje tijeku (ili pustitistado) prostorije od ostale kakvom ili odvojeno drugommjestukojejepotpuno prostorijama, karantena. stoke.

To izdvajanje tražiti stočne odnosno Kod strane, valja životinja primanja kupovine, iz životinje zdrave i da da veterinara porijeklom pasoše, potvrdom stočne zaraze; krajagdje vladaju i očistiti G. pašnjake.

Stajaće životinja pašu valja prijeistjerivanja zasuti ili vode treba ograditi; zagađene od kilometra da bude 7. stočno staja, pola najmanje udaljeno groblje da treba Ono i stambenih prometnih pašnjaka, pojilišta putova. zgrada, da Stočno terenu. i nalazi groblje je pjeskovitom uzdignutom kao i širok i 1 metar metara rovom, dubok, kojije najmanje1,5 opkoljeno dobivena iskoristiti može jednim kopanjemrova). zemlja nasipom(zanasip dobrom Rov i ogradom; nasip opkole ulaziti strane zdrave 8. životinjesmiju gdje smještene prostorije radi dotičnim kao ni istog jer koje životinjama, osobe, osoblje gazdinstva životinje bolest. sobom lako oni mogu Osoblje kojenjeguje unijeti radu. završenom imati i čiste po prostoriji pregače, koje ostavljaju ruke rada i sapunom; valja prati životinjama Prije poslije i zaštitna zaraznih 9. Među pripadaju cijepljenja. bolesti, mjereprotiv boleneko stiče prema izvjesnim vrijeme poslije kojihživotinja otpornost Zaštitna stima. veterinar ili veterinarski cijepljenja protiv pomoćnik.

Cijepi bolesti i šuštavca istjerivanja prije obavljaju proljeće drugih bedrenice, stoke pašu; 10. Od ostalih od pravovremeno značenja velikog j e preventivnih mjera Leševe leševa i valjaotpremati uklanjanje uginulih životinja. propisano kolima. naročito stočno groblje podešenim treba kojem nalaze i životinja Naseljemjesto prostorijesmještaj iz redovito Đubre čistoći. održavati odstranjivati valja staje. primjerenoj betonirane odvoditi naročito treba "Mokraću jame, podešenimžlijebovima biti poklopcima. pokrivene kojemoraju da inventar i ima treba Svaka predmete njegu posebne poseban staja ležište. životinja imati Svaka svojeposebno Životinja.

3. normalno

se

što

npr.

u

u

u

se

su

u

u

se

novo

u

u

u

na

zove

se

sa

su

su

s

ne

na

mora

se

kok

Zan VIE

iki

n

mora

ravnom

na

z

se

se

ne

su

u

ne

s

mora

sa

u

se

sa

za

se

u

na

na

u

na

se

za

u

u

za

mora

M.D.P.iD.M.

T.

ll

De

e

kost

IZ STOČARSKOG rasplodnom

Promet

Ime

broj

proizvođača

2.

proizvođačamjesecu listopadu kooperanata Selo KateBroj Kupac Organizacija grla gorija —

stokom

Red.

1.

SELEKCIJSKOG CENTRA SRH

i prezime

Ferić

Car

Dragan

Mijo

1973.

u

Rešetari

N.

Oborovo

Dugo

Gradiška

3749

bik

Fond

N. Selo

11480

bik

SO.

Gradiška

Mjes.

zajed.

Oborovo 3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

Grubačević

Mihajlic

Bujger

Đuro

Josip

Vlado

Šiprak

Josip

Manjkas

Kata

Grubačević

Milko

Žabno

Brezovljani

Žabno

23449

23055

Predavac Predavac Međurača

Nevinac

3144.

V.

V.

Pisanica

Bedenik

bik

bik

IPK

Osijek

P.

Slatina

Basrek

-

Ivan,

Vrbovec 6354

Antun Međurača

Antolović

Žabno

bik

Sred.

zavod

Zagreb

junica

Reg.

posl. udr.

Sisak

Pisanica

1654

Bedenik

3733

Nevinac

3451

_

junica

junica

Reg.

posl. udr.

Sisak

Reg.

posl. udr.

Sisak

junica

Reg.

posl. udr.

Sisak

10.

Robotić

Tomo

Babotok

Žabno

23069

junica

Reg.

posl. udr.

Sisak

11.

12.

13.

14.

15.

16.

Predavac Predavac

6279

Predavac Predavac

6288

Predavac Predavac

6316

Gola

Gola

8950

Švegović

Gola

Gola

8924

Pašica

Gola

Gola

8946

Bosanac

Vlado

Bosanac

Vlado

Bosanac

Pobi

Vlado

Franjo

Ivan

Martin

junica

Reg.

posl. udr.

