Mljekarski list 10-1971

Stočarska

izložba

»Vrbovec

71«

——————

mom

i

s

a

3

ss

ss

i

Rs)

>

s

s;

>

STOČARSKE Protekli

3

s

i

3

a

in

a

i

o

1

s

2

IZLOŽBE

Prva održana mjesec rujan je je zatim Krivom bilo ih Čakovcu, Vrbovcu, Dugom Selu, Hercegovcu, Putu, i i dr. Za smotre može da su sve reći bile dobro jejoš diljem Slavonije bilo kvalitetnih i da organiziraneje grla, kojima dodijeljene nagrade. stočarske smotre kvaDanašnje postale mjesto nadmetanja stvarnog liteti između stočara. novih pojedinih Najviše raduje pojava proizvođača mladim treba obratiti stručnu Zato kojima grlima, najveću brigu. svima, treba odati i reći: »Do koji njimasudjelovali priznanje viđenja 1972!« god,

bio

u

znaku

stočarskih

izložba.

u

a

se

su

su

...

,

u

nas

s

su

u

u

STOČARSKA Vrbovcu

U

12. IX

IZLOŽBA »VRBOVEC

održana

izložba

71«

je područja Vrbovec, to stvari I izložbeno u Čazma,Đurđevac, Bjelovar, Koprivnica, Križevci, je područje Podravskoregije. izložbe bio Marko Bilogorske Pavelić, predsjednik Skupštine Pokrovitelj je općine 1971.

stočarska

za

a

Vrbovec.

Vrbovec

općine živi tri četvrtine privrede

Stanovništvo grane

bavi

uglavnompoljoprivredom i od

se

ove

stanovništva.

ž pi

i Napa

MT

Veliki

je bio odaziv

stočara

preko Poljoprivredna proizvodnja jeorganizirana površina.

7000.000 Od 15000 ukupno govedaproizvodi preko ; tržište.

60 000

na

k.

obradivih

j.

|

se

“<

“#0.

+

litara

mlijeka za

2

| |

Umjetnimosjemenjivanjem je plotkinja, 3000 kontroliranim plotkinja prirodnim pripustom. i što tome što po Proizvodnjasvinjogojstvu jeprilično velika, jevidljivo 100 000 tržište. za preko jeproizvedeno prasadi Još ni igra vidnu uvijek nije zapuštena proizvodnjakonjogojstvu, koja izvozu. ulogu obuhvaćeno

blizu

12000

a

u

u

u

Dipl. ing. Mihaela član

Odbora

za

Posljednjih godina peradarstvo tako i sastava. broja peradi, poboljšanju pasminskog

kako

naročito

se

razvilo

i to

Gusić,

ocjenjivanje

u

povećanju

u

Danas

poljoprivrednici općini raspolažu i sredstava odgovarajućih priključnih Upotreba kemijskih strojeva. poljotako da svake raste privredi potpuno afirmirala, primjena gnojiva godine kao i ostalih sredstava zaštiti kemijskih bilja.

Na izložbi bilo 149 84 predvedeno rasplodnih krava, rasplodnih je junica i9 rasplodnih bikova.

Vrbovec

u

s

nekih

800

traktora

u

se

u

USE

2

2

--—.

3

Uz

se

so

——

>

>

-

>

—

>

-

--_—

i

s

s

s

=

veliki jepredvedeno rasplodnih krmača, nerasta, pasmine i švedske od tovne stoke: i jorkšir, njemačke landrase, telad, junad svinje. krava mb vlasništvo Šampionkomizložbe proglašena je »Jagoda« 522, Vilka iz Predavca.

Za dobiveno dobio prvo Bujger mjesto jeproizvođač Bujger vrlo muzni vrijednu nagradu stroj.

U »Beba« kategoriji rasplodnih junica šampionkom jeproglašena junica iz 86.

I dobio Štefković pb.1656,uzgojio jujeAndrija Hagnja je zapaženu televizor mu genenagradu RadioZagreb, predao jepomoćnik direktora tvornice RIZ. ralnog industrije I razredom 20 II a Ocjenjivačka komisija ocijenila je rasplodnih krava, čak 38 grla.

U čak 16 I 15 kategoriji rasplodnih junica ocijenjeno je grla razredom, to

nazimica

i

a

.

—

a

on

a

—

a

II razredom.

Treba

odati

priznanje koji svojimsudjelovanjem odličnom stokom da izložba stoke »Vrbovec '"7l« rasplodnom pridonijelije odlično uspjela. svim

učesnicima

PROIZVOĐAČIMA

NAJBOLJIM

NAGRADE

i

su

»Zagrebačka mljekara« najbolje proizvođače mlijeka jenagradila prilikom stočarske izložbe »Vrbovec 71l« i to po jednoga područja Dubrave, Vrbovca, dobili: i Farkaševca.

