Mljekarski list 10-1969

ih

"ga Kralidakai MAJ raja Ba sti Kon Am "a >

2

o

>

oR IfFIOITW.FONSAVUOOd ZAejsoiđ Soupalaniđofjog - “PITUATIČOJI -1HITOd - Jad UJUBIISIIIJUTEZ *a(1891 GI «Še EZ oid E810 IXNRTIHTOđ po nfueornspod nqoišez UIOUIAS nfgnipod *qPiBez nfuefe1y ousAjsnip wopoSid “(TA PR no € OUJAJSNIP UI[E]SO n IDINAIId4ON n 9o?ejaynsjeg £S eu PUOg “nieAopsfg HuNS OUSTGNII ueAouso ngom '696T 91fusrpo8aqzoIzr gq INRTUPI(EZ IpodAniđofrođ IHIBAI X nufegeuz OfTJEZIUEBIO 'G »f1Ap Soxysieu11s19A af n “EITUSIIE!) ONSUOĐOTIH 2 '“nqogiBez IXSABIpOdN puog IO 0xyS1080[1q od Euezipo *'696T sjeurIVaZO1ZI n ozipo *eqzojzr *apoalA1idolrod *D9AOGQIA JUPEI no sxyneu 'POB “IBAJDING JUPIATId xyefran ToruAriđoji ?

PeJsiignoAg auIpo8B n vIfusrpoBIJAPI(I[S VASUVJOIS urufeuol8šo9I nuofunid N 2[f gg ns UPAOUSO BOIJTAOJTA 2UAOUSQsxXeAs IBANIE I8ZO1ZI 2qzo0[zr efxgnipođ n sfuspaiđeun NS exminuso eqzolzi “nqoišez ez 95 urxs1e207s PPUO,JT P(IJEZIUPBIO supsranuidol[9q NATJENOTUT ep IBAOPPIG emusg JBINE ZXSUVOOLS »urm eorupolez exsIe201S s91fugrpoBn I2PATUSO eu 0sz svrfusrpoš eg PPAJZNJI efueIzru egepoAzr :291UpA[ “eurpo8 EN UIUPBI nxez ur 1

-

-

šo

a

T

7

-

T

ga. dh. "zm Poe dg

ra

T

s

s

-—

o

_—

o

o

!

| :

Na

izložbi

zaovoj rasplodni eksponati, koji stočarstvo da se dostupaju bilogorskoregije, ciljem prikažu i kvaliteti kao odraz 62stignućastočarskoj proizvodnji njenih proizvoda, podravske rada. godišnjeg uzgojnog

izloženi

izabrani

su

i tovni

sa

u

€e

mi

E

2)

a

|

S

Ka

nota

poza

tad

ni

o»

Pp

:

ža

|

.

>

H

i

'

:

i

: h

Ž

:

AA

sri

š

e

'

5:

4

os

panem

Komuna

Dvor

na

Uni

kupila

je rasplodne

bikove

na

i

'

K

'

izložbi

u

|

zu

|

Koprivnici

Ujednoje sadašnje probleme ovojgrani i treba da nastali što brže kako poduzeti, mjerekoje problemi otklone, bi i okvire i grana reforme. poljoprivrede uklopila ciljeve privredne Ova izložba zainteresirane faktore uvjerila je neophodnost sistematskog i naročito rješavanja problema intenziviranja proizvodnje mlijeka, plaovih kao da intenproizvoda, proizvođačima podstrek, uključe zivnu nabavkom visokokvalitetnih proizvodnju grla. bila

nakana

na

da

se

ukaže

i na

u

se

se

ova

u

u

mesa

smana

a

se

Članovi

u

komisije za nagrađiu Koprivnici

vanje

a

—--—

o

o

o

ooo

BARUŠIĆ MIJO IZ ČEPELOVCA zapastočarskoj Koprivnici ženi bili Bapodaci proizvodnji mlijeka rušić poljoprivredne zadruge Mijekooperanta Đurđevac.

Svakako pronajuspješniji je izvođač 1968.

U mlijeka. godini isporučio je U litre 10 482 mlijeka.ovojgodini, zaključno količine IX isporučenog mjesecomnjegove ka13 525 litara. Kako iznose ova Pak još mlijeka lendarska a u godina nijezavršena, proizvoddo nalazi 7 to će i količina Barušić deng mlijeka krava, nji Mije znatno krajagodine porasti. uspješniju što želimo rekorderu Zato našem proizvodnju regije podravske mlijeka!

Na

izložbi

su

u

o

on

sa

i

se

ČES JOSIP IZ CUBINCA drugaČesa

KRAJ KRIŽEVACA kako

i snage svako

žara

stočarskoj čisti kravu »Biserku«.

Na izložbenom mora svoju prostoru »Biserku« krava, kaže izloženo da bude zato čisto i i čistim drug uredno, svoju grlo i stoka Čes. i naporan se iz do bio Transport mojestaje Koprivnice jedug kamion ušla čista i dotjerana. premdaje jezamazala, Zatekli

smo

na

izložbi

s

puno svaka

u

tae A) Ž

,

M

PV

ns

s

-

jejako bih od krava dosta,ja svojih dviju Nama

žao

što

u

našem

selu

otkupljuje mlijeko.

