Mljekarski list 9-1968

1% *..“

SEPTEMBAR

1968.

"s a a

.

* zi «

Li

#*

Sa

stočarske

izložbe

u

Vel.

Gorici

-

=.

>.

sr

--

-

MLIJEKO TRAJNI INTERES PROIZVOĐAČA otkup cijene i

Garantiran

£

i MLJEKARE

u poslovnoj proklamirao je svojoj mljekare« »Zagrebačke i da želi ugovore otkupu proizvodnji sklopiti mlijeka proizvođačima politici da Iz ovog 5 i više preuzimanje garantira slijedimljekara godina. mlijeka svima odluka Takova količina. kooperantimadajeperspektivu ugovorenih utvrđenim i po da cijenama. proizvode sigurno unaprijed proizvođačima usluga agroservisnih Pružanje >

kolektiv

Radni

o

s

na

odlučili

Istovremeno

smo

robnim

da

se

ammnreaegm

i“

mlijekapružimopotrebne proizvođačima mlijeka proizvodnje usluge unapređenje Radi kao ovdje gospodarstva cjeline. kvalitetne dođe do da pomoći kvalitetne povećanjaproizvodnje stoke, dodathrane krmne opskrbi itd.), (sijena krme koncentrirane nim količinama (smjestrojevima, opskrbi poljoprivrednim se), i postavljanju uređajaposuda sakupljasabirnim i na punktomlijeka nje hlađenje za

o

se

muzne

se

s

s

za

TomićRađe,

gen.

dir.

Zagrebačke

mljekare

i ostalim službama stručnim poljostručnu pomoćkooperanpružiće

i s vlastitim

dobavi

umjetnih vima, gnojiva stručnim ustanovama i naučnim privrednim timaproizvođačima.

Zašto poskupiti mlijeko građane određena od konzumnom kupuju mljekare kojegrađani mlijeku Cijena tom troškovi 40 elektroenergija, (benzin, Mnogi jeprije mjeseci. konzumnom da tako i para mlijeku poskupili jemljekara voda, drugo) starih 400 miliona dinara, godini izgubilaprošloj građanima kojeisporučuje može ništa onda biti i teža. Kad može graditi gubi još godina i ni cijene. poboljšati otkupne mlijeka,pogotovo proizvodnji pomagati da i bez odlaganja početiizgradnjom mljeDrugirazlog je U poizvršiti kare pogona i mljekare Bjelovaru. rekonstrukcija Zagrebu dan oko 34 vagona, iznosi svaki dva kojeg otkupmlijeka sljednja mjeseca starim kvalitetne proizvode napraviti gdjepreraditi, pogotovo strojevimamljekarama, 10 starih dinara Od po cijene mlijeka građanima povišenja prodajne i dobavProizvođači starih dinara oko 400 miliona litri ostvariće godišnje.

80 radnici dali do sada 280 »Zagrebačke mljekare« miliona, ljači mlijeka i i biti za što će iznositi 760 miliona kapital modernizaciju početni miliona, mora

za

vremenu

u

na

su

u

a

ne

se

se

ova

a

se

nove

s

mora

u

u

se

na

a

nema

u

za

se

.

su

a

će izgradnju potrebnih kapaciteta, moćiprimiti količine prokoji bivših kotara: izvedenog i :Vamlijeka pet Zagreb, Sisak, Karlovac, Bjelovar raždin.

novih

sve

s

ton

Rade

U

idućem

broju: Uspostavljanje

I SAVJET KOOPERANATA ZAGREBAČKE U

okviru

mljekaraproizvođač.

DOBAVLJAČA MLIJEKA MLJEKARE

novih

—

-

Tomić

odnosa

Gorici tjedna koji Velikoj pod pokrovidana IX 68. održano I teljstvom koZagrebačke mljekare, 30. je savjetovanje dobavljača operanata Zagrebačke mljekare.

Referat o zadacima održao direktor programatskim savjeta kooperanata je Centra i Stanivuković proizvodnju otkup mlijeka Zagrebačke mljekare drug Stevo. stočarstva

održao

se

u

za

zad

,

i fori pitanje savjetovanju jepotaknuto uzgoja r asplodnog pomladka centara odakle bi davao miranje uzgojnih rasplodni podmladak kooperaNa

se

Sa

Stanivuković

Stevo, direktor Centra za proizi otkup vodnju mlijeka Zagrebačke mljekare

I savjeta

u

kooperanata-dobavljača 30. IX

robnim

1968.

Vel.

mljekare

Zagrebačke Gorica

Korduna i ciju proizvođačima.područje Banije postavljeno jepitako da bi buša i kao i njitanje izmjene pasminskog sastava, pincgavac hovi križanci simentalca. zamjeniliproduktivnijeg O ovim će stručproblemima kooperanata savjet raspravljat preko svojih nih odbora izabrani su to: i koji savjetu Odbor unapređenje proizvodnje Odbor otkupmlijeka Odbor rashladnih uvođenje uređaja Odbor snabdjevanje repromaterijalom. će u dva Savjet kooperanata Zagrebačke mljekare sastajat plenumu sastavima i putagodišnje, regionalnim Bjelovaru, Karlovcu, Zagrebu Sisku češće. Stručni odbori će također i a što sastajat češće, je predviđeno pravilima savjeta.

Za

se

za

'

na

samom

za

za

za

za

se

a

u

u

se

DI

'

Vukić

Prelović, jedrug predsjednika Savjeta kooperanata iz PreVilko direktor. kooperant drugBujger Lukavec, zamjenika zadruge Ambroz Rivoseki sekretara dosadašnji drug kooperanata savjeta davca, Remetinec. direktor zadruge Poljop. izabran

Za

inž.

za

a

za

Arnor,

maria S

i

iza

:

“

savjet kooperanata i dobavljača Zagrebačke mljekare

I

—

Gorica

Vel.