Nagrade Srp. Kapele s

su

ćŠ

16

5+

sam

tetetaka a

Franjo

tiki

m i s

M

mn

Kajfeš,

A

Novaki

krava

Najstarija Posjeduje je FranjoKajfeš i 9 da ta krava ima ima »Jagoda« koja godina.

Zanimljivo stajidvije je »Belu« i »Micu«. kćeri svoje od a Drug Kajfeš zemlje kojih polovica 10 jutara oranice, posjeduje livade i sjenokoše. drugapolovica iz Novaka

br.

48.

4

krave.

u

su

dot

itko

4

E

jok

Aj

ik

e

ij

u

a

le

oh

lie

1

-—_---

Đuro

izvođač

On Rogibek pronagrade. jemarljiv je 1970.

9753 1 4 krave. mlijeka koji je god. isporučio mlijeka.

Posjeduje iz Zvonika

dobitnik

također

Cvijanović

iz Fabijanovca

u

Milan

Milan

CvijanovićFabijanovca godine 8 oko 2000 proizvođačem mlijeka.

Posjeduje krava, mjesečno i sporučuje litara dnevna Znači iznosi oko 80 litara. On ima mlijeka. isporuka namjeru da treba čemu mu proširi svoje gospodarstvo, pomoći. može

iz

već

se

smatrati

ove

robnim

a

u

POSJETILISTOČARSKU

Marljivi stručnjaci 71. Prošle bili oni domaćini godine stočari

pr _ ——

vec

Đurđevca

i

su

IZLOŽBU

posjetili su

stočarske

stočarsku

izložbe.

izložbu

Vrbo-

o

=

PRVA SMOTRA 26. X

Dne

1971.

GOVEDA

održana

U KRIVOM

PUTU

poje rasplodnih junica pod Tomaža Privredne komore kroviteljstvom Dobrić, predsjednika Rijeka.

U smotre učestvovali Privredna komora organizaciji Rijeka, Skupština centar Veterinarski zavod općine Senj, StočarskoSRH, Rijeka, Veterinarska stanica i Senj »Zagrebačka mljekara«, poljoprivrednoselekcijski pogon Senj. mljekarski U brdskih sela od davnina već gospodarstvu općineSenjgovedarstvo zauzima Godinama autohtona buša se značajno mjesto. ovdjeuzgajala koja križala simentalcem i smeđim kasnije pincgavcem, najzad govedom.

Danas buša više nestala iz zadržao je manje jedino uzgoja, mjestimično buše i God. 1965. i križanci Pincgavac pincgavca. nabavljene prve junice smeđe Puta. pasmine područje Krivog

krava

smotra

prva

i

su

se

s

sa

se

su

za

PI. ura

PE

kk

pra

i“

ta

:

+

a1

'

A

*

oo

dina

Montafonsko

Početak

gu “a

ŠA do

Šaj

govedo

<

ka

“< Pig

čina

444

Te

di

u ba

selekcionirano

koa“

mp

=

je za

-

“Ara

PNE

7 mm

g.

j

Pia:

dai

mlijeka

proizvodnju

dio

i mesa

da-

proizvodnje govedarstvaopćini Senjnovijeg je i tuma okolnostima i se odvija pod posebnoteškim opterećenjima prošlosti.

Iz stočarstva morala i temelja uloga mjesto našojprivredi. mijenjati Uočivši želimo Moralo odlučiti kakvo i što hoćemo govedarstvu. govedo u

suvremene

u

se

u

se

6

ja

A

PE

E

A

Enki

rr

nn

m

—.-

da

ss

kvalitetni

=>

>

RR

bikovi

_—

>

-

na

e

-

>

>

potencijalni ostvarenja uzgojnog cilja OPZ 1967. nabavio kvalitetne bikove smeđe prve proizvodnje, »Senj« god. je pasmine. izvršila OPZ 1957. otkupmlijeka Organizirani kojije »Senj« početkom stimulativno stočare ovog jedjelovao kraja cilju poboljšanja pasminskog sastava time i svih ostalih faktora vezani ovakvu goveda, koji proizintenzivni i stočari robni se na vodnju.

Postepenoprelazi uzgojgoveda postaju U tome proizvođači mlijeka. prednjače proizvođačišireg područja Krivog Puta radu na i osnovi koji prviprišli uzgojnonaučnojstručnoj te Puta treba biti i centar stočarstvo iz će stečena Krivog kojeg jezgra stoga selekcijskom iskustva općine Senj. prenositidrugapodručja Danas slobodno možemo reći da krenulo i da naprijed smiju da to ide teško i sporo. rad ilustrizabrinjavati činjenice Dosadašnji najbolje ovi 1957.

50000 I 1966. svega otkupljeno mlijeka,god. raju podaci:god. je do 1970. ta količina kretala između 1044 221 i 1 292 830 otkupljenog mlijeka teladi težina starosti od 32 dana iznolitara otkupljene godišnje.

Prosječna da 1970. sila 1960. 56 i svake u godine povećavala tako, je god. kg je god. iznosila 84 kg. dio napora Ova i smotra ovog je stručnjaka, zadrugarakraja smeđe treba dati novi napredak proizvođačima podstrek daljnji govedarstva stočara pasmine općini Senj.

I smotre Svrha smeđe bila da se dokle goveda pasmine pokaže stiglo je ida ukaže i što treba probleme govedarstvu sadašnje općine Senj poduzeti brže da uočeni i problemi uspješnije riješe. da stimuizložbi imale svrhu su dodijeljene, Nagrade koje ovoj rad stokom i traži određenu rasplodnom težak, skup liraju uzgajivače, jerje vještinu. montafonske 7 i 6 bikova bila izložena 31 Na smotri krava, junica je pasmine. »Zima« pasmine vlasništvo mb krava smeđe izabrana Šampionkomje 19, 4878 litara 319 Put Kr. mlijeka proizvela god.1965, oteljena PrpićAntona, masti u 4.

3,8% laktaciji; su

nosioci

i veće

u

na

u

a

su

za

sa

su

se

na

se

nas

u

ne

a

se

u

se

u

ona

za

u

se

na

u

se

su

za

na

s

'

s

Tomljanović Jose, nagradu je 17, masti litara 2948 Podbilo proizvela mlijeka 3,9% oteljena god.1968., 274, 1. laktaciji; I

dobila

»Sora«

krava

vlasništvo

mb

u

s

Alan

72,

Nikolići

305,

Ivana, 1190, nagradu 2.

2 616 litara mlijeka, laktaciji; proizvela oteljena god.1967., II

krava

»Zala«

Butković

vlasništvo

mb

u

krava

nagradu god.1968; oteljena II

mb

»Zvezda«

vlasništvo

26,

PrpićMile,

Srećka, Katići, Tomljanović nagradu 1358, 3584 masti 5.

1 laktaciji; proizvela mlijeka3,8% oteljena god.1962., III

krava

»Meda«

vlasništvo

mb

s

krava

»Mora«

nagradu 4367 proizvela god.1964, ljena III

u

Katići, PrpićMarijana, 1003, masti 4.

1 s laktaciji; mlijeka3,8% vlasništvo

mb

ote-

u

Vratnik, LopacPetra, »Bjanka« 1280, nagradu još 3. masti 3078 1 laktaciji. proizvela mlijeka,3,8% god.1964, oteljena III

i krava

vlasništvo

mb

s

u

masala

a

Od

rasplodne

ženske

I

-_E,EE

EEE

junadi nagrađene su:

nagradomjunica 2359, 1970.

4495 oteljena god.

Majkajojjeproizvela laktaciji; »Zlata«

II

mb

vlasništvo

PrpićPetra, 1 masti mlijeka,3,8%

Gorica

316,

s

u

3.

:

nagradom junica »Dunja« 2528, Tomljanović Ivana, Put 1970.

3845 1 masti 108, oteljena god.

Majkajojjeproizvela mlijeka3,8% 3. laktaciji. mb

vlasništvo

Krivi

s

u

MARIJA TUPEK IZ SELNICE KRAJ SESVETA

krava i 5 Odličan Marija staji junica. jekooperant »Agrocentra« iz Sesveta. količine brzom Isporučuje »Zagrebačkoj mljekari« mlijeka koje Do 31. 8. 1971. toliko koliko porastu. goisporučila je gotovo mlijeka cijele dine 1970. ima

7

u

su

u

IVAN KAVIĆ IZ PSARJEVA DONJEG Zeline.

U 1970.

Najbolji jeproizvođač mlijeka područja isporučio god.

7647 1 do 31. 8. već 10829 litara. robni je mlijeka, Postaje pravi proizvođač Smatra da što brže nabavi će mlijeka. potrebnim stroj mužnju krava, j er znatno olakšati u staji. poslove treba da izvrši kako bi bila U staji manjunadogradnju staja potpunosti i olakšana namjenska njoj proizvodnja mlijeka.

Kavić bavi se i osim to Drug dopunskim poslom proizvodnje mlijeka, je tov teladi. tova to znači da i Tehnologiju tog potpunosti jesvladao, ekonomski efekti pozitivni. s

a

za

mu

u

u

a

u

a

su

8

jo

a

o

I

jj

A

i

a

ialabj

mu Želimo

još

mnogo

ZADARSKA subotu

U

25. IX

radnih

uspjehajošjednom i

MLJEKARA

ŠIRI SIROVINSKO

g. zadarska

mljekara jepustila pogon novoizgrađenu Ličkom Lešću mljekaru (Otočac).

Cilj da količine sve mljekare je prihvati da mlijeka područja općineOtočac, i zadarske ga doradi otpremi potrebe mljekare.

Za svaku tako i pa tvornicu, mljerad osnova sirovinkaru, jesigurna ska baza.

O zadarska mljekara vodi računa od dana i iz izgradnje godine sirovinsku bazu. godinu proširuje i novih sirovinProširivanje osvajanje skih usklađeno područja je proširenjem tržišta i potrošnje porastom mlijeka, koja kreće 15— godišnje Zadarska 20%/v. mljekara nijemoglaosigurati količine užem dovoljne mlijeka ni po području, jer nije tradiciji, niti po stočarski svojimuvjetima kraj niti PPK »Vrana« zadarpogon čiji je ska unatoč velikim mljekara, ulaganjimože proizvodnji mlijeka, zadarske dovoljiti potrebe mljekare o.

u

u

ove

s

za

za

za

ovome

u

s

se

na

ono

a

ma

u

ne

za-

za

sirovinom.

čestitamo

na

nagradi!

PODRUČJE

s

__—__—

Da

3-2,

s

—

bi zadarsko-šibensko

tržište

>

>

bilo

-

—-

--——————

-—

——————2

sigurno mljekara radi bilo tražiti sirovinska nova funkciju kojejeizgrađena, je neophodno što zadarska i našla. Mislimo da time područja, je mljekara uspijeva osigurati sirovinu i Nov izvor sirovine našla daljnju perspektivu. mljekara je i po izričito stočarski i po području Like, kojaje tradiciji svojimuvjetima stočarstvo rentabilnu granu prokraj, gdje predstavlja jedinu poljoprivredne izvodnje. i da

bi

izvršavala

za

na

Nađen

mljekare jezajednički poljoprivrednih organizacija, te i iz kojekooperiraju proizvođačem,ličkog proizvođačagodine se na ovom godinu povećava otkup stočara području. interes

i ličkih

s

*

u

zadarska

Danas

dobiva

20000

mljekara područja preko dan.

PPK »Velebit« i zadarske Zajedničkim ulaganjem Gospić sabirna dan. stanica 20000 I kapaciteta preko izgrađena je ovog

s

1

mlijeka mljekare

na

na

Gledajući daljnju perspektivu, područje preko baza 1 sirovinska i i pa pomlijeka, jeproširena područje Otočca, jer stočarski Da bismo bili da će dručje kraj. jepotencijalno otkupljivati sigurni količine sabirnu stanicu Ličkom sve smo mlijeka izgradili mljekaru Lešću, 15 000 I dan. kapacitet mlijeka čiji jepreko zadarsko

u

će trebati

50 000

na

ovo

se

u

—

na

Ličkom

Lešću

25.

IX

Mljekara predstavlja je količina već i centar samo za prihvat otkupljenih mlijeka, unapređenje i stočarstva Gacke doline. intenziviranje u

ne

otvorena

o.

g.

centar

i

za

mljekare organizaciProgram je sprezipoljoprivrednim ali intenzivira Like Like na i proizvodnju mlijeka, proizvođačima jama ekonomske do to način krave, dosadanji držanjem jedne dvije jer 5—10 već krava, opravdanosti,stvaranjem robnogproizvođača držanjem će ga nalazi tek to rentabiliteta interes, koji gdjeproizvođač jerje granica vezati da gospodarstvo. napušta da

zadarske

u

s

ne

nema

—

—

ne

bi

trebale

da

potrebna ulaganja, realizaciju bave redu te se u prvom koje organizacije prodajom banke, privredne podnesu i kao i mlijeka. otkupommlijeka, proizvođači Za

ovoga

programa

a

su

to

zajednička ulaganja zajednički garancija Zadar zadarska količine i imati mljekara, dovoljne područje, kojesnabdijeva mlijeka.

Dadić Frane Ing. Samo

interes

i

biti

mogu

da

:

—

———

_ -

10

=

—_

_—

—..—

=

——-.-.-.-.-.-"-L"-Ln

,

*\Ć—s.m

.,.

—,

>

će

Vrijednu posjetili Dragicu ralištu da Ona radi od 1. II 1970. Smatra nije mlijeka. sabiranju mlijeka Koliko bude ako želi da kvalitetno. posao lagan ljudi mlijeko sabirača, Bertek ako vrlo dobro toliko čudi kaže naša to zna, poslovica, Dragica rad misli i Samo i iskren pridonosi željenom mlijeka. pošten proizvođače kod sabiračice naše rada i način to upravo Dragice. uspjehu, je i urednu

Bertek

sabiračicu

sno

u

samom

sabi-

na

—

—

se

a

na

a

MIRKO KAVIĆ IZ PSARJEVA DONJEG Kavić

posjeduje aparat mehaničku znatno mužnjukoji olakšava rad u mlijeka. proizvodnji ima i čistokrvne U rasplodne staji Đanabavio krave iz PIK-a kojeje kovo kao steone junice.