20 litara dan. najmanje

imao

a

KUDUMIJA

nitko

Bilo

ne

na

ĐURO

bi

ga

IZ ĐURĐEVCA

podacimaStočarskog selekcijskog rekorderka 1968. bila mb. vlasništvo Đure god. je»Olga« 1960., Kudumija iz Đurđevca.

Ona IV u 7477 mlilaktaciji je godine spomenute proizvela kg masti. jeka 3,5%mlječne Prema

zvaničnim

centra

SRH

krava

za

uz

š

ea

Kudumija

Đuro

s

o,

kravom

ag

ug

»OLGA«

-

Zanimalo i doznali

da

je

nas

da

smo

ima

li 5

rekorderka

spomenuta

kćeri

—

sve

u

»Olga« potomaka Đurđevcu.

To podatak je zanimljivi iz i da ih vrstni udaljujerasploda ima

živih

koji potvrđuje stočari da odu mesarski nož. brižljivo čuvaju pod Inače naš od 10 4 kooperant Kudumija obrađuje jutara zemlje, čegaje jutra podsjenokošom. da

se

telad

dobrih

matera

ne

RAZVOJ

ne

GOVEDARSTVA

U PODRAVINI

Zbog uvjeta, idealnog rasporeda oborina, laganog kvalitetnog količine Podravina visokim tla, dovoljne stajskog gnojiva, spada krajeve bili su prinosimaratarskoj proizvodnji, vrijedni proizvođači uvijek prvi novih sorta i novih stoke. uvođenju kulturnog bilja pasmina Poznato da 1907. po simentalje, godine prviputapojavilo goveče ske dano i udrukojeje pasmine, daljnji uzgoj produkciju tadašnjim isto krave uvažani i bikovi kouz U garima. vrijeme rasplod,kasnije rišteni su i bikovi iz stada već zemaljskog kontroliranog uzgoja udomaćenog klimatskih

u

u

s

a

u

se

na

su

simentalca.

'

za

a

m

o

HO

————--————-

———

eee

---—

a

Poslije udruge pod okrilje zadruga, osnivaju govedarski i kao i se svinjogojski ogranci, uvažaju pasminesvinja kvalitetniji dolaze

rata

novi

se

nove

simentalac.

god. nagloširi, otkupljuju površine velike stočarske naročito i zemlje, osnivaju farme, Slavoniji, SrijemuVojvodini. stočarskih farma velika dobrim Osnivanjem nastaje potražnja Radi dolazi kod do novih plodnim materijalom. toga osnivanja ogranaka. kao osnivači vrše stočarskih Saveza Zadruge, ogranaka preko prodaju stoke. Tako 1958. komune plodne primjer god. području Koprivnica 23 5843 umatičenih i djeluju govedarska ogranka krava, junicapodmlatka.

Ovakav formiran momentanom masovan brojogranaka je konjunkturom tržištu. kada 1961. opao interes Međutim, je god. kupovinom došlo do rasula nekih time i do rada plodnestoke, je ogranaka, smanjenja i stoke.

Stočarski osniva Biro uzgoju selekciji radom, prestaje i 1961. uzgoj selekciju stoke, kojikrajemgod. pada financijske poteškoće, te stanica funkciju njegovu preuzima Poljoprivredna Koprivnica.

1964. stanice i Krajemgod. inicijativu Poljoprivredne komune,zadruge ponovno osnivaju govedarske ogranke.

Zagrebačka mljekara pogon BjeloKada službe. var na preuzima financiranje selekcijske je stupila snagu redba od iz sredstava premiranju proizvodnje mlijeka, zadruge dijelom ostvarenih premija prodanomlijeko preuzimaju financiranje selekcijske službe. livada i Mljekara: preuzima financiranje gnojidbenih pokusa krmnog širokom bilja planu.

Kako bila spremna da mlikoličine jeMljekara Bjelovaru otkupi ugovore jeka, zadruge počele sklapati proizvođačima otkupu mlijeka, tako da veći dolazio kontrolu.

Važan faktor okviru je brojplotkinja pod naredbe tačka da otac teleta krave konkojauslovljava je premiju, pod trolom biti licencirani bik ili biti plotkinja umjetnoosjemenjena.

Time zakonodavac želio da bude što veći krava obuhvaćen selekcije broj da što telad kvalitete i jom, prije dobije bolje boljih nasljednih svojstava. i komuna odluku obaveznom dvije godine Prije je Koprivnica prijašnju odlukom umjetnomosjemenjivanju nadopunila paušalnomnaplaćivanju i steriliteta kod krava. da usluge liječenja osjemenjivanja Valjanapomenuti, radi ove, da se tako izrazimo već 1968. je »prisilne mjere« god. brojumjetno krava da od 16560 porasao osjemenjenih 4120, odnosno, je plotkinja umjet14 553 ili 960 ili licentiranim 89,5%, 5,8%oplođeno osjemenjeno bikovima, 1047 ili izvan kontrole »živičarima«.

