Mljekarski list 1-1971

ODDOČEENKI

—

-

s >.

-.-.———

anna

a

>

>

"

___

vaaa>Za“._aa<_

>

SEMINAR ZA PROIZVOĐAČE

MLIJEKA U SELU AŠPERGERI

organizirao je mljekare« »Zagrebačke Poljoprivredni selu Seminar Spomenuti Ašpergeri. mlijeka proizvođača obrazovanje Seminar i oko 120 sati će imat minar znanja. predavanjautvrđivanje ukupno 18. II 1971. završetka datum 15. I je 1971, predviđen jepočeo pogon

Remetinec

se-

u

za

a

Sabirno

organiziran je pomoć iz Podsuseda. i kooperanata teme da potrebnim objavimo

seminar

Ovaj nih

radnika Smatramo

uz

Polaznici

Centra

i

u

selu

Ašpergeri

poljoprivredobrazovanje seminara.

predavače

seminara u

za

mjesto

selu

proizvođače Ašpergeri

za

mlijeka

PROGRAM

obrazovanje proizvođača mlijeka robni (veliki proizvođači)

za

Tema:

Sati:

značaj mljekarstva (struk. porijeklo) opispasmine, Predavač: inž.

MIRKO. ANIČIĆ kodkuće 2. robne radni Odnos Koncepcija proizvodnje Predavač: STEVO .

STANIVUKOVIĆ 3. i oprema Programinvesticija projekti 1. Privredni

.

.

3

74.4

uz

4

.

—

Predavači:

.

inž. Lesković

i inž. Tomšić

Uzgojno(reprodukcija) Predavač: inž. STJEPAN TOMŠIĆ selekcijski ishrana, odIshrana i (krmnabaza,suhostajni period ljetna biće teladi) Predavač: inž.

MAGDIĆ ŽELJKO. muznost dnevna i godišnja, i Proizvodnja mlijeka (proizvodnja, kvalitet mlijeka) snoća, MAŠEK Predavač: vet...

ZLATKO, dipl. mužnje) način Fiziologija lučenja mlijeka (građa vimena, Predavač: PLAH vet...

RADOSLAV, dipl. od do mliPostupakmlijekom mužnje predaje (način preuzimanja od jeka proizvođača) Predavač: PLAH vet.

RADOSLAV, dipl. hrane, skladišta i muznih krava Držanje tretiranje (higijena staja, rad

.

.

.

.

.

ka.

.

.

:

pa.

bid.

e

+4...

.

8

3

s

.

.

14

ma-

.

.

3

rano

.

.

i

.

.

,

<

3

cisterna

12 ŠKRGETIĆ Kontrola kod preuzimanja mlijeka i ambalaže Manipulacija mlijekom čuvanje Predavač: dr ROMAN. 2 ŠKRGETIĆ (naslijeđena svojstva, Faktori kojiutječu proizvodnju mlijeka ishrana i starost, dr.)

Predavač: dr ROMAN 3 ŠKRGETIĆ uzrokovane Promjene mlijeku mikroorganizmima Predavač: vet...

3 MAŠEK ZLATKO, dipl.

Bolesti i mlijeka Predavač: vet.

3 Ša MAŠEK ZLATKO, dipl. (mljekara— Tehnika obračuna mlijeka Predavač: VUKELJA MIJO proizvođač) 3 (vlastita. kartica, dnevne i Obračun individualnog proizvođača tehnika način obračuna i mjesečne prihode, vođenja LL Predavač: VUKELJA MIJO 7 _ dužnosti) i prava Samoupravna praksa kooperanata, (Savjeti Predavač: inž.

6 MAGDIĆ ŽELJKO

Predavač: .

.

.

.

dr ROMAN...

2

s

.

.

_.

+...

č

na

u

1...

.

.

.

4.4.0.

mane

.

.

"

.

aii

.

.

:

za

s

.

+...

0.

.

.

Praktični

rad

u

SVEUKUPNO

ae

4...

_ RR PLEČAŠ decimalnim brojevima računske i Četiri operacije cjelini Predavač: Osnovna škola »Ašpergeri«_ i svaki 3 sata... po Ponavljanje utvrđivanje, predavač inž.

PERO

.

.

.

PE

RIČA

A8

u

.

.

.

izmuzištu

Predavač: .

.

.

SATI:

.

.

4.0.

.

20 121.

da

iz

sela

Zapazili proizvođači koristiti da će im vrlo mnogo smatraju smo

u

Ašpergeri radu daljnjem

rado

PRIZNANJE ZASLUŽNOM

na

pohađaju proizvodnji mlijeka. seminar

i

RADNIKU

povodom je Velikoj Antoliš direktora vinu poljoprivrednih Poslovnog udruženja organizacija Stjenašli radnici Na pana. prisuokupu mnogipoljoprivredni koji svojim skromnu uveličali stvom proslavu.

Nedavno

Gorici

u

su

održana

odlaska

svečanost

u

miro-

|

su

se

| | I l

Ša

:

sd

d

Inž.

Deneš

drugu

čestita Antoliš

slavljeniku Stjepanu

|

glavnog mljekare« govorio jepomoćnik »Zagrebačke Antoliša oko aktivnost U govoru druga organizaDeneš. svojem Gorica.