30.

IX

1968.

Zagrebačke riječ jegeneralni krajusavjetovanja iznio kratkim crtama Tomić Rade program srednjoročni kojije mljekare dosadada istakao U je je izlaganju mljekare.daljnjem Zagrebačke razvoja bila i nizom proizvođačadobavljača mljekare Zagrebačke šnjasuradnja kroz da te da kooperanata savjet mljekare Zagrebačke uspješna, je želja korisna odbore stručne i suradnja unapređenju poslovna postigne njegove proizvodnje. govedarske Rašić Inž.

Ilija završnu

Na

direktor

uzeo

u

s

se

na

-

OTVORENJE

STOČARSKE

IZLOŽBE Nikola

prigodom Gusić skupštine općine Predsjednik što nakon Vel. Gorici 29. IX izložbe« »Stočarske g. jepozdravio renja istaknuo među ostalim je: prisutne odlučilo i naših Rukovodstvo organizacija poljoprivrednih općine izložbe stočarske i stočarstva« namjerom održavanje »Tjedna organizaciju rad i ukaže skromno oda stočarima da priznanje njihov vrijednim treba proizvodnji. stočarskoj rješavati probleme koje inicirala izložbe i stočarske stočarstva je PoljopriTjedna Organizaciju vredna pomogle organizacije: stanica,materijalno ZaVelika Fond Gorica; poljoprivrede Skupštine općine unapređenje VajdaexportZagreb; Zagreb;»Agrokombinat« grebačka mljekara, Centar SRH centar poStočarski obrazovanje Zagreb; selekcijski Zagreb; import, Poslovno PIK kadrova pogon udruženje, Orle; Podsused; Sljeme, ljoprivrednih Velika Velika Vukovina, »Turopolje« Gorica, zadruge: Poljoprivredne Gorica; »Budućnost« »Jedinstvo« Velika Čička Črnkovec, Lukavec, Mlaka, »Napredak« Velika stanica Gorica i Velika stanica Veterinarska Poljoprivredna Poljana; Gorica

Velika o.

otvo-

u

se

na

s

na

za

se

u

ove

a

za

za

.Gorica.

i poznat kraj historijski je Turopolje Međui svinjogojstvu. pasmine proizvodnji turopoljske autohtonoj svinji tradicionalno

Posavina

po

stočarski

i

u

od

Šo

a

ro

o

res

|

tim,

danas

i po jejošpoznatiji kooperativnoj proizvodnji mlijeka industrijskom tovu i svinje. goveda Već 1906. osnovana Gorici prva god. je Velikoj marvogojska udruga Otada Jugoslaviji. stalno.provodi selekcija goveda, nabavljaju rasplodni bikovi i krave čistokrvne simentalske iz i Švicarske, pasmine Njemačke uvodi i brzo širi Austrije, umjetno osjemenjivanje.

Pod kontrolom proizvodnjeproteklom 63periodu o rganizirada bio ranog već različiti krava prema uzgojnoje prilikama broj godišnjem odnosno kretao između 300 do 1500 komada goveda.

N o, najčešće broj taj selekcijskog time da 1962. bilo 2280 Već jegod. govedarskim o grancima grla. god.

1063/64. dolazi do i pa slabljenja privremenog prekida uzgojnorada i ostalih kao i zbogotežanog plasmana rasplodnih grla selekcijskog poznatog sniženja već 1965. rad otkupnih cijena mlijeku.

Međutim, god. zahvaljutaj oživljava uvedenom iz ugovorene i širi jući premiranju mlijeka proizvodnje naglo tako da danas kontrolom ima 10000 krava od 1889 matičnih i pod preko čega 8397 kontrolnih. našim Zahvaljujući popionirima. uzgojnorada, selekcijskog '

u

u

se

u

se

s

u

se

a

o o

i +

m

-

pa

Gusić

Nikola,: predsj.

Skupštine opć. V. Gorica

'

Drug

Rade

kođer

je

Tomić, upoznao

rice, njihovom

dir.

ta»Zagrebačke mljekare« prisutne sa značajem V. Gopodručja robnom proizvodnjom mlijeka za »Zagrebačku mljekaru gen.

i veterinara doagronoma ljoprivrednim organizacijama, stručnoj pomoći sistematskim radom se sadašnjim uspjelo govedarstvo velikogoričkog područja do te da kvaliteti po poznato unaprijediti mjere je svojoj čitavoj našoj Velika Gorica već 60 centar sizemlji. je preko godina rasplodnog materijala mentalske iz govepasmine kojeg drugapodručja opskrbljuju rasplodnim dima čistokrvne simentalske pasmine. rad inDugogodišnji uzgojnou.govedarstvu zadnjih godina tenzivno koristi kroz robnu i U organiziranu proizvodnju mlijeka selekcijski prilog tome navodimo da 1957. litara npr. god. je otkupljeno 1,500.000 mlijeka, 1961.

1967. da bi pregod.

6,830.000 litara,god.

13,887.000 1, ovoj godini mašili litara više 15,000.000 mlijeka godišnje.

Ovajporast o rganiziranog otkupa rezultat i muznosti nego je proširenja kooperacije povećanja povećanja broja krava.

Paralelno tražile mljekarstva razvojem poljoprivredne organizacije i tova rješenja organiziranu proizvodnju Savladavanjem tehnologije te

ono

u

se

se

mesa.

u

samo

a

u

'

s

za

su

mesa.

ć a

o

proizvodnju industrijskoj teladi tovne danas naše Već proizvođača predstavlja područje najjačeg da od 1964.