Ova će samo 6,3%oplođeno akcija tj. imati kroz odraz kvaliteti i kojugodinupozitivan podmlatka proizvodnji i mlijeka. bilo Kroz i i obzirom simenprotekli period je lutanjatraženja tip bio moderan mesni talca. Jednom tip, jednommliječni, jednovrijeme je niski bilo čak tražio primjeraka mikromelije.

Zahvaljujući uskoj tip, je između i veterinarskih selekte radnji poljoprivrednih stručnjakaRepubličkog centra i Centra u cijskog Križevcima, dogovoreno umjetnoosjemenjivanje slati sperma, da od će bikova kojepodručje stanje je kojih lizira i standardan visine oko 134 cm, mesnodobije tipplotkinja, tip, kroz 1 3500—4000 te da tovu mlijeka laktaciji, june prosječne mliječnosti mliječni 11 od 450 Ovakvo težinu dosegne će,naime,govečeodgovarati kg. mjeseci zainteresiranih našim i industrija. proizvodnje zahtjevima uvjetima Od

1952.

društveni

sektor.se

velike

se

se

u

za

ras-

nas

ras-

na

u

na

s

na

u

za

ras-

a

na

savez

se

za

u

na

—

na-

o

za

u

u

sve

su

s

o

sve

u

ona

mora

mora

se

o

o

u

za

no a

u

mesa

na

s

se

su-

za

se

na

se

u

u

o

norma-

i

E)

|

sATA

sd

mo

s

s

s

o

i

3

2

>

—-_—

e

3

3-3

--

_-

2

| š

š

BUJGER VILKO IZ PREDAVCA

BJELOVAR

—

»Jagoda« je šampiona kategoriji stočaru vrstnom i 119. To Vilka iz Predavca jeuspjeh priznanje Bujger stoke. rasplodne gajaču "Titulu

krava

u

krava

dobila

vlasništvo i

uz-

_ ——.

-

Tako

»Jagodu« je »Svilenku«, I krave ostale izložbe dobio i dvije ocjenu kategorije. šampiona V 6319 krava Šampionka »Jagoda« proizvela laktaciji kg mlijeka je odlična To masti.

3,7%mlječne proizvodnja. je krava »Svilenka« da i ima također V laktadruga njegova Zapaženo je od 5276 masti. također 3,7%mlječne kg mlijeka, proizvodnju ciji Na

uz

izložbi

je

imao

i »Biserku«.

tri krave za

uz

u

u

|

|

uz

Direktor

čka

,

Tvornice

mljekara

sireva

predaje Bujger

Bjelovar

nagrađu Vilku

od

-

Zagreba-

100.000

st. d

————

_-———-_

--_--

—

_

-

|

|

,

|

|

|

|

|

|

|

2

U VELIKIM ZDENCIMA

IZLOŽBA GOVEDA

održana 28.

IX 1969.

Inicijativom privredne Bjelovar je izložba Velikim u Zdencima komuna: Garešnica goveda područje Daruvar, Virovitica i Grubišno Pakrac, Polje.

Osnovni izložbe bili ciljevi da i svim zainteresiranima omogućiproizvođačima uvid kvalitetu rasplodnih goveda području spomenutih komuna; da što veću na potakne proizvođače proizvodnju masti i mlijeka povećanje postotka mlijeku randmana tovne stoke; da tom dođe do prilikom razmjene p roizvodnih iskustava i da se ta iskustva način prepodesan do sada nisu one proizvođače koji pristupili načinu to suvremenijem stočarenja, osjećaju kako bi način materipotrebu, taj poboljšali jalnu komune otvorio Predsjednik izložbu Velikim Zdencima

Osnovne

komore

za

su:

—

u

na

se

—

uz

u

se

—

na

nesu

na

a

za

na

osnovu.

u

čvršćim aranžmaKvalitetnija proizvodnja mogućnost poslovnim nima i mesne prerađivačkim organizacijama mljekarske industrije, uslovima inravnopravnog Svjedoci nastojanja partnerstva.

Mljekarske otvara

s

no

u

smo

KIKELUE >.

:

široki dustrije naporima koje jedan krugsigurnih investiciona dobar proizvođača, jerpredstojeća ulaganja stvaraju preduslov da količine sirovine sada zahvaća.

Bez prerade područja koje pretjemože utvrditi da se se ove rivanja sadašnje poslovno područje organizacije »Zdenka«

se

8

sve

u

ulaže

da

stvori

s

ll

|

koje

zahvaća

komune

Grubišno

Polje, Daruvar, Virovitica, Garešnica, Pakrac, Podravska Našice i dio može Slatina, Orahovica, DonjiMiholjac, Bjelovara dobrom s uzdići visoki će osim stvasuradnjom stepen proizvodnje koja kroz osnove oblik imati odraz na ranjamaterijalne ovaj realizacije presudan razvitak ostalih oblika bilo oblasti odnosno stočarenja govedarstva svinjoOva zadržala se samo gojstva. organizacija nije poslovnim kontaktiranjima navedenih već i na naporeusmjerila područja, je svojeposlovne udaljenija nalazi interes.