Drug

za

mu

mlijeka Sadašnjaproizvodnja litara kreće oko 900 mlijeka U programu ima preuremjesečno. i krava, broja đenje stajepovećanje što ima za uvjete. se

sve

11

RR ESEJ

.-.-.-.—==jejoeeg

NA KOJI NAČIN | KOJIM REDOM SE PREGLEDAVAJU BOLESNE ŽIVOTINJE (Nastavak) Ispitivanje probavnog aparata Kod

u prispitivanja probavnog aparata, prije s pomenuli, redu trebamo obratiti da li na širi kakav usne pažnju stanje šupljine: smrad iz da li možda da li usta, prikupljavećojmjeripljuvačka, redu zubi i kakvo sluzokože li suha i kako jestanje (da je obojena). je Za kod usta služimo naročitim otvaraspravama otvaranje životinje čima.

Da bismo otvorili usta zavlačimo ruku desne strane bekonju, preko zahvatimo i izvučemo ustranu i dok isto ga u zubogdijela vilice, jezik napolje, rukom vrijeme drugom pridržavamo glavu donju Kod usta obim rukama: dva ruke zagoveda otvaraju j edne prsta hvate dok vilica prema nozdrve, drugompovučedonja dolje. izvana. Posmatramo kako i kako niz Jednjak ispitujemo životinja guta hrana.

Na način možemo odrediti jednjak spušta taj suženje jednjaka, zaglavstranu otekline i ljenu tijela, povrede.

Prilikom u zaprepregleda trbuha, prvom redu,procjenjujemo njegovu minu.

Jače izbočine naročito vide strane govore koje lijepo lijeve likom odnosno Kod nadma izboči nakupljanju hrane, plinova. jakog cijela gladna jama.

Kod kucanja napuhnutih životinja čujemojasanzvuk,kojipodsjeća udarac koži. Kod trbuha zdravih po kucanja zategnutoj životinja čujemo tup zvuk. Ako trbuh zdravih šumove krosluškujemo životinja, čujemoprodužene Ta zove se Kod čanja. pojava peristaltika (gibanje crijeva). oboljenja aparata ta može biti ili Kod probavljanje peristaltika pojačana oslabljena.izvjesnih može čuti čak dok kod i ona oboljenja izdaleka, drugih jedvačuje Ako da znači nema, porednajpažljivijeg osluškivanja. peristaltike uopće je rad slab. crijeva Ponekad da kroz čmar.

Veterinarski jepotrebno ispitamo stanje crijeva radi rektalni kroz imati bar mora koji stručnjak pregled (ispitivanječmar), ruci dana odrezane nokte.

Ruku opere, jednoj unaprijed (nekoliko prije) namaže vazelinom ili masti i uvlači dok guzno lagano crijevo, pomoćnik vuče Prste stranu. tom složiti u obliku klina. Ako nađe rep prilikom izbaciti. guznom balegu, crijevu je S možemo debelih i tankih pomoću rektalnog pregleda ispitati stanje kao i Debela kod crijeva, punoćumokraćnog mjehura, crijeva konjaispitudesne tanka strane Mokraćni nalazi se s lijeve. jemo trbuha, mjehur približno širinu dlana ispodguznog crijeva.

kako

to

smo

i

vom

se

se

u

su

se

u

—

s

za

usnu.

se

se

sa

se

se

se

s

o

ve-

se

na

za

ona

se

se

veoma

na

u

u

mora

u

mora

s

a

za

Ispitivanje

Kod

mokraćnih organa

_——

ZSĐŽ

PČ

ispitivanja ustanovljujemo životinja i miris i Kod mokraće. (bolno,teškoćom, često)određujemo količinu, boju zdravih mokraća obično žuta ili otvoreno žuta. Kod oboživotinja je izvjesnih mokraća ili ljenja postaje zagasita (sastojci krvi). mokraćnih

organa

s

crvena

12

Ot

A

A

kako

mokri

4

Laboratorijska ispitivanja U

točne izvjesnim slučajevima postavljanje dijagnoze nije dovoljan Tada nam izlučina.

Ta pregled. pomažuispitivanja životinjskih ispitiU zavod možemo slati izmet vanjaobavljaju laboratoriji (zavodi): mokraću, i želimo moramo čiste staklene drugo.

Materijal koji poslati, prikupljati trebamo zatvoriti Ponekad posude, koje čepovima. ispitivanje šaljemo krv. Krv vadimo iz vratne s biti pomoću specijalne igle, koja prethodno Krv vadi odnosno veterinarski Dlaka prokuhana. veterinar, pomoćnik. tom biti koža dezinficirana i pomjestu ošišana, (raskužena) prije krvi. slije uzimanja ::

za

samo

u

na

vene

na

mora

mora

a

M.D.P.iD.M.T.

MJESEC BORBE PROTIV ALKOHOLIZMA Listopad je

znaku

borbe

protiv Ovaj mjesec ispunjen aktivnosti Kluba alkoholičara.