Sisak

junica

Reg.

posl. udr.

Sisak

junica

Reg.

posl. udr.

Sisak

junica

Reg.

posl. udr.

Sisak

junica

Reg.

posl. udr.

Sisak

junica

Reg.

posl. udr.

Sisak

17.

18.

19.

20.

12

Zlatar

Vujčec

'Talan

Pobi

Franjo

Ivan

Stjepan

Alojz

Gola

8970

Gola

Gola

8912

Gola

Gola

9006

Gola

Gola

Gola

junica

Reg.

posl. udr.

Sisak

junica

Reg.

posl. udr.

Sisak

junica

Reg.

posl. udr.

Sisak

8918

junica

Reg.

posl. udr.

Sisak

—__—_—;-pP Red. Ime i L.A

broj

prezime proizvođača

Organizacija

Selo

Broj grla

—_——=—————_

21.

22.

23.

24.

Bartolović

Đuro

Mehkek

Franjo

Talan

Stjepan

Petrović

Franjo

Gola

8754

Gola

8910

Gola

Gola

8921

Gotalovo

Gola

8933

Novačka

Otočka

Kate-

—

Kupac

gorija

junica

Reg.

posl. udr.

Sisak

junica

Reg.

posl. udr.

Sisak

junica

Reg.

posl. udr.

Sisak

junica

Reg.

posl. udr.

Sisak

25.

26.

Repalust

Alojz

Hodalić

Ivan

Novačka

Đurđevac

Gola

1969

Đurđevac

11441_

krava

Reg.

posl. udr.

Sisak

bik

Fond

SO.

Vojnić 27.

Hodalić

Ivan

Đurđevac

Đurđevac

11506

bik

Fond

SO.

Vojnić 28.

29.

30.

Lovašen

Petar

Tomica

Ferdo

Šostarec

Ivan

Đurđevac

Đurđevac

11438

Đurđevac

Đurđevac

11509

Đurđevac

Đurđevac

bik

Fond

SO.

Vojnić bik

Fond

SO.

Vojnić 11457

bik

Fond

SO.

Vojnić 31.

Matijević

Antun

Grabarje Grabarje

32.

Cvetković

Josip

Šibice

33.

34.

35.

36.

37.

Šimunjak

Branko

Šimunjak

Branko

Cvetković

Stjepan

Kovačević

Ivan

Kovačević

Dušan

Luka

Luka

24

24

Šibice

Štivice Kovačevac

556

krava

Zaprešić

55

bik

Zaprešić

62

Zaprešić

56

Zaprešić

63

Staro

Petrovo

—

Fond

bik

Fond

bik

Fond

39.

Rosić

Antun

Samost.

čas.

sestr.

Prvča

N.

Daruvar

Daruvar

Gradiška

bik

Fond

Hanževački

Nevinac

Stjepan 41.

Baus

Janoš

V.

Pisanica

8894

bik

Fond

37147._bik

3751

1328

Nevinac

3499

V.

1642

Fond

bik

Debač

Ivan

St. Rača

Nova

Rača

Fond

krava

—

junica

junica

junica

SO.

Gradiška

Markesina

M.,

Dautan MI

»Zdenka«

Vel.

13446

SO.

Gradiška

MI

MI

Zdenci

»Zdenka«

Vel. 42.

SO.

Gradiška

N.

Pisanica

SO.

Vojnić

:

40.

SO.

Vojnić

N. 38.

SO.

Vojnić

N.

Gradiška

SO.

Vojnić

selo N.

Mjertan Josip Grabarje

Zdenci

»Zdenka«

Vel.

Zdenci

13

_-—————————————+———

i prezime

Red.

Ime

broj

proizvođača

17.

43.

44.

45.

46.

47.

Mirko

Vlahović

Ivan

Bengez

St. Rača

Nova

Rača

13450

Kupac

Kate-

—

gorija

junica

MI

Rača

13462

junica

MI

Nevinac

3626

junica

MI

Čedo

Jandro

Ždralovi

49.

50.

51.

52.

53.

54.

55.

56.

Vrban

Debač

Žabno

V.

Basta

St.

V.

N.

Rača

Zdenci

23216

junica

MI

»Zdenka« Zdenci

Pisanica

1719

junica

MI

»Zdenka« Zdenci

Rača

13448

junica

MI

»Zdenka«

Rača

13477

junica

MI

Zdenci

»Zdenka«

Vel. V.

Pisanica

Pisanica

240

krava

MI

V.