25 000 što do 200 god. isporučilo potvrđuje podatak kg dovoljno dok nalazi 6000 tovu 8 grla. još 9620, grla, prošlihmjeseci godine ostale 22000 će biti tovu telad, kategorije goveda govedaračunajući Ukupno teladi

širom

osnovi

na

su

vrata

otvorena

i za

robnu

mesa.

se

a

u

se

ove

u

u

krave.

i izlučene

turopoljske pasmine, svinjogojstvo svinji poznati autohtonoj mi već od dolazi ranije Ipak govedarstva. orijentaciji poslije našoj Iako

po

smo

smo

u

Proizvođači-učesnici

na

stoč.

izložbi

—

Vel.

utvrdili

mu

Gorica

da

možemo

ko-

kapaciteta Da tovnih bi ostvarili tu utoviti 60000 planiranu svinja godišnje. operaciji navrata nekoliko od 6000000 pokretali akcije koje kg proizvodnju žalost brže ti rezultati ali vidne brzo davale na zbog propadali još rezultate, i cikličkih uspona u pada svinjogojstvu. svimapoznatih svinjogojstva koja kriza 1967.

Već drugoj god. počela osjećati polovici došlo do tako da koopeprekida kulminirala, je ovojgodini jekrajemgodine što Velika Gorica i PIK osim pogon preuzimaju Orle, Sljeme, zadruga racije individualnih kod nalaze od vlastitih krmača prokooperaciji koje prasad tako ih krmača i izvođača. jekrajemgodine naglo smanjuje, No, tajbroj sada bilo oko inventuri po stotinjak grla.

300, tajbroj da svim već naših Većina raspopoljoprivrednika jepokazala spremnost bazira loživim snagama koja proizvodnju poljoprivrednu uključi nauke tekovinama provjerenepraksi. obraćali

Analizom

pažnju.

dužnu

smo

u

su

smo

u

su

se

u

u

u

se

se

se

a

sveo

na

se

savremenu

u

u

na

PROGRAMATSKI ZADACI SAVJETA KOOPERANATA ZAGREBAČKE MLJEKARE socijalističko principa kojimapočiva odluku formimljekare donijeli Zagrebačke upravljanja društvo, organi iz ulaze svi bitni rada problemi djelokrug kooperanatačiji ranjuSavjeta “Polazeći

od

naše

na

samoupravno

su

u

*

.——E.

Izvod

iz referata

>

o

individualni proizvodnje otkupamlijeka relaciji i društveni i će proizvođač mlijekaZagrebačka mljekara.

Savjet k ooperanata imati i Centra i svojepredstavnike organimaupravljanja proizvodnju ima otkupmlijeka, koji funkciju poljopogona Zagrebačke mljekare. i konkretan oblik k ooperanata Savjet Zagrebačke mljekare ujedno je daljveć i njihintegracionih povezivanja teritorijalnoj produkcionoj robe. oblik po osnovi, organiziranjem poljoprivredeliniji Perspektivno ovaj treba biti baziran i proudruživanja proizvodnim ograncima udruženjima izvođača ili radnih statusom da Znači će mlijeka goveda, jedinica. proizvođači udruženi i vezati ogranke poslovnojtehnološkoj osnovi, Zagrebačku kao nosioca će proces mljekaru, krupnog razvoja grupacije.

Ovaj biti ubrzan kada sistemu privređivanja riješi uloge pitanje privrednih će zavodima balansirati sa i pokoje zajedno grupacija, plan proizvodnju i izrađivati Ove će programe i usklađeni programe trošnju zajedničke razvoja. više financirati -naročito tada kada bankarski mehanizam razvoj banke, bude tako da bankarsku udružena ima stvaran izgrađen politiku privreda Osnovni i utjecaj. jeproblempredZagrebačkom mljekarom Savjetom k ooperanata tome što nivo već preproizvodnja mlijeka nijejošdostigla robnosti, vladava dosta i sitnorobna Tako po stihijska proizvodnja. prosječno jednom domaćinstvu dolazi na Vel. Gorici dok svega području krava, je 1,5 i ta struktura mnogo mlječnost povoljnija.

Takva visoki i stalni dohodak proizvodnja osigurava dovoljno proizstrane kao što niska vođača, druge mnogiproblemi Zagrebačke mljekare, je akumulativnost i neredovita iz takve strukture proisplata mlijeka proističu i Radi viška izvodnjeotkupa. variranja tržnog mlijeka, pogoniZagrebačke iskorišteni zimi i aiu to treba proljeće, mljekare polovično vrijeme kolektiv od 1500 članova. posliti otkupnih količina i zimi što problemsmanjenja Ostaje variranja ljeti je kroz sektora i robnih jedino rješenje jačanje društvenog formiranje kooperabarem nata 5—10 odnosno stav da krava, neophodno jeusvojiti oscilacije između i između i budu do najnižegnajvišeg tržnogviška, proljećajeseni oblasti

i

i društveni

odnosi

na

u

za

ne

samo

na

na

na

sa

u

se

na

za

ove

se

u

za

sve

na

u

na

ovom

ne

a

s

su

u

za-

sa

30%.

