Mljekarski list 11-1968

Šporin

Paula

iz

Prekope u

razgovoru

s

dr

Vrabićem

i inž.

NOVEMBAR

1968.

Crnkovićem

iz Siska

AKCIJA ZA VISOKU PROIZVODNJU SIJENA NA LIVADAMA I PAŠNJACIMA Savjet zadrugarstvo PoljoprivrednoSRH,Zagrebačka i Centar nauka seminar mljekara prenošenje praksi organizirali šumarskei stanica. stručnjacima poljoprivrednih zadruga poljoprivrednih Svrha seminara bila je upoznavanje stručnjaka predstojećom akcijom na livadama i povećanju proizvodnje sijena pašnjacima. komore

za

za

u

su

sa

s

na

Dr

Za

stručno

Čižek

Jan

predavanje jeangažiran Čižek, p rofesor Poljoprifakulteta vrednog Zagrebu.

Na seminaru istaknuta važnost i zavisnost kvaje akcije proizvodnje i visoke Nedostatak voluminozne hrane litetnog sijena proizvodnje mlijeka. od niske zimskim pa jedanje razloga proizvodnje mlijeka mjesecima; je stoka tokom zimskih i ranih više te nego proljetnih mjeseci gladna jedva sita, hrani vlastito podmiruje potrebe održavanje.

Rezultat niska stoka ulazi je proizvodnja mlijeka, nepripremljena slijedeću laktaciju.

Niska i vrlo lošom kvalitetom pa proizvodnja sijena praćena j e sijena, hranidbena takvih vrlo koristi vrlo je vrijednost sijena loša, zbogtoga male. bio

dr

Jan

u

ove

u

u

za

a

za

s

a

su

Povećanje proizvodnje sijena pašnjacima sprovesti više načina to: na i 1. količina hrapovršinskim mjerama, tj.osiguranjem dovoljnih biljnih livada mineralnim niva, tj. gnojidbom gnojivima.

U čim 300 proljeće prilike dozvoljavaju valja p ognojiti kg fosfornih, 150 i 150 dušičnih katastralnom po kg kalijevih kg gnojiva jednom jutru.

Glavni uzrok niskih kroz prinosa iscrpljenost jeste tla, jer godine b iljna hraniva iznose iz ništa ili neznatno vraća tlu tla, gotovo putemgnojidbe; 2. način i kvalitete drugi povećanja prinosapoboljšanja jeste r adikalniji, svodi da sastav unište se zatim biljni to, postojeći uništi, tj. korovi, nadosije djetelinsko- smjesama. travnim “2 na

livadama

i

možemo

.

sa

se

a

a

se

na

u

se

a

se

sa

2

a

i

s

i

<.

Korovi

|

5—8 ha. po uništavaju herbicidima, Reglom kg kad tratina visoka 15—20 Uništavaju je dan nakon ćemo izrazito traDrugi prskanja opazit djelovanje herbicida, tina lišće uvene. požuti, Nakon obično 500 250— prskanja gnojidbi pristupamo kg superfosfata, 300 i 200—300 dušičnih kg kalijevih kg gnojiva.

Nakon obradi rotoratorom ili gnojidbe pristupamo površinskoj tanjuraali tako da idemo rotoratorom 2—3 tako da cm, čom, preduboko, najviše Kada samo tako smo prorahlimo sloj. gornji pripremili tratinu, pristupamo sjetvi. vršimo ili Jesenska Sjetvutravnosmjese proljeće jesen. ima radi što iduće normalan sjetva izvjesne prednosti toga, godine dobijemo djetelinske urod.

Nedostatak da tratina dosta mokra i proljetne sjetve je je dugo može pa vlažna, sjetva otegnuti.

Za oko 35 od sjetvu upotrebljavamo kg djetelinskosmjese, čega je do 30% ostalo trava. djeteline, smjese travne Ako radimo način livade 2—4 mogu ovaj prinosi povećati puta.

Ne zaboraviti da narednih vršimo redovnu smijemo godina gnojidbu, jer način samo možemo svake dobivati visoke taj godine prinose.

Osim način i kvalitetu povećanja proizvodnjeovaj poboljšavamo sijena. i bit će stalno Agronomipoljoprivrednih zadruga Zagrebačke mljekare kontaktu tokom zime će i organizirat proizvođačima, predavanjapotako da će biti ljoprivrednim proizvođačima, vrijeme upoznati akcijom našim i povećanju proizvodnje livadamapašnjacima. inž.

Rašić Dipl. Ilija

Gramozonom

se

se

ili

cm.

sa

ne

s

u

u

nam

se

a

na

se

za

na

na

u

s

a

se

s

na

na

s

na

FORMIRANJE U

toku

MATIČNOG

STADA

prošlih Zagrebačka mljekara je Austrije simentalske i to stare 24—27 plodnih junica pasmine aukcijskoj prodaji, steone 7—8 mjeseci, mjeseci.

Iste od visoke te s visopotječu roditelja poznatog porijekla, proizvodnje kim masti postotkom 3,90— matera kreće od 4000—5500 1 Proizvodnja 4,400%/o. njihovih mlijeka g odišnje. nalaze sada će 5—6 Rasplodne junice karanteni, gdje provesti nedjelja, zatim odlaze kombinat »KUPA« Vukova Gorica.

