Mljekarski list 4-1969

GOD.

VI

ZAGREB

APRIL

»RTV«- Zagreb posjeti Mljekari Bjelovar u

1969.

SASTANAK

SABIRAČA

U VELIKOJ GORICI

<

+.

Prošlog mjeseca je područja rice. Svrha sastanka bila da sabirači zakonskih je upoznaju zahtjevima kvalitete i vezana propisapogledu mlijeka kojaje isplatnu cijenu.

Prvi dio sastanka održan Velika Gorica održan u je mljekari gdje je prakrad tičan reduktazne i nečistoće izvođenju probe određivanje grube mlijeku. održan

-

sastanak se

u

svih

sabirača

Go-

sa

na

u

Velike

s

samu

u

je Poljoprivrednoj Drugi i Tu sabiračima »Zagreprikazan proizvodnje mlijekamodernizacija razvoj je sabirače bačke su »Zagrebačke mljekare« upoznali mljekare«,stručnjaci Direktor osnovnim načinom kvalitete mlijeka.

Poljoodređivanja mlijeka vezi novim održao također inž. M. Prlić stanice predavanje je privredne zakonskim propisima. održan

sastanka

dio

stanici

u

Gorica.

Velika

a

s

u

s

DOČEKALI PAŠU

KONAČNO

2

ip

uslo-

Nepovoljna ljetina pogledu vrlo velika. bila zato hrane vila malu zalihu sijenu je prekozime, cijena je dane da bar malo dočekali tople proljetne jedva Stoga proizvođači će ubrzat će dani kravama. obrok pa Topli porast trave, »poboljšaju« svojim Zima

bila

je

vrlo

teška

ishrane

u

krava.

a

su

se

vrlo

brzo

zaboraviti

na

dane!

zimske

teške

Pripremite livade takvom svoje koristiti, godinu. roditi bez obzira One će obilno visoke prinose. kojaomogućuje agrotehnikom klimatske uvjete.

Iskustva

treba

za

ovu

na

NJEGA

USJEVA KUKURUZA zauzi-

usjeva njega prihranjivanje prinose kukuruza kod da Iskustvo usjeva je pokazalo, maju posebnomjesto. i obaviti 3—4 obrada međurednih veći treba (najmanje puta) primijeniti broj obradom i ručnim 3 ručna Istovremenomeđurednom okopavanja usjeva. dušikom. izvršiti i prihranjivanje usjeva potrebno je okopavanjem mii izvršena da Uz u stajskim gnojidba predpostavku,je jesen pravilna će dušikom zavisit kukuruza neralnim prihranjivanje usjeva gnojivima, određenu kukuruza koliki površinu. prirod jeplaniran tome, U

borbi

za

visoke

i

kukuruza nam

s

o

u

ka

ii

ia

ja

E

zrnu

2

na

o

A

a

Potrebu

koliko gnojiva izračunati, ima fosfora i koliko treba dodati njemu dušika, kalcija, gnojiva jesen i tokom da bi Bez obrade i prihranjivanja postigli planirani prirod. pravilne tla i količine hibrida gnojidbe sjetve odgovarajuće sjemena koje odgovara dotičnom možemo veliki kukuruza. području, postići prirod kukuruza iz ovih radova: Njegausjeva sastoji 1. ima vrlo lakim tlima nakon zemljištu koje povoljnu strukturu, tj. izvršene kada stvori se otežava sjetve,slučajevima pokorica, nicanje koja izvršiti lakim i biljaka kukuruza, potrebno je drljanje zemljišta drljačama to okomito redova Na težim tlima pravac strukturom sjetve. manjom nije što može preporučljivo drljanje usjeva zbog toga operacijom znatnoj oštetiti mjeri sklopbiljaka.

2. prvo ručno i međurednu obradu treba izvršiti kada okopavanje biljke 3—4 ili 18—25 dana nakon Prvu međurednu razviju listića, obavljene sjetve. obradu treba obaviti dubinu 8—10 takvom dubokom dubine, jer obradom proces postiže prozračivanja tla, k oja posrednim p utempodupire mikrobiološki život tlu. Istovremeno ručnim treba prvim okopavanjem izvršiti i prema prorjeđivanje usjeva željeni broj biljaka određenoj površini.