Velika komuni proizvodnje mlijeka cije U

direktora

ime

osvrnuo u

4

se

na

inž.

ZIMSKA AKTIVNOST udruženje Regionalno poslovno je niz iskoristiti zimsko Želilo predavanja proizvođačima. svojim nađu da kada radovi proizvođači mlijeka mirujupoljoprivredni tako mlijeka. proizvodnje upoznajuproblematikom iz Siska

održalo

u

ovim

se

ma

na

se

— _——— _ ——-

zimskim

dani-

vrijeme i okupu

s

_ — -

__ —— — _ — = — Ć

| |

—

pra a

opa

oren

Sa

predavanja

Mečenčanima

u

Zanimljiva predavanja Žestokoginž. štine Kostajnica. su

bila

inž.

i

Račića

|

—_ ———

_.

A

Nakon

predavanja

u

Knezovljanima

iz

Općinske skup-

ODRŽAN

JE SASTANAK

KOOPERANATA

mljekare« sastanka, kooperanata »Zagrebačke je Savjet bio održan Prvi bila vezana s promlijeku. povišenjem cijene je mjesecu Evo slike sastanka. krajemsiječnja.dvije togzanimljivog sincu,drugi održao

dva

a

oba

u

su

sa

a

Uvodno

:

izlaganje

druga

Stanivukovića

o

oba

zaključaka broju 1971. god. mlijeka proizvođače cijeni U

donosimo

idućem

tekst

kao

sastanka,

i

obavijest

u

za

Savjet

s

kooperanata

SKUPŠTINA U KOSTAJNICI

MEĐUOPĆINSKA

kojem priKostajnica Općinskoj skupštini sastanka Tema Dvor. te sustvovale Glina, Sisak, Petrinja, općine regije: sastanku Tom bila vezana prisustvovali poljoprivredu. problematika je Odavno

održan

je

sastanak

u

su

sve

uz

6

su

sastanka

Sa

Kostajnici

u

»Mlađen

PK

govori predstavnik Stojanović« —

poddjeluju'na koje organizacija poljoprivrednih predstavnici i PK kao Stojanović« »Mladen mljekara, Zagrebačka »Gavrilović«, ručju, druge. tom

velikih

i

STOČNI KELJ pratiti grlu mlijeka proizvodnja poveća Nastojanje da tom i mogućnosti postigne da odgovarajuće pruže grlu nastojanja tih od Jedna od ishrana, je mogućnosti očekuje. njega koja proizvodnju očekutih količini i i prema proizvoda koje proizvodu podešena usmjerena obroka sastav da Poznato od mlijeka proizvodnju je je grla. jemo tog tova. obroka mesa, prirasta, od sastava dakle, proizvodnju različit i kravi od Jedna po priplodni odabiranje je mliječnosti povećanju mjera visokom teladi krava ženske opravdano jer. mliječnošću, majki uzgoj takve isto bikom da će parena majke, krava, pretpostavlja visokoIsti odliku visoke postupak pripotomstvo. svoje mliječnosti prenijeti mliječna onih dobiti sjeme i pojedinih bilja.

Nastoji proizvodnji krmnog mijenjuje vrste. iznad tvari sadržinu Daljprosjeka svoje hranjivih biljaka kojeimaju sadri takvih (odlika) nastoji svojstvo biljakaodabiranjem njimkrižanjem da se to ustaliti žine veće svojstvo smanjuje postići vrijednosti tj. hranjive ili čak i posve izgubi. razmnožavanjem daljnjim odavno više sorta radom Takvim jedne, poznate, uzgojeno je dugotrajnim i nas kultura krmna To stočni to po vjerujemo, kojaće, kelj. je biljke, je krmnih kultura. »društvo« ubrzo najkvalitetnijih dospjeti rasprostranjenosti krmne »vrhunske« i stočni odlikama nekim Po mnoge kelj premašuje svojim stočni sadržinom kulture.

Tako npr: (proteina) kelj bjelančevina probavljivih da stočni sadrži znatne utvrđeno švedsku kelj Nadalje, je djetelinu. premašuje nezai aminokiselina sadržinom karotina (važnih A), (provitamina količine. krmno Sustočni tvorbi bilje. bjelančevina) keljnadmašuje mjenjivih i od stočni sadrži vlaknine pa kelj pogodan (celuloze) manje lucerne,je što i Naročita tome ishranu prednost perad). je nepreživara (svinje, minus 10%C. hladnoću i mrazevi preko škode, jerpodnosi kasnosušne Istri stočni sušu. Tako i u tome jedne godine je je Nasuprot otporan jesenski ostale krmne kulture znatno dok 180 od dao podkelj prinos preko mtc/ha, neke i sasvim propale. bacile, da

i mesa

se

mora

po

onu

se

se

za

nam za

u

se

s

—

s

se

na

se

u

se

ne

u

a

u

—— _ ——— _ ——— ——

a

sve

u

za

rove

u

ne

na

su

a

mu

Pr

Gao

Još

no

ostalim krmnim jedna daje kelju prednost kulturama. većine krmnih kultura Naime,najpovoljnije vrijeme korišćenja je Već nakon nekoliko te vrijemepočetkacvatnje. cvatnje, koja traje dana, krmne kulture i znatno kvaliteti. naglo gube Vrijemekorišćenja stočnog bez ikakve štete pa stočni može koripo kvalitet kelja jedugotrajnije, kelj stiti do tri tako da dnevno može količina samo mjeseca, popobirati trebna obročnu

odlika

stočnom

veliku

u

se

se

ili dnevnu

za

Stočin

kelj

sjetvom.