Pisanica

Ivan

N.

Rača

Čedo

Ždralovi

N.

Rača

N.

Pisanica

1848

MI

junica

Rača

12942

junica

Zdenci

»Zdenka«

Vel. N.

Zdenci

»Zdenka«

Vel. V.

Koščević

»Zdenka«

Vel.

Mato

Bengez

Samost.

N.

Sasovac

Mato

Žrmac

Zdenci

Vel.

Ivan

Majcan

»Zdenka«

Vel.

Nikola

Majcan

Zdenci

Vel.

Basta 48.

»Zdenka«

Vel.

Međurača

Ždralovi

Basta

Merc

Tuciljevac

Nova

Broj grla

Vel. Mato

Jambreković

Organizacija

Selo

Zdenci

Botinčan

Ivan,

Jabučeta

St.

Đuro

Rača

junica

Botinčan

Ivan,

Jabučeta Rača

13375

junica

Milan,

Fridrih

Predavac

Ivo

Žabno

Žabno

čas.

Daruvar

Daruvar

sest.

13043

5161

krava

Lenski

1328

krava

Markesina

Mirko

M.

Dautan

Zagreb Palangić, Marija

LA Zena

e

dom # DIJETALNA PREHRANA

hranjive potrebne k oja hranu, čovjek tvari i vitamine. rudne tvari: masti, ugljikohidrate, bjelančevine, količina Kal. izražava obično hrane Potreba topline je kalorijama (1 rada Kod stu vode 1 da teškog srednje C). panj jedan povisikg kod potrebne radi kod rada 3000 dan koji čovjeka 4000, teškog Kal., je potrebno 500 118 obuhvatiti g ugljikotreba Kal. 3000 g bjelančevine, fizički 2400 Kal. U standard naučnika Prema masti.

50 i hidrata bjelančevine g mnogih podacima uzima

Zdrav

sadrži

normalnu

u

se

se

na

sve

za

ne

a

za

14

100

iznosi

dan.

To

bi

iznosilo

2

12—15

od

spomenutih kalorija. toga 37 g 5 %/o. preporučuje životinjskih bjelančevina, tj.

Od namirnica dolaze kod obzir žitarice nas i prehranu krumpir i Nedostatak rudnih tvari voćem (kruh, kaša,tjestenine sl.). nadoknađuje i Od troši: leća i Mahupovrćem. mahunjača prehrani grah, g rašak, soja. sadrže osim i fosfor. i sir važni za njače bjelančevine Meso,riba, mlijeko podmirenje potrebe bjelančevinama, I kod normalne tako prehrane smije pretjerivati npr. smije uzimati osobito time previše masti, životinjskih, jer opterećuje organizam, dolazi do hrane i to jer izgaranja. nepotpunog Umjerenouzimanje mješovite će zadovoljitpotrebe organizma.

Kod hranu količinski i po oboljenja prilagoditi tj. ograničiti Takvo sastavu. zovemo I kod takve prilagođivanje dijetalnom prehranom. zanemariti ima prehrane smiju potrebe organizma.

Dijetalna prehrana odnose tekuća karakteristike, svoje koje konzistenciju sastav, (kašasta, količinu i i masti kod nekih hrana), probavljivost.

Ugljikohidrati, bjelančevine dok kod da u oboljenja ograničavaju, drugihdavaju izobilju.

Najbolje je ustanovi će dati i pa liječnik bolest, liječenje upute prehranu vrijeme bolesti. g

na

Od

se

za

u

se

u

se

su

za

ne

se

ne

a

se

se

'

moramo

ne

se

se

na

se

za

Navest

nekih

ćemo

bolesti.

Kod

šećerne

koje

se

bolesti

hrane

za

kloniti,

odnosno

moramo

bolesnik

davati

kod

oboljenja

smije jelo piće.

U mjesto šećera saharin.

Inače bolesti prema dodaje dijeta određuje stupnju (lakši i teži da li bolesnik debeo ili mršav.

Hranu treba davati 6 slučaj), je puta dan. Treba i ograničiti uzimanje u gljikohidrata (kruh, t jesteninu sl.).

Dijetu kao i insulinom treba da odredi U liječenje pojedinom slučaju liječnik. većim ima ambulanta bolesnike od šećerne gradovima posebnih bolesti, tok bolesti i kojima prati i liječenje dajupotrebne upute.

Kod odrediti uzrok tako upalejetre liječnik najprije oboljenju, žutice zarazne bolesnika bolnicu.