maksimum

ponudamlijeka suprotnom odnosu, jer je proljeće veća i sironego potražnja mlijekom mlječnim prerađevinama ponude vina ili obratno i kada sirovina ljetnim mjesecimajeseni jeponuda najveća, tržište jesmanjeno.mlijeka “Problem tome sirovina samo iu što ljeti prerade jesen nije ' već i prerađujemanjevrijedne proizvode,kojima gubi, proizvode takvi kao parmezan od 9 do 12 proizvodi Bjelovaru čiji jeperiod zrenja mjeto dinara obrtnih što seci, angažira prekomilijardu sredstava, restrikciji bankarskih kredita kreditom ni do 50%. nije pokriveno da održi Zagrebačka mljekara nije stanju politiku otkupaugovorenih tržnih viškova i da radi i rizikom odnosno pod uvjetomsmanjenih da vrši redovito i kredita, mlijeko. svojudaljnju modernizaciju isplaćuje Dosad oročeno što od što od radnih organizacija je proizvođača dobavljača 300 dinara. milijuna selovlio Ovo i da zajedničko rješavanje problema isplaterekonstrukcije, bi veće treba i oblike tržnog mogleprimiti količine viška prerasti druge angažiranja. zajedničkog rezultati tovu ili 100 turnusu i Postignuti goveda svinja upućuju 5 do 20 ili mlijeka formiranjem rješenjeproizvodnji kooperanata 10, Tržište

i

su

zimi

u

za

i u

su

u

u

u

na

se

se

se

u

a

u

s

u

sama

s

cca

se

u

u

na

u

cca

u

s

eta

»

id

ZA .

VA

da Ša

ili

mlijeko vraćanja kreditiranja krava, mliječnih ili vlasništvo krava i njenih mljekare koje eksploataciju uzgoj davanje ili kombinata. dobavljača, zadruga cjemodernizacija k ooperanata Savjetom pred problem krupan Drugije sistemom će sistema riješiti trajno mlijeka.

Ovajproblem otkupa lokupnog sabir500 oko rashladnih mreže odnosno laktofriza uređaja postavljanjem starih dinara.

200 što nih milijuna jesakupljeno mjesta, nabavi odluku konačnu Odbor će dana Ovih donijeti laktofrizaciju i po rashladnih programa linijama, pojedinim realizaciji pristupiti uređaja sredstvima. i hitnosti zavisno sakupljenim kao i rada više Potrebno liniji transporta proizvođačima, stručnog je minimum i kiselost svela bi kako i bolja osigurala mlijeka, prihvata kvaliteta mlijeka. više

sistem

uz

kredita

i

kroz

su

na

se

na

cca

za

o

za

o

na

s

na

se

T

MLIJEKA

OTKUPA

PREMIRANJA

I SISTEM

RADA

UZGOJNOSELEKCIJSKOG

PROBLEMI

NEKI

proizvodnje premijski Sadašnji Veći slabosti. dinara starih miliona i svojih milijardu petsto Hrvatskoj Ta kontrolu efikasnu i ide sredstava dio ovih mliječnosti. nedovoljno skupu drupunog svog efekat kontrola i osjemenjivanja umjetnog pozitivan ženske i ako i uzgoj prihvat osigura o pravdanja ekonomskog štvenogumatičenih krava, sposobne rasplod. teladi od će sistem Sabora Izvršnom Po premijski vijeću usvojenom prijedlogu robminimum da tim ali trebati zahtijeva usmjeriti, zadržati,drugačije stvaran bio bi dio uzgojnonosti ove usmjeren premije proizvodnje umatičenim bilo rada težište bi da znači rad. To grlima. selekcijskog selekcijski odnosu simentalca bilo bi: bazirano popravljanju osjemenjivanje Umjetno mliječnost. veću krava umatičenih kod ishranom mliječnost postići je moguće Boljom da tako ima ta simentalca naš pojedine od 3500 svojstva, proizvodna tip 1,jer imadu litara.

5000 od farme društvene mliječnost 10 dinara ostvarene prosječnu od bazi 3 dinara našem Prema premije prijedlogu i formirati program goveda, r asplodnih uzgoja selekcije zajednički mogućeje starih dinara. miliona sistem

sferi

daje kojizajednica ima u

za

u

samo

za

nema

ne

se

za

na

se

s

na

a

na

u

na

Marani

<

na

.

na

baziran

na

od

fondu

240

benificiranih

kredita

nerazvi-

dobivanja suradnjibankama, i nosioci mljekara Zagrebačka području kooperacije jenopodručje, sastava. i robne pasminskog izmjeni proizvodnje kreditiranju pristupiti trebaju nove rada Ovakav postavlja program uzgojnosadržajan vetezainteresirane pred datke premiju, o stvarauju koji partnere, selekcijskog pred centar rade stanice i rinarske selekcijski pred selekciji, koje poljoprivredne sistem nema o pravdanje. i svoje premijski sadašnji jer suprotnom Mljekaru, U

sve

s

do

na

za

ovom

za-

one

sve

na

u

UNAPREĐENJA

PROBLEMI

NEKI

UZGOJA

I ISHRANE

GOVEDA

mljekare, Zagrebačke razvoja Programsrednjoročnog od ostalim m lijeka otkupa predviđa porast mljekarama, suradnji poslovnoj To 1971. litara po140 litara 85 je god. krajem milijuna sadašnjihmilijuna litara ili od vrijednosti mlijeka 55 miliona otkupu sadašnje većanje 5 sela iz osnova dohotka milijardi daljnjih 8 mlijeka povećanje milijardi, tvornica

i pogona

s

u

na

u

za

za

starih

dinara.

cca

predviđenu produkciju mogućeje postići sadašnjeg broja krava od 62 000 ili 34 000 i mliječnih kooperanata dobavljača Zagrebačke mljekare da bitno rad i ishrana poduvjetom poboljša uzgojnoselekcijski mliječnih krava.

Ovu

bazi

na

se

akciju organizirati prvenstveno proljeće je citarnost tako da bi teladi i ishranom mlijeku, otkupom unaprijed putem. muznost i tržni višak po kravi 500 litara. regeneriranog mlijeka povećala Govedarski biti baza trebaju ogranci organiziranog uzgojnobiti kontrolni asistenti tamo mogu agronoma rada, njihovi tajnici gdje selekcijskog i veterinara.