Ovisno

da

ishranu.

i direktnom proizvoditi dvojako:presađivanjem

može

se

ona

li se

naknadna ili pokeljproizvodi glavna, strna stočni se do šest pet kultura, presađivanje prekeljsije tjedana prije nikako dolaze ni hladne ako pa sađivanja.

Topleleje obzir, njima je tlo tanke i bogatohranjivim tvarima, jer dobiju previsoke Najpresadnice. vrtna S od 150 m? i do 0,8 boljaje zemlja. površine sjetvom kg 1,2 sjemena dobit ćemo rasada 1 ha.

Pri rasad (ovisnosorti) dovoljno sjetvi sije stočni razmak redova 15 do 20 cm, unutar reda neka razmak bikelj je 5 do 6 Prilikom svaku sadnicu preporuča umočiti ljaka presađivanja žitku ilovače i razmak 50X30 do smjesuvode, balege.

Presađuje 60X40 Za ishranu cm. ili može vrtu razmak peradi svinja presađivati 8060 cm, čemu će dobiti veća količina lišća Neka stapri (iako m anji urod).

80X60 čemu će dobiti veća količina cm, lišća Neka pri (iako m anji urod). da može starija ispitivanjapokazala presađivanjem prinos k elja s točnog i do povećati 30%, radne više snage Međutim,zbogpomanjkanja novije v rijeme primjedirektna ako Hrvatske Štoviše, njuje sjetva. područjima sjeveroi direktna obavi od do intenSlavonije sjetva kraja ožujka kraja travnja, zapadne zivnu tada razlike uroda između i direktno gnojidbu, presađivanoga sijanoga Za direktnu odnosu 3 do 5 se stočnog kelja.neznatne. sjetvu, sije sortu, ha razmak redova 60 li po. tek razmak kg sjemena Sije svibnju redova i iznosi 50 jemanji Kada stočni 3 do 4 lista direktno keljrazvije (akoje okopa, sijan) plitko kada visinu od 25 do 30 Nakon dosegne primijenjuje prašenje. toga stočni ubrzo čime štiti od posve ga kelj zasjenjuje tlo, prekomjernog ispariiza sebe čisto tlo. pa vanja, ujednoguširazvoj korova, ostavlja unutar reda 20 do 30 tek kada stočni Prorjeđivanje primijenjuje visinu 10 do 12 Treba da keljdostigne naglasiti mišljenja potrebi Tako dr Karlo navodi da podijeljena. prof. prorjeđivanja Šoštarićje humidne klime stočnim području (vlažne) neprorijeđenim Pisačić keljom postigao 40% veći Osim n ego stočni preko prinos prorijeđenim. toga, n eprorijeđeni lakše kosi. kelj Rano stočni kosi puta Kosi posijan, kelj prvi početkom srpnja. visini 10 do 15 Ovako visoka radi što stočni košnja potrebna j e kelj toga ima veliku moć Padne li tada ili regeneracije (obnavljanja). dovoljno k iše, ako dodatak 200 do 300 dušika po postoji mogućnost navodnjavanja, kg ha, otkos može dati kao i otkos. drugi gotovojednakprinos prvi U sušnom. ali stočni periodu keljmiruje, prvimkišama, kojenajavljuju krajljeta, bujnoobnavlja (regenerira).

U krava može proizvođača mlijeka, gospodarstvima dakle, manjibroj koristiti stočni U obiranje donjeglišća, kojeg keljpostepeno odbacuje. o

tome

stočni

kao

za

ne

u

u

se

o

za

na

za

se

a

cm.

se

se

se

u

na

cm

u

na

se

se

su

se

u

se

se

u

uz

su

u

na

na

cm.

se

u

aa

cm.

se

a

cm

se

a

na

cm

se

cm.

u

su

o

s

s

se

se

se

na

cm.

uz

;

s

on

.

se

g

se

za

ne-

o

i.

20%

i do

zelene

urod

dvo-

ispitivanjima je obištete po i bez ikakve tome, kratno razvoj biljke.

Nasuprot daljnji obiranje, količinski stočne lišća repe ranjem (kvansmanjuje ukupinprinos kakvoći i nego (kvalitativno). titativno) udio lišća od da listopada smanjuje početka pokazala Istraživanja studezelene urod ali odnosu najveći stabljiku,jeukupni cijelu tek Jači uroda i kvalitete do pa uslijedio je polovine prosinca. pad može služiti da vrlo tih osbina Radi iduće dugo polovinom siječnja godine. siliramo silira. Ako hrana i stočna stočni kao zelena ga zajedno kelj uticati tada će stočni silažnim kukuruzom povećanje bjelankeljpovoljno silaže. čevina (proteina) ovisni sorti i načinu zelene proizkelja stočnog Ukupniprinosi naknadna ili Po vremenu naročita kultura). sjetve vodnje (glavna, postrna može i otocima kao naknadne području kulture, priobalnom jevrijednost i U ozimi izvrstan i kao prinosi proizvoditi međuusjev. postignuti mtc/ha rezultati 1500 Za zelene mogu poslužiti preko orijentaciju 1961. do imenovani proveo kojaje četverogodišnjih (god.

1964.) ispitivanja kukuruza i kao autor, uspoređujući kelja naknadnog silažnog stočnog prinose (skraćeno): usjeva time

kim

dobilo

se

veći

uz

a

samo

ne

se

mase,

u

se

su

u

na

nome

sve

u

mase

sa

ne

se

na

su

mase

o

mu

a

u

nas

se

su

nam

mase.

“

zelena

masa

probavljivi

surovi

silažni

kukuruz

557

mtc/ha

stočni

kelj

864

mtc/ha

silažni

kukuruz

687

stočni

kelj

1.541

protein

kg/ha kg/ha

Stajskim gnojem gnoji predusjev ujesen stajmože skoggnoja. stajskog Zaoravanje gnojapredsjetvu uvjetovati pojavu štetnika. srži ili Mineralna količinama gnjiloće pojavu gnojiva daju nalazi: 150 dušika 100 kojima (okvirno) kg pentoksida (N), kg fosfornog i 150 do 200 oksida (P:05s) kg kalijevog (K20).

Preporučujeproizvođačima da uzorke tla naročito sadržine Ima li ga prethodno daju zbog ispitati kalija. tlu više od 120 mineralnom U dovoljno prepručuje kg/ha gnojivu. može doći do masi što može nepoprotivnom kalijazelenoj nagomilavanja odraziti stoci. voljno trećine fosfornih i trećina kalijevih Dvije gnojiva zaoravaju,jedna brazdu Dušična 20% trokratno: posipa predsjetvu. dodaju gnojiva trebne količine 30% kada visinu od 25 cm, 50% predsjetvu, dosegne početkom kišu Ako stočni kao rujna, odnosno, pred krajemljeta. kelj sije glavna kultura i dva tada 200 do 300 dušika i to: 30% otkosa, daje kg/ha prigodom kada 20% 30% 25 cm, naraste odmah nakon kosidbe i 20% sjetve, početkom rujna.

Buhač i lišće pa stočni štitimo prvo stjenica napadaju nježno kelj DDTU ishrani može dati 20 do 30 Pri većim dnevnoj najviše kg stočnog kelja. preparatima. dnevnim količinama i može doći do dugotrajnijem hranjenju anemije ( slaboProf. dr navodi interesantnu Šoštarićkrvnosti). jednu (zanimljivu) računicu: Pisačić računamo li od 700 mtc/ha zelene tada može mase, prinosom dnevni obrok od 25 uz tokom tri p o hektara, toga kg stočnog kelja kravi, mjeishraniti 31 krava! dodatak seca i prema (Naravno drugih hranjiva zahtjevima dobro izbalansiranog izjednačenog, uravnoteženogobroka). ili se

se

zaorava

300

se

u

mtc/ha

u

se

se

u

ne

se

u

u

se

na

se

se

u

a

se

a

oo

se

za

se

crvena

se

———— >

samo

s

se

uz

—

—

sa

dl

s

2

s

2.

R0

s.

sol,

>>

-

ide |

kelja kg stočnog ishranom krava stočnim nekim Prema je keljompovećana ispitivanjima i zimskom i do 30% kasnoperiodu. mliječnost zimska hrana i izvrsna stočni U lovnim niskojplegospodarstvima je jesenskom kelj inž.

Dipl. Željko Magdić divljači. menitoj Priplodnim

krmačama

može

se

dati

do

dnevno.

8

u

KALENDAR 1971. simentalske pasmine Hrvatskoj god. goveda rasplodnih sajmova za

u

Hrvatske

selekcijski godine, prošle utvrdio kalendar i kupcimarasplodnih goveda je dogovoru proizvođačima bikova i i i klasiranju rasplodnih jupriocjenjivanju cijeneuvjete sajmova, nica simentalske pasmine.

1. Kalendar sajmova Dan Mjesto Kategorija Kao

tako

i

i za

ovu

Stočarski

centar

u

s

IL 1971

Žabno

bikovi

23.

I

1971

2.

II

1971

10.

III

1971

junice bikovi i junice

23.

III

1971

Čakovec Gola Sl. Požega

IV

1971

20.

IV

1971

6.

V

1971

12.

V

1971

18.

V

19171

25.

VV

1971

Nova

8.

VI

1971

15.

VI

1971

22.

VI

1971

6.

VII

1971

21.

VII

19171

24.

VIII

1971

Đurđevac Sl. Požega Daruvar Predavac (kodBjelovara) Vrbovec

27.

VIII

1971

7.

IX

1971

14.

IX

1971

16.

IX

1971

21.

IX

1971

6.

X

1971

12.

X

1971

2.

XI

1971

9.

XI

1971

18.

XI

1971

9.

8.

bikovi

Đurđevac

bikovi

Žabno Daruvar Gola

bikovi bikovi

i

junice

junice i bikovi junice bikovi i junice junice i bikovi junice i bikovi junice

Vrbovec

Čakovec Rača

i

bikovi

bikovi

bikovi bikovi

Đurđevac

bikovi

i

junice junice

Čakovec Narta (kodBjelovara) Slav.

Požega Žabno Daruvar Vrbovec Gola Đurđevac Čakovec

bikovi

bikovi bikovi

bikovi

junice bikovi i junice i bikovi junice bikovi i junice junice

Žabno

i

bikovi

9 ovako kalendara Na mogu utvrđenog proizvođači planirati proizkako bi kvalitet steovodnju sajmuponudili kupcimanajbolji starosti, nosti i dan kojajenajpovoljnija težine, kupca sajma. ovako utvrđenom kalendaru sredstva mogu po Kupci planirati kupnju bikova i steonih i pravovremeno Stočarskom junica prijaviti selekcijskom Sajampočinje

zakazani

dan

sati.

u

osnovu

na

u

za

na

za

se

10

DU

=

-

s

o

Res

o.

f

je kupaca traženja većeg sajam, željeni određene već Neki sajmove prijavili kupci grla prodaju. ponuđeno onim će imati i svakako sajam prijave koji kupcima, pred prednost kao što bilo ili godini. čas prošloj slučajeva je uopće prijave, zadnji bikova i 2. junica rasplodnih Cijene i bikovi klasirani kada odnosu U junice rasplodni godine ranije i težini, prevladalo dijela proizvođača organiziranih po mišljenje je prodavali komadu ali utvrđena bude po 1971. po klasi, da (grlu) cijena godini kupaca korak svakako težinu. Ovo proizvodnje bez obzira stimuliranju naprijed je klase bik da sada Do lošije je dešavalo, materijala. genetskog kvalitetnog ali lakši bik dok radi u vijek (još k lase, bolje težine, je bio plaćen svoje bolje iznosu. dotičnu traži ukupnom plaćen manje starost) koja težini, 1971.

Ovako i stvar Slična god. cijene dogovorene izgledaju junicama. je 11 bikovi stari) mjeseci (najmanje a)rasplodni

centru

kako

za

do

bi došlo

ne

u

za

se

u

ne

se

li

za

se

su

za

nego

su

na

se

u

u

na

se

u

u

za

se

za

s

I klasa

6300

II klasa

6000

III klasa

5800

bikove

Za

dinara

»

do

2»

ii,

sinove

—

komadu

po

cijena 9000

minimalna

krava

elitnih

dinara.

(bređe mjesecaviše) junice b)rasplodne i

3

I klasa

7500

II klasa

7000

klasa

6500

III

dinara

—

po

komadu

,,

3

2?

,,

>

3

dinara.

9000

cijena ući i U IL i III klasu majke, mogu poznate tj. junicepolaporijekla tabele iz To 3 imati dok ocu dalje vidljivo po je generacije. poznate moraju i načinu junica. rasplodnih klasiranja ocjenjivanja unutarneće i telad krave sajmovi, organizirati rasplod c) formirati će po pogodbi. cijene organizacijama uzgajačkim njemprometu tokom Ukoliko to 1971. i iznesene kupce. god. vrijede cijene Naprijed tovnim do većih dođe kategorije o dgovarajuće grlima c ijena promjena godine će i bikove i će Mjerodavan junice. rasplodne cijene dogovorene mijenjat kataće bit svaki Za »Centrostočara«, biti Bilten pripremljeni sajam Zagreb. voditi tome Pri svakom lozi trebaju prodavaoci grlu. ponuđenom podacima i da stručnom računa g rla, predvode sajam službom, skupa svojom da budu od klasa. razvrstana po komisiji jednu uvjete koja ispunjavaju od niži 11 od bik star biti može na Tako mjeseci, manje sajmu primjer 122 od niža 3 od cm, steona 115 cm, majke mliječnosti mjeseca, manje junica dana 305 2900 od I laktacije. kg mlijeka manje laktaciji smatram i kvalitet bikova Kad potrebnim junica govorimozahtjevima načinu smislu vladali nisu ni svi kupodogovora kupci ,da spomenuti duhu i rasplodnih promet stavljanja uvjetima postojećih propisa prodaje radi bikova kvaliteta uštrb radimo da Ne ograničedopustiti grla. smijemo bikom simentalskim bile sredstava. nih Česte kupaca želje financijskih ovakvih Do 350 teškim normalnim skok kg. opterećenjem pod sposobnim bikove ako dolaziti neće ubuduće korištenje daju koje organizacije htijenja bika držaocu i interesu da takve bika sačine držaocem ugovorne obaveze, je da sada do kao često što i iskorišten što da bik bude je duže, bolje interes i prirast. prihod postignuti glavni kćeri

junice

Za

elitnih krava

minimalna

samo

s

o

za

za

.

a

se

na

se

u

za

za

za

se

o

s

ne

na

sa

u

ne

ne

na

a

u

u

o

na

o

u

se

u

o

u

na

za

su

a

za

na

u

s

a

ne

mu

11

a

E

O

M

E

A

O

i; |

3.

|

Ocjenjivanje klasiranje

bikova

i

TABELA

1

|

a)Ocjenjivanje proizvodnje mlijeka majki I II III laktacija laktacija laktacija rm %/o %/ kg kg kg kg kg kg masti masti masti masti masti masti mlijeka mlijeka mlijeka Ia U starosti od 8 da ima 5 normal. i standardnih god. teljenja laktacija od 305 dana.

22 000 masti i 880 Ukupno kgmlijeka 4,00% kg ukupne masti I 3200 122 3600 137 4000 152 3,80 3,80 3,80 II 3100 118 3500 133 3800 144 3,80 3,80 3,80 III 2900 110 3300 125 3600 137 3,80 3,80 3,80 Iz tabele krava bikovskih jasni zahtjevi proizvodnju mlijeka majki.

|

|

€

sa

ove

su

TABELA

na

|

—

|

2

b) Tjelesne mjere

i težine

Visina

Dubina

do

= grebena najmanje

Klasa

mjeseci prsa prsa = Širina

12

sa

% do

%

visine

grebena

do

Širina

bokova

%

visine

visine

grebena

do

Najmanja težina kg

grebena

I

Ia

120

52

38

38

450

|

I

118

52

38

38

450

|

II

116

52

38

38

400

III

115

52

38

38

zahtjevi dana. godinu Ovi

treba

TABELA

da

-

posluže

i kao

bikove

orijentacija za

400

.

mlađe

i

od

starije

3

c) Ocjenjivanje klasiranje Klasa Oblik Otac Tip Proizvodnja Porijeklo 5—1 i uzgojna 5— mlijekamajke majke Ia 4 —5 4 —5 E 3 testiran 1 generacije pozitivno I 4 —5 4 —5 I—E netestiran II IN —E 3,5— 3,5— III 3 —5 3 —5 II E 5 5 Na iz tabela elementima iz tabele 3 kopo podataka prednjih dviju načno i klasira bika. komisija ocjenjuje 4. i Ocjenjivanje klasiranje junica vrši se po istim elementima kao a)Ocjenjivanje proizvodnje mlijeka majke bikova (tabela 1). i

bikova

oca

|

e

>

,

—

"

osnovu

za

TABELA

4

|

b)Tjelesne mjere

i težina

Visina

Klasa

do

= grebena najmanje

i

Dubina

% do

prsa

Širina %

visine

grebena—

do

prsa

* Širina

visine

grebena

bokova

%

visine

do

grebena

a

a

Težina

Ia

126

52

38

38

550

I

126

52

38

38

550

II

124

52

38

38

500

III

122

52

38

38

450

kg

PA

PV da m a

el m

o

.-—

-

=

s

o

|

>

Rss

3

—-->—

bređosti

stupnja junice sajam i oblika junice. tipa priocjenjivanju orijentacija

Budući

dolaze

na

5

TABELA

raznog

ova

tabela

kao

služi

.

klasiranje c)Ocjenjivanje Oblik Porijeklo Proizvodnja Tip Uzgojna otac 5—1l majke majka mlijeka 5— klasa 3 E 3 1 —5 4 gen.

4 — gen.

Ia i

4

—5

I

4

II

3,0 4 —5—5

III

3,0 4 —9—5

I

—5

II

3

—5

3

I—E

—5

—E

IN —E E

—

Otac

testiran

pozit.

netestiran

2 gen.

3 gen.

2

gen.

3

gen.

,

1 gen.

3

gen.

-

2

3

gen.

=

3 gen.

>

gen.

3,0 3,5 _ —5načinu —9 tabikova i po ovoj rasplodnih klasiranja ocjenjivanja Analogno klasu II i III da Budući klasa. konačna i beli ocjenjujujuniceutvrđuje različiti tri po samo doći i generacije mogu majke poznate junice od i oblik porijekla. junice potpunog životinje zahtjevi tip inž. Pavo Caput, Dipl. centar Stočarski selekcijski Hrvatske, Zagreb II

1 gen.

E

—

ŽE

u

se

se

su

ocu

uz

na

SELEKCIJSKOG CENTRA SR HRVATSKE

IZ STOČARSKOG Promet

rasplodnom

mesom

Bee psi 1.

2.

3.

u

mo Prača dam Jovo Kip Popović Živko

Domović Palić

Andrija

4.

PDšk.SLPožega

5.

PDšk.

SI

6.

Katić

Ivan

7.

Silović

Petar

8.

Rogić

Alojz

9.

Rogić

Alojz

44

Daruvar

5106

Dežanovac

2425

Rešetari

N.

SLPožega m

Grabarje k:

Biškupci m

Krivaj

10.

Englman

Mato

P.

11.

Zvonarić

Ivan

Jakšić

12.

Krmpotić

Ivan

Vetovo

13.

Kapl

Karlo

14.

Đurić

Đuro

15.

Kundakčić

Gradiška

A

o

ve

Kupac

bik

M.

I. »Zdenka«

BL

2571

ce

m

Fond

2

— Mihaljevci — Grabarje =

a

S

Mihaljevci m

Toranj Bankovci Grabarje Grabarje —

S.O.

Nova

Gradiška

982, S

V.

Zdenci

'

=

Ivan

OOO

—J

Dežanovac

Požega

1970.

prosincu

mjesecu

proizvođačaoR O IE EO I AO AV TP kooperanata rike > Selo Organizacija

stokom

985 690

:

-

S

po

725

-

2

1279

Z

u

1278

s

po

1235

-

_

1282

=

>

1264

-

m

1290

S

»

1349 745

=

.

m

Vet.

st. Sl. Požega

13

Red. broj

prezime proizvođača i

Ime

16.

Drkulec

17.

Delić

Aga

18.

Jukić

Marko

19.

Slivar

Antun

20.

saga

---—-——-—

—

— Trenkovo Poljanska Kloštar Prugovac —

Holer

Mihaljevci

Krivaj

P.

1335

bik

—

DĐurđev?c

P.

130

Đurđevac

22.

Ujlaki

Stjepan

7962

23.

Šestak

Drago

7952

24.

Večenaj

Josip

25.

Topolčić

Blaž

Adam

27.

Kundakčić

Pero

28.

Rogić

29.

PDšk.Sl.

30.

31.

ELI

Rafajac

Jovo,

Zrinska

103

Grabarje

LL

"

— —

733

bik

746

"n

_

Biškupci

Mihaljevci

1178

škole

981

PD

Petrinja

SO

Fond

s»?

Emil, Jogun Toranj

junica

Seneš

S1.. Požega

Ivan, kbr.

Svilna

23

980

>"

Adžamovci

Luka,

Ivanković Turanovac

Grabarje

Sl. Požega

Glina

S.O. "n

10681

Đurđevac

ELI

Ivan

Jović Fond

8069

Z

—

Mijo,

Barušić

krava

7865

Đurđevac

Dragan

Požega

Gola

-

—

"

2169

Franjo

Kundakčić

st. SL. Požega

Vet.

Čepelovac

Zlatar

26.

Kupac

1323

21.

Gola

Kate-

1331

a

Tomo

gorija

Organizacija

Selo

Slavko

Broj grla

St. Petrovo

S.

5098

bik

S.0O. Nova

Fond

Gradiška 32.

33.

Fusić

Luka

Tomica

Đurđevac

Ferdo

—

Đurđevac

a

10629

*

junica

selo

_Turanovac

zp.

Virovitica

»Braća

PPP

Hodalić

35.

Fusić

36.

Sedmak

Slavko Luka

31.

Stjepan 3

38.

Dorčec

39.

Jančijev

Valent

40.

Bobovčan

Stjepan

41.

42.

Mato

Sočnić

Hržić

Stjepan

Florijan

_

os

"

"

:

S

+"

»

..

-

=

-

=:

,

10580

Prelog

PZ

"n

10559 10601

bi

10540 10686 10312

"n

10414

Oborovo savina« 226

»G.

Po-

Dugo

Selo

PZK

Čakovec

8418.

"

bi

Žeželj

Pavao

44.

31

"nn

45.

Mikec

46.

Modrić

Pavao

Markač

Tomo

47.

48.

14

Vuk

Cirkovljan

Josip

Stjepan

Cirkovljan Belica Goričan

=

Oborovo 5296

6811

»"

6827

-

5546

._

>

_

zajednica

Mjesna

junica

Zgb. —

43.

Ra-

Novska

đenović« 34.

Luka

Ivanković

10696

3583 1313

6568

mljekara

Remetinec

_

EL

»

"

»

"

»

"n

>

"»

*

ELI

e

aotača

or

as

ere

is Organizacija

Selo

7

Kupac

__Đ—..j...........——————————

Andrija

Barić

49.

Čakovec

PZK

D. Hrašćan

Zgb.

junica

6849

mljekara

Remetinec

—

i

Palinovac Palinovac Prelog

Kata

50.

Marcijuš

51.

Zelenić

Antun

52.

Posavec

Jakob

53.

Kavran

Nikola

54.

Škoda

Ivan

Draškovec

55.

Vadlja

Franjo

Cirkovljan

56.

Orehovec

57.

Setnik

e

Pavao

ER

—

.

=

6202

junica

"

»

5929

2

5462

>

S

»

n

»

5299,

Z

Cirkovljan iv

3

6856

S

Čukovec

m

6041.»

ia

S

Marija

Sa

6763

S

6310 i

=

9

>

e

onak

Zagreb Palangić, Marija Žena

i dom O NJEZI DJETETA da

održi

koje jojpripomoći stvari, i omladine. i djeteta razvoj uspješan omogući zdravlje znati: domaćica stvari osnovnih nekoliko ćemo Navest koje održavažnih od to 1. drži preduvjeta jerje jedan djecusvojučistu, ni uskratiti To dan svaki valja kupati.

Dojenče zdravlja. vanje kusedmicu do tri dva treba Tek puta dijete godini drugoj većojdjeci. obaviti to sedmično. barem do 14 veće Najbolje je jedamput godina pati, treba Prati neka Voda naveče blagim topla. je kupanje spavanja. prije treba Tom ručnikom. čistim osušiti dobro nakon prilikom sapunom, pranja svrab nametnike kakove da li ima (uši, i tijelo cijelo glavu pregledati djetetu bi kako po potrebi i i eventualne lijepodvrglo tijelu, promjene dr.) čenju. do pasa, pa da svuku kad da učiti treba malena Od gola ustanu, djecu, I vodom. i i uši i zube vrat, sapunom prsa da si operu svježom umijulice, zubi treba obratiti pažnju. pranju kuće okolini i dvorištu nikako da vrše treba Nuždu u drugdje WC—————————— i zgrada; u, gospodarskih 14 svakih treba 2. dana; najmanje posteljinu mijenjati izvana i unosi hoda Po malo da 3. po dijete puzi podu. podu pustiti tacka ručicama klice. i i sitna Dijete nečistoća,njom krupna i eto razne onda ih i mogućnosti otpatke pa pobire ustima, prinosi —capka, zaraze; — bez toga 4. hrani djeci (doMaloj napretka. jer d jecu, svoju valjano Ono hrana prvih mjeseci, dovoljno je mlijeko. majčino najbolja je jenčadi) razlito pa davati zatim mlijekom), gris j ela ( riža, mlječna potrebno je _ 15 ——Svaka

domaćica

znati

mora

će

osnovne

mora

za

ne

mora

se

na

u

a

s

za

a

se

na

se

u

u

a

se

ne

a

s

razne

zarazne

a

nema

a

uz

s

-_-

-—

e

>

“e

na

o

zn

a

čite Ne

krupice, davati smije djetetu kašice

i

meko

kuhano

jaje, kravlji svježi sir, od pređašnjeg dana;

kuhano

ostatke

se

voće

i dr. a

malena i daj djeci opojnapića.Djecaostaju ako vino ili U školi slabo im pamet kržljava, piju rakiju. napreduju, jer slabi; 5.

vina

ne

ikakva

niti

redovno više dijete dovoljno Djeca spavaju odrasli To im nego i da ljudi. jepotrebno njihov r azvoj odmaraju, jer dana U krevet treba da idu preko srazmjerno (skaču).

Manja ostati ali treba mogu da kad i djeca opadalje krevetu, pridržavati toga, može više zimo, da treba da i urediti ga, jer dijete spavati, digne vlja da krevetu.

Veća ustati dobrano će školu nego dijete ljenčari moraju prije da da urede i da imaju doručkuju.

Ako ikako svako imati je moguće, dijete. svojkrevet; 7. red kući!

Ne i ga podaj djetetu najbolji zapostavljaj psuj Ne loš ga pogrdnim ni način.

Ne riječima. daj primjer koji d ijete pusti da čeka kad ne uči i da svaki mu dan ga obroke, ometaj daj prilike svoje zadaće i nauči.

Prozrači će sobi napiše sobu, kojoj djeca spavati, puši i viči dok Ne drži sobi različite spava. kvočku i životinje (mačku, dr.) j er to je djecuškodljivo. već čistoću i Uopćepodučavaj djecu najveći red, urednost, jer kako zamala nauče takva će i poslije biti; 8. teški rad. Mala tjeraj djecu djeca smiju upotrebljavati idu školu neka bave škoposlove,kojenijesu podobna.

Djecakoja kada da kod lakših mogu kući lom, slobodna, pripomognu poslova i izvan nje;

6.

da

mora

treba

spava.

z

se

zamore

rano.

u

se

ne

se

ne

u

vremena

al

da

za

se

a

o i

u

M

ne

|

se

mora

svome

u

mu

na

na

u

ne

ne

u

|

u

za

zarana

na

se

ne

na

ne

za

a

se

u

samo

za

se

samo

su

|

|

u

zimi imati odjevaj djecuprema godišnjoj dobi, t j. moraju toplo o dijelo i da bi Kod kaputiće,po mogućnosti čizmice, prehladila. gumenih čizmica navući mora kod vunene kuće ih treba noge svući i čarape, vući papuče. treba ih lakše i što Ljeti odjenutiobući, jeposve razumljivo; 10. od zaraznih bolesti. Nakon treba močuvajdjecu po poroda dojenče odmah zatim gućnosti besežirati, tj. cijepiti protiv tuberkuloze, cijepiti protiv tetanusa.

Na treba da boginja, difterije, dječje paralize, vrijeme majka interesira kako bi to cijepljenje, propustilo.

Osim čuvati da od bolesnih zaraze osoba. djecu toga treba Zato nećemo bolesnika djecu susjedstvo, pustiti kojem sumnja da od bolesti. I zarazne bolesnom da'se boluje smijemo djecom puštati Ako vaše oboli od kakve bolesti zarazne treba tražiti igraju. dijete liječničku i da zdravom i da ide školu. pomoć puštati igra djecom

9.

a

se

ne

na

a

na-

|

a

se

za

se

ne

se

ne

u

u

se

s

ne

ESSR

se

ne

sa

ARARARASAARIA

na

u

ARARABABABABA

PABA |

Uređuje: Glavni

Vlasnik

i

odgovorni

i izdavač: Nica

16

UREDNIČKI

urednik:

dipl. inž. Dinko

Udruženje

mljekarskih

31/III, telefon

440

-

476.

ODBOR

tehnički Kaštelan, radnika

Tisak:

SRH.

Uprava

urednik:

VeraHoholač.

i uredništvo:

»Vjesnik«, Zagreb. Štamparija

Zagreb,

|

|