Bolesnik treba npr..kod najbolje je uputiti da leži. U bolesti hrana sadrži šećera i brašnaste tvari ie početku daje koja voće i Nakon sir i toga Hrana biti povrće. daje posnikravlji pripremljenaulju.

Kod čira želucu ili dvanaesniku hranu treba maslacu ili prirediti Hranu treba uzimati više obroka i to 6. Nikada ulju. manjih najmanje Hrana biti ni odviše ni hladna.

Hranu treba previše najedanput. smije topla dobro prožvakati. i Dozvoljavaju jela pića: Od od od teletine i ukujuha prežgana, riže, ječmena kaša, peradi hanom rižom ili i od tjesteninom, pšeničnom krupicom povrća; teleće i bez i (kuhano, perad kosano, pirjano, pečeno kore) riba; varivo: mladi zeleni špinat, blitva, cvjetača, grašak, rajčica (sve pasirano ili kuhano i preliveno uljem); kruh pa tjestenina kuhana, pecivo, bijeli (nesvježi), dvopek, krumpir obliku kaše, riža, pšenična krupica; meko maslacu ili jaja kuhana, kajgana ulju. kod bolesti davati zatim Najbolje je pojave mlijeko, svježi kravlji sir, maslac. vrhnje, ne

se

šećeriti

ni

ni

se

na

u

za

u

se

mora

u

se

se

meso.

mora

na

na

na

u

u

ne

se

ova

—

s

meso

u

na

a

i limuni.

naranče

voće, kava. od kakao i ruski mineralna Od bijela voda, čaj, čaj kamilice, pića odrediti će prema tome da utvrdi Kod mora pa razlog, liječnik proljeva i brzo ubrzano Kod i ispražnjenje gibanje crijeva je dijetu. proljeva liječenje ako radi i će odrediti Po sadržine. stolice, potrebi liječnik pretragu proljevu.

Kod hrane. obustaviti kroz dana par uzimanje Najbolje je početku više obroka. se davati hranu običnih opsegu Daje manjem valja proljeva i kašica nešto od sluz od prijeći ulja postepeno dvopek, pire krumpira, riže, normalnu prehranu. zdravih 24 sata. Ima stolice smatra ljudi, preko zadržavanje Začepom 48 sati. Uzrok nakon stolice ako bez začepa podnose, nemaju koji poteškoća suha ili sadržava hrana ako može premalogrubihsastojaka. previše biti, je slabo trbušno i kod mnogo mišićje, sjede, kojiimaju ljudi koji Začepnastaje kod vitamina hrani crijeva, ljudi lijena starijih premalo B, primaju koji ukloniti trudnoće. i vručice, poslije Boljeje operacije vrijeme vrijeme biti Hrana voluminozna, sredstvima nego čišćenje. začepedijetom vode.

U hladne dobro uzeti čašu kako bi podražila gibanje crijeva.

Ujutro je I crni kruh. ostalo mnogo i voća. treba da obroku preko Bolje je povrća je čašu hladne vode. uzimati dana dobro po koju je Od

voća

sve

kuhano

se

o

zaraz-

nom

u

u

u

sa

na

se

u

—

za

za

mora

za

uz

ANONIMNI

KNIIINNNNINNNNNNNNININNhhNiihihhIiiihhihNiiiNiiihiihiiNiihiiNiikihiiiiiv

MUZNIH

OBAVIJEST VLASNICIMA

UREĐAJA

ovla»WESTFALIA« muznih uređaja »ALFA-LAVAL« i Tvornice uslutehničke mljekaru s u »OOUR»Zagrebačku i stile Inžinjering uremuznih z a održavanje postavljanje ovlašteni i kao s ervis ge đaja u garantnom roku,kao i njihovokasnijeodržavanje. dijelove.

tvorničkerezervne Posjedujemooriginalne

adrena t elefonom se ili lično, obratite p ismeno usluge Za i tehničkeusluge, su: »Zagrebačka mljekara»OOURInžinjering Zagreb, Žitnjakbb, tel.645066. sve

AAN

NN

hihihihi

NN

NN

Uređuje:

UREDNIČKI

Glavni

i odgovorni

urednik:

dipl. inž. Dinko

Vlasnik

i izdavač:

Udruženje

mljekarskih

Ilica

31/III,

Mjesečna

pretplata a

16

440-476.

telefon

za

Kaštelan,

Tisak:

tehnički

urednik:

Vera

Uprava

i uredništvo:

Štamparija

Zagreb

radnika

privredne proizvođače

za

ODBOR

SRH.

»Vjesnik«,

organizacije i ustanove mlijeka d 1,50.

d

4.—,

Hoholač

Zagreb,