Poljoprivredni s kombinatom »KUPA« Zagrebačka mljekara zajednici Poljoprivrednim Vukova formirat će radnu će baviti Gorica, jednu jedinicu, koja proizvodi Svrha njom mlijeka proizvodnjom rasplodnog podmlatka. formiranja radne da dobiven od krava jedinice jeste, rasplodni podmladak poznatog i visoke sačuva i te da ga porijekla proizvodnje uzgoji, daje dalje kooperativnu individualnim proizvodnju proizvođačima. od krava visoke Rasplodni materijal proizveden poznatim p orijeklom, davat će se svrhu proizvodnje, kooperantima stvaranja robnogproizvođača.

Osim svrha da ovog toga organiziranja punktajeste djeluje prokako sastava tako i naročito na mjenu pasminskog direktno, indirektno, podnalazi. ručju kojem kombinat »KUPA« već 50 krava visoke proPoljoprivredni posjeduje da se formira od krava.

100 izvodnje,namjeraje punkt dana

nabavila

iz

na

20

ras-

su

a

se

se

a

u

u

u

se

ove

se

se

u

s

s

u

on

na

se

cca

a

na

d

a

_ — — —

podmladak proizveden krava, bi se do određene zatim bi davao podmladak uzgajao težine, pašno bi ishranu i razvio visoko kvalitetno držanje, gdje pravilnu kretanje grlo.

Tako 6—6 davale bi steone proizvedene junice mjeseci proizvođačima da robni i koji imajuuvjetevolje postanu proizvođači. ima formirati nekoliko takvih programu mljekara Zagrebačka punktova, će radom bilo koji svojim utjecati unapređenje stočarstva,putemizmjene ili visokom pasminskog kvalitetnijih grla proizvodnjom. sastava,uvođenjem inž.

Rašić Dipl. Ilija Sav

ženski

tih

od

kao

i kvalitetan

a

se

na

se

uz

muški

u

se

u

na

s

ZAVISNOST KOLIČINE MLIJEKA I POSTOTKA MLIJEČNE MASTI O TLU (70%) uzgoja, je je mliječne ponajviše krava. da zavisi 30% rezultat i ishrane nasljednosti, držanja tj. je udoako kod krava iskorišćenje nasljedne postizava Potpuno svim i ishrane. volji zahtjevimapogledu držanja Sadržina masti dobar znak krava. mliječne je zdravlja (dobrog stanja) masti zavisi sadržini surovih vlakanaca ali Tvorba krmi, mliječne odnosu rudnih tvari. Da i međusobnom like i o botaničkom sastavu travnjaka da krma sadrži može masti treba mnogo vapna mnogo proizvesti mlijeko Poznato

da

o

a

rezultat

masti

količina

samo

se

osnove

se

u

o

u

uve-

s

se

i fosfora.

komori

Višegodišnji pokusi provedeni Poljoprivrednoj od da 2 Wesermarscha travnjaka pH 5,0 pokazali vapnjenjem travnjaka četiri iste količine fosfora i poveprve kalija godine prosječno PH 6,2 dušika, — od 4 dva mast Površine ćala 0,6%. pognojene mliječna vrijeme godine ha. odnosno 120 mtc ili tri po puta ukupno100, vapna K. 1961. statističkim Dr Miuckenberger, Oldenburg, istraživanjem jegod. kod tla i količine zavisnost i masti Weser-Emsu ustanovio mlijeka reakcije i 553 tla 1959/61. od 510 močvarnih krava.

Podaci istraživanju potječu pjeizračunati 1960. i skovitih tala. Kontrolom proizvodnje prosjeci pojekrava dine grupe objavljeneprosječne brojke: tla fd Pješčana po su

Weser-Ems

na

se

uz

za

su

za

s

u

o

su

za

za

su

[a

|

PH vrijednost travnjaka od manje 5,0 vrlo slabo vapnom gnojeno 96 brojgospodarstava 3807 kravi po kg mlijeka 133 kravi masti po kg masti % u mlijeku 3,5 Močvarna

4,8— 5,2— dovoljno nedovoljno 5,1 0,5

dobro

5,5

201

64

3983

4343

4602

143

165

182

3,59

3,8

3,94

tla

5,0— 5,8— PH vrijednost manje 5,0 slabo vrlo vapnom — nedovoljno dovoljno pognojeno 3,7 6,4 170 158 159 brojgospodarstava 4452 4739 4228 kravi po kg mlijeka 192 172 masti 155 kg mliječne % masti 3,85 4,02 mliječne 3,67 “

on...

od

192

od

4

više

više

od

dobro

6,5

33 4929 207

4,21

Iz navedenih

podataka gospodarstava pokrajine Ems da više vapna uočljivo je gnojenjem povećava pH vrijednost travnjaka kiselosti time vezi količina i %% mli(smanjenje tla), povećava mlijeka masti. ječne dobivenih

se

više

na

od

1000

s

a

s

u

se

D.

M.

—

43/68.

PODIJELJENE NAGRADE RADNICIMA »ZAGREBAČKE MLJEKARE«

Radnicima

koji proveli »Zagrebačkoj mljekari« godina uručene skromne uručila inž. nagrade.

