Mljekarski list 9-1967

..

Ci

SEPTEMBAR

19

MLJEKARA«

NAGRADILA »ZAGREBAČKA VELIKE GORICE PROIZVOĐAČE MLIJEKA S PODRUČJA

>.

|

ia

održati

trebala

17.

koja je Velikoj radi IX proiza nagradila je mljekara« »Zagrebačka kiše, je 1967.,odgođena i novčanim vođače Dodijeproizvoda. svojih kolekcijom nagradama mlijeka uzornu st. dinara 70 000.— sedam mlijeka proizvodnju nagrada _ljeno je po stočarski rad. i zapažen da zadatak imala proizvođače stočare, n ajbolje pronađe kojaje Komisija treba da osnovnim rukovodila se proizvođač nagrađeni principom, mlijeka, kvalidobru odličnu odlike imati mlijeka, proizvodnju kojeocrtavaju dr. i krava vlastiti uredne tetu muzare, uzgoj mlijeka, stočarske

Povodom

izložbe

u

Gorici

se

-

za

Psi

““

sve

one

..

Rad

komisije u

dvorištu

Mije

Stepanić

iz

Mlake Vel.

poljoprivrednih zadruga djelovanja područja svakog je Gorice Velike Kako na i području nagradi. njega proizvođač pronađejedan nosioci su sedam mlijeka, otkupa koji organizacija poljoprivrednih djeluje sedam i odredila proizvođača. komisija jepronašla i PIK pogon Orle, — Sljeme zadruge poljoprivredne “Svaka organizacija od tri predložena po k omisija je posebna proizvođača, je.odredila prethodno .tri kandidata najboljeg. mišljenju njihovom odabrala:po Mlaka Velika : zadruge Poljoprivredne djelovanja Područje su bila Predložena 4 proizvođača: Mlake iz Velike 1. Lacković Juraj Mlake iz Velike 2.

Mijo Stepanić iz Velike 3. Cundeković Mlake Stjepan Petar iz Mičevca.

4. Šturbić 24.

Mlake iz Velike Stepanić Mijo osvojio je mljekare« »Zagrebačke Nagradu oduzorni su i sin mlijeka, Proizvođač proizvođači Stjepan teladi i Mijo Stepanić i krave Sve i 7 5 krava lični stočari. Posjeduju junica. rasplodne iz vlastitog uzgoja. podmladak je splodni Odlučeno

da

se

sa

a

ie

;

.

,

:

ra-

51:

2

— .

Tako

krava

ima uz »Beba«, kćerku: »Becu« koja je staji, mjesta svoju i unuku staru 7 junicu, mjeseci.

Pa U i sestre »Zora« i svaka ima staji dvije tele. »Muca«, rasplodno Najkravom smatra »Zora« se boljom 18 litara staji kojadoji prosjeku preko mlijeka.

15 od 3 Posjeduju jutara 3 z emlje, toga: jutra pšenice, jutrakukuruza, 9 doka jutara krmnogbilja.

Kao ishranu za »kući« nadopunu stoke, koju proizvode spominjemo da oni oko 4500 400 nabavljaju i oko 800 kg šlempe (tropa), kg koncentrata kukuruza.

Sve kg nabavlja Mlaci. prekosvoje Poljoprivredne zadrugeVelikoj Poljoprivredne Lukavec Područje djelovanja Predložena zadruge bila tri proizvođača: 1.

Lomnica Stepanić Stjepan, Donja 2.

Lomnica Stepanić Juraj, Donja 3.

Lomnica : Stepanić Mijo,Donja odredila da Komisija je nagradu»Zagrebačke mljekare« proizvođač primi ul. br. 63.

Stepanić Mijo, DonjaLomnica, Duga u

su

u

u

“e

'

ne

u

u

su

—

—— _ —.

—————————————————————— —

Stepanić

Mijo

—

Donja

Lomnica

Proizveo Posjeduje do deverasplodnu junicu. je ovoj godini 7465 litara istaći da togmjeseca mlijeka.

Zanimljivo je njegovoj staji nalazi krava 13 stara U kada rasplodna ta krava godina. osmoj godini života, je bila naponu oko 30 litara snage, dnevno odličnu telad. jedojila mlijeka.

Daje Velika Područje Gorica. djelovanja Bila Poljoprivredne zadruge. također tri kandidata: predložena 4

krave

i

u

se

u

u

.

—

su

'

'

+

UJ

Stjepan izLazine iz Donjeg.

Josip Podotočja iz a Franjo Lazine.

1. Postić *

*

2. Mužić 3. Postić

.

Stado

:

o

14 iz Lazine Franjo

potječe

iz vlastitog

.

uzgoja

predaje ,14.

Franjo Nagraduje iz nalaze krave uzgoja, 35 litara vlastitog u potječu koje staji Sve mlijeka. stočari. uzorni i Postić Posješto sin njegov Franjo ocjenu.da potvrđuje 12 od obradivo.

15 je jutara zemlje toga duju jutara ove “Do mjeseeca godinepro-. devetog 7652 litre mlijeka. izveo m lječProsjek je masti proizveo godini prošloj je3,7.:U također 9891 litru prosjekom mlijeka je (7. od masti 3,7%. mlječne krava smatra Rekorderkom staji li18 oko U »Pana«. doji punojlaktaciji dass .tara mlijeka. | Poljoprivredne, djelovanja Područje bila: Predložena Vukovina zadruge Buševac 1. Robić Barica, Buševac Hrvačić 2.

Fabijan, Vukovina Stančić Stanko, 3. iz Robić. Barica Nagraduje osvojila dobio

iz Lazine

Postić

se

su

ne

s

:

CE

.

Postić

-

SEGA ši e

se

u

|

su

—

,

:

Buševca.

-

:

,

,

RobićBarica

iz Buševca

Dnevno

sada

oko

U Posjedujekrave.

Predaje mlijeka.osmom mje'secu i sabirno Buševcu 1100 litara oko proizvela mjesto je predala mlijeka.

Karakteristična snažna zimskim Obraje proizvodnja mlijeka mjesecima., oko 11 Pod nalazi zemlje. đuje jutara djetelinom Kajutara, Vrlo kvaliteta mlijeka. Će dobra PIK Orle Predloženi bili: pogon Područje djelovanja »Sljeme«, 1.

Ferdo iz Obeda Mihordin 2.

Ivan iz Drneka dd Špeka prdi 3. Perković Branko iz Obeda ai 8.

Obed Perković Nagradajedodijeljena Branku, 4

dnevno

35

oko

u

litara

u

u

se

su

—

:

Perković

Branko

—

Orle

Dnevno krava.

39 litara mlijeka.

Posjeduje 14 Posjeduje predaje jutara Pod krmnim i 400 čh i livadama ima biljem zemlje. lljutara.

Područje Čička Predložena Poljoprivredne. zadruge djelovanja Poljana bila tri kandidata: su Ribnice 1. i z Stjepan Stepančić 2. Gučić Vid iz ČičkePoljane 3. Perensni iz Ribnice.

Vjekoslav Nakon obilaska da odlučila Guproizvođača komisija je nagradu podijeli čić Vidu iz 8. ČičkePoljane 5

—

+.

:

u

*

S

mjeseca potvrđujunjegovih godine. devetog je Postotak masti 7955 litara mlijeku mlijeka. godine isporučio jemljekari iznosio jeprema mjesecima: I 4,2%/0 mjesec II i: 4,2% mjesec III 4,3%/0 mjesec IV 4,19% mjesec V A; 19/0 mjesec VI 4,3% mjesec VII 4,0% mjesec VIII 4,0% mjesec Da

iskusan

stočar

Do

64

i

u

ove

.

:

_

'

Gučić

Vid

—

Čička

Poljana

bez koncentrata da Smatra mlijeka. predaje odlično Ima zimske dobre nema junicu, rasplodnu mlijeka. uzgojenu proizvodnje krava. potomaknjegovih zadruge bili: Kandidati su Črnkovec Poljoprivredne Područje djelovanja 12 Riđanec Stjepan Črnkovca, 1.

2,Pukanić Stjepan Črnkovca 3. Turković iz Leknena.

Mato Stjepanu Pukanić 21. iz Črnkovca proizvođaču dodijeljena Nagradaje dok litara 1960. 10625 u Pukanić mlijeka. je ovoj Drug jeproizveogod.

11328 litara također do Prosjek mlijeka. proizveo godini, devetog mjeseca, masti mlječne je3,7%/v.

Sada 8 jutara. nalazi Pod krmnim 12 biljem zemlje.

Posjeduje jutara 600 oko oko 37 litara kg nabavlja svojustoku mlijeka.

Mjesečno predaje smjese.

Dnevno

sada

35

oko

litara

—

*.

iz

iz

u

se

za.

n a

>

Pukanić

:

Stjepan

iz Črnkovca

.TISI IMAO Zatekli

Bi ima'4

«35

ih

stoke

smotri

krave

tok

PRAVO!

Klinča

selu

krajJastrebarskog. asistent iz Pisarovine vodio drug!Kocmanić razgovore M arijan je poslovođom sabirališta Platušićem i sabiračem drugom mlijeka Lasinji drugom Mirkom. smo

na

u

Kontrolni

s

u

a

PRE

:

(1

Bl

2

pon» Kocmanić s

poslovođom

Marijan, drugom

kontrolni asistent Platušićem

u

BN

ž

razgovoru

i sabiračem

Mirkom

iz Lasinje

Predmet

strebarsko

drug

Mirko

bio:

je proizvođača mlijeka područja robnu' Tada nagradu najbolju proizvodnju mlijeka.“ je iz rekao Kocmaniću: Lasinje

razgovora dobiti

za

tko

će

od

s

Ja-

ao

a

»Tisi.imao pravo, komisija druga proizvođača jeproglasilanajboljeg asikontrolni kao Kocmanić da To Ivu iz Pisarovine. jepotvrda drug Vujanić svakodnevne odlično: stent kod kojihvrši mlijeka, poznajesvojeproizvođače vezi selekcijom. poslove sa KJ JAZVENIKU MLIJEKA OTKUP U za

u

:

(a.

"

>

m

t

nas

.

selo blizini stočarstvu Siska. Seloje Jazvenik po neposrednoj poznato je i ali vezana i kućnupreradu sir, vrhnje mlijeka, kojaje proizvodnji Sisak. četvrtka slac. Ti odnosili su »kontama« njihovim proizvodi svakog Selo mljekarskom preradom! tradicijom u

ma-

u

na

u

se

dt s

iš o

b

i

i

sa

a

_ — _ _

m

r

o Jazveniku mlijeka Sabiranje u

strane organizatora jei početak otkupa .»oprezan« strane tako isto i i prozadruge Sela, grebačke mljekare«Poljoprivredne i nezadovoljda izvođača iz niježelila otkupomnametne Jazvenika.

Mljekara dokatko želi. selu. Neka stvo stručnjaci mljekare No, predaje mlijeko onaj 1300 maslaca da zali po kilogramu gube m lijeka preradi proizvođačima od maslaca 1 Za ukoliko vrše starih dinara postižu cijenu preradumlijeka: kg dinara. i 2 700 dobiti 30 litara 1 600 mogu prosjeku mlijeka dianara, samim navrata nekoliko vodili Slični proizvođačima. razgovori kući sabirasabire sela U sredini u dan I svojoj otkupa. mlijeko dogovoren je dana nekoliko nakon Ona Slavica.

Vaško svladala cjelog potpunosti je čica oko posao kupni mlijeka. sabiranja bio

Zato

kako

»Za-

sa

sa

u

u

su

a

u

za

su

se

sa

u

u

j

Otkupmlijeka započeo je proizvođača. predaje mlijeka dnevno uzorak se uzima tri dana prva mlijeka.

No,stručnjaci mljekare kodnevno kontrolirali kvalitetu i redovito mlijeka izvještavali proizvođače kvaliteti. Moralo nekoliko konse mlijekanjihovoj je putaotići,istajsku trolu. Radi vrlo slabe kvalitete mlijeka pojedinih kravasavjetovano jetrojici da odustanu od proizvođača predaje isplatna, mlijeka, jerbi njihova cijena 14

sa

Kod

svako-

“

su

sva-

o

bila vrlo

na

mala.

GREDI KRAJ SISKA

OTKUP MLIJEKA U FGredaje Sisačkim selo da od spaja sa Selima. dugačko koje Kažu jeddo više od 5 km. nog kraja drugog mlijeko. svakodnevno sabirna Kvaliteta .Natri mjesta preuzima mlijeka će dobra biti stimulans što bopotpunosti za pa zadovoljava, isplatna cijena ljuproizvodnju mlijeka. se

ima

se

u

Na

oko Lučkog livadama LA

UKLJUČENA SELA

:NOVA

MLIJEKA U OTKUP godina kamioni prolazili RaLučko, već niz sela kroz Naši Ašpergeri, kov Potok i Potočko da tim selima 'mlinisu, prema Karlovcu, preuzimali mlijeka tim selima vršio. se jeko.

Naime, otkup nije Sada selima tim količine a kojepreuzima je započeo otkup, mlijeka kamion: »Zagrebačke mljekare« potpunosti zadovoljava, da da im pridonesu Želimo proizvođači kvalitetom mlijeka svojih krava bude što veća. isplatna cijena su

a

u

u

u

u

.

UPOLA SIJENA JE MANJE! Donjoj razgovarali proizvođačem Josipom. nimalo kakve količine zimu. su ovu je sijena proizvođači spremili Krznarić rekao da nam dobio ,50%% Drug je je godine manjesijena nešto možda samo nego prošle.

Drugiproizvođači proizveliipak više, tj. trećinu jednu manje U

Lomnici

smo

Krznarić

s

nas

Za-

za

on

ove

su

za

:

.

Ž

*

Krznarić

Proizvođač

ima

83

pa zdravlja, dobrogje godine, da i želimo uspje-. dalje šno bavi mlijeproizvodnjom da iskustvo a bogato ka, svoje mlađe. prenosi se

mu

na

Krznarić

Josip

=

RELACIJA SISAK SABIRAČICA IZ VUKOJEVCA Vusabiralištu sabiračica i uredna mlijeka HapčićMarijajemarljiva da Brine se svi radom te su mlijeka kvaliteta zadovoljni. njenim kojevac, sabiralištu. što bolja bude njenom -—

u

s

na

Sa

s

a

os“ zedj očiti

ute

ole,PRE E

dA

— _ — a ma

a

—

Na

(područje

otkupa radna

Vukojevac

sela

livadama PD

»Gavrilović«

jedinica

—— aa —

Petrinja,

Lekenik)

uvođenjasvakodnevne je kaže kvalitete Marija. mlijeka proizvođače« drugarica svake bočicu i kod Proizvođači predaje mlijeka njima imaju.svoju 10 dana kroz bočicu.

Tako količina i mala uzima mlijeko sakuplja stavlja listu«. već O tome kada se na pisano »Mljekarskom upućuje ispitivanje. je krave i odlični Posjeduje mlijeka. kojeje proizvođač Hapčićje Drugarica i uzgojila. »Posao

mi

znatno

olakšan

od

kontrole

dana

za

,

se

u

.

se

u

sama

10

ŠTO JE ZARAZNA bolesti

Zarazne

razlikuju

BOLEST?

od nezaraznih

se

u

tome

što

bolesti

zarazne

uvijek

imaju živog često'su iako obični bića, nevidljiva ljudskim okom, nevidljiva upotrebimo U svakodnevnom obično ta sitna bića nazivamo živa sva govoru mikroskop. nauka i takve uzročnike bakterijama.

Međutim, poznaje bolesti, koji sitniji od te se nalaze žive i nežive na bakterija, granici prirode. vrste sve Poznate vrste mnoge No, bakterija uzrokuju oboljenja. da ih korizarazne nego bakterija, koje uzrokuju bolesti, čovjek raznim vrstama Tako neke vrste upotrebljava proizvodnje. primjer: sitnih živih bića da šećer al(mikroorganizmi) omogućuju grožđa p retvori kohol. U koriste vrste mnoge mljekarskoj industriji bakterijaproizvodnji .raznih vrsta mlječnih proizvoda.

Granica između zaraznih i nezaraznih odremikroorganizama nije strogo đena. neki sami sebi nisu po poorganizamkojem štetni Tako mikroorganizmi ali su neki otrovni.

Neki nalaze, njihovi proizvodi, kojeizlučuju, djeopet na štetno ušli ili luju mjestu, kojem, životinjučovjeka, ali šire po i tako do onih sve organizmu dalje najopasnijih, koji štetno na sve organe i šire djeluju nekogorganizma. neki uzročnici zaraznih bolesti samo Nadalje, jeuzrokuju oboljenje nekoliko vrsta isti a ti uzročnici zaraznih dnoj,odnosno, životinja, druge štetno. Tako uzročnik ibolesti bolesti djeluju primjer opake sakagije dana nekoliko kućnom mišu čini ništa. Uzrousmrćuje poljskog miša, čnik štetan životicrnog prišta (bedrenica, antraks) je toplokrvnim mnogim ali ribama nikakve štete. Pored ne njama, pričinjava brojnatrovanja toga, hranom znacima slična zaraznim bolestima.

Ovo to vanjskim ukazuje kako svaku domaćim veterije promjenu životinjama potrebno pozvati I dosta odrede stručnjaci imajuponekad posla dok čemu radi, kako bi primijenili odgovarajuće liječenje. uzročnika.

svog

Ti

živi

uzročnici

zaraznih

bolesti su

sićušna

živa

a

su

ne

ne

sno

samo

su

ne

u

na

se

u

se

u

u

se

samo

se

onom

na

su

u

ne

se

na

na

ne

na

u

a

ne

su

na

za

na

nara.

o

se

:

bi došlo

Da

do

neke

bolesti

zarazne

mora

uzročnik

te bolesti

doći

u

orga-

nizam, usta, sluznicu, spolne uzročnik ozlijedom tijela Mjesta, putemkojih je organizam, ulaznim vratima. praksi nazivaju oboSamim ulaskom uzročnika bolestiorganizam nastaje Potrebno od bolesti do vrijeme u zročnika ljenje. je izvjesno prodora pojave znakova te bolesti. To kod raznih različite dužine prvih oboljenja vrijeme je kod bedrenice to kratko. trajanja.

Upravo (antraksa)vrijeme spomenute je od tome, do pa Nasuprot prodorauzročnika bjesnoće organizam, pojave znakova teške bolesti dva i To a po prođu tjedna,ponekad dvije godine. od uzročnika bolesti do znakova potrebno vrijeme prodora organizam prvih nazivamo Kako iz navedenih oboljenja inkubacijom. primjera vidi, trajanje različito čak i bolesti. vremena, inkubacije je priistoj Trajanje inkubacije, tog Zavisi količini uzročnika bolesti zarazne su orgakoji dospjelinapadnuti nizam. treba više da namnože Manjem brojuuzročnika, svakako, i S zavisi i ojačaju svojnapad. drugestrane, inkubacije trajanje jačini samih uzročnika bolesti. Ako bolest nastala onim uslovima napaje koji daču fizičko najviše odgovaraju (toplina, vlaga, napadnutog stanje organizma), i to

obično —

kroz

nos,

očnu

organe ušao

rane.

ili otvorenom

u

u

se

zarazne

u

ne

u

ove

u

se

o

u

vremena

za

se

o

u

11

u!

_

dobro hraperiođ žešći. napad Drugim a riječima, kraći, je obraća i i timarena potrebnu gospodar zdravlju kondiciji životinja, čijoj njena će do uzročniku veći pa bolesti, pojavevanjskih otpor pažnju, pruža znakove će izazvati Uzročnik vremena. znakova bjesnila oboljenja proćiviše. što to mozga: uzročnik napadnutog; organidomogne prije oboljenjaprije, znakova odakle zma, bjesnila. ispoljavanje počinje od kao važno.samo jedne mogućno-. inkubacije nije trajanja Poznavanje sti i i borbe uzročnika protiv nego.ima praktične njega, prepoznavanje. da eventualnom stokom u određivanju pri vrijednosti trgovini svakodnevnoj bolest .naili kada biti bolesna već neka li jeprodavana,je životinja mogla je kasnije. stupila nauka kao i razrađuje inkubacija) druge, Ovdjespomenute pojmove(npr: da ali smatramo kako proizvođačima, našim dovoljan prikaz jeovaj detaljnije, zahvate radne bi lakše stručnjaka. razumjeli bolesti uzročnika život bi i Da zaraznih djelovanje mogliproučavati zatim i ih liječe, životinje, pokusne zaražavaju stručnjaciuzgajajunamjerno iznalaze lijekove. najbolje te tako popiti svakom da i odupre organizam nastoji Ali,napadnuti zavisi ili ne, li će bolesti. Da napaoboljeti napadnuti organizam i slaba Neuredna i o nego životinje. napadnute poredostalog, otpornosti daču, da će dobar i ishrana prenaporan preduvjet rad zapuštenost životinje, te će bbiti otporan, uzročnapada takooslabljeni! slučaju organizam manje i dobro neke tome, nika bolesti lakše podleći.

Nasuprot hranjenanjegovana lakše će iako ni neku bolest. n eće preboljeti oboli, oboljeti, možda, životinja neku ili Pri tomegovorimo pojedinačnoj, sklonosti bolest, većoj manjoj Naveli o oboljenje. nekogorganizma izvjesno dakle, dispoziciji govorimo, obodovode uzroke prema do:većedispozicije (sklonosti) koji opće može se i sl.: ishrana i postupak, kao: slaba prehlada Dispozicija ljenju, i po-: organizma Najčešće otpornost povećati otpornost. odnosno, smanjiti, ćemo Tu bolest. neku što “stižetako, životinja objasniti preboli zaraznu pojavu drugimčlankom.

M. Ž.

Inž. inkubacioni

tada

zarazne

se

*

*

za

,

čnt

.

a

Kk.

sam

se

samo

ne

.o

'

su

uz

u

|

.

a

:

.

za

o

za

..

smo

,

se

= — ld

> hi

BORBA

PROTIV TUBERKULOZE

zn

Svijetu! najpoznatijih Tuberkuloza jedna“ bolesti i od najproširenijih je i i mlado od ni Ni krajusvijeta Obolijeva nije njepošteđen. jedannarod ih umire veća.

Velik staro, ali što jeosoba najljepbroj je mlađa, opasnost dvadesete i šim života, između produktivne tridesete,početku godinama životu surađivati aktivno kad trebali bi upravo privrednom početi onda, dobi, kao socituberkuloze baš i U tome narodne leži značenje najveće zajednice. bolesti. jalne i može naroda kulture zdravstvene poredostalog nekog opće Stepen Kod i prema života. najkulturnijih čovječjeg srednjem trajanju procjenjivati 30. kod iznad 70 godina, naroda ispod najzaostalijih srednje životamje trajanje i radne veći Što to života snage produkgubitak manje, je trajanje jesrednje

dn No

u

na

u

na

u

'

se

.

12

a

zire kolektiva Megativnim čitavog nužnim svim sa tivne posvih naroda više kod ili nešto životu.

Predjednostoljeće sljedicama. njegovu uzrok Glavni ni tridesetu na godinu. rođenhnijedoživjela polovica svijetu harale bolesti i bile zarazne slobodno svijetom, pošasti, koje mnogobrojne veliNakon uzroka ni bio lijeka. nemoćan, jerim nije čovjek je potpuno nauka medicine srodnih i kih otkrića i stanje stoljećupolju prošlom ih bolestima zaraznim stubokom se. Čovjek i počeo promijenilo. jezagospodario i država kulturnih već nestalo s bolesti Nekih likvidirati. redom područja je ovih i velikih naroda(kuge, Likvidacijom najvažnijih boginjadr.). kolere, brži uspon i i zaostalosti rokabolesti omogućen ljudpodručjima drugim je na ske djelatnosti. kod tom veliki na napredak, stanje jošipak području učinjen Iakojei indirektno direktno i one bolesti Zaraznih mnogