Mljekarski list 10-1970

SA SASTANKA

U KARLOVCU

privrednoj godine Osnovnoj je komori, općinskih mljekare« predstavnicima prijedlog »Zagrebačke stonekim aktuelnim i skupštinapoljoprivrednih problemima organizacija oblasti čarstva i Republički poljoprivrede kojejepripremio prijedlogu mjera Odbor i agrarnu politiku Republičkog vijeća privreduusvojio sekretarijat U

Karlovcu

održan

7. 10. 1970.

sastanak s

na

a

u

o

u

za

za

sabora

a

Hrvatske.

SR

Učesnici

sastanka

su

se

sporazumjeli pismenimputem vezi stavove i primjedbe slijedeće da

dostave

i

Izvr-

“šnomvijeću i Saboru SRH gornjom problematikom: da što razmotri i 1.

Izvršnom prijedloge hitnije vijeću usvoji Preporuča bile kako bi iste mjere još godine privredu, sekretarijata Republičkog Sabora. vijećima usvojene odgovarajućim nastale složene i teške Predložene sve probleme mjere rješavaju Renaročito području položaj poljoprivredenerazvijenom poljoprivredi, bi ih što veliko i trebalo ali donijeti. hitnije ipakimaju značenje publike, da Sabora Izvršnom 2. suradnjiRepubličkim vijeću Preporuča < “, vodom izuči izradi planaposebno srednjoročnog privredno planiranje zeža Republike području poljoprivredenerazvijenom komparativne prednosti stočarstva Podr treba kojem posebno aspekta razvoja a (Kordun, Lika, Banija) već i oranične rediti površine. pašnjačke a fonda Republičkog da Izvršnom Sabora 3. Predlaže zaj vijeću putem infrastrukture ovim“ na: razvoj krajeva d alje utječe nerazvijenih razvoj fonda ali da i JI (premije ovog mlijeko, predloženih mjera područjima, putem olakšice kreditne kod kamata beneficirana proizvođače poreske politike, robnih i robnu proces stvaranja itd.) proizvodnju utječe kojiinvestiraju ostvariti čime će poljoprivrednog , proizvođača dijela jednog perspektiva već natu stanovništvo selu stanovništva perspektivu sagledava koje udaljene ili se rad odlazi selo i masovno 3 iseljava inozemstvo pušta na kontinente. beneficirane'kamate da stimulira putem Posebno predlaže Republika ulažu da centara iz i.one radne ovog poljorazvijenih organizacije područja razviizmeđu više U -: jaz stvara području.suprotnom još privredu i “<jenihnerazvijenih. prijedlog moru mlijeka cijene 4. U načelu podržava zakonskom se da zahtijeva riješi dinara prose međutim jedinicu; 0,28 0,32 IR do troškova mlijeka su blem jer ti“ prerade, priznavanja mjesta transportnih Korduna i sada vrlo veliki upravo male Banije z bog uš krajevima nerazvijenim .. proizvodnje... u

s

se

ove

za

na

u

ne

na

a

one

za-

s

u

se

u

za

|

na'

sa

ne

samo

a

se

na

na

za

na

u

se

ne

na

u

na

se

u

na

'

se

ovom

:

o

s

za

na

3

se

masnu

u

u

,

M

“

.

...

U

ura

2

'

az

rr

«t*

=.

“

, S

'

.

u...

S

.

a.

M

"a

o

snake

h

dhao

dase“.

m.

REGIONALNA 20. 9. 1970.

om

=

IZLOŽBA

održana

3

m

s sn

>

STOKE

RR

>

sn

s

»ĐURĐEVAC

>.

— o.

>

70«

»Đurđevac 70« jespomenuta pod i prisustvo velikog broja izlagačaposjetilaca.

Održava 60 i rada povodom godina organiziranog požrtvovnog uzgoju simentalske Đurđevca i uže Podravine. goveda pasmine području Sama izložba dio programa rada Fonda izložbe je regionalne bilogorskopodravske regije. smotra

stoke

nazivom

uz

se

u

na

za

Spomenicu

Veterinarskog

fakulteta

je izložbi

predao

doc.

dr.

Kalivođa

izložbe da Agronom Dragopribilježio je katalogu je odbor Stočarske Đurđevac sačiprviupravni udruge godine 1 910., su Jalžabetić i ga: njavali Tomo,seljaksenator, Plehaty Ivan, v eterinar, Delač: Frančina Klikić Antun, Hodalić seljak, Đuro, seljak, Valent, seljak, Ivan, seljak.

Jalžabetića i Sljedbenici mnogo krava i bikova.

Plehatya uzgojili Prva krava simentalske stočari Đurđevca nabavili pasmine, koju svoje selo bila krava mb.

19.

2.

1900.

Prema »Šarula«, je 1,kupljena podacima tora Jalžabetića to bila zapravo otelila 17.

10. je junica, koja jeprviputa 1901.

7 teladi i više Šarula radi jeporodila pošto nije telila, prodana j e jalovosti 21. 12. 1908.

250 kruna. inž.

Klos

u

samom

osnovan

a

su

su

u

sena-

se

se

za

Stručna

bila komisija ocjenu rasplodnih goveda je:

Inž. Mihaela

za

inž.

Gusić, predsjednik, Majhen, član, Josip H adun, inž. Zlatko inž.

Pavao inž.

Nikola N član član, Nikolić, član, Caput, član, ovosel, i veterinar Miljenko Jurišić, član... inž. Darko

EGET

i

I

3.

—-

ta u ="

Šampionkom »Jagoda« 522,kojaje proglašena je 7078 6. masti, uzgojio juje proizvela kg mlijeka 3,8% mliječne laktaciji krava svih 6 lak119. da Predavac Zanimljivo je jespomenuta BujgerVilko, masti.

1 odnosno 30 937 kg mliječne 183,3 kg mlijeka proizvela ukupno tacija mb.

krava

izložbe

u

a

s

u

Bujger

Vilko

s

kravom

»Jagoda«

primio mlijeka proizvođaču mljekare« najboljem Nagradu»Zagrebačke muznim Đurđevca. iz Barusić strojem, Nagrađenje kraj Mijo Čepelovca je i direktor Centra »Zagrebačke proizvodnju otkupmlijeka predao je Stanivuković.

Stevo mljekare« drug sastavu sireva »Tvornice Kolektiv kojaje Bjelovar«, proizvodnju različitih 3 mlijeka proizvođača nagradio je najbolja mljekare«, »Zagrebačke i to: krmne 500 po kg smjese, mjestaproizvodnje selo Novaki Kajfež Franju, zadruselo Poljoprivredne ČevelaAlojza, Novaki, obojica kooperanti Vrbovca i ge Dubrava kraj krajBjelovara.

MaljakĐuru,Trgovljani bila Na izložbi »Zagrebačka junad, koju otkupili rasplodna zapažena je telad kvalitetnu žensku Kloštar i tako i Poljoprivredna zadruga mljekara« i sredudruženim će Takvu od noža«. snagama provoditi akciju i dalje »spasili i Fond stvima unapređenje Poljoprivredne zadruge mljekara«, »Zagrebačka Đurđevac. i općine govedarstva poljoprivrede kao

a

za

mu

u

za

s

sa

su

za

4

_—_--_—-

-

Predaja

Na

izložbi

»Bar"'

dob

io

u

Đurđevcu

jeBujger

nagrade

nagradu

»R

Vi lko

za

kravu

drugu

Barusiću

industrije Zagreb« »Jagoda«, io

televizor

mar

ke

m

o

Direktor

Tvornice

za

proizvodnju

sireva

predaje

»Zagrebačke

nagradu

mljekare«

Bjelovar,

—

oz

| . |

|

POLJOPRIVREDNA

IZLOŽBA

NOVSKA održana

proslave Novskoj je listopada prilikom izložba.

Poljoprivredna i dostignuća izložbi Na proizvodnje, svinjaperadi govedarske prikazana Braće PIK-om Rađenović. kooperanata tom na Prehrambena području prikazala jesvoje angažirana industrija bave također i prometompoljoprivrednih organizacije kojese proizvode, zaštitu i sredstava bilja. strojeva lovstva izložbom mogu pokazati uspješno trofeja koji Zapaženjeprikaz i kvalitete. radi lovstvu izložbama i svojevrijednosti svjetskim »Dana

1970.

3.

U

Komune«

€

su

s

a

za

;

se

o

na

Sa

Poljoprivredne

izložbe

ocjenu stoke komisije

Članovi

stručne

za

na

u

Novskoj

izložbi

bili

su:

diplinž., predsjednik Ivan, član 2. Galović dipl. veterinar, Franjo, član 3. Tomić poljoprivredni tehničar, Bogoljub, član 4. veterinar, Majnarić Zdenko,dipl. član 5. Janeš inž., dipl.

Marijan, izložbe bio odbora Poljoprivredne je drug organizaciju Predsjednik Jaromir.

Vanjek marke RIZ-a dobio kao i televizor kravu Prvu ,,Bar" nagradu rasplodnu Brintli mb. kravu Velike iz Kr. Senfner vlasnik 57,oteljene Stjepan je 1.

Dabac

|

za

za

|

za

6

_

17. 3. u

maksimalnu 1964., kojaje.uprvojlaktaciji postigla količini od 3516 kg. razredom krave: Drugim ocijenjene Lončarević Kr, krava »Javorka« Mije, Velika,

proizvodnju mlijeka

:

su

nae

mamaeane

sante

ograni

Ž

o

arapaime

Krava

moo

»Brintli«

nagrađena

Mirosavljević trećim razredom krave: ocijenjene Ilinčić krava Jove, »Topolka« Janski krava Franje, »Rajna« Janski krava »Beba«.

Lamberta, D.

iz Roždanika

za

kravu

prvom

nagradom

»Beba«

i

su

Izvod

iz referata

Stočarska

proizvodnja našeg područja osjetno zaostaje područjima istim ili sličnim treba tražiti neadekvatproizvodnim mogućnostima.

Razloge nom sastavu bazi i navikama pasminskom stoke, nedovoljno kvalitetnoj krmnoj U stočni fond odnosno fond poljoprivrednih proizvođača. posljednje vrijeme znatan Od 8.148 1968. rasplodnih goveda pokazuje pad. plotkinja godini broj1970. iznosi 6.297. starosna struktura stanje plotkinja godini Njihova više Uzrok tome nestabilnosti tržišnim uslovima zabrinjava. privređivanja No i stočarstvu stočarskoj proizvodnji. poredtogaproizvodnja ipak daje mašem selu starih dinara dohotka tržnim odnosima. milijardu ostvarenog Na ima 40 matičnih i 2.213 kontrolnih svega krava.

Nepodručju općine obično nizak matičnih krava čistokrvne simentalske odrabroj pasmine j asno žava naše siromaštvo kvaliteti sastava pasminskog goveda.

Naporekoji za

s

u

u

no

u

sve

su

u

u

u

cca

u

u

se

i

-_--—

>

<

-—

simentalskog brojačistokrvnog godine povećanju posljednje dvije i svestrano treba podržavati. dalje goveda društvene iz tome bio Naš nedovoljne razloga je poznatih razvojni put stočari 1931. nekoliko područja Lipovnapredni brige putaprekidan. godine i Garešnici Oborovu i Đurđevcu Virju kasnije grla ljana kupujurasplodna čistokrvne i i od tada datira goveda djeluje Udruga uzgoj simentalskog uzgoj 12 članova simentalske ml., (Janski Franjo goveda Lipovljanima pasmine i Marek Ivan Torković Janski st., Mijo KupskiPetar, Joza, Franjo Čabrajac iz Stanko Lisac iz iz KraljJosip Krivaja, Lipovljana, Beljan Mijo Piljenica, Subocke!

Ivan iz Nove Nikola Hundrić i Senica iz Međurića i Vasilj, Bavoljak rat i 1939.

II i 17 pred svjetski (1938. godinama Udruga rasplodnih goveda.

70 18 članova oslobođenja goveda.

Poslije rasplodnih proširuje godine) 1943. došlo do da bi 1957. rad likvidacije. njenepotpune godini nastavlja, Konaković Ivan i Forman Kulić Miloš Luka i u Luka, Ivan, godine Novskoj takonašem stočarsku Ivan području koja kasnije udrugu osnivaju drugu radom. rad i 1955. đer prekida godine oslobođenja nastavlja proširuje, poslije dati bi morala poticaje koja poljoprivrednu izložbu, Pripremajući našem stočarskih podsjetili području, ogranaka organiziranju velikom rad zaista ljubavlju koji selekcijski stočarstvu, uzgojno značajan istaći želimo Ovom naši proizvođači. prilikom poljoprivredni provodili napredni Luka iz i Miloš iz Janski to nekih od njih, Franjo Lipovljana mišljenja bivši iz Vlado i Duda bivši Novske Lipovljana govedarskih udruga predsjednici daleko danas žale da duboko Oni povoljpod svinjogojske udruge. tajnik da dozvoliti takvi uslovima ekonomskim društveno mogu apsurdi, godinijim sad sad stoke može rad vrlo složen i težak nebrigom jednih, uzgoju i rada stoke slom.

Težinu društva faktora uzgoju doživjeti drugih potpun i nakon sve mogu ocijeniti osjeposljedice najbolje prekida ozbiljne njegovog vrlo težinu titi sami posla korisnog društvenog tog stočari, jer godinama sebe. ugrađivali znatno stočarstva uslovima Da bi više, postigli razvoja našeg sadašnjim dobiti se stoke čistokrvnih sklopu mjerakoje poduzipasmina uzgoj da društvu našem tretman.

Odgovornost je cjelokupnom majupovoljniji stvarani da do dovele više apsurda, decenijama koje ponavljaju stvari, ili uništeni. budu vrlo kvalitetni pera djelomičnopotpuno stoke, uzgoj potezom litara najznačajpredstavlja mlijeka preko2,500.000 godišnje Proizvodnja datira iz 1920. sela. dohotku stavku otkupmlijeka Organizirani našeg niju neznatBili to otkupi organizirani privatno Lipovljana. godine području i radi nih količina prerađevinama. mlijekom mlječnim Zagreba snabdjevanja rastu ali dnevno II rat količine U mlijeka otkupljenog pred svjetski godinama Zanaročito 1.000 litara. prisustvom Poslije oslobođenja, špicama prelazi sela znatno raste. Osim mlijeka proizvodnja mljekare, organizirana grebačke »Braća Rađenović« PIK-a otkupmlijeka formiranjem područja Lipovljana ima 27 sabirnih Danas sela komune. obuhvaća općine području gotovo sredstvima 29 sela. Na mljekare, mljekare, Zagrebačke inicijativu punktova i Rađenović« »Braće laktofrizacije (poprovodi organizacija proizvođača 19 od sada Do rashladnih jeuključeno uređaja otkupmlijeka). stavljanje laftofriza utroi montažu nabavu 36 laktofriza. Za izgradnju punktova, ukupno tu dinara.

Proizvođači šeno puno pokazali akciju mlijeka je 518.358,15 dala St. veliki je doprinos Mjesnazajednica Subockoj razumijevanje mlijeka. izgradnji većegpunkta sabiranje ulažu

u

u

u

sa

u

a

u

za

sa

u

u

se

sa

na

u

se

se

na

sa

u

nove

smo

na

su

u

a

se

na

s

su

se

na

nama

na

su

u

u

u

mora

se

na

su

ne

u

su

na

u

ne

!

sa

na

sva

u

se

za

su

za

u

u

a

|

za

B

8

o

E

e

e

ad

po godinama: otkupljenih Pregled mlijeka 1967.

1968.

1969. litara i 1970.

2,679.269 litara; 2,412.144 litara; 2,597,963 litara 8 Posebno koleznatna po 1,469.370 mjeseci. mjesecima uočljiva tržni stočarstvu po po mjesecima banjakoja godinama uzrokuju poremećaj 9. i 10. trostruko veća od 3. i 4. (proizvodnja mjesecu je proizvodnje mjerežim i ishrane neodgovarajući držanja secu), goveda.

U 1969. dala sela: godini najveću proizvodnju mlijeka slijedeća 1. Stara 449.339 Subocka_. litara mlijeka 2.

242.089 litara Lipovljani mlijeka 3.

Velika 240.525 litara Kraljeva mlijeka 4.

229.886 litara Krapje... mlijeka 5. Drenovbok litara 199.652 mlijeka S obzirom da solidnu osnovu dosadašnja proizvodnja mlijeka predstavlja padaljnji uklanjanjem razvoj, poremećajaparitetu cijena, poboljšanjem i ishranom sastava veće angasminskog goveda kompletnom još pozitivno stvorit će se znatno uslovi prožiranje Zagrebačke mljekare povoljniji robnoj izmuznim 5 i više krava izvodnji gospodarstvima

količina

za

su

u

a

u

u

su

.

.

.

.

+...

.

.

+...

.

.

+44

.

.

.

+.

.

..,.

4.

4...

.

.

.

.

+...

.

.

za

.

u

uz

u

sa

DOBILA

»ZAGREBAČKE

NAGRADU

Latin

muzara.

Ana

prima

selo Plesmo

MILJEKARE«

nagradu

Ana, krajJasenovca, jenajbolji isporučilac mlijeka 1969.

PIK Braće Rađenović Novska.

Ona godini djelovanja području 9 839 da bi s 8. jeisporučila tojgodini litara, ovojgodini zaključno mjeoko 6 500 litara isporučila mlijeka.

Latin

u

na

u

secom

bila

—

a

u

>

=.

——--—

—

e

=

s

-——

S

>

--

.—

---

BGE PT

>

0 Et |

dodjeNovskoj poljoprivredne prilikom mljekara« »Zagrebačka 450000 žensku prvu st.d, kojuje vrijednu junicu nagradurasplodnu ljuje iz Međurače.

Antolović Antun uzgojio starosti. Uz krave nedavno 2 5 ima Ana prodala zbog krava, je Drugarica krave i bit će buduće vlastiti ima i 7 uzgoj rasplodnih kojeostaju junica mlijeka. proizvodnju ku4 3 i po i to 22 pod jutra,jutra zemlje, podpšenicom Posjeduje jutra i livade. ostalo djetelišta travnjaci, kuruzom, stočarske ruke. dobre dolazi kako vidimo kao Dobivena junica nagrada izložbe

u

za

za

su

a

u

VAŽNOST

POLJOPRIVREDI

U SAVREMENOJ

SLAME

podcjenjuje činjenica, jepotakla ovaj dobra velika važnost mnogo slučajeva poljoprivredna zaoravaju, koju slame, mahom nastao onim čeznu. stočari i Tajproblemje kooperanti kojom malo znatno davale niske kad uvedene nego slame, manje koje sorte, zainteresirao kao trebali. Nas stočari pa «što selekcionare, jetajproblem obilato usto ali visoke slame, koja poliježe, pšenicu nastojali uzgojiti sastav

Na

da

nas

danas

se

često

u

a

za

su

su

su

a

ne

smo

proti njima talijanske sorte, niske, ili radi »da li vi što im parolom pšenicu bunili predbacivalo sijete radi i ,radi slame«, »mi a.oni radi slame«, pšenicu odgovarali sijemo malo i zato im nisu konvenirale sasvim slame. daju pšenice koje Štoje ispravno nekada i Sličan imali naši očevi sijali primitivne djedovi, koji problem ali više »Sirbanica«. daleko rodila, brkulja kojaje. golice.

Tadaje uzgojena bila Tolika hranu. i slama i vredila mnogo vrijednost je pljeva manje jojje rodne slabo da nego i slame golice sijali primitivne mnogiradije pljeve, U-1 došla kad Tek proselekcionirane šišulja riješen jetaj golica brkulje. je niskih Mi sorta. sličan uskrsnuo Sada blem. problemforsiranjem jeponovo visoke ali slame, koja riješiti tajproblemuzgojempšenica nastojali kiša znale upravo često nakon od čak olujnih koje poliježe manje talijanskih, oduševi ih stočari individualni ležati. Radi katastrofalno kooperanti toga i »Zekar«.

One To im (podravka) prihvatili jer odgovaraju. »Vigorka« ljeno ih traže ih Oni su od ali i više više slame upoznali koji talijanskih. daju ih da želimo i zato ih većina žalost ogromna ali i pozna njima šire, upoznamo. izdržale. Tako ali Ove ipak podbacile, općenito godine pšenice 10 Selu Stanica pokus mjesta njimanapravila Dugom jePoljoprivredna Svi od vode od bile 9 i propala. jerje jednommjestu bolje Libellule, odlične sa većim ih traže. okolni površinama imaju njima Nekoji seljaci blizu 1800 č.hv. dobio Martin iz Marčinko rezultate. Tako 3,500 Virja je dobio Kelemenu Crnko i je razgrabili. Josip vršalice) Vigorke (iz 49 Zekara Rudi Soboščan Mr q/ha. Čakovcu preko ing. q/ha, Vigorke 51,52 Vinko 51 q/ha, Benčić iz Ivan Horvat dobio Križovljanu Ludbrega je 48 q/ha. davale i 50 70 te rezultati kad daleko Lani i pšenice bolji preklani dobila Đelekovcu Budućnost PK q /ha, q /ha, p reklani 56,21 52,10 je q/ha.

Torčeca Kuzmić Ivan iz 41 a, Libellula standard q/ha.Kooperant 53,75 Kad

su

stočari

mahom

uvedene

su

se

zrna

s

se

zrna

su

su

su

za

su

ne

smo

su

su

su

zrna

s

ne

na

su

su

na

s

u

na

one

na

su

na

na

svu

su

u

mu

u

a

u

a

su

su

u

samo

—

|

a

|

j |

10 |

preko q/ha. području jošbolji lani dala q/ha ZPK, tamošnji rezultati, jerje Vigorka 65,12 kooperanti dobili 49 — 60 od 51 itd. a/ha prosjekom preko a/ha, kako i mnogo i mnogo te sorte to Dakle, vidi, daju slame, je važno stočare i zato ih oni i I ako visoke one oduševljeno prihvaćaju. da vrlo dobre kvalitete. a da mogu mnogo podnesu gnoja polegnu, je No osim sorte važna i savremena većina je agrotehnika, jer pogotovo, proizvođača s novim nijeupoznata dostignućima svjetskoj poljoprivrednoj nauci, utvrdila da duboko i zimska negakojaje jegustasjetva, oranje nitratacija tivna. Kao svaka znanost tako i već pa poljoprivredna naglorazvija,je što nedavno držali vrhunskim starjelo još dostignućem.

Nekada iskustva se na osnovu 60—60 po stogodišnjega sijalo kg pšenice Kad došle niske su se jutru. talijanske pčenice počelo preporučavati preko 200 i 300 Precizna naučna da pa kg/ha preko kg/ha. istraživanja pokazala zlo i to veliko više od 120 150 se kg/ha. je preporučuje Mnogenajnapredidu i niže. Uz bolesti nije zemlje rjeđu pšenica poleže,napadaju sjetvu je i rđa i pepelnica dajekrupnojedro Naši stari orali 15—20 Kad došli motori orati < počelo dublje 30 40 i više. naučna ustanovila da Najnovija istraživanja dublje oranje i ukoliko to ga najčešće smanjuje djeluje negativno prinos, smanji je svakako beskorisno ustanovilo da svako rasipanje energije.

Ujedno oranje kvari strukturu tla i zato što se korov uništavati preporučuje manjeorati, Posavac

Ivo

iz Imbrovaca

U

50

Pitomače

na

su

su

a

s

se

zrna

a

za

su

ne

a

zrno

u

se

ono

za-

smo

su

ne

—

ne

ne

zmo.

su

“

na

cm.

su

se

su

—

a

ne

se

a

herbicidima,

:

da su preporučivali zimsku davno tome po Nije nitraturu, koja sipala i blatu. Savremena nauka to utvrdila kao zimi snijegu je najveću zabludu, jer i ne treba dušik treba onda kad pšenica miruje jeuznemirivati, sipati najraste i kad treba za i a prvo bujnije najviše vlatanjaklasanja, prihranjiga odmah nakon zime. vanje svakako modernizirati da Našimljekari moraju proizvodnju pšenice,dobiju i mnogo slame to rentabilnu Zato će i i mnogo jeftinu proizvodnju. sti visoke ali sorte slame će a.neće mnogo jake koje podnesti gnoja, poleći obilato roditi. biti i stabilan i nego No,prinos ekonomičan rentabilan, i zato će uvesti tekovine savremenih naučnih Orati i što dostignuća. plitko 120—150 i i nakon zime kombinovano manje,sijati rijetko ujesen sipati kod i obilato Na način će imati vlatanja gnojivo, klasanja sipati nitrate. taj dosta i mnogo jeftine pšenice jeftine slame.

Eko i Zekar nabaviti Zadružnom mogu u Vigorku poljoprivrednom PK Budućnost Đelekovcu i PK Pitomači, Martijanec.

Korić Dr Svetka i dr Mirko se

zrna

uz

uve-

mora

cm

a

u

u

SPRIJEČIMO

OPADANJE MLIJEČNOSTI VEĆ U POČETKU ZIME

KRAVA

volumiprijelaza prehranu, gdjepreteže redovito nozna krava. krma, opadamliječnost Zelena krma naročito ako se djeluje mliječnost, povoljno onda, sastoji od dobrih ili trava i ako sadrži leguminoza jemlada,jer potrebne hranjive osobito rudne tvari i vitamine.

Ona sebi sama po tvari, bjelančevina, je krava rado uzima i lako pa prijatna, jerjesočna, je jeprobavljiva.

Kod

sa

zelene

na

zimsku

suha

na

a

11

_—_ em

o

o

s

R3

3

3

|

oR

3

3

Rs

3

RR

+

>

makar

slame, kukuruzinac), (razna sijena, jare Kod i teže krava uzima tako rado ikao zelenu i krmu, jeprobavljiva. dobru, loše krma suha voluminozna po hranjivoj kvalitete, svojoj tj. jeprosječno zelerudnih tvari i bjelančevina, vitamina) zaostaje (nedostaje vrijednosti takovu krmu odnosno uz pa opadamliječnost. krmom, prosječnom pašom, zelene krava već u Da prijelaz početku, mliječnosti opadanje spriječimo obroku biti suhu zimsku krme mora pa mijeprehranu postepen, kukudobro Zato krma. šati zelena i suha slamu, sjeckati sijeno, jepotrebno kravu takove krme hranit ćemo više krmu. ruzinac i zelenu dana, Smjesom suhu volumisuhu krmu.

Kada dok se ne miješati privikne prestanemo ili suhu krmu nešto dat ćemo krmu noznu npr. sočne, postrne zelenom, krmu

voluminoznu

Suhu

pa

ne

ž

nas

za

nom

sa

se

na

u

mora

na

uz

sa

stočne

repe.

navedeno, prosječno hranjivih krma, jenaprijed dok davati kravi muznosti kod pa krepkekrme, nijepotrebno osrednje tvari, hrani suhom kad i nakon se pretežno prelaznom periodu, toga zimi, krme zavisit će Količine bit će to voluminoznom krepke potrebno. krmom, krme i muznosti i sočne kvaliteti suhe voluminozne (silaže, repe) uglavnom više vode —50 I dan treba suhu voluminoznu krmu krava krava.

Uz (40 stočne soli 30 g na i nešto treba davati i Osim (oko dan) krmnog joj više). toga vapna. tn Hranimo li kako Po se odvija zaključujemo, balege konzistenciji bit tvrda ili kukuruzinca više po sijenu će (suša), lošeg sijena, balega slame, li bit će mekša. krme od i sočne silaže) Dajemo mekinje leguminoza (repe, bit će krmu voluminoznu s nešto ili suhu rastopljene melase, balega mekša, Zimi biti ne možemo tako pa balega tvrda, regulirati njenukonzistenciju. smije da i da krmni znak Tvrda mekana. spora balega negoosrednje je, jeza dobro obrok sastavljen. nije Le suhu sočnu obroku zimskom kravi Kad voluminoznu, dajemo to i uzima pa djeluje mliječnost. iskorišćuje, povoljno bolje je radije bude voluminoznu krmu suhu zelene da važno Kao što prijelaz je važnosti kolitakove od iste da se je naglompadumlijeka, postepen, izbjegne krme tom Ne i sočne voluminozne čina i kvaliteta propustiti periodu. smijemo ostalo od 3—4 damo da kravi ne kg dobrogsijena leguminoza (uz najmanje i nešto 10 15 sočne krme i slamu kg, krepkekrme, (oko kukuruzinac), sijeno, to će zavisiti mliječnosti. steone i što da junicekrave, paziti,prijelaz manjeosjete Najviše i otelit će dobar zimi će prehranu postupakodgovarajuću teliti, jer koje više telad i dat će u težu i razdoblju mlijeka. otpornu i nakon kravu i hranimo tako Ako prelaznom periodu, toga postupamo od krme dio voluminozne muzari kravi u obroku sijenu legujedan dajemo dodatak stočne krme sočne i prema prema soli, proizvodnji krepke minoza, da kod krava zimi onda ćemo i padne spriječiti, potrebikrmnogvapna, to često dešava. kako se količina u mjeri, mlijeka tolikoj K. u

više

sadrži

kako

Zelena

u

a

o

o

na

a

s

uz

u

na

sa

na

u

—

o

a

moramo

uz

se

muznom

a

u

u

a

uz

ne

FOND 1970. po

12

u

osnovali će

kojem

svojezadruge početkomgodine od 7 članova Odbor solidarnosti. fond su donijelipravilnik Zadatak fonda ako nekom raditi i otvorili štednu knjižicu. je mlijeka

Proizvođači su

se

SOLIDARNOSTI

Sikirevcima

kod

I

-—--

\

-——

——

+

s

——-_-———-——

kojipredaje mlijeko proizvođaču mlijeka ugine doknadi. od količine 1 litri 2 stara se po mlijeka uplaćuje Svakogamjeseca predane dinara i štednu se stavlja na knjižicu.

1970. bilo odbor U 7 nastalu godini uginuća gdjeje procijenio je slučajeva kod nastala šteta.

S. M. štetu i isplatio proizvođače kojih je krava

HLAĐENJE

MLIJEKA NA

MJESTU

da

mu

se

šteta

na-

PROIZVODNJE

kvaliteti između i a Donošenjem propisa mlijeka, ostaloghlađenju radne bave uložile velika +10*C, organizacije koje otkupommlijeka sredstva rashladnih kupovinu uređaja. rashladnih dva po Postavljanjem uređaja selima, preuzimanjem mlijeka dnevno naveče i od riješeno puta ujutro jepitanje čuvanja mlijeka kvarenja «odnosno Međutim nisu se kao skisavanja. mogliriješiti drugi problemi prikvarovi vremenske često do«mjer: uređaja, nepogode ljetnim mjesecima vode do električne da selima prepo Čestjeslučaj prekida energije. udaljenim kid električne i više dana. po energije potraje jedan od da se ono po Preuzimanjem mlijeka proizvađača ustaljenom redu, ohladi dolazi neminovno do Kiselo skisavanja. mlijeko prerađivačke mljekare bazi od to 50% pune preuzimale iskorištenja, jest njegove cijene ili ga nisu takvim U okolnostima imamo velike opće preuzele. gubitke živi od "privredi, najviše jepogođenneposredni proizvođač koji isključivo tržište. za proizvodnje mlijeka bi Da redovno i kad a izbjegli gubici proizvodnji, mlijeko predavalo rashladni hladiti ne na uređaji rade, neophodno je mlijeko mjestu proizvodnje.

Nakon završene odmah mora iz se higijenske mužnje mlijeko iznijetistaje, čistu kantu treba staviti bazen hlaza “procijediti (posudu) koju (korito) U bazen treba naliti hladnu vodu.

Za treba povremeno «đenje. hlađenja vrijeme vodu kako bi se izvršila vode i brže hlamijenjati zamjenatople pospiješilo U toku svakih 5—10 minuta đenje. hlađenja potrebno je mlijeko promiješati kako bi brže i ohladilo hladi izvana miješalicom, mlijeko bolje pošto “ka sredini oslobađamo se u ujednomiješanjem mlijeko plinova koji njemu o

na

se

su

za

.

na

a

u

a

«ne

su

na

u

u

a

se

u

,

u

u

se

se

ono

a

.nalaze.

Ohlađeno

mlijeko preko hladnoj Mlijeko treba ohladiti zatim ako se pa ga :jutarnje mužnje pomiješativečernjim, zima vremena.

U ako ohlađeno nositi u suprotnom, nije posebnoj kanti, večernje, sabiralište. na posebno jutarnje mlijeko da se na se pa Često događa se toplo jutarnje mlijeko sipa večernje, naročito ako dobro noći su «Skisa, večernje mlijeko nije ohlađeno, tople.

Ovakav način na će da čuvanja mlijeka mjestuproizvodnje omogućit sačuva bez većih naročito za :mlijeko posljedica, financijski proizvođače, pošto «će biti za mlijeko sposobno daljnju preradu.

Inž.

Mato Stojanović treba

noći

ostaviti

vodi.

u

od

s

.a

ono

a

se

POLJOPRIVREDNA

ZADRUGA

SIKIREVCI

P. Z. u Sikirevunapređenje proizvodnje mlijeka privatnom cima toku 1970. u je god. kupila svojekooperante 110rasplodnih junica, -59 simentalske i 45 crno-šarene pasmine.

Za

na

sektoru

za

15

da

obavezom

mjeseci junice otplatu Kooperantima je telad 5 3 dužni mlijeko prekozadruge, godinapredavati godineprodavati zadruzi. rasplod 3—5 krava uzeli 2—5 joši poredsvojih proizvođači Pojedini kombiKod nih robni mlijeka. uzimanja junica proizvođači junica postaju S.M. 2 crno-šarene nirali 2 simentalske i pasmine. dala

od

na

18

s

su

a

su

i

—

su

KEDAČIĆ

ILIJA PREDAJE

MLIJEKO U MIJEKARI

udaljekoji godina, Grede, Ilija na do kolima dovozi 56 svako od mljekaru; nom predaje mlijeko jutro sela km, 451 mlijeka dan.

37 tržište bavi se Posjeduje imanje punih godina. mlijeka Proizvodnjom 4 kraIma od 6 17 sa pašnjakom. podpregonskim zemlje kojih je jutara jutara 8 i stare od 6 do 12 za preda Godišnje jednujunicu regeneraciju. godina litara 10 000 mlijeka. da što to krava omogućuje u ljetTeljenje jesezonsko,jest proljeće, od sela. dosta nim udaljen mlijeko, jerje lakšepredaje mjesecima iz Babine

Kedačić

živi

67

star

salašu

u

na

za

—

ve

mu

u

MATIĆ

LJUBICA S KRAVAMA

NA PAŠNJAKU

Ljubicom, djece, Grede, godina star, ostale stoke od 1 km od 17 živi salašu sela.Pored udaljenom zemlje, jutara dnev10 000 litara 8 od drži 4 krave mlijeka; predaje mljekari kojih godišnje 30 1 i do predaje Matić

Antun

iz Babine

40

sa

ženom

bez

na

—

no

14

a

a

Raspoređuje teljenje cijele godine, osigurava svakogmjeod novčana seca primanja predanog mlijeka.

Nisku na pregonskom proizvodnje mlijeka cijenu riješio jeljeti ispašom od 6 zimi livada i lucerkom. a Ima pašnjaku jutara, sijenom staji namjeru da kravu ukoliko dođe do kupijošjednu poskupljenja mlijeka. toku

u

što

mu

u

Žena

i dom TUBERKULOZE CIJEPLJENJE PROTIV.

|

(Besežiranje) Tuberkuloza narodu imenom sušica i pod poznata jektika je bolest. Raširena Uzročnika te bolesti gotovo po je cijelom svijetu. pronašao je 1882. i Kochov bacil. Ima nekoliko pa po god.

Koch, njemu tipova (goi raširen kod žaba i veđi, ljudski, ptičjitip, kojije riba, zmija). kad to za za Oboljenje pojavljuje pogodne p rilike razmnažanje, tj. kod uzročnika dolazi do napadavećegbroja Najčešće pobolijevanja kod dodiru tbc. bolesnikom s ako osobe, kojajedulje pogotovo njene obrambene ili lošom snage jošnerazvijene (koddjece) oslabljene ishranom, i lošim stambenim Ona izrazito iscrpljenošću teškog zbog posla prilikama. je bolest. Vrlo tu iz na socijalna osjetljivi ljudi krajeva ( planinskih), bilo nisu tzv. imugdjeprije nije tuberkuloze, postepeno jer postigli pasivnu nizaciju. i I Širi ponajviše kašljanjem, ljubljenjem priborom jelo. mlijekom tuberkulozne krave podjeca.

Oboljeli dobije temperaturu umjereno višenu od 37 38% C obično se, — popodnevnim satovima; znoji mršavi, osjeća i zamor počinje kašljucati U bolest lokalizira tzv. silusnim odakle početku najčešće žlijezdama, dolazi do i tkiva. Klice se čvose pa porebrice plućnog množe, stvaraju rići U ime toku bolesti dolazi do tkiva (odatke tuberkulozi). daljnjem raspadanja i stvaranja tvar se izšupljina (kaverna).

Raspadnuta pretvorignoj, koji u

zarazna

se

zove

se

su

zaraze.

u

su

su

zarazu

se

za

zaraze

se

u

|

se

u

zaraze

u

se

15

druge bacujepljuvačkom mokrenjem.

Adisonova nadbubrežne kračne i žlijezde žlijezde (npr. kože, probavne, očiju, i kosti i dr. bolest),zglobove te bolesti znatno pronalaskom poboljšalo liječenje Posljednjih desetljeća I kirurško PAS i antibiotika i dr.). (oksitetraciklin, streptomicina (1944)drugih metodama. danas uspješnim provodi liječenje od tuberkuloze U i dispanzeri velikog značenja otkrivanjuliječenju Inače

ili

širiti

može

se

i na

organe:

mo-

—

na

se

se

su

za

tuberkulozu.

Cal-

bacilom

tj.cijepljenje mjerepripada besežiranje od mette gove-Gućrin(BCG).Cjepivo soja potječe originalnog nepatogenog obavezno U 1924. se đeg.Prviput jeupotrebljen cijepljenje Jugoslaviji god.

1948. od provodi god. od klica tuberslobodno rađa tuberkuloznih “Dijete zdravo, roditelja nakon Ako dana kuloze. ga prvih TBC,postaje porodacijepimo protiv otporno nikakva Od TBC bacilom. obične opacijepljenjaprijeti protiv zaštita jedragocjena. snost, Ista oblik kod mozgovne opne (meningitis). djeceje upala Najopasniji obavveć kulturni i i iskustva godinama narodi, gdje imaju drugi opažanja nakon II tuberkuloze od Porast redovito Svjetskog Jja cijepljenje. oboljelih teške mateuzrok Tome tako i kod su rata pa cijelom svijetu, opaža Međurata i i za godinama. prvimporatnim prilike vrijeme rijalnesocijalne tim u isto djece, koja cijepljena brojoboljele uočljivosmanjuje vrijeme TBC kod od 0 7 kod "Tako prava godina rijetkost, djece slučajevi oblika razornih školske i kod su teških, djece.

Pogotovo rjeđi slučajevi često i kao što to bio česti smo te koje slučajeve slučaj prije bolesti, je školske nailazili kod sistematskih pregleda djece.Prijepočetkacijepljenja 2 4 kod školske školski slučaja pronalazili djecesvakogmjeseca liječnici sada niti već oblika zločudnih jednog. godinama (malignih) TBC, nakon odmah Ako potrebno poroda, je dobi, djecu starijoj cijepimo što se da li već zaražene prirodnim očituje "prethodno putem, djecuispitati Ako ispadne pozireakcijom mjestuprobneinjekcije. testiranje pozitivnom čime već tu se su prirodno cijepljena, zaražena, je tj. djecu cijepi, tivno, jer tuberkuloze. obrambene tvari aktiviran da stvara protiv organizam otporne nisu Bacil Calmette "Treba da besežirana -Gućrin) djeca(BCG ipakznati, od zaraze.

Ako čuvati te da se tuberkuloze, moraju protiv apsolutno otporna to ali može svakom dođe masovne zaraze, slučaju je oboljeti, dijete priliku BCG ne naprotiv jedovoljna vrijednost vakcine, mjeđapojava, smanjuje kao što i da u jecijepljenje protiv dogledno vrijeme iskorijeni bolest, zla. od ovog oslobodilo crnih svijet boginja rodineizostavno da Potrebno zato, cijepe TBC, protiv djeca je teški krivci nesreće zaziru da dadu mogu cijepiti postati svoje dijete telji koji (m svog djeteta.

Među

zaštitne

tzv.

se

mu

ne

zaraze

a

se

se

nas.

u

u

su

se

su

nas

sve

a

—

nema na

su

o

—

a

u

“

a ne

su

na

ne

-

u

u

ona

-

ovu

a

sva

se

:

|

SAA

PIPI PIPPIN PIPPIN PPP PPPPPPPPIPPPPPPPPPPPPPPPPDDA Uređuje:

UREDNIČKI

Glavni

i odgovorni

urednik:

dipl. inž. Dinko

“Vlasnik

i izdavač:

Udruženje

mljekarskih

Ilica

16

31/III,

telefon

440

-

476.

ODBOR

Kaštelan, radnika

Tisak:

tehnički

SRH.

Uprava

urednik:

Vera

i uredništvo:

Štamparija »Vjesnik«,

Zagreb.

Hoholač.

Zagreb,

u

ov o

o