Da spomenemo područja kojima zajednički Zemljoradničku Mokrin i Novi zadruguPivnica, pogon Zemljoradničku zadrugu mljekarski na

u

u

s

Kneževac.

HAVRANEK

FRANJO

IZ DARUVARA

r e

Sampionka

izložbe

u

Velikim

vlasništvo

Krava

»Jasenka«

Zdencima

druga

krava

»JASENKA«

Havraneka

osvojila je šampiona cima.

To Havranek iz Daruvara stočarstvom jeznačajan uspjeh Franje koji i bavi od 1932. stočarskim na uzgojemrasplodnog materijala god.

Upravoje izložbama stekao iskustva.

Te izložbe su bile i na svoja najveća poticaj njegov rad stoke. daljnji uzgojurasplodne oko 15 oraničnih U ima 13 Obrađuje jutara površina.staji goveda. titulu

na

izložbi

u

Velikim

Zden-

|

se

|

u

|

Po

_-..

=

—-—-

=

ZAPAZILI SMO

.--

-

+

eo

s

3

s

3

3

--—----

-..

svoje organiziralo je udruženje Regionalno Troškove Zdencima.

Velikim izložbi izvođače i mlijeka posjet kooperante bili Poslovno snosilo proizvođači mnogi udruženje, regionalno je puta zainteresirani rasplodnih junica. kupovinu iz

Poslovno

Siska

pro-

za

u

su

a

za

pro

gnev

mi

ka

Kontrolni

Regionalnog

asistenti

na

izložbu

Na

kontrolne

u

izložbi

u

poslovnog Koprivnici

Poslovno

regionalno Koprivnicu

asistente, kako

bi

stekli

iskustva

za

udruženja

Sisak

uputilo jesvoje udruženje rad. svojdaljnji

10

i

o i

Ki

S

E

a

je

sja

RKKA

_-

——

-_

———

--—

——=-——_

-

Poe

o

3

S

s

z

o...

o...

5 š

KAKO Mineralna

POBOLJŠATI LIVADE?

gnojiva, propisnopravodobno upotrebe, veće i kakvoću prinosepoboljšavaju sijena.

Za livada fosforna i mineralna gnojenje preporuča upotrijebiti kalijeva hraniva livadama. na gnojiva, jer najbolje djeluju Zanimljiva ječinjenica, da hraniva livadama oranicama. dušik nego bolje djeluju Naprotiv oranicama.

To ovi bolje djeluje pokazuju podaci: ako, naime, kao oranicama djelovanje gnojiva 100, d obijemo djelovanje hraniva i to fosfornu kiselinu na dušik 44. za za livadama, 224, kalij 202, Zato livade fosfornim i Da jepotrebno gnojiti kalijevim gnojivima. djeloje fosfornih i livadama li oraninego vanje kalijevih gnojiva (PK)bolje ima što livadna tla sadrže znatno cama, količine lako pripisati tome, manje fosforne kiseline i oranična tla. pristupačne (P,O,)kalija (K,O),.nego da fosforne kiseline i Međutim,postoji činjenica,zajednička upotreba fosforna kiselina ili To dokazano nego kalija bolje djeluje kalij. je Evo rezultata: brojnimprovedenim pokusima. dala negnojena površina je q/ha 50,5 dala gnojena površinakalijem je 61,1 kiselinom s fosfornom dala gnojena površina je 61,6 fosfornom kiselinom i gnojena površina kalijem 76,1 Prema tome obim vrstama dakle potrebno je uvijek g nojiti gnojiva, Pi ako želimo iskoristiti učinak.

K, njihov p otpuni Tratina i veće količine hraniva obliku fosforne kiseline i podnosi kalija.

To što različitim količinama fosforne potvrđuju pokusi, provedeni kiseline i Tako ako količinom od 80 osnovnom npr. kalija. jegnojilo kg/ha i 30—40 dušika te količinama kalija (K,0) kg/ha (N), povećanim fosfornog obliku Thomasove znatno S količinom se gnojiva drozge, prinosi podigli. od 60 što znači 400 Thomasove 1 kg/haP,O,, kg drozge ha, postignut je od 90 120 Sličan q, prirast 15,4q/ha, kg/ha21,0 kg/ha26,3q/ha. je rezultat i postignut kalijem.

A kako dušikom? je Tratina iz tu dobre loše trave, sastojirazličitog bilja: djeteline, trave, korovi i da dušik različito tih drugobilje.

Razumljivo je, utječe prirast svaka različito dušik. li tratini biljki, jer biljka reagira Prevladavaju ima malo imat će dušikom dakle, kojoj trave, djetelina, gnojenje pored li s PK_.veći ima više nego gnojenja uspjeh tratini,kojoj djeteline.