Nagradeje Kvasnička, predsjednik Radničkog savjeta. su

u

radu

10

u

i 20

su

»ŽALEC« POSJET KOMBINATU U POLJOPRIVREDNOJ ZADRUZI »MOZIRJE« Uputili Sloveniju upoznalitamošnjom organizacijom rada stručni će Bili vrlo zadokooperaciji. dugo Taj jošpamtiti. put onim što i čuli od voljni vidjeli tamošnjih stručnjaka, »Žalec« odlično Kombinat službu jeorganizirao kooperativnu prema selu, individualnom Može reći i da individualni proproizvođaču. obratno, izvođači odlično odnos uključili taj poslovanja. i dr. kombinat »Žalec« Krediti, repromaterijal kooperanosigurava svojim tima kako bi Tu i stručne službe u proizvodnji. još postigao agrominimum Precizne ekonomske analize kojestoje raspolaganju proizvođačima. ukazuju i »zaradu«. rentabilitet proizvodnje smo

se

kako

u

u

bi

se

s

se

smo

smo

se

su

se

u

se

na

na

su

Inače

kombinat

Sve taj jejedan najjačih proizvođača hmelja. oranice mrežom armirano-betonskih To bolje isprepletene stupova. jedugoročna ali Ali što dobro korist od skupainvesticija. je nije skupo jerje toga Svaka ima modernu sušaru i skladište.

Protrajnija. regija proizvodnje svoju i 1969. već izvodnja Čestitamo! je god. prodana.

Nakon kombinata smo U razgledanja posjetili njihove kooperante mlijeka. selu IVANA. On ima 11 Prekopaposjetili proizvođača BRIŠNIK mlijeka od

naših

su

—

za

smo

Brišnik

staji Brišnik

Ivana

krava, junice obnovu montažu staje,

teleta.

U

Ivan

i dr

Vrabić

Predaje prosjeku mlijeka muznih dobio od kombinata kredit od je 2,5 agregata miliona starih dinara. Kredit 8% kamata. odobren tri je godine bila Paula.

Ima 6 krava.

Drugiproizvođač, kojeg posjetili,jeŠporin Muze muznih pomoću Mlijeko kojeisporučuje mljekari prema aparata. iz vrlo kvalitetno. riječima predstavnika mljekare CeljadrugaBrateca, je Mast kreće i do 4,2%, odveo Tu Kasnije je zadrugu put Mozirje. upoznaliakcijom oko obnove livadarskih kao i tamošnjih stručnjaka površina, ljetnom pašarenju.

Tako zadužio.

Naučeno treba. i je tajputmnogostruko primijeniti 4

i 2

110

u

litara

dan.

na

uz

na

smo

s

—

se

nas

nas

kod

6

nas!

u

smo

se

s

Za

Drug

Bregeš

s u

ostalim

penzionerima »Zagrebačkoj mljekari«

na

svečanosti

Naš

sabirališta marljivi poslovođa drugBregeš, dugogodišnji poslovođa otišao zasluženu mirovinu. bio lak. mu Šarampovo, je Život nije Unapređivao i livade i Borio jeproizvodnju goveda mlijeka.

Obnavljao je pašnjake. oko 1930. sela na tržište.

Nakon god. plasmanmlijeka cijelog zagrebačko bio dužnostima »N. O.« Oslobođenja je mnogim Mi mu strane želimo da i da svoje jošdugogodina poživi prati razvoj napose mljekarske industrije, »Zagrebačke mljekare«kojoj jeproveo mnogo godina. u

se

za

na

u

sa

'

a

SASTANAK

PROIZVOĐAČA

u

MLIJEKA U OBREŽU

| ODRI

i U cilju bolje suradnjezbližavanja proizvođača mlijeka »Zagrebačkom obradi terena. mljekarom«,posljednje vrijeme prišlo temeljitoj Cilj S obzirom na je akcije stvaranje robnogproizvođača mlijeka. specifične nalazi ova i nametnula grana uvjete kojima proizvodnje poteškoće, kako bi se kvaliteta potreba suradnje izbjegla stihijska proizvodnja, podigla «i kvantiteta rad itd. mlijeka, poboljšao uzgojnoSastanci Odri i ostalim selima nisu održani selekcijski Obrežu, gdjejoš označavaju Već sada da početak akcije. je ohrabrujuća konstatacija proizvođači objeručke prihvatili Štoviše, ponuđenusuradnju. osjeća njihova želja svim U tu svrhu formirani sudjelovanjem akcijama Mljekare. mljekarski odbori od po 5 članova.

Oni bi trebali između zainteresisponu predstavljati ranih strana i tumače samih oni vjerne želja proizvođača čiji predstavnici. o i koracima bi treMnogo raspravljalo problemima proizvodnje koje balo kako kvalitete i kvantitete tako i poduzeti cilju poboljšanja mlijeka,

što

sa

u

se

.

ove

u

se

se

u

ove

su

se

za

_

u

su

su

se

u

“

T.

pasminskog ostalim, proizvođačizahtijevali svoju kvalitete i niz rad veterinarske službe uputili još primjedaba dosadašnji terenu.

Prema bila njihovom tvrđenju nije uvijek efikasna, proizvođači bili ti bili direktno da veterinarima koji pogođeni.

Zaključeno je što načine naime konstatirano da bi bilo povoljniji aranžmani, je najidealnije da obavljaju svojposao svakogpojedinca. stajama od tema bila razgovora Naravno, jedna jednomjesečne isplate jeoročavanje iako ta tema među dosta Pošto mlijeka, je proizvođačima nepopularna. i obrazloženi propredočeni detalje problemikojima Mljekara susreće, izvođači tu radi da uvidjeli zajedničkom interesu, jerjedino jakaMljekara može i tako poboljšati unaprijediti proizvodnju materijalni položaj ljaka.

Pošto i data stanovita sastanci iznijete želje obećanja uspješno Oni završeni. što jošjednapotvrda potrebe tješnjom suradnjom i neprekidnim kontaktiranjem proizvođačima mlijeka.