Ovu

treba

zimi

na

i u

kada

defi-

se

za

a

cca

nema

Savjet kooperanata unapređenje proizvodnje bati ogromnu obratiti ishrani pažnju boljoj mliječnih krava, stručnoj stanicama i centrom radnjipoljoprivrednim Republičkim primjenu nauke Pokusi stanice kao radne | praksu.

Poljoprivredne “Bjelovar jedinice Zgb. da livade uređene meliorativnim ili zahvatima mljekare pokazuju gnojidbenim dvostruko veći i krmu. daju prinoskvalitetniju Službe naročito Centru i Zagrebačke mljekare, proizvodnju otkup osim rada vršit će i gornjim problemima usluge snabdijevanju proizvođača deficitarnim ili Gorrajonima sijenom unaprijed kupljenimSloveniji skom tako 400 tona Kotaru, jejeseni nabavljeno sijena.

Postoji dogovor Poslovnim »Krmiva« i »Vetserumom« Kalinovica udruženjem zajedničkom radu dodatnim stočne snabdijevanju proizvođača mlijeka komponentama hrane. službe Stručne Centru i proizvodnju otkupmlijeka Zagrebačke mljekare surađivat će i »Agroservisom«, »Poljoopskrbom« drugima snabdijeili opremom i vanjuproizvođača repromaterijalom strojevimamehanizaciju i dvorišta.

Stručni kadrovi Centru prostajskih kapaciteta ekonomskog i vršit će i stručne izradi izvodnjuotkupmlijeka Zagrebačke mljekare usluge novih i tipskih projekata gradnju adaptaciju postojećih stajskih kapaciteta djelomičnom mehanizacijom. će kroz trebati stručne odbore Savjet kooperanata Zagrebačke mljekare raditi i stručnom do uzdizanju mlijeka proizvođača polukvalisticanja i čemu već radi Centar Podsusedu i fikacija kvalifikacija, Poljoprivredna škola Križevci.

Pred trebat će kako sistem Savjet iznijeti prijedlog izgraditi stoke rizikom i kolektivnog osiguranja uključenim liječenja uginuća. da stanovište i Neophodno je ovajSavjet problemu vrhnja i kao i Radi što i liberalan maslaca, mlijekaprahu. toga je dalje mlijeka stočnu kao tvornice Županji, prahu hranu, mlijeka prahu zemlji, raditi i mogu OsijekuKarlovcu, punimkapacitetom, jerje mlijeko tržištu. Poznato da radi što po prahu dampingcijenama prisutno je toga ositvornice rade tvornice sladoleda manjimkapacitetom nemajugdje deficitarnu radi te mast, mliječnu gurati situacije smanjuje otkupmlijeka pojedinim područjima zemlje. putem organa Zagrebačka mljekara stoji stanovištu, svojih upravljanja, da veći i postepeno Savjet kooperanata brojproblemakompeprenosi iz oblasti međusobnih odnosa sferi tencija proizvodnje mlijeka.

Savjet kooperanata će Plenumu dva dobavljača mlijeka godišnje, sastajat puta češće sastavima Karlovcu i Sisku i regionalnim Bjelovaru, Zagrebu, predloženim stručnim odborima otunapređenje proizvodnje,unapređenje i rada kupa, laktofrizacijuprometrepromaterijalom.

Sadržaj Savjeta zavisi i da li će tome osnovi prodobavljači mlijeka istoj organizirati će

kroz

stručni

odbor

tre-

za

u

s

su-

za

u

(1/14

a

u

za

na

na

u

u

a

ove

s

o

na

nja

u

za

s

na

za

u

za

u

za

s

na

sve

na

u

s

zauzme

o

uvoza

u

u

uvoz

za

u

u

u

ne

uvozno

u

na

ove

s

a

se

na

na

na

sve

u

se

—

u

u

a

u

u

za

za

za

za

o

na

9

mlijeka proizvođača ogranke udruženja proizvodne Centra Kroz radnih upravljanja jedinica. svojepredstavnikeorganima će biti upoznat i ukupmljekare Savjet Zagrebačke proizvodnju otkupmlijeka će i moći utjecati njenuproizZagrebačke mljekare problematikom vodnu i politiku. poslovnu i nosioca nizom proizvođača mljekare suradnja Zagrebačke Dosadašnja i Kroz bila vrlo i kooperanata njegove uspješna. Savjet otkupa je kooperacije korisna i obostrano da odbore naša stručne poslovna postigne trajna ježelja međusobno povjerenje! suradnja, Stevo Stanivuković

izvođače

ili

u

statutom

sa

za

u

s

na

.nom

s

se

:

KOOPERANATA ZAKLJUČCI SAVJETA

ZAGREBAČKE

MLJEKARE

MLIJEKA

PROIZVODNJA

uzgojno selekcijskogradaipremijskisistem stalno pobaza simentalca Kombinirani selekcijski rad, ostaje tip kvalinabavom i meso, odnosu mlijeko proizvodnih svojstava, boljšanje skladinabavu i »Vetserum« centre bikova tetnih i Križevce, rasplodnih iz bikova visoko popravsperme drugih zemalja cilju produktivnih štenje Kordunu sastava simentalca i i Lici, p asminskog izmjenu ljanja našegtipa sistem šire da rad treba tek Premijski razmjere. poprimi selekcijski gdje. rada. i osnovnim treba selekcijskog uzgojno ciljevimaproblemima podrediti oblici kontrole fizički i administrativni stav da Na smanje je usvojen Savjetu sredstva i usmjere uzgojno premije zahvati, mlječnostiselekcijski treba 1/3 da barem stanovište rad. Zauzeto usmjeriti premije je lekcijski i i pasmine poboljšanja izmjene goveda, cilju premiranjeuzgojrasplodnih goveda. uska razvit će ovih U suradnjaRepubličkim rješavanju problema te stanicama centrom, poljoprivrednim osjemenjivanje umjetno lekcijskim 1)

Problemi

uz

za

u

na

uz

za

u

na

se

se-

na

a

na

u

se-

s

se

za

i veterinarskim

stanicama.

2) Uzgoj

teladi

odbite

rano

i

proizvodnja

stoke

rasplodneitovne i i stručnih će jedinica Zagrebačka mljekara prekosvojihproizvodnih ili sslužbi direktno zadrugama partnerima, suradnjiposlovnim poslovnoj stanicama i veterinarskim ranijeg a kciji prići poljoprivrednim kombinatima, teladi od 14 i više dana. odbijanja zimi i naročito veće od krava da proljeće mlječnosti akcije Cilj je kravi. do 500 1 po veći tržni viškovi mliječnoj osiguraju bi 'Telad iz usmjeravala ovakvog uzgoja društvenim i ženskih muških objekgrla rasplodnih proizvodnju a) indivikao i kombinata i tima kooperaciji zadruga mljekare, Zagrebačke dualnim proizvođačima; turističko domaće ili tov radi izvoza i tržište; plasmana b) tržište. izvoz i domaće mesa teladi za bijelog proizvodnju c)uzgoj teladi i uvoz, perspekzahtjeva prihvatu o dbijanju ranijem Akcija vrste različite i tivno uzgoja mlijeka zemlji regeneriranog proizvodnju tovnih teladi i ili teladi kao goveda. proizvodnju rasplod, bijelo s

u

.

u

se

ove

se:

na

za

s

u

za

za

za

a

na

za

u

'

meso

za

10

__—

i

o

nn

aAva a

a

i

o

o

_-

_—_-

m

vi

i

i

a

i

i

M

i.

o

e.

i

tia

a una 1)

PK

3) Da

bi

uzgoj

Prihvati očuvala

teladi

umatičenih

krava

daljnju reprodukciju, uzgoj r asplodnih kroz i centre goveda uzgojnoproizvodne ogranke, Zagrebačka mljekara će direktno, drugdje suradnjiposlovnim Agrokombinapartnerima, selekcijske tom i i ugoZagreb zadrugama prići uporedo ugovaranjem otkupa mlijeka ženske i muške teladi. varanju se

ženska

telad

a

za

za

u

s

s

4) Proizvodnja stočne hrane količinama od Osiguranje dovoljnim jedanje najvažnijih voditi računa.

Osim problema stočarskoj proizvodnji, kojem osigukoličina voditi računa moramo i stočne ranjadovoljnih nadalje cijeni hrane, tim više ako da stočna hrana 55—65% od troškova sudjeluje ukupnih Težište krme naročito individualnim proizvodnje. proizvodnje gospodarstvima biti voluminozne povećanju proizvodnje krme, koja ujedno krmu.

Uz voluminozne krme predstavlja najjeftiniju povećanje naročito obratiti i kvalitete tim više što kvaliteta pažnju poboljšanju krme, je krme dobivena livada i slaba. sastava ili oranica, pašnjaka Zbog lošeg lošeg računa da 1/3 krme.

Nedostatak stočne hrane spremanja propadne jedan je od da kod individualnih razloga raspoložive stajske kapacitete proizvođača možemo maksimalno česta zimskom koristiti, gladovanja periodu razlog niske slični i tokom proizvodnje; gubici n astaju ljeta vrijeme d ugotrajne suše. stočne

hrane

u

u

o

moramo

o

uzmemo

s

na

mora

na

a

mase

moramo

s

se

ne

a

u

su

za

Zbog pomanjkanja

stočne

naročito

stočne

fond

hrane

krava

muzara,

naročito

se

hrane kao

fond

govedanijedovoljno iskorišten, stoke. Prema tome deficit kategorije

bazne

odražava

a

ishrani

u

krava

muzara.

svodi na: Mogućnost proizvodnje je uglavnom stočne hrane oranicama a)Proizvodnja Na okopodručju intenzivnog stočarenja, Koprivnica, Đurđevac, Bjelovar, lica krme oranica mada Zagreba proizvodnja zastupljena je priličnoj mjeri, i bazu ishrane dovoljno, predstavlja govedarstvu.

Postotak trebao bi kretati 25—30% od oraničnih krmnogbilja ukupnih Glavna krmna kultura oranicama bi trebala biti lucerna. površina. uglavnom Na ostalim lucerna radi kiselosti područjima gdje uspijeva zemljišta, ublažila bi nedostatak stočne hrane tim sjetva smiljkite područjima; Sjetva našla bi tu to kultura sušu. smiljkite svoje opravdanje, jerje kojejeotporna Osim ovih kultura oranicama obratiti proizvodnje potrebno je pažnju i raznih kultura silaže. Naročito interesantna proizvodnji spravljanje je silira kada odnosno proizvodnja silažnog kukuruza, koji je mlječnoj zriobi. Na način dobiva vrlo kvalitetna stočna hrana. sištanoj taj Sjetva kukuruza odličnu hranu krave lažnog smjesi leguminozom daje Osim stočne hrane oraničbogatuprobavnim bjelančevinama. proizvodnje nim kao kultura površinama glavnih neiscrpne mogućnosti proizvodnje stočne hrane krmnim itd. pod postrnim biljem, kukuruz, sirak, grahorica Radi uvesti maksimalnog korištenja zemljišnog kapaciteta potrebno je tako da nakon zrnatih kultura dolazi krmna kultura. kontinuiranu sjetvu jedna stočne hrane livadama i b)Proizvodnja pašnjacima krmnim Uz povećanje velike površina pod biljem mogućnosti jednako stočne hrane livadama i proizvodnje postojećim pašnjacima.