3. međurednu obradu i ručno treba izvršiti kada drugu okopavanje biljke 6—7 ili kada visinu od 20 razviju listova, postignu Prije d rugog ručnog vrši se i dušičnim kako bi okopavanja prihranjivanje usjeva gnojivima, međurednom obradom i ručnim okopavanjem gnojivo unijelodublje slojeve zemljišta.

4. treću međurednu obradu i ručno treba izvršiti kada okopavanje biljke visinu 45—50 treće međuredne obrade treba izvršiti dosegnu Prije drugo nitratnim dušičnim kako to prihranjivanje usjeva gnojivom, je predviđeno. i ostala međuredna obrada kukuruza treba Druga plugovima okapačima obaviti kako bi oštetio stapliće, korijenov sistem, koji razvojem dubini i širini redova.

Kako imamo po bljike razvija vrijeme vegetacije popljuskove, kojistvaraju pokoricu gornjempovršinskom sloju nezavisno međurednom obradom oranice, kopanja treba razbijati stvorenu i površinsku pokoricu tla, kojom prekida kapilaritet gubitak vlage iz tla. možemo

ako

u

analizom

tla ustanovimo

a

u

ne

se

na

na

u

s

na

s

se

na

ovom

u

cm

u

se

s

na

cm.

se

s

ovo

u

cm.

s

s

se

se

ne

se

u

vremene

na

o

vremenu

se

Za

sabirače

mlijeka REDUKTAZNA

PROBA

Mljekarska laboratorijska probom utvrđuje higijensku kvalitetu odnosu živih Štojetajbroj mlijeka brojbakterija. bakterija to će kvaliteta biti to znači da će manji mlijeka bolja, održljivost mlijeka biti veća. služba

u

reduktaznom

na

a

Mehanizam

reduktazne

probesastoji ispitivanom mlijeku doda modrila i momenat metilenskog otopina Što prati o bezbojenja. nastupa duže do momenta to kvaliteta je vrijeme obezbojenjaje mlijeka ocjeni reduktazne probebolja.

Za uzima 20 i izvođenje probe mlijeka0,5 otopine metilenskog modrila.

To se sada vodenu i stavlja kupeljprati v rijeme obezbojenja.

Obično ovi normativi mnogim zemljamaupotrebljavaju ocjenu kvalitete mlijeka: se

tome

u

da

se

u

se

ccm

cem

u

se

u

za

I

4

."a_a__<Bo

o

a

m

a

li

A

kvalitete

Ocjena nastupa mlijeka obezbojenje dobra. mlijeka 2 do 5!/2 sati. Kvaliteta između II klasa nastupa mlijeka obezbojenje zadovoljavajuća. mlijeka do 2 sata. Kvaliteta od 20 minuta III klasa nastupa mlijeka obezbojenje slaba. mlijeka Kvaliteta 20 minuta.

IV klasa do mlijeka nastupa mlijeka obezbojenje nezadovoljavajuća. mliveliku Oni proizvodnji higijenskoj poklanjaju pažnju koji proizvođači reduktazne oni će imati probe. prosjek zadovoljavajući jeka hlačisto muzlice i i dobro uredne oprane cjedilo, kantice; Čista mužnja, uslov nakon odmah higijenski ispravnog dobivanje mužnje mlijeka đenje mlijeka.

I klasa

nakon

—

51/2 sati.

—

—

—

su

za

U BOSNU

NA POVRATKU

OVCE

kreću

koje zapažene skupine mnogihgradova To Bosni. nomadskog tradicija dugogodišnja jedna zimovanja, povratak je stočarenja. ali i nomadsko zakonskim Novim stočarenje, je zabranjeno propisima Savi mostovima Premda radi po starom. postavrijeci pojedinim dalje ove Hrvatsku ovaca zabraniti straže godine pregon nije kojetrebaju ljaju stada ovaca. manjibroj zapazio Bosne ishrani teškoću zimskim dijelovima planinskim Razumijemo štete direktne i naše ali treba imaju koji poljoprivrednike razumjeti danima, livade. i ozime načina od usjeve kojiuništava stočarenja takvog U

okolini

se

ovaca

su

prema

sa

se

se

na

na

se

u

u

br

nau

o

u

na

i

i

o

ANKETA O

FORMIRANJU

ROBNIH SPECIJALIZIRANIH PROIZVOĐAČA MLIJEKA DRŽAOCA 5—10 I VIŠE KRAVA

stalno Zagrebačka i mljekara proširuje preradbene kapacitete povećava količine Oko 100 litara otkupne mlijeka. milijuna mlijeka g odišnjeg otkupa obuhvaća 40.000 individualnih domaćinstava i nekoliko društvenih preko gospodarstava.

Ekonomski

izlaz

minije specijaliziranoj robnoj p roizvodnji mlijeka mumom 5—10 i više barem 3.000 litara i više krava, m lječnosti po mlijeka kravi. Ovakvu ostvariti mogu 5—7 ha sa obradive proizvodnju gospodarstva dok površine, gospodarstva10 ha obradive površine držati i do 15 mogu kravu 1 ha. krava, računajući 1,5 takvih robnih U cilju formiranja i perspektivnih proizvođača mlijeka podmlatka bankama i govedarstvu »Zagrebačka mljekara« suradnji poslovnim vrši (dobavljačima partnerima mlijeka) pripreme akciju z ajedničkog robnih kreditiranja proizvođača mlijeka.

U obzir bi došli oni držati minimum mogu 5—10 ili više kooperanti koji to i rentabilno i mliječnih i krava, jerje perspektivno proizvođače mljekaru. i

u

s

sa

na

u

u

s

za

za

za

Koji kooperanti prednosti dobivanje kredita Za kredita od dobivanje »Zagrebačke odnosno mljekare« banke, Zadruge ili kombinata će imati kojiorganizira kooperaciju prednost slijedeće kategorije kooperanata: bi

imali

za

1.

proizvođači kojiimajustajski kapacitetnajmanje 5 ili više mliječnih krava; 2. veće vlastito učešće nabavu proizvođači koji osiguraju opreme krava, i adaptaciju; za

za

3.

krmnu proizvođači kojiimajuosiguranu može određenim zahvatima je osigurati datak koncentrata;

bazu u

ili planirani broj doratarskoj proizvodnji stoke

za

uz

4.

radnu proizvođači koji imajuosiguranu snagu. ulaze robne Kooperanti koji akciju specijaliziraneproizvodnje mlijeka, bez obzira da li žele kredit ili žele investirati vlastita sredstva imat podići će slijedeće prednostidugoročnoj kooperacijiZagrebačkom mljekarom ( nastavak str. na 11): u

u

sa

oo

|

»ZAGREBAČKA i Centar otkupmlijeka proizvodnju b. b. Žitnjak Zagreb, MLJEKARA«

za

LIST

ANKETNI

KREDITIRANJA ZA AKCIJU ZAJEDNIČKOG MLIJEKA I RASPLODNIH GOVEDA ROBNIH PROIZVOĐAČA

kare

mljeZagrebačke mlijeka dobavljače proizvođače pitanja: odgovore postavljena

Molimo

zainteresirane

da

anketi

ovoj

u

na

(Gdje odgovara sa

se

1. Ime

i

i

da

ili ne

precrtati) nepotrebno

prezime k. br.

Mjesto Z.

D.

o

2. Površine

aeuoeeinenesevanitetssavisdivaniianastsistanasani

zemlje: OTANICE

livada

K)e

nn

KJ.

_.._.——.

pašnjaka ostalo

on

dah kj.

3.

Ukupanbrojgoveda

kom

m

od

—

toga

krava

teladi

—

i steonih

junica

kom.

...............

rasplod

za

_.................................._

Mliječnost

4.

po

kravi

lit.

00v

prosj. god.isporuč. mlijeka

—

lit.

.............

5.

stajski kapacitet 00000

=

"

:

i

6. Da

li

7. Da

li u

staji

vode

(da

—

—

—

—

—

aaa

-

god.

god.

krava

TELAdI

anne

Ra

Kom.

....

za

tov

ostalo

aaa

jepotrebna adaptacija staje (da ne) ili

ima

ili

ne)

struje (da

ili

jama silos

za

radi

gnojnicu (da

ili

ili

(da ne) ili

pojilica

ne)

(da ne)

traktor

automatskih

ne)

i da

li

gospodarstvo ima:

PR

8. Za

koliko

krava

voluminoznu

—

Da

li

kom

ulaganjem ratarskoj proizvodnji osigurati hrane ili (da ne)

nužnim

s

voljnu

od

—

10. Na

11. Kolike

—

—

—

l

ev

.........0..ovvnnonanna

togasposobnih

koji broj

ili

—

gospodarstVo

za

da

toga

steone

—

ima

krava

od

—

članova

bi

rad

ventnonocananiaa

gospodarstvo

li želi krave...

rasplodnu

bile

za

adaptaciju staje

za

dovod

za

dovod

KOM.

KOM.

mišljenju proizvođača

ona

struje

Ne

din.

Ne

din.

NiBm

2%

EA

kom.

KOM.

ooo

vode

ZA

-.

oo

investicijeprema

mo me

00v

—..

nano

telad

bi

_

mananonanasa na

išlo

junice

do-

može

u

količinu

9. Koliko

hranu:

KOM.

....................

zrnatu

—

gospodarstvo osiguranu ima

a

A

ro

O

e

—

za

gradnju

—

za

melioraciju pašnjaka

za

—

i

silosa

nabavu

._..—

drugeopreme

———;——;o

. o

Koliko

proizvođač osigurava

Koliko

sredstava

sredstava

sam

koji

rok

| N. din.

aparata mužnju za

Ukupno:

Na

Njim:

ae

traži

u

vidu

kredita

proizvođač

traži kredit

din.

N.

din.

_...N.

din

No

ma

na

—

—

1

god.

2

god.

3

god.

želje mišljenje: i

Proizvođači, ovaj

anketni

list treba

poslati poštomna

adresu:

»ZAGREBAČKA Centar mlijeka i proizvodnju otkup MLJEKARA«

za

»ANKETA«

Žitnjak Zagreb,

b.b.

10

idin

BOA.

i

—

Vaše

N.

ugovoa)desetgodišnji otkupumlijeka sigurnim plasmanom i kao viška. S tretmanom renog mlijeka tržnog posebnim restrikcije slučaju nužde; obzirom lakše na s mlib)prednostlociranju laktofriza, manipuliranje tamo veća jekom gdjeje koncentracija; ugovor

o

sa

samo

u

u

s

c)prioritet povoljniji uvjeti repromaterijala, kreditiranju bavi i obračun kroz repromaterijala mlijeko; i

u

nabavi

u

na-

d)pružanje pomoći proizvođačima govedarske ogranke putem stručne službe i stručnih »Zagrebačke mljekare«drugih institucija; stručne

kada

kroz

uslovi

€)perspektivno ispunjeniulaženje ili nosiocem i »Zagrebačkom mljekarom« kooperacije otkupa; budu

i

u

odnos

radni

sa

f) pravilu idućeg biranja kooperanata savjeta prednost imati i robni specijalizirani proizvođači; kod

u

članova

će

kolektivnog £) akciji osiguranja uključenim uginuća i da to bude i efisaciljem preventivnim liječenjem, osiguranje jeftinije kasnije. učešće

u

krava

rizikom

s

NA IZBORIMA U ZAGREBAČKOJ 11. IV

1969.

MLJEKARI

održani

radnim

su

u

svim

organizacijama Hrvatskoj izbori Sabora privredna vijeća SRH i Gradske Tako su skupštine. radnici izravnim učešćem svojim odlučili će ih koji zastupnik predstavljati spomenutim vijećima. u

za

u

Radnici

»Zagrebačke glasali

mljekare«

11

NOVI STROJEVI U MLJEKARAMA HRVATSKE Svakodnevno di

se

tehnolo-

suvremena

svrhom

gija

sa

uvo-

da

po-

dobiju Ta ni proizvod. težnja mljekara Hrvatskoj je pohvalu, jer = uslovljuje dernizacija što većim potrebu količinama mlijeka, ujedno proširuje broj i time popotrošača većava mlječpotrošnja nih Znamo proizvoda. da baš po potrošnji mlječnih proizvoda dnu svjetske ljestvice. trošači

kvalitet-

u

mo-

za

za

a

se

se

smo

na

»Zagrebačka ribaona

mljekara«

sira

—

Gradecu

u

»Zagrebačka mljekara« rekonstrukciju sira i male kesice. Također tvornici proribanje pakovanje mlječnih izvoda uvodi novi novim povezan Žitnjaku pristroj pranje kanti, Tvornica sladoleda »Ledo« završila i kreće jemnimodjelom. jerekonstrukciju od 800 vagonaraznih oko vrsta sladoleda.

U Tvornici sira proizvodnju skladište.

Bjelovar izgrađuje završava

u

Gradecu

u

pogona

se

na

za

u

za

s

na

se

mljekara« proizvodnju posebnih priprema koji sireva,

»Varaždinska traženi

na

su

tržištu.

Mljekara »Slavija«x je ti svim pogone, mogu pa svoje proizvodi kupiti prodavaonamaZagrebu.

To da dokazuje modernizaciju mljekara »Slavija« istražuje spomenuta tržišta. mogućnost u

se

uz

12

Starom

Petrovom

Selu

u

također

modernizirala u

U PROLJEĆE

RADOVI U POVRTNJAKU

godine spriječilo jeproljeće hladno, jeopćenito tako i uskoro će pa dani, bilja, Međutim, nastupiti topliji povrtnog. porast što kraćem da bi donekle pa će trebati posvršavati radove, nadoknadio dosadašnji gubitak kad zazeleni i kad radove treba naš Navest ćemo povrtnjak koje obaviti, sve rano povrće isklijalo. je i zaliciklu i dr. treba Mrkvu, peršin, okopati, prorijediti marljivo špinat, Dan će i oko penjati. nagrnutipostaviti granje kojega jevati,grašak da uščuva kiše odmah dva prekopati, poslije moraju zasijane gredice će stvrdnuti i odmah tlu. Ako vlaga okopa, zemlja pretvoriti zraka tvrdu i nepropusnu koru. To će zemlju, priječiti prodiranje površini malene uske tla tzv. će kapilare, vode, cjevčice pospješivat isparivanje jer iz tla. vrlo brzo voda odakle iz tik do njih isparuje dovedene površine oduzima uništavati i ujedno odstranjivati korov, jer Kopanjem razvitku. i normalnom hraniva iz ga mnogo povrće priječi tla, sjeni već korovu lišće, iščupati čitav, Nijedovoljno odozgora porezati tu što korovi To po imaju mogućnostikorijenom. jepotrebno zato, mnogi tako iz te životnu da ponovo ponovno korijena, sposobnost,uvijek tjeraju kao i možemo ih nikada i korove, zemlju iskorijeniti.

Iščupane pojavljuju odnosno bacati od i gnojište. kompost gredicaputeva, čišćenja obilno nasad treba sada Mladi Zalijevanje zalijevati. početku razvoja i li češće neka po nego škropljenje površini. rjeđe obilnije, jeradije nisu obaviti i nismo mogli vrijeme, jer Sjetvu presađivanje, koje sada svakako obaviti. vremenske to bile povoljne prilike, kao raznovrsnog zelja, zeljnatog povrća Nastavljamo presađivanjem i dosta korabice i salate. Presađivati oblačnog kelja, cvjetače, i presavremena, sparnog. sunčanog Najbolje jevrijeme vlažnog ili večer. presad klijalištu presađivanja Prije đivanje ujutro pred oko dok budemo drži što više da obilno presađivali. zemlje korijena zaliti, onda treba nabaviti iz Ako pouzdanog vlastitog klijališta,presadnice kakvu bolest. Dobro naš bi da jeprije biljnu prenijeli povrtnjak izvora, vodenu kravske namočiti presadnica smjesuilovače, presađivanja korijenje time To će i nešto vapna. presadnica, i sigurniji balege pospješiti primitak onoliko nabaviti treba vaditi odnosno i preUvijek prirod povrća. bolji odviše Ako određeno koliko možemo vrijeme presaditi. je zemlja sadnica, dobro onda dan dva presađivanja zaliju gredice kojenamjeprije suha, presađivati. obratiti: važan i vrlo posao (pikiranje) je njemu Presađivanje do do mnogo zglavka, zemlju korijenovog tj. mjesta Biljke stavljaju pažnje. oni I ni ni nikako dublje, pliće.najniži listići, prelazikorijen, gdjestabljika načini ostati nad zemlji zemljom.

Sadiljkom moraju koji prvirazvili, tik rub Presadnica jamice, presadnica. stavlja jamica koju stavlja Nai visi niz i da da polomljeno. zapleteno jamice nije korijenje lijepo stijenu metnuli i to zabodemo kon strane, gdje protivne sadiljkomzemlju toga da i prema presadpresadnici tako, jekorijenje zemlju pritisnemo presadnicu dosta

Ove

u

što

normalan

vremenu

razne

se

vremena.

se

a

se

mu

se

u

se

sve

na

se

ne

se

u

u

su

a

se

on

moramo

u

veoma

se

samo

mora

s

se

ne

na

moramo u

samo

za

na

moramo

s

se

a

ne

mora

samo

za

za

za

u

moramo

se

nemamo

u

ne

u

a

samo

u

na

se

ravamo

se

mora

u

se

u

su

u

u

se

se

se

se

u

s

uz

smo

13

nice

čvrsto

priljubljeno zemlju. poslije presađivanja usjev dobro da i da dođe što dodir zaliti, zemlja slegne korijenje bolji Vrlo da oko dobro važno, ljom. je zemlja korijena pritisne (ali prejako, da uništimo i da nikakvih između i korijen) šupljina zemlje, korijena će inače slabo više i odmah nakon jer presadnica primiti, puta sadnje uvenuti.

Odmah

uz

mora

se

se

u

sa

se

zem-

ne

nema

se

a

Ako

moramo raspolažemo površinama, nastojati, da to tlo što iskoristimo.

To ćemo onda ako bolje postići provedemo vrtu kulture i međukulture. i mješovite Uspješnom p rovedbom međuusjeva kultura možemo znatno i vrlo malenim mješovitih povisiti prirode površi-

vrtu

u

malenim

s

onda

samo

u

na

nama.

Međuusjevimješovite uspjeh tlu, k oje obilno i pomno obrađeno.

Osim i je gnojeno toga, međuusjeve mješovite kulture imati vode i sušnih raspolaganje dovoljno toplih ljetnih ti troše mnogo više vođe od kultura. dana,jer usjevi jednostavnih Treba izabrati takove vrste odnosno sorte ćemo kao povrća koje uzgajati da isto da ne u mješovite kulture,njihov glavni razvoj pada vrijeme, tj. jedne od da dade vrsti se dospijevaju ranije drugih.

Nadalje jevažno, svakoj povrća kao i određeni razmak redu i među redovima. glavnog usjeva, međuusjeva, To te kako važno ovršnu suzbijei valjano okapanje, ogrtanje, gnojidbu, štetnika i kao i berbu. janje bolesti, između Najobičniji jeprimjer međuusjeva salata, koja ponajviše uzgaja i kao i između svega glavnih usjeva špinata, celera, luka, zelja kelja, korjeOna imade vrlo brzi i beremo upravo povrća. nastog razvoj, je vrijeme, kada kultura.

Rotkvica kao počinje najjači glavnih razvoj sije međuusjev među Korabicu mrkvu,ciklu, salatu, korabicu, špinat korjenasto povrće. možemo saditi među i Kasna češnjak, špinat, luk, z elje, kelj rajčice. jesenja koraba sadi među ozimi kasni karfiol među kelj.i keljpupčar, krastavce, i kasno grah korjenasto povrće.

Da vidi kako možemo dobiti međukulturama lijepe prirode najobičnijim ću Sa od 10 spomenut jedanprimjer. jednegredice mž, kojoj proljeće j e salata međukulturom niski dobis korabicom,poslije grah krastavcima, slijedeće prirode: oko 10 15 salate kg (100— glavica) 15 korabice 120 12 graha i

kulture

donose

samo

na

dobrom

za

moramo

na

za

u

za

za

samu

se

u

ono

se

a

u

sve

se

a

i

se

na

s

u

a

vamo

—

,,

,,

6

—

8

,,

krastavaca.

ČI fa

Klijalištu pažnju. lijepo sada treba i rahliti tlo. marljivo plijeviti, zalijevati Već dobro razvit i presadpaprike, patlidžanarajčica pikirati razmak od 10 Moramo češće zračiti (presaditi) klijalište,toplijeg i noći da što više otvrdnu, ostavljati preko otvoreno,presadnice sorte i Za tu Grah,kasnije graška boba,sijemo napolje. sjetvu tlo dobro i očistiti od korova.

To kućice razmak u prirediti povrćesije 50 cm, red od reda razmaka 40—50 U svaku kućicu cm. stavlja najmanje da će O po tri zrna, po jeruvijek računati, koje propasti. stari dobro kaže: »Mećem svaku kućicu tri po jedan tojsjetvi praktičar sebe!« Još ili nepocrva, vranu, jedno jedno jedno sadnje prije moramo

obratiti

naročitu

Sve

se

već

razvilo

s:

se

mora

na

cm.

a

za

vremena

se

se

na

a

se

moramo

zrno

nam

u

—

14

mora

za

za

a

za

zrna

i

sredno

jati

poslije

vitice.

Nakon

oslona, kad razvipočne

postaviti trklje,grah da

moramo

imade

Sve to sadi toga napolje buče, dinje kućice, biti dobro Buče razmak od na kojemoraju gnojene stajskim gnojem. siju nešto a na Krastavci m, male mogu 2— dinje manji. sijati uzdignute vrhu uduba kao korito.

I svaku nasipe, koji 2,5 plitko ovdje stavljamo kućicu tri po najmanje sjemenke. otvorenom se izabrane ćemo kasno Pripremaju gredice, koje sijati i korabicu zelje, kelj glavati, kelj lisnati, kelj pupčar, cvjetaču k asnog uzgoj Po strani vrta uz kućice kukuruz šećerac razmak presada. ogradusije kućica 25—35 U kućicu cm. nekoliko Na dobro pripravopetstavlja ali luk crveni lučice. ljenu gredicu, gnojenu, sijemo uzgoj Sjetva obaviti da budu lučice što kod lučice jakogusto, manje, jer rijetke presjetve više odebljaju. bilo ili otvorenom Povrće, kojejeprezimilo korijenjem, spremištu, će služiti sada stalno koje uzgojsjemena, presaditi mjesto i Tu moramo (zeljnato povrće, mrkva,peršin, cikla, pastrnjak drugo). nastojati, da iste vrste odnosno sadimo će inače izkripreblizu, povrće porodice jer žati. saditi da tako protivne Najbolje je krajeve povrtnjaka, spriječimo đusobno Mali neće moći svom križanje. posjednik uzgojiti povrtnjaku sjeme od iste će svakako iskrižati. će povrća porodice, jer Najbolji uspjeh ako od različitih kao imati, uzgaja sjemepovrća porodica npr. zelje, mrkva, i Sada već može i kasni cikla, luk, špinat, rajčice paprika. posaditi krumpir. sade

i krastavci.

se

se

u

se

se

su

na

na

u

na

na

za

se

u

na

se

zrna.

ne

za

s

a

se

na

za

mora

u

moramo

na

ne

se

na

me-

u

mu

se

se

Inž. D.C.

NOVI LIJEK PROTIV METILJAVOSTI BILEVON

»R«

tvornica novi Poznata lijekova »Bayer« pustila je promet lijek protiv domaćih Prema dobivenom tvornice ima metiljavosti životinja. prospektu lijek velike su u prednosti preddosadašnjim lijekovima koji upotrebi: dobro ga životinje podnose; u

—

liječiti životinje

oštećenom

jetrom; bređe opasnosti životinje; naročita nijepotrebna dijeta; izlučuje mlijeku; oko da pa prilagođavanja metilja problema tajlijek, postanu otporni liječenje. bi bilo da nadležne veterinarske o Zanimljivo inspekcije obavijeste kvaliteti lijeka. mogu

—

se

sa

nema

—

za

—

—

ne

—

nema

se

u

na

i

na

.

nas

15

Žena

i dom O ZAČINIMA

hranjive uopće hranjivosti. ih radi okusa. proUpotrebljavamo Utječu izmjenu tvari, jer bavne sokova.

Preveliko začina na žlijezde podražuju izlučivanje uživanje štetno organe. je probavne Začine ili domaće Među domaće i oštre ili strane. i dijelimo blage blage limun i među ubrajamo: luk, češnjak, vlasac, lovor, ružmarin, majoran, šećer, i strane: oštre papar, papriku, klinčić, cimet, orašak, ajenvaniliju, itd. da oštre začine i kapor Princip prehrane je pravilne (papar papriku) papar, vrlo iz zdravstvenih dnevnoj prehrani upotrebljavamo umjereno, već i što hrana inače Zdravi loga, zbogtoga gubisvojuprirodnu začini kao vinski i sok od limuna i naranče. ocat, blagi tekućine, Upozačin nekih salata. ublažiti dodatkom oštrina može trebljavaju Njihova vode. Limunova kiselina vrlo sadrži vitamin C i bazične minerale. je zdrava, jer Kod začin kao dodatak i kiselo mnogo upotrebljava vrhnje varivima, i salatama.

Ako kao začin juhama upotrebi preporučujevinski, jer ocat, kiselina dobivena sintetičkim suviše sluznicu želuca octena nadražuje putem i Pravilna hrane. prehrana crijeva. preporučuje kiseljenje umjereno Ima obliku umaka: senf i začina i francuski muštarda, dr,koji dodaju umacima mesni i mesnim Među iste začine može drugim jelima. ubrajati kao dodatak i od sardelica ekstrakt, koji upotrebljava juhama, pasta koja služi kao začin umacima i drugimjelima. rafinii šećer. On i samo Najmiliji najrašireniji je jeujedno hranjiv, je fermente i aromatične koje minerale, tvari, ranjemizgubio vitamine, količinama. uzima malim nalazile lako ako Šećerje probavljiv repi.

Ali u većim količinama Lako lako se ga pa uživanje topi, organizam iskorišćuje. i može uzrokovati bolesti organa prerano probavnih smetnje: ovapnjenje žila, zubi. kvarenje limunska kristalizirana dobiveni začini Sintetičnim kiselina, jesu: putem različitih mirisa i esenci koji upotrebljavanilinulja saharin, likera i slastičarstvu.

Ti začini vrijednosti nemajuhranjive vaju pravljenje šećer, kad oskudica i se, osim limuna, vrijeme osjeća šećera, preporučuju sahai začina. i mirodija Gospodarska prirodnih jevrijednost vanilije drugih treba biti opreslađi od šećera. Zato kod što 500 tome rina upotrebe je puta hrani teku.

U suvišak po zan, jer osjeća neugodnu odgovarajućoj najmanji okusa.

Obično rabi šećer količini saharin ga pogledu nadomješta potpuno bolesti. od šećerne onih, kojiboluju prehrani M. V, i | ] Začini

živežne

su

namirnice

ili vrlo

malo

ili

samo

bez

na

za

na

a

u

ne

samo

raz-

aromu.

su

razne

se

nas

za

se

se

za

se

se

u

se

se

se

su

u

se

u

se

se

razna

u

za

se

u

ne

u

u

se

se

u

u

|

U

:

Uređuje: Glavni

Vlasnik

i izdavač: Ilica

Redakcioni

kolegij »Zagrebačke

mljekare«

i odgovorni

urednik:

dipl inž. Dinko

Tehnički

urednik:

Vera

Udruženje

31/III, tel

mljekarskih 440-476

Tisak:

radnika

Kaštelan

Hoholač

SRH,

Uprava

Štamparija

i uredništvo,

»Vjesnik«,

Zagreb

Zagreb,