Livade PK visoke većim se pak,koje gnojenjem daju prinose, opskrbljuju dušikom same nalaze tratini.

Poznato dijelom djetelina, putem koje je naime. dušikom se izravno iz zraka bakte,da djeteline opskrbljuju pomoću žive na rija, koje korijenju lepirnjača..

Iz ovoga zaključujemo: 1. samim ili sa Thomasovom ili gnojenje kalijem drozgom pak sastav ali time ne zajedno povisuje djetelina tratini, smanjuje količina dobrih trava; 2. dušikom rast trava i količina se gnojenje pospješuje smanjuje djeteako dodamo količine i fosfornih line, ali, dovoljne kalijevih gnojiva, količina se tako ni kvaliteta se ne pa djetelinasmanjuje, smanjuje ako

i

se

donose

znatno

se

ova

ova

na

na

osnovu

na

nam

za

uzmemo

na

sa

za

za

a

s

na

na

se

h

sama

|

sam

s

:

s

»

»

»

>»

»

.»

s

|

s

|

u

nam

su

s

se

s

sa

u

su

na

sa

a

sa

s

:

s

se

su

na

.

|

*

na

na

na

na

na

s

se

|

s

sa

i

|

(

na

samom na

se

ne

|

|

sijena;

3.

s

livadama, svakogdrugogkulturnog bilja,umjetnim i kvalitetu te možemo s'tim gnojivima povisujemo prinos gnojivima našem kvalitetu. prema usmjeravati zahtjevu rast, pa'i

na

kao

i kod

s

1

:

|

_—_—

Pod

e

o

--

e

=

_—

—..

-

mineralnih

upotrebe Vrijeme Što

---———_—

-

—_—-

————

gnojiva na

i,

-

livadi

preporuča upotrebe gnojiva tokom zime ili i fosforna prose, da gnojiva posipaju jesen, kalijeva treba dok dušična početka vegetacije. prije posipatiproljeće gnojiva ljeće, svake livadama Mineralna se morajuupotrebljavati godine, gnojiva održilivadama i da dobru na da bi vrijednost sijena prinose postigli hranjivu visini. primjernoj možemo našim livadama da i Iz svega postići proizlazi, navedenoga i ako dobrom visoke upopravodobno kakvoćom, propisno sijena prinose fosforna i mineralna trebimo napose kalijeva, kojaosigu(umjetna) gnojiva bismo Na način bolju mogli osigurati prinosa. taj povišicu ravajusigurnu Mi bismo dala i veću i bi tada naše proizvodnju. bolju koja prehranu stoke, odnosno više i veći stoka, stoke, bolje hranjena mogliprehraniti brojstoke, bismo količine dovela bi i do veće moglipoboljšati stajskog gnoja, kojim mineI tako veća hraniva. humusom i oranica upotreba biljnih opskrbu livadama fosfornih i ralnih napose povoljno utječe kalijevih gnojiva hranidbenom velikom veći nego povrijednošću, prinos sijena oranica. većava i plodnost Izvod iz Gospodarskog priručnika se

tiče

mineralnih

vremena

livadama

na

u

u

se

u

na

mo

na

na

s

a

s

s

ne

na

samo

se

s

na

JESENSKA PAŠA U ISHRANI STOKE pašazbog imajuproljetnajesenska vrijednost najveću našojzemlji i redovito kod i što nego pa vlažnija ljeta, je porast proljeća jeseni toga i vrlo često suha doba ta trave zbogtogaje Ljeta godišnja intenzivniji. slab. trave pašnjacima porast kolokiša već nakon prvih mjesecu dana,najčešće Nastupomvlažnijih od i stoka trava vozu, gladovanja. polakooporavlja ljetnog opetporaste da nakon oskudne i stočara Koliko prava dugotrajne blagodat je svakog hrane zelene i nadolazi zime sa obiljem vegetacije proljeće svojimbujanjem zelei katkada iste te ishranu sušnog poslije stoke, gotovo pojave jesen zla stvari toliko te vrlo također hranom pojave oskudnogljeta, i karakteristično poljoNapredni poljoprivredu. nerazvijenu stihijsku kojeje toku dozvoliti da periodi smjenjuju godine privrednik, naime, smije to vrlo obilne proi nepovoljno djeluje ishrane, jer gladovanjaperiodi izazvani ishranom Lošom i pad jednom nedovoljnom životinja. izvodnju ishranom. ni nivo maksimalni može najboljom podići proizvodnji to vrivremenskim Jesensku prema koje prilikama p odesiti valja pašu stoka se može dana Za prekocijelog napasivati jesenskih jemevladaju. toplih dio dobrim ona će na tom dana i najveći pašnjacima podmiriti slučaju i i može biti hladna tvarima. vlažna, No,jesen jihpotreba hranjivim takvim U dani. povremeno slučajevima mogu hladniji nastupiti jeseni tople dana stoku kišnih Za nahladiti. može stoka se biti valja jer oprezniji, valja hraniti ili nadma do ne dođe da nego ne oprezno je napasivati, napasivati hranom zelenom u staji. dok to vremenske dotle držati može na prilike Stoka paši jesen 8—10 dana da uzeti može se prije pašaprekida Općenito dozvoljavaju. €.