ZORAN MARTIĆ Među

sastava.

kontrolu

su

na

na

ona

su

a

su

se

s

u

su

u

s

su

se

se

o

se-

su

sve

su

su

samo

za

s

Foto

vijesti

m4

Telad

tako

se

tovi

zaklano?

do

220

Program

kg,

a

onđa

—

na

»Zagrebačke ženske

klaonicu.

mljekare« teladi

Koliko

obuhvaća

je kvalitetnih junica kvalitetne prihvat

o

--—

-— _

_——_—_—————_

ooo

ooo

o

o

r

r Iz

Zimi

skladišta

je doprema znatno mlijeka otežana

sira

Rovišće

—

Sir

»ribanac«

(32 kg)

redovito

se

njeguje

———————_

Ra

—---—-——-

oo

————2 3

e

oni. odo

zom a

i

ana So

om

Posjet

delegacije

Sovjetskog

iz

OTROVANJE Insekticidi

otrovi

Saveza

»Zagrebačkoj

mljekari«

INSEKTICIDIMA

uništavanje (kukaca). cijelom troše količine ogromne iz dana svijetu insekticida, njihova p roizvodnja dan S obzirom tako široku raste i žrtava povećava. primjenu broj koje iz ili iz dođu kontakt otrovom. neznanja nepažnje među svakako Najstariji insekticidi, kojimaje najpoznatiji DDT, spadaju kloriranih grupu ugljikovodika.

DDT neznatnom otrovnošću i ostale sisavce. U normalodlikuje ljude nim okolnostima i rašineopasan gotovo j e j e stoga njegova p rimjena Količina rena. uzeta izaziva kod DDT, koja usta, simptome trovanja iznosi 10—25 Znakovi 2 i više sati nakon g. čovjeka, trovanja javljaju kod velikih količina već i nakon sata.

Prvo uzimanja otrova, pola na usnama zatim i javljaju smetnje osjeta jeziku, licu, osjećaj nelagodnosti i ravnoteže i Kod težih straha, smetnje održavanja drhtanje. otrovanja nastaju i uzetost i Otrovani grčevi ruku,povraćanje proširenje zjenica. osjeća krajnju i Bilo i sporo slabost, glavobolju. je nepravilno. iz grupe kloriranih lindan. na insekte Slijedeći ugljikovodika je Djelovanje slično kao i od od DDT-a. je DDTčovjeka jeotrovniji Pogibeljna doza 7—15 Znakovi g. je razdražljivosti, a, otrovanja očituju uzbuđenju, teškom gubitkuravnoteže, grčevima, disanju, glavoboljama,ponekad kao kod javlja osip koprivnjače. su

insekata

za

Danas

se

a

u

u

se

na

u

s

u

x

se

za

veoma

na

se

no

.se

a

umor

ono

a

za

se

u

a

Aldrin

i dieldrin

se

iznosi spadaju čovjeka 10 mg težine. Prvi znaci kilogram tjelesne trovanja glavobolja, mučnina, slabost i Kod osoba rade tim otroopća vrtoglavica. kojedugo vima slični javljaju napadaji padavici. u

istu

grupu.

Smrtna

na

doza

za

su

vremena

s

se

10

a

eo

jj

o

ai

E

AE

SO EH

PČ

re

-—

———————————

—

-----——-

-——-_—_

-———

o

i

i

Toksafen

se

čovjeka zatim sline,

2—7

ubraja u

otrovani

istu

insekticida.

grupu

Smrtna

doza

iznosi

za

po cijelom jakegrčeve tijelu, pojačano lučenje i konačno znaci Ukoliko otrovana slijedi povraćanje, ugušenja. osoba ostane živa 12 sati nakon unošenja otrova, postoji mogućnost izlječenja.

Iz iste grupe treba i smrtna doza klordan, spomenuti čija čovjeka iznosi 6 g i ako ta količina znatno više, otprije postoji oštećenje jetre, je

g,

a

ima

za

no

manja.

trakta. Otrov Liječenjeprovodi uklanjanjem probavnog vode se i sapuna, iz trakta sondom. uklanja pomoću probavnog Najbolje što bolnicu. jeotrovanog prije u putiti U insekticida bazi novije v rijeme p rešlo proizvodnju organskih fosfornih Ti daleko veću otrovnost i živospojeva. spojevi pokazuju ljude Danas tim štetnici nego grupa. tinje prethodna spojevima uništavaju velikim i šumskih kultura.

Neki od površinama poljoprivrednih njih jako otrovni to sistoks. otrovni paration, Drugi umjereno diazinon, treći vrlo malo otrovni malation. diptereks, klortion, Među znacima osobito izraženo otrovanja je pojačano lučenje sline, i važan znak vrtoznoja, suženje zjenica, nedovoljno mokrenje.

Daljnji otežano tlaka krvi i glavica, drhtavica, grčevi, disanje, pad plavkasta boja kože sluznice. Otrovane osobe imajuglavoblju, smetnje vida, m učnine, grčeve i izraženu Smrt ugutrbuhu, pritisakgrudima nastaje uslijed Otrov i mokraće.

Kod šenja. tijelu djelomično razgrađuje izlučuje putem otrovanih otrov također ali i Raz-. životinja izlučuje mokraćom, mlijekom. tvari naći šest nakon mogu građene još tjedana otrovanja mlijeku, maslacu i masti otrovane što životinje, predstavlja čovjeka k oji opasnost uživa te proizvode. bolnici otrova kože i iz Liječenjeprovodi uklanjanjem probavnih te otrova. organa, davanjemspojeva kojionemogućuju djelovanje Kao sredstva i korova služe tzv. žuta uništavanje insekata, gljivica sredstva. i smrtna otrovni doza oko 2 g. ZnaSpojevi jako čovjeka je kovi crvenilo ubrzano otrovanja nemir, mučnina, kože, z nojenje, disanje, i Otrovani umire 24—28 može i što cijanozakolaps. sati, oporaviti, zavisi količini otrova. uzetog brzom otrova Liječenjesastoji uklanjanju kože, ispiranju želuca, hladnom ili nakvašenim treba ohlađivanju kupelji plahtama.

Pacijenta kako bolnicu. bolesnici brzo smjesta poslati Preživjeli oporavljaju, tek 2 posao sposobni mjeseca.

Među i arsenske insekticide ubrajamo Najčešće preparate. upotrebljava olovni arsenat.

Smrtna doza 100—500 mg ja kilogram tjelesne težine, znakovi često trovanja podražaj očiju, kože,ždrijela, mokrenje, proljev, bolovi i hladna koža te žeđ. jaki želucu, jakoblijeda jaka Liječenje bolnici. provodi I bazi nikotina sintetizirani neki insekticidni Ti spojevi. spojevi bilo da uđu kože ili kroz usta. jakiotrovi, organizam udisanjem, putem Smrtna doza iznosi 60 mg.

Znakovi nepušača trovanja pokazuju b rzo, u očituje glavoboljama, vrtoglavici, povraćanju, mučnini, s metnjama sluha i brzom srca, vida, umnojporemećenosti, disanju, lupanju osjećanju nemoći i Do smrti dolazi krajnje grčevima. uslijed ugušenja.

Liječenje je bolnici. u moguće U zatvorenim prostorijama upotrebljavaju cijanidinatrijev cijanid, kiselina i soli. U ulaze kože cijanovodična njene organizam čovjeka putem otrova

se

s

kože

s

i

a

u

se

na

na

za

se

na

su

su

—

su

a

—

—

suza

su

u

u

se

nervozu.

u

se

se

u

za

se

u

s

za

su

za

su

za

no

se

o

se

u

s

u

sva-

u

su

se

no

za

za

se

na

a

su

u

se

u

na

su

su

u

za

a

se

se

u

samo

se

—

11

——

——<

a

< g

a

_a_._o;a;aa——_—_——_—;———a_—_——_—aa——a

udisanjem. ždrijela, jakolučenje trovanja podražaj Kod težih teško brzo i slabost. srca, sline, disanje, lupanje vrtoglavica opća i smrt. otrovanja javljajugrčevi, zastoj disanja kraju i izaziva otrov Sumporougljik glavobolju, povraćanjevrtoglakoji jejak vicu. Nakon kratko dolaze uzbuđenosti grčevi, zastoj jake kojatraje vrijeme i smrt. disanja dozama dolazi do Kod oštećenja izlaganja dugotrajnog manjim trajnog ruku i nogu, poteškoća živaca, uzetosti, smetnji vida,grubog drhtanja često slabokrvnosti slabosti. i probave, opće Liječenje jedugotrajno, nastala od mogu popraviti oštećenja trovanja. također zatvorenim To Metilni bromid prostorijama. upotrebljava nakon toku također žestoki para udisanja je otrov, djelovanje nastupa od do sat. pola jedan akaricidima Trovanje Akaricidi sredstva uništavanje grinja.

Najčešće primjenjuje tedion zatim klorocid (tetraklorfenkapton, (klorfenilsada do i etiol. Od otrovan fenkapton, trovanja njihklorbenzen-sulfid) jedino je difenilnisu opisana. sulfon) fungicidima Trovanje nazivamo tvari usjegljivica biljkama, Fungicidima uništavanje bazi vima i Ima ih veliki sumpora, bakra, broj, najčešća sjemenu.

Od važnosti kloriranih benzola i tetrametil-tiuram-disulfida je žive, (TMTD). raznim kožnim živinim kože, koje očituje nadražajem spojevima, otrovanje Nakon i mučninom. 'osipima, slabljenje drhtanje, glavoboljom, togaslijedi umor, Liječenje naglepromjeneraspoloženja. s luha, gubitak sjećanja, vida, bolnici. provodi moluskicidima Trovanje Presredstva Moluskicidi mekušaca, posebnopuževa. uništavanje Nakon otrovne bazi metaldehida supstancije. predstavljaju umjereno parati dolazi do do metaldehida tablete jakoglučenja sline, vrtoglavice, uzimanja Lice slabosti i do bolova nogama trbuhu, teturanja. povraćanja, mučnine, otrovani Mišići pospan. crveno, postaju povišena, je je temperatura otrovanog i smrt. nekontrolirane Liječenje kretnje, grčevi drhtanje, ukrućeni, nastupi bolničko. je herbicidima Trovanje neotrovni Oni korova. sredstva Herbicidi praktički uništavanje im uzrok i Ukoliko se otapala ipakpojavi, ljude životinje. otrovanje i

Znakovi

sluznice

su

se

i

nosa

na

:

se

a

ne

sva

u

se

u

a

su

se

za

no

:

na

za

su

a

na

se

u

se

za

su

na

u

u

su

za

su

su

za

herbicide.

za

jednom bolnicu će gdje

treba

Još

u

mu

naglasitisvakogotrovanog pomoć. pružiti

treba

da

što

otpremiti prije

se

I

G. K.

—

1966

|

PREHRANI OPĆI POGLEDI U ČOVJEKA ZDRAVOG I BOLESNOG

|

kalorijama (podjednom čovjeka da 1 litru vode količinu topline kojaje potrebna razumijevamo kalorijom znati To služi kao 1% orijentacija, jerjepotrebno ugrijemo temperature). rudnih ima obroku dnevnom koliko ugljikohidrata, bjelančevina, masti,

|

Potrebu

hrane

za

u

tvari

12

i vitamina.

za

obično

nam

izražavamo

u

—_———_

kalorija

Potreba

dan

rada, starosti, spolu, kreće se.od 1500—2500 tuciji, kalorija.