Bit će kulturnim liječenih zajedničkih posjeta U školama će učenici zadaće temu »borba manifestacijama. pisati posebne alkoholizma«. protiv Pokroviteljstvo jepreuzela Republička konferencija socijalističkog Društvo borbu alkoholizma SRH. Hrvatske, njihov pokretač je protiv Alkoholizam navike većih jeoboljenje kojenastaje uslijed trajne uživanja količina alkoholnih znakova ili pića pojavu oštećenja fizičkog duševnog zdravlja. stradava živčani sistem.

Najviše Pojavljuje drhtanje, osjetljivost živaca, bolovi i vida. p a udima, odrvenjenje udova, slabljenje Alkohol brzo Brže ako troše alkoholna upija (rezorbira). upija, jača i ako natašte. alkohola i kod pića pije Upijanje jemoguće prekopluća alkoholnim zraku. parama duljeg zadržavanja prostorijama alkohola iz i to Odstranjenje tijela događa pretežno razgradnjom oko količine alkohola.

Jetra 90%» razgrajetrima.

Razgrađuje ukupne polako alkohol dolazi krvni i izaziva pa đujualkohol,nerazgrađeni trovanje. optok Alkohol živčani otrov. je Više faktora uzroče kronični alkoholizam: nasljeđe, psihička konstitucija, okolnosti i možda čak i neki činioci tvari.

Među alkoholičasocijalne izmjene rima svakako ima živčanih sukobu okolinom.

Oni bolesnika, koji bježe od stvarnosti da bi i stvarne fantazija, izbjegli svijet nepodnošljivu situaciju životne teškoće. U straha. Kronični alkoholičari stanju opijenosti nestaje Naoko menom vrlo i kod prema otupljuju. drugima ljubaznipristojni, kuće ženu i stid. i zlostavljaju djecu, ljubomorni gube Alkoholno ludilo duševna česta bolest kroničnih alkoholičara. jerazmjerno Ludilo najčešće pojavljujepovodunekogvanjskog poticaja (povrede, dolaska i U alkoholnom zatvor ludilu porebolesti, operacije, dr.). mećena i krivo jesvijest,postoji orjentiranost prostoru, prepovidno znavanje osoba, zastrašenost, priviđenje (halucinacija) jakodrhtanje ruku i nemir i glave, čitavog tijela, uzbuđenost, nesiguran hod,podrhtavanje i dr. Jedan dio od umire uza govora oboljelih ludila ispravno liječenje sve slabosti srca, i zbog oštećenja jetraupalepluća. u

alkoholizma.

bit će

na

saveza

a

za

uz

se

u

se

se

se

se

u

s

u

se

u

se

u

su

u

s

u

s

su

vre-

a

su

se

zarazne

u

u

ne

u

vremenu

'

13

di

3

s

3

Ri

ss

23

ss

>

-

>

LL

a

man

poSocijalno značenje jejedan najtežih roka alkoholizam nalazi Po trećem u se svijetu. brojuoboljelih mjestu bolesti i raka. Smatra da ima nakon srčanih (kardiovaskularnih) svijetu 25 alkoholičara. ih 4 više. U najmanje milijuna Vjerojatnoje puta Jugoslaviji

alkoholizma.

Alkoholizam

—

od

na

se

da

računa

se

oko

ima

300 000

alkoholičara.

350 000

—

u

'

krajevima, proizvodnja malih kao što i kod nas, velikog broja proizvođača, je proizvodnja jeproširena 10 litara po alkohola iznosi oko veliki u brojljudi.

Jugoslaviji Potrošnja U

vinorodnim

osobito

ako

nalazi

vina

se

u

rukama

na

stanovniku.

fazi života

i dovodi

rela-

čovjeka najproduktivnijoj sredinu.

Izaziva teret brzo do radne tivno nesposobnosti. svoju Postaje kod kao kuće On fatalne nesreće i u na se radu, javnomsaobraćaju. javlja oblicima svim faktor kriminaliteta zločini, ubojstvo, (tjelesne povrede, spolni točnost Već alkohola krvi opadapažnja, manja je prostitucija). 0,5% refleksi. i pravodobnog odlučivanja, pokreta sporiji Smanjuje sposobnost odlučiti. kad nešto treba brzo posebno antialkoholna borba. da Sve više industriji provede javlja potreba, ustanoviti i bolesne alkoholizma treba što privoditi liječenju. prije Slučajeve alkoholizma dispanzerimaalkoprovodi specijaliziranim Liječenje i u ordinacijama općemedicine, dispanzerima holičare, općimpsihijatrijskim bolnici. težim slučajevima karbaod alkohola (antabus, kalcijev provodi lijekovima Odvikavanje da alkoholičaru dovode do onemogućava potrošnju takovog stanja, mid)koji alkoholnih pića. alkoholnih zdravstvenim Od svega pića: predusresti uživanje jenajvažnije zabravezanih i alkohol, običajapredrasuda mijenjanjem prosvjećivanjem, alkoholnih ograničavanjem radnog pićaomladini, trošenja dr. alkoholnih troše alkoholna i pića oporezivanjem pića, kojima radnjama Alkoholizam