10—12 dnevna kad tada ili mrazeva padneispod temperatura prvih pojave i

U

nas

su

su

u

na

u

se

za

u

za

u

su

nom

za

u

se

ne

na

u

na

se

ne

u

svo-

u

a

na

se

za

u

se

12

o

i a

i aj

i

a

a

daš

e

a2)

sor

ie

sa

Ska

s

=

P_i

sn

s

s

si 2

"

,

'

' Uj F š

š

jesen pašuprekidamo prilikom izgona pašu proljeće, zimsku ishranu. vrši da bi privikle Prekidanje paše životinje postepeno, tako da tokom 10—14 dana kraće životinje puštaju vrijeme pašu.

Nakon krave kroz par dana mogu slijedećih puštatiispuste prekida ispaše 1—2 sata da i razgibaju osvježe. stoku ishraUporedo prekidanjem paše, prevodimo stajsku postepeno suhu ishranu održaod zelene i razumni Polagani prijelaz omogućuje i iste životinje. vanje proizvodnje, dobrogzdravstvenog stanjaizgleda će Stoka i tokom snage, dovoljno proizvodit kojaje ljetajeseni nakupila iste količine i ostalih i proizvoda. stajskog držanja, mlijeka zimi, vrijeme osobito Veliki udio ima dobra i te tome upravo ispaše, ispašaorganizacija dobrim kroz može možda Ono što dijelom propušteno ljeto jesen. je Iz kalendara Poljoprivrednog jesenskom pašomispraviti.

Kao

stoke

i

i u

na

se

se

tako

u

na

sve

se

na

se

na

u

se

s

na

na

nu.

za

u

se

u

SAVJETOVANJE PROIZVOĐAČA MLIJEKA PODRUČJA PPK S PROIZVODNOG RJ MLJEKARSKA INDUSTRIJA »PIONIR« ŽUPANJA cilju podizanja održala 1. VII Županja je

mlijeka Mljekarska industrija sirovog 1969. rukosu savjetovanje, kojemu prisustvovali vodioci stočarstva tehnolozi i Bosanske Poi stočarski područja Slavonije savine.

Također inž.

Brlek, dipl Stjepan savjetovanjuprisustvovali: direktor Zavod centra Boro inž. stoSelekcijskog Hrvatske, Sučić, dipl. čarstvo Jovanović mlekarstvo SFRJ inž.

Institut Butmir, Velimir, dipl.

Novi Leaković Beograd, Republičkog zastupnik vijeća SRH- predStjepan, komore stanica Veterinarskih stavnici Privredne Doboj, predstavnici Modriča, e, B. Sl. Brod stanica i s Šamac, Županja, Poljoprivrednih područja predstavnici i Bosanske Posavine.

Slavonije Na tretirana i savjetovanju pitanja proizvodnje otkupamlijeka posebnim osvrtom kvalitetnom sirovinom na probleme snabdijevanja Mljekare vezi kvaliteti list br. donijetim kravljeg mlijeka propisima (SI. 1/69), i krava. hlađenja mlijeka mjestuproizvodnje selekcije mliječnih U izneseno kvalitete diskusijama jedosadašnje stanje pogledu sirovog kao i bakteriološki kvalitet mlipo mlijeka, pojedinim sabiralištima, sirovog + 4% C. U vezi tim da baktejekaohlađenog posebno jepodvučeno je riološki kvalitet redu prvom mlijeka sirovog odlučujuća higijenska proizvodnjamlijeka.

Na iznesenih referata i temelju diskusija donijeti slijedeći zaključci: kvalitete 1. mlijeka Pitanje sirovog svim sabiralištima nabaviti rashladne uređaje; kontrolu sabiralištima uvesti radi mlijeka sirovog izdvajanja odnosno mlijeka, nekvalitetnog osiguranja kvalitetnog mlijeka premije; postizanje sabiralištu kadar stručni svakom će rukovoditi na osigurati koji sabirališta i voditi kontrolu radom kvalitete mlijeka; sirovog i nosioci da obezproizvođači mlijeka otkupa, organizacije, trebaju stručni kadar tehno- stočara bijede proizvođača kojiučestvuju loškom kao i da semiprocesu proizvodnje sirovog mlijeka, putem stručni nivo i slično nara, svakogindividualnog savjetovanja podižu proizvođača.

U

»Pionir«

kvalitete

s

su

—

za

—

za

—

su

u

s

s

o

na

u

na

s

za

u

su

—

—

na

na

za

—

—

u

|

2.

—

—

Pitanje selekcije dovršiti krava simentalca zaprimanje tipu otkupnom području kod individualnog proizvođača; od kontrole krave izdvojitidaljnje kojedajumlijeko ispođ to prosjeka područje, kod umatičenih krava vršiti bikovima evidenciju oplodnje pediu

na

one

za

s

—

greom; razmotriti

pitanje kreditiranja rasplodnog materijala kooperaisto tako i načine stočarstva i ciju, druge stimuliranja proizvodnjemlijeka; stručni kadar. rukovođenje selekcijom osigurati potreban inž.

Dipl. Marija Crnobori, Biljan Josip

—

za

a

za

—

SELEKCIJSKOG CENTRA SR HRVATSKE IZ STOČARSKOG Promet stoke iz VIII 1969. rasplodne kooperacije u

—

organizacija Red.

Ime

br

r prodavaoca

oj

i prezime

ju-

'selo

mb.

ili

i;

1

Živko

Vuković

zadruga od

1275

Haganj

»

»

2879

Farkaševac

»

»

»

»

3

Velimir

Ljubo

4

Lukačić

Marko

Žavnica Ivančani Farkaševac

5

Mikšec

Đuro

Kozarevac

2991 Nova

77

10910

7

Mikšec

Đuro

Forman

Rovišće

bik

»

10981

»

Mato

.

Koritna

Dubrava

Žugec

6

Organizacija

—

5901

2

Imbro

Kupac

Rača

Martin, Kostanjevac Belić Jandro,

»

zid

Oštri

Rovišće

2793

Bistrica

Babić

»

»

.Zlatar

stanica

Veter.

»

Fond

unapređenje

za

stočarstva Đurđevac

O.S. 8

Bosanac

Vlado

9

Varga

Fabijan

10

ll

Šoštarec

_Pavčić

Đuro

Nikola

Predavac 1671 Poljančani

Predavac

»

Kapela

»

Crkvenac

Đurđevac

10311

Đurđevac

>»

Šimljani Leskovar

Bregi

3834

4052

Kopr.

»

Ivan,

CigovecPregrada ZPP

Fond

Koprivnica

za

unapređenje

stočarstva

Kostajnica

O. S. 12

Bogadi

Ivan

13

Živković

14

Vujčec

Josip Josip

15 16

_Jelić Pobi

Gola

Pavao,

Gola

7191

»

»

»

7101.

»

»

»

»

6984.

>»

»

»

Mijo

»

7146.

»

»

»

Ivan

Tisovac

3810

St.

Fond

Petrovo-

"selo

»

unapređenje poljoprivrede

za

O. S.

Nova

Gradiška 17.

Rosić

18

Lovreković

Marin

Prvča Antun

Prnjavor

2045

14

4

Nova

Gradiška

V.

St. Petrinja»

>»

Mjesna Majske

:

19

Goles

Milan

Šušnjar 141

6

»

Sastavila:

14

»

»

zajednica Poljane »

MarijaPalangić, Zagreb

FP

Č—:————=——==——=<——————————, ti

POSJET ZAGREBAČKOJ

MLJEKARI

mlijekaZagrepredstavnici zadruga dobavljača Proizvođači, izrazili i Kloštar Pitomača iz Podravine Podravski) (relacije bačkojmljekari i što kako da bi da grupno posjete vidjeli Zagrebačkumljekaru, želju sabiru. odnosno i oni od Pripreme organiproizvode koje proizvodi mlijeka, referent Bedeković sproveo otkup mlijeka Mato, je drug zacijuposjeta Kloštar iz Pitomače (zadruga) Pitomača, dobavljača“ pomoć predstavnika i i Centra Katalena Suha Velika proizvodnjuotkup Trešnjevica, Podravski, autobusom 45 obišlo 1969.

14. VIII najprije je mljekare.

Zagrebačke mlijeka Tvornice direktor nas sireva Tvornicu je razgledali, koju Bjelovaru, sabirači

i

—

se

su

za

uz

za

nas

a

smo

u

moje

me

A s

upoznao u prerademlijeka problemima svojemizlaganju sada baš reve, prostora toku, problemomskladišnog rekonstrukcijom kojaje Rovišću i skladište sira sira te poveo smješteno jedno je zrenje nastavili Put sira Gradecu. ribaonu pravcu Zagrebagdje tvrdog Iz nastavili tvornice sladoleda).Zagreba Zagrebačku mljekaru(osim razgledali Karlovcu da bi i prema mljevidjelirazgledali sagrađenu putovanje Povratak i stari karu.

Nakon gradOzalj. mljekareposjetili razgledanja i čuli što i bio kući onoga svega vidjeli je pun prepričavanjadojmova bio to od vidjevši je doživljaj pogonima, jer stručnjakapojedinim odnosno do do od kako profinalnog mlijekoputuje proizvođača mljekare da da ima izvoda. mnogo problemakoji jošneriješeni, ZagreVidjeli takve Naše da da to čim bačka prijeriješi. je mišljenje mljekaranastoji i možemo oni mi treba češće drugeproizvokoji organizirati, jer posjete imamo sada đače upoznati poteškoćama kojima mljekarasusreće, način kao i sliku sagledavanja drugačiji mljekari, jednojvelikoj potpuniju i proda bi da mnogo dobavljač mljekara, radi, problema.

Vidjeli izvođač što više približili. tvornice Mi svi Bjelonjezine posjetili Zagrebačkumljekaru, koji Centra direktoru i Karlovcu varu, proizvodnju zahvaljujemo Zagrebu ovakovom našu i posjetom želju mljekare kojije otkupmlijekaZagrebačke

i radom

s

u

s

u

nas

za

si-

oko

u

u

smo

u

smo

u

novo

smo

smo

smo

za

u

sve

nas

a

su

smo

se

smo

s

s

a

se

o

smo

se

se

u

smo

za

se

za

15

-

-

Karlovcu i na prihvatio odobrio, stručnjacima Bjelovaru, Zagrebu lijepom i stručnim te da što više vidimo i tako prijemu izlaganjima omogućili rada ovako kolektiva. upoznamo radu proces u jednogvelikog Mnogo uspjeha želimo radnom kolektivu Zagrebačke mljekare!

Mato Pitomača Bedeković i

u

nam

w.

Zena

i dom

u

KISELJENJE KUPUSA buradi

Kupus kiseljenje kupusapotrebno j e: bure, kupus, sol, hren bure od 100 treba 3 i kukuruza.

Osim čistoće (na kg kg soli) bureta, da bi dobro izabrati kupus održao, potrebno je zgodno mjesto podrumu ili kakvom kiselimo kao ribanac ili drugommjestu.

Kupus glavicama.

Ribanac: Očistimo od zatim ribamo pa glavice vanjskih listova, čite noževe.

Naribani čisto On bure. se kupus stavljamo zbije maljem.

Treba da zrak ostane Kako ima vode mnogo zbijati dobro, njemu. kupus to suvišna voda Ona može dodati sebi, prizbijanju odvoji. kasnije, kada da ako bi suh. ostao kupuspočinje previre, kupus Ribani ređamo redove 2-3 i odmah u u solimo.

Radi cm kupus debljini kukuruza Tako dok bure ljepše bojedodajemo kupus. postupamo U buretu od 10—15 prazan gotovo napuni. ostavljamo prostor bure Na od 100 1 vode treba 3 soli. Kada kg (tri) jeređanje kupusa čistom i daskom nešto ga vršeno, pokrijemo bijelom krpom okruglom manje veličine bureta.

Na dasku kakav težak kamen dobro oriban.

Tada stavljamo 6—8 zato i ne bure Ribani ogrezne kupus vodi, smijemo napuniti. kada izvrši Uzrok kupusje ukiseljen previranje. previranju mlječna je kiselina. Ona što buretu nahvata Tada po poznaje tome, pjena. kupus dobiva žutu i nakiseo. lijepu boju postane ima u Kupus glavicama Najbolji kupus glavicama jestonaj,koji tanke listove. Od takvih :istova lako Glavice očistimo sarma. zavija kupusa od listova. Zatim vanjskih nepotrebnih rasječemo korijen svakojglavici ako hoćemo da brzo ukiseli. unakrst, kupus ređamo bure Ako između Pripremljene glavice jednu drugu. njih ima većih ih ili veće šupljina, popunjavamo manjimglavicama, isječemo Između redova očišćeni hren radi čvrstine i okusa. polovine. dodajemo solimo Svaki red odmah Redovi kuKupus mljevenomsolju. posolimo. da su treba čvrsti i bez velikih U buretu pusa prazan šupljina. ostavljamo od 15—20 Kada završeno cm. hladprostor je ređanjem kupusnalijevamo vodom.

Vode treba da buretu bar 30—40 kada za se cm, je manje jer onda će biti taman da bude vodi. pritisne kamenom, toliko, kupus Poslije čistom i kakav težak togakupuspokrivamo krpom stavljamo dasku, prekonje izvana bure da bi u kamen, pokrivamo platnom, padalaprašina kupus ili kakva Bure slavinu s imati drugaprljavština. glavicama pretarasola. tek 8—10 i to vršimo 3—4 kanje Pretakanje počinjemo poslije dana, razmaku od 2—3 ali samo po puta dana, jedamput dan, prestanemo kada ukiseli. To bureta. po kupus poznajemo pjeni, kojaizbija površinu Kako rasol rado treba da bez ostane pije, paziti, kupus njega, j er će se tom kvariti.

N.Đ. slučaju početi u

Za

—

zrna

se

u

u

na

naro-

u

ne

u

u

se

se

zrna

u

se

ne

cm.

za-

za

cm

u

se

se

u

se

na

—

se

na

se

u

uz

na

s

nom

u

u

a

ne

mora

za

u

na

se

a

na

se

ne

u

Glavni

i odgovorni

Vlasnik

i izdavač:

Ilica

Redakcioni Uređuje: kolegij urednik: urednik: Vera Hoholač dipl. inž. Dinko Kaštelan, tehnički radnika i uredništvo, Zagreb, Udruženje mljekarskih SRH, Uprava tel. 440-476.

Tisak: »Vjesnik«, Zagreb

31/III,

Štamparija

oma

d

ad

16

o m a