Ako dan svaki kroz nekoliko sedmica kontrolira čovjek svojutežinu, može ustanoviti kakva hrana odnosno kod odgovara, kojeprehrane težina konstantna.

Stanovita težine dešava i prema gore je kolebanja dolje to kod mladih Osobito se, ali zdravi povremeno organizam ipak izjednačuje. i kod hrane težina dok ljudi neredovitog primanja uglavnomostaje jednaka, kod starih ishrani može uzrokovati to ljudi nepažnja debljanje, ugrožava i život. njihovo zdravlje Odnos hranivih tvari hrani zavisi glavnih dnevnoj socijalnim uvjetradicionalnim i vrši propatima, običajima, vanjskim utjecajima koje i siromašnim dio hrani ganda.

Prije, danas, područjima najveći potrebe namirnicama sadrže više podmiruje koje ugljikohidrata (riža, kruh,tjestei dok troše namirnice sadrže nina,krumpir šećer) koje manje bjelanih ili prečevine, porijekla, pogotovo životinjskog dovoljno jer riba i meso, skupe(mlijeko, sl...

Na 1 težine hrani kg potrebno je dnevnoj 1,2— g bjelančevine, masti i mast i g g 0,6— 3,5— ugljikohidrata, tj.bjelančevina, ugljiko1,5 hidrati odnosu kao 1 odnosno 1 težine 1!/ : :!/z :3, gramima kg :3, 0,75 0,8 4,5 tako da mast 55% bjelančevine otpada15%, 30%, ugljikohidrate kalorija.

Važno koliko obroka treba dnevnu hrane.

Kod je rasporediti potrebu zdravih i odraslih obično 3 ili 4 obroka.

Kod bolesnih ljudi preporučuje više obroka ali Obilan ručak nekoliko nakon sati manjih. smanjuje toga radnu zato da ručak 30—35% sposobnost, preporučuje otpada dan sadrži 50% i da 40% masti i 30% potrebnih kalorija bjelančevina, bi npr.

To dnevnom obroku od 70—80 40 g mesa, ugljikohidrata. odgovaralo 200 ili 60 g 250 200 g 30 g masti g krumpira g kruha, g riže, povrća, voća, i 250 g odnosno 40—50 sira. g mlijeka, Ako dnevno uzima 3 onda 20% obroka, ukupnopotrebnih kalorija dan 30—35% ručak i 45—50% večeru.

Ako otpada doručak, dnevno hranimo 4 onda doručak obroka, otpada15%, dopodnevni obrok i večeru 350%/o. po 15%, objed O zavisi doba uzima obrok. zanimanju čovjeka koje pojedini Večernji obrok treba svakako 1!/2=—2 sata uzeti Ako kasno lijeganja. prije večera, večere sata preporuča poslije pol šetnje.

Hrana obroku biti ili prehladna prevruća, smije pogotovo želudac i želuca i čir i koji osjetljivi crijeva (katari crijeva, dr.).

Glavne pogreškesuvremenoj prehrani voća i tim vezi vitamina nedovoljno uzimanje povrća(s manje i surovih vlakanaca.— celuloze normalni rad i mlipotrebnih crijeva) jeka(pomanjkanje vapna); šećera i pretjerano uzimanje slastica; hrani kobasica i uzimanje previše kalorija (slanina, svinjefizički rade i tine) koji pogotovo dovoljno kreću; hrane što izaziva uzimanje previše soli, začina, pretjerano uzimanje tekućine; hrane odviše veće količine npr. uzimanje koja zasićuje, tjestenine, Ova obično sadrže masna pa jela. jela manjebjelančevina; većih količina žestokih alkoholuzimanje pića: v ina, piva, p ogotovo nih pića; na

a

zavisi

vrsti

o

težini

i konsti-

mu

mu

u

a

u

o

a

a

o

u

u

se

se

one

nema

su

u

su

u

u

na

za

na

a

na

u

u

se

se

na

samo

na

se

na

na

na

u

a

na

se

na

na

na

u

se

se

se u

ne

su

za

one

na

u

u

—

—

,

za

—

u

—

za

—

masne

one

ne

se

ne

s

—

—

13

KA

neredovito

uzimanje hrane, vrijemekvalitetu; hrane sadrži rudnih tvari i aminouzimanje koja premalovitamina, kiselina; iz konzerva nisu dobro odnosno priređivanje jela koje načinjene, koje pokvarene; odnosno uzimanje previše gotovih jela, polugotovih jela(priređenih sadrže na i dr. industrijski koja način), konzervirajuća sredstva, umjetne boje —

što

odnosi

se

i

na

—

—

su

—

Prof.

dr

R.

B.

SPRIJEČITISTARENJE KOŽE?

KAKO

Oboljenja »starenja« posljedica nehigijenskog te kao znakom smatrati mogu ljudi, općegstanja organizma. i i sl. kože naročito Starenjenabiranje, suhoća, ljuštenje neprijatno osježene. da lice više kao stvari zanosno, ćaju Tajosjećaj nije prije psihički žene. Strah da time naklonost mnoge svoga nepovoljno utječe izgube izaziva malo malo neka osobito onih po druga psihička stanja žena, srednje dobi. U od žene ali to stvari, najviše togatrpe građanskog staleža, nije osobina svih žena. nego njihova isključiva manjeTe može reći često su pojavestarenja, oboljenja kože, posljeviše dica samih žena. Kad bi žene obraćale više nehigijene pažnje s vojoj prehrani, bi održavati mladoliku do starosti.

Mali nedostatak mogle svoju pojavu vitamina A već izaziva ostale karakteristične kose simptome, lomljivost i rukama i nogama kod noktiju, pojavljuje orožavanje; većegnedostatka, te kao pojave upalevjeđa, pomutnjavida, suhoća, ljuštenje, nabiranje, i i slabo izlugubljenje elastičnosti, pigmenta kože;žlijezde znojnicelojnice sekret i razviti bradavice se i neki mogu čuju začepljavaju(miteseri), oblici te i sluznicama. bobuljica (akni) itd., pojave Nedostatak vitamina osobito nedostatak vitamina B» B(riizaziva licu naboru između i boflavina,ariboflavinosis), uglova kompleksa, crvenilo ustiju upaljeno mrljama, upaluuglovausta, začepljenje žlijezda i nokti i lako lojnica licu, otvrdnu, izraštaju, izgube sjaj lome.

Osim kod mladih osoba se nedostatak vitamina toga, B, zaustavlja izaziva kod odraslih. dalji upalujezika rast, Nedostatak izaziva koži nicotylamida (niacina) upalnepojave lica, često naknadno i zaraze. vrata ruku, koji kiseline, izaziva kose i Nedostatak pantotenske ispadanje sijeđenje kose isto to izaziva i nedostatak kao (vjerojatno folnekiseline), vjerojatno kože

većinom

su

života

se

u

na

ne

samo

razne

se

one

uz

se

na

se

a

se

se

na

a

na

—

na

nosa

s

na

nosu

a

neravno

a

na

se

rano

i neke

vrste

Nedostatak

ekcema

itd.

(biotina) upalu ljuštenjem, osobito rukama i nogama, te i kože sl. ispadanjesijeđenje kose, sušenje i Nedostatak vitamina C izaziva i kože elastičopadanje gubljenje turgora nosti koži.

Vitamin C tkiva, krvarenja vezivnog nicotylamidom liječi kože i arsenima. djelomično upale trovanja Nedostatak mineralnih soli i direktno ili porekalcija izaziva, indirektno, mimici normalne i kontraktina mećaje koži, plastici izražajnoj (poremećaj mimičkih bilnosti i relaksacije mišića).

Nedostatak slabu ishranu kože. Kako sastavni sumpor željeza utječe je dio nokata to i normalan rast i kose, je neophodan njihov izgled, stoga. vitamina

izaziva

H

suhu

kože

s

na

u

s

na

on

za

14

o

u

a

i

a

|

—

>

>

nedostatak

i

i

ML

_—_——__—_

hrani

2

>

s.

>>

>

]

insulina vjerojatno utječe (izlučine sadržinu sladora te gušterače), količine kojiregulira krvi, uslijed premale insulina izaziva koži lako oboli nagomilavanje glukoze krvi, t ijelu, koja od naknadnih furunkuloze i sl. (čireva), ekcema, Nedostatak ostalih tvari minerala Ca i potrebnih prehrani: (osobito P), masti na kože. I nedostatak bjelančevina, i sladora također utječe oboljenje bitnih masnih kiselina izaziva koži. (osobito linolne) promjene Za kože i mladolikosti voditi održavanje zdravlja pojava potrebno j e život svakom Prvenstveno higijenski uravnotežiti pogledu. je potrebno svoju i dati Prehrana treba da sadrži prehranu kolijojhigijensku podlogu. bogatu činu količinu vitamina, minerala, g dnevno, umjerenu bjelančevina (60— od 60% količinu masti 80 toga biljnog g porijekla), umjerenu (do dan).

100 Treba čuvati količine prevelike ugljikohidrata, pogotovo industrijskog bombona itd. dana fizičkom radu mogu šećera, koji istog oksidirati, sumpora

u

na

tvorbu

u

u

zaraza

u

na

u

na

se

se

ne

u

utrošiti.

izaziva teškoće Preopterećivanje prehrani bjelančevinama izmjeni tvari.

Naročito hrana ubrzano djeluje starenje uopće (arterioskle.roza osobito i kože i ovapnjenje žila), starenje nabiranje pospješuje smrt.

Mesožderi preranu dok žive brzoumiru, biljožderi mnogo duže.

Prehrana ne biti tada izaziva smije jednolična, jer gubljenje i nego ishranu kože. apetita probavne smetnje, kojeutječu duševno i fizičko loše Prekomjerni rad, preopterećenje, djeluje kože i ishrani. stanje izazivaju poremećaje njezinoj kod žena loše odražava veoma Pušenje(nikotin) općezdravlje i osobito kožu.

Nikotin veže ih stanje žena, vitamine, vjerojatno i tvari. On izaziva žila samo razgrađujeneutralne, nedjelotvorne suženje važnim srcu, i mozgu, remeti biološki nego organima: bubrezima, krvi, sastav krvnih imunih tvari itd. i način lišava praplazme, tjelešaca, taj vilne Nikotin štetno i tkiva. kod prehrane. djeluje žljezdasta Pušenje muškaraca osobito razvitak arterioskleroze. djeluje slično, u

u

mesna

na

a

—

na

ne

samo

na

umor

na

u

se

a

na

na

a

u

ne

u

u

na

na

a

na

DrN.N. wf

Zena

i

dom SPREMANJE

Povrće u

za

zimu

možemo

vrtu.

POVRĆA

ZA ZIMU

spremitipodrum,trapove grabeiskopane i u

u

a)Spremanje podrum Podrum treba da zračan i čist. spremanje sprepovrća jesuh, Prije treba okrečiti. ga više smeta li manja hladnoća. nego Vlaga podrumu U treba svake staviti novi podrum spremanje ođ povrća godine pijesak, načine i slaže kao kojeg vrtu. gredice njih povrće ( sadi) gredice Ako možemo i ga odmah podrumuspremamo povrće, pregledavati gnjilo odstraniti. u

za

*

u

za

se

|

na

se

na

u

u

se sprema to Zeljasto povrće kupus, k elj i pijesak podrumu tako, da i očiste od žutih zatim glavice kelja kupusa vanjskih listova, zajedno stručcima zasade gredicepijesak.

kao

u

u

se

sa

a

na

u

i

|

15

|

|

i kora-

koraba

žuta

repa, cikla, celer, peršin, povrće(mrkva, Korijenasto Ako daskama. isto sprema ograđene gredice, podrum pješčane bica) obliku i to slažemo kupa pijesak, povrće korijenasto podrumnijevelik, da više dok red red slagati. kup,koji dobijemo pijeska, povrća drži i bez dobro Žuta koraba (I paziti pijeskapodrumu, brzo da proljeće tjera. nju, treba čim grume(s smrzavice, zajedno korijenjem Endiviju, nastupe nom gredice podrumu. presaditipješčane zemlje) b)Spremanje trapove redovito Ako sprema gdje trapove, podruma,povrće što možemo tome, drži nego povrće Nezgodaje podrumima. bolje čas vaditi iz svaki trapa.

Na vrtu. suho i malo treba mjesto povišeno smjestitizgodno, Trap odabrano hrpapovrćapokrije Lijeponaslagana slaže povrće. mjesto zatim ili jednog slojemzemljedebljine slojemslame, kukuruzovine, dlana (10cm). dođe niz da voda Oko koja cijedi trap jarak, trapaiskopamo dobivamo Iz zemlju pokrivanje trapa. trap. jarka, ostato diše i Kako u vlagu, jepotrebno trapu isparuje povrće trapu dno staviti Dobro viti otvor prije slaganja, trapa, (promaju). je zračenje Tako krova i obliku daske ispod dobijemo povrće. njihslagati dvije kanal kao neki zračenje. povrća naslaganog zatvoriti. treba otvor zima Za jakih trapu kao: može U cikla, mrkva, povrće korijenasto spremati trapove zatim koraba žuta repa, kupus,kelj. krumpir, itd., bez naslažu da tako U sprema glavica hrpe povrće, zeljasto trapove okrenutima. stručcima u

u

se

u

u

ne

u

nam

moramo

samo

u

se

na

ne

se

ne

—

:

s

u

na

u

i

.

se

u

se

nemamo

.

ne

u

u

u

na

se

se

a

.roo

2

u

ne

se

sam

.

za

|

na

na

za

na

u

za

na

sve

se

.

se

se

stručka

|

ili sa

gore

Spremanje grabe jarke slažu i dubinu uski U vrtu glavice lopate njih iskopaju jarci kosom slažu Glavice ili položaju. korabice, mrkva,peršin. kupusa kelja, staviti malo dobro Na dno pijeska. jarka je ili lišćem: Jarke odstranili, koje mrkve, k elja kupusa, pokrivamo odstranimo i S zatim požutjele vanjske kelja kupusa zemljom. glavice U ovakovim više nabacimo listove. Ako povrće grabama zemlje. jača zima, je možemo Kad do dobro drži povrće zimi, popusti proljeća. vrijeme jako iz po vaditi, potrebi,jaraka. takove slažemo više ga Ako imamo grabe, koje povrća, mjesto jarke nabacimo i daskama možemo nego zemlje. sloj prije pokriti vrhu i vrtu složiti možemo suhim pokriti grabe plitke Endiviju i lišća daskama. zatim e ndivija dasaka, pokrova Ispod ovakvog lišćem, drži. dugo od bilo malo li Provodimo koji pažnje našegpovrća uzimljenje zime. ćemo uživat ga tokom opisanih načina, Inž. V. M. i

u

vrtu

u

se

u

na

se

u

se

smo

sve

a

se

u

u

na

u

u

se

'

_—_—___

PEZ

PLLLlkt

Uređuje: Glavni

Le £i

Redakcioni

i odgovorni

Tehnički

>

Vlasnik

na

s

*“

i izdavač: Ilica

Udruženje

31/III,

m

Č“MČ“PČ

PEPEPEPEPČEČmČmŽZm EE

»Zagrebačke kolegij Kaštelan urednik: dipl. inž. Dinko mljekare«

urednik:

mljekarskih

tel. 440-476.

ČČJ___Č“Č

Tisak:

Vera

e

Hoholač E

i uredništvo, Zagreb, SRH, Uprava Stamparija »Vjesnik«, Zagreb

radnika