Usprkos“ stočne

hrane

raznolika

a

se

na

s

ne

u

ona

u

se

na

ne

u

na

na

za

se

u

vo-

se

u

s

za

muzne

na

su

.

na

su

na

've-

11

PO DS

i

VE

E

E

DE

a a

E

aii

proizvodnjanjimajemala, pašnjacima pod površinama može hrane kvaliteta pa zadovoljiti potrebe. njima loša, proizvodnja likao Baš nameće primarno melioracije pitanje, pitanje uslijed toga vada i pašnjaka. ratarstvo Zavodom i Centar Poljopriproizvodnju otkupzajedno ide da te fakulteta uočio jeovajproblem jedogovoreno tome da akciju vrednog livadarstvu.

Prijedlogsastoji saniranja sadašnjeg stanja radi herbicidima izvrši korova, zatim livadama protiv tretiranje postojećim i povrte izvrši da sastava gnojidba nadosijavanje, popravljanja travnog bili bi livada tretiranih tako dobiveni Prinosi livada. šinsko kultiviranje S bila bi kvaliteta hrane 2—3 akcijom bolja. neuporedivo putaveći, fakće zainteresirane ratarstvo i Zavod Centar proizvodnju upoznat livadama

likim

i

na

ne

na

a

se

za

sa

za

se

se

u

se

u

u

na

s

se

s

ovom

a

sve

za

za

tore.

koncentrata

dodatnih

koncentrata, smjesa, c)Proizvodnja i nadomjestaka specijalnih određena obratiti također hrane stočne proizvodnji Industrijskoj stočhrane stočne Primjena porastu. industrijske jerje potrošnja pažnja, krava kod od raznolika vidu nih koncentrata počevši primjene smjesaje svrhu U tu tov. teladi te kod zatim muzara, Zagrebačka teladi, sisajuće stočne hrane, i miješane postojeće proširenju pristupila jeadaptaciji mljekara 6000— 2500 tona od te će godišnje povećati sadašnjih mješavine kapacitet 3500 tona i krave tona 4500 Od tona 8000 toga smjesa godišnje.

T-2.

T-1 te starter i tov ishranu smjesa telad, smjesa teladi, smjese Karlovačke okviru proda Osim organizira mljekare togapredviđa odbite: ishranu važnost naročitu što ima mlijeka, regeneriranog izvodnja višak. tržni Time teladi zatim ishranu povećavamo bijelo teladi, kada i zimskim baš mjesecima jepotražnja mlijekom proljetnim mlijeka najveća. kroz obračun kredit će hrana davat Stočna mlijeko, kooperantima žitarice. isto tako i zamjenu njihove Nabava repromaterijala d) i Centra otkup proizvodnju inicijativu prihvaća kooperanata Savjet što repromada proizvođača snabdijevanju priđe organiziranijem mlijeka radit.

Centru služba Posebna i opremom proizvodnju strojevima. terijalom, će repromaterijalom: slijedećim proizvođača snabdijevanju stočnom i koncentriranom voluminoznom i tovnom stokom; rasplodnom drui dodatnim koncentratima; ostalim te lijekovima snabdijevanju hranom, elektrii opremom sredstvima strojevima snabdijevanju preventive; gim dvorišta; izradi tipskih gradprojekata ekonomskog mehanizaciji fikaciju nabavi ili novih repromaterijala kapaciteta; stajskih postojećih adaptaciju nju i livadama krme pašnjacima; oranicama, proizvodnje intenzivnije cilju zaštitu sredstvima za ostalim kao i svim bilja. kemijstkim se

mora

u

u

za

na

se

muzare

za

cca

za

za

se

se

u

rano

za

meso.

za

za

za

u

uz

na

se

ski

za

u

a

za

se

za

u

na

za

za

u

na

u

OTKUP

gad

(

MLIJEKA razradi

godine krajem kooperanata Savjet i sugetim vezi te dade narednu mišljenje svoje godinu otkupumlijeka odreadekvatne kao i kvalitete elemente razmotri Da cijene mlijeka stije. đeni kvalitet; svake

1. Da

za

u

nacrt

ugovora

o

s

za

>

Zagrebačka mljekara preko otkupu mlijeka zadruga binata iste efikasno duhu i stavova ovog gdje djeluju zaključaka Savjeta direktno tamo radne rade duhu gdjepostojeće organizacije zaključaka kao i tamo radnih ovog Savjeta, gdje organizacija; 3. da stručna služba razradi metodiku i tehniku kontrole kvamljekare litete osvrtom kiselosti mlijeka,posebnim problem mlijeka, prisutnost i nečistoću da mastitisa te vode, mlijeka, prouči problem ispitivanje mlijeka sastav bjelančevina; 4. će direktno surađivati Centrom savjet koooperanata proizvodnju i odnosno širem smislu da završi otkup mljekarom, uspješno akcija kako bi došla sročavanja jednomjesečne isplate, Zagrebačka mljekara pozida kao i redovite ciju uspješnije riješi problemrekonstrukcije, modernizacije, isplate mlijeka; 5.

Odbor i stručne službe Centra da: laktofrizaciju zadužuje bazi konkursa nabavu ušle laktofriza, ponude koje uži odabere laktofriza funkcionalnosti i po po izbor, onajtip koji nabavnoj našim i Treba težiti tome <ijeni najbolje odgovara potrebamamogućnostima. da uvede unificirani laktofriza tip cilju lakšeg r ješavanja problema zervnih i dijelova servisa; što treba snimiti po područjima u skorije vrijeme organizacije, koji i iste te sniziti laktofriza, broj kojoj litraži, kojimpunktovima locirati, potrebu financijskih sredstava; treba odmah servisne službe će održavati stroprići organizaciji koja i jeve, osigurati popravkeizmjenu pojedinih dijelova; treba održavati stručne seminare o povrijeme proizvođačima te obratiti radnika stupku mlijekom,posebno pažnju obrazovanju rukovanju rashladnim uređajima.

2.

da

radi

i kom-

na

u

ne

—

u

nema

s

na

a

se

na

sa

u

s

za

se

u

za

—

se

na

za

na

osnovu

su

u

se

u

re-

'

—

u

na

:

—

“—

na

i

s

s

u

|

STOČARSKA 29. IX +.

toj

izložbi

i to:

IZLOŽBA U VELIKOJ GORICI

prigodom »Tjedna je 11 nagradila jeZagrebačka mljekara najboljih proizvođača mlijeka o.

stočarstva«

g.

održana

stočarska

izložba.

Na

ima 9 od 4 Šturlić 64,koji goveda, čega podmlatka.

Izložio kravu Cvetu mb 236.

1967. je Isporučio jeZagrebačkoj mljekari god.

12 582 1 1968.

VII 7934 mlijeka,god. (do mjeseca) 1; —

Petra

iz Mičevca

a

Šturlić Petar Mičevec

13

_

K-54

»Mucu«

kravu

je 1968. 6855 1 9724 U 1967. staru.

11 1; mlijeka, god. isporučio je godina od 2 matične.

4 i brata iz D. Lomnice.

Klafurić Ivana Imaju krave, toga 8 mb kravu Izložio staru, 1968. god. proizvela »Šaru« koja je godina 13, je »Zoru« mb 1 i kravu 2900 22; mlijeka Drži

Lomnice.

iz D.

Mijo

Deverić

—

5 krava.

Izložio a

u

—

u

:

Deverić

Donja

—

Klafurić

Lomnica

Ivan Lomnica

. '

k

krave

4

Imaju Šepčić Pokupsko.

Stjepana, Dragu oko dan. U 45 1 isporučeno je godini ovoj mlijeka isporučuju 3,8%masti; i sina

—

Donja

—

na

i od

tih

6000

1

krava

mlijeka

s

Šepčić

i sin

Drago

Pokupsko

—

dan.

isporučuje mlijekakravu Josipa, Potočje.

1. Izložio 1968. 6508 14 846 I God. 1967. je mlijeka, god. je isporučio 3 i kćer staru; i »Miru« »Mucu« 20 1 na »Milu« Rajnu godine (251) dan), (doji —

Drži

D.

Mužić

7 krava

70

i

1

na

u

a

14

————

a

2.

2.

——

> -

—;—;—a_

a

_

o

oo

no.

ze Mina.

a

—

m

Mo

m

om.

—

mm

m

o

m

o.

i

e.

.

Markovčić

—

Josipa,

Selnica.

Izložio je dvije 14 286 1968.

1, god. krave

a

u

»Golubu« 16 862

Ima

8 krava.

K-1419 1

Dnevno

i »Cifru«

mlijeka;

isporučuje mlijeka.

K-1420.

1967. isporučio je 70

1

P m

Markovčić

Josip

Selnica

—

Smendrović

Stjepana, 6 od 4 krave. Izložio kravu: goveda, toga je »Cvetu« 1 (15 dan).

P roizvodnja mlijeka.

1967. iznosila 9611 1968. god. je 1, god.

6518 1.

—

Vrbovo.

Ima

a

:

na

a

Prilikom

u

prošlogodišnje žbe bila radi kojaje odgođena kiše, bilo 7 to Jacković građeno je i proizvođača Cundeković Jurja, Stepanić Miju, Stjepana, Postić Pukanić Robić Ba=: Franju, Stjepana, ricu i Gučić Vida o čemu naš list već pije Oni izložbi ovoj izložili svoju: stoku. stočarske

na-

—

sao.

izlo-

su

Smendrović

na

Stjepan

—

Vrbovo

Kuće.

Drži 5 krava.

Izložio kravu »Malinku« ČunčićJosipa, K-435: je 1 God. 1967. iznosila 9902 a 1968..

(18 dan). proizvodnja mlijeka je 1, god.

6712 1; —

na

u

;

15

kz arosti taro

eje

slot

te3

ak čia vodke

koikato i Vi

i

e

Ja

g

od 4 Ima VugrićStjepana, na dvije »Agroukupno krave, iztih krava K-1628. »Bebu« kravu Izložio kombinata«.

Proizvodnja mlijeka je 1968. 9000 1967. 4973 nosila 1; 1, god. jegod.

Vukovine.

su

a

Čunčić Josip '—

»Mucu«.

—

Stjepan Vugrić

Kuće

Stepančić Stjepana, 1967. 13 460 Isporučio jegod.

Ribnica.

Stepančić

Stjepan

Ribnica

—

Ima 1

6

Vukovine

—

je

Izložio

krava.

1968.

mlijeka,god. a

Hrvojić

49

8973

Dragica od

»Bebu«

krave

i

1;

—

Suša

6 krava

32

vla-

goveda, toga uzgoju Hrvojić Dragicu, kravu Izložila 1 47 Dnevno stitih i 1 isporučuje mlijeka. U je 1968. »Agrokombinata«. starom.

4 »Cvetom« kćerkom staru.

12. god. godine »Lisu«, godina 3942 iznosila 1; je mlijeka proizvodnja Suša.

—

U

ima

8

SRH,

Zgb,

a

s

“Vlasnik

16

i izdavač:

Udruženje

mljekarskih

radnika

Ilica

31

—

Tisak

»Vjesnik«

—

Zagreb