zahvata

u

za

u

sa

u

se

za

se

se

se

u

za

u

se

bs

a

u

u

se

na

u

vremena

nom

se

u

Žena

i dom

PREVENTIVNE MJERE I UPUTE BOLESNICIMA S PROŠIRENIM VENAMA smo i liječenju varikoziteta, proširenih ta ali bez obzira da Rekli smo, proširenih nasljedna, jepojava pisali. osobna pročovjeka svojuulogukod javljanja pojedinog svakoga svojstva krvi do dolazi okolnosti i širenih vena zastojaoptoku zbogkojih imaju te okolnosti rekli među Kao što žila dovodnica. ubrajamo: potkoljeničnih krvi mnogo trbušzastoj neaktivnost, općatjelesna stoji, zvanje kojem i dr. podvezice previše stegnute trudnoća, zbogdugotrajnog zatvora, nojšupljini narav tome .Prema produženo stajanje, zvanjazahtijeva svaki, kojemu kandidat da oboli može i krvnogoptoka zbogporemećaja potencijalni je i što tu misliti nogama. poduzeti mogućnost prije Zbogtogajepotrebno onih i kod kod onih osoba naročito pa roditelji kojima s toje dulje koje mjere, O

nastanku

već

ili stručno

vena

na

vena

—

u

one

smo

u

se

u

u

na

14

o

E

e

i

sd

Bitno boluju proširenih jersu te skupine najugroženije. je, dakle, tu bolest misliti odmah čim se znakovi pojave napetosti, grčeva stezanja, težine, i bolova listovima iako nema nikakvih znakova. vidljivih Preventivne i nastanka i mjere uputeprotiv proširenih razvijanja od

vena

na

u

vena

bile bi

ove:

a) dovoljno tjelesno kretanje, njegovanje sportova, dobro iskorišteni zahtinapose ispravno i odmori, raspoređeni zvanjima koja jevaju dulje stajanje; trudnoći mehanički i hormonski važan uzrok b) utjecaji pojavu veće zato vena, nogu nego pa proširenih opterećenje je inače, mogućnosti veće. Svaka trudnoća vena znači od novu razvoj proširenih prošiopasnost renih trudnoći nužno zdrav način upravo Zbogtogaje potreban života, i ispravna prehranadovoljno tjelesno kretanje; kod svih ako napose c) k oja zvanja zahtijevaju produženo stajanje radi da po ženama, potrebno je vježbe rasterećenja (hodanje prstima kod kuće tzv. redovito izvode.

Na radnom vrijeme odmora, bicikla«) »vožnja nositi visokom jemjestu potrebno cipele srednje petom; u radi o težini d) slučajevima gdje povećanoj tjelesnoj (idealna tjelesna težina centimetara iznad sto visine: npr. ako osoba odgovara broju tjelesne je visoka 170 cm, idealna težina 70 da bi smršavili. sve, je kg)potrebno jepoduzeti Hraniti treba što više voćem i odreći se brašnenih se povrćem, šećera, jela i (kruh, tjestenine) masnoća; često kombinirane bilo sto€)proširene drugimdeformacijama bilo da tada nositi se, pala potkoljenice.

Razumije je neophodno p otrebno uloške odnosno kao redovito izvoditi i ortopedske ortopedske cipele, vježbe i i pravovremeno ortoolakšanja vježbe jačanje stopala posavjetovati pedom; svaka osoba od 20 ima u nof) starija godina koja subjektivne poteškoće barem kod gama, jednomgodišnje pregledati liječnika; tanke žilice nogama £)preventivno uzimanje lijekova kojiutječu tako da i žilne Takvi nam normaliziraju učvršćuju stijenke. lijekovi (koje osobama napose propisuje liječnik) potrebni kojeimajupočetne poteškoće kao što otečenosti i bolova bez vidnih nogama osjećaji stezanja, napetosti, znakova vena. uzimati barem 6 se proširenja Spomenute lijekove tjedana toku U može neprekidno godine.protivnom postići željeni učinak; i zdrave osobe dobro h)bolesnici proširenim preventivno, je da uveče i hladne tako da noge primjenjuju naizmjenično tople kupke stavljaju hladnu zatim vodu.

Nakon dobro obrisati i izmasirati noge toplu je toga ih nekom sadrži masti sredstvo žila. Sve očvršćiovo u koja širenje cilju žilne stijenke. vanja Ako radi koži venama, potkoljenice proširenim promjenama obliku atrofije, promjenama bojikože, razjedinama potkoljenice zbog krvnom što otići k optoku, smetnji neophodno jepotrebno prije liječniku, takvih bolesnika da neki i jerjeliječenje dugotrajno smije dogoditi da nisu bolesnici vrlo teških liječenja izgube nadu, posljesvjesni vrijeme dica nastati. Naročito važno da se mogu koje je naglasiti potkoljenice moraju elastičnim kako će nam kompresijskim povijati zavojem liječnik praktično da bismo nestručnim više ometali krvi. pokazati ovijanjem još optok Zavoj treba staviti skinuti uvijek prije ustajanja, ujutro, još krevetu, prije zdrav

način

života

uz

u

u

su

za

su

za

vena.

u

a

o

se

se

u

a

sa

se

a

vene

su

s

za

mora

se

s

se

na

u

su

su

u

mora

u

se

s

u

a

venama

ne

a

u

za

se

o

na

u

u

o

u

ne

za

se

a

ne

u

a

15

kob

a

u

e

o

A

EE

Širina kojim ovija stopalopotkoljenica jemanja spavanja. zavoja od širine Pri natkoljenicu preporuča (10cm) (12cm). postavljanju zavoja čitava ići iznad ruba.

2 prethodnoga Zavoj bezuvjetno preko najviše bila onda Ako bi bi naveče da noga dana čvrsto otjecala. otečena, je stajati bio da biti ni to znak prečvrsto zavojnije dovoljno Zavoj smije stegnut. da bolesnik redovito stavljeni zavoj, općenito, omogućuje Ispravno stegnut. treba svakako posao. izbjegavati, obavlja svoj Dugo stajanje jednommjestu Mali tako da se ali zato kretanje djeluje povoljno. odmori, (šetanje, trčanje) dan po 15 stavi noga toplo oboljela povišeno mjesto (2— puta minuta), preporučuju.

3 elastična dva svaku bolesnu staviti barem Na nogu komprepotrebno je Prvim siona 5 po duga stopalodrugimpotkoljezavoja zavojem ovija i iznad i treći elanica. Ako koljena, stegno stavlja proširene od velikih stični prema malima). počinje prstiju zavoj.

(Zavijati neobično Pravilna i redovita kompresijskog primjena elastičnog zavoja i tablete kreme bolesnika ni važna mogu masti, je svakog jer najbolje bol znakove i razviti puno (težina, napetost svoje djelovanje mnogobrojne isako efekt im i razjedine pospješi nogama), proširene elastičnim pravno kompresionim zavojem. postavljenim ih i i to zato što Elastične nisu njima valja izbjegavati čarape prikladne nekim može desiti da može čarapa kompresija jednolika jer postići od učinak čak tako da onoga kojije postiže suprotan mjestima popusti nešto

i

se

za

se

mora

cm

ne

ne

na

na

na

se

m.

su

se

a

na

vene

se

se

ne

za

na

vene

na

u

ne

se

na

se

na

se

ne

se

očekivan.

bih

dati

neke

obzirom

kod

mjere krajuovoga upute često Bolesnici razne upotrebljavaju razjedina potkoljenicama. liječenja kao i masti i hermelika i domaće dr.) obloge ispiranja (aranika, preparate Jednako često nakon raznim reakcije. alergične javljaju čega primjesama sebi sadrže masti često koje pogrešno, upotrebljavaju tako, potpuno nadbubrežne kortikosteroide žlijezde), utjecaj imajunegativan (hormoni bez često Ti razjedinapotkoljenici. lijekovi kupuju ljekarni liječenje i bez liječnikom. recepta savjetovanja i dr. locacorten kao što Dakle masti synalar, hydrocortison, hydrocycelin, zarašćivanje potkoljenice jerusporavaju utječu razjedine negativno vlastitom ako bolesnik tako velika Jednako prema liječi' nahođenju pogreška je bolesnik Prema tome masti. različite i kupuje potkoljenice razjedinu kontrole ambulantne dolaziti najpropisivanja daljnjega zbogsavjetovanja, obrade i svaki ponovne razjedine potkoljenici. lijekova put prikladnijih cirkuda biti Bolesnik mora potkoljenici poremećenom svjestan razjedina više kada b rige. zadaje izliječi koja pojava lacijom nijejednokratna o staju, ponavljanja mogućnost smetnje Cirkulacijske suprotno!

Upravo ili čak i kod jetrajna. upale čegasličnoga oštećenja, najmanjeg jedine, D. Dr. med.

Lj. želio

članka

Na

s

na

na

za

se

s

u

razne

na

a

u

se

na

s

su

rana.

na

mora

na

na

s

na

ne

se

raz-

a

aL

Uređuje: Glavni

i odgovorni

Vlasnik

i izdavač:

UREDNIČKI

ODBOR

Štamparija 31/III, d 4.—, i organizacije ustanove Mjesečna pretplataprivredne mlijeka d 1.—' proizvođače

Ilica

Hoholač Zagreb.

Vera Kaštelan, tehnički urednik: dipl. inž Dinko uredništvo: i radnika SRH. Uprava mljekarskih Udruženje Tisak: »Vjesnik«, Zagreb 440-476. telefon

urednik:

Ku

za

“<

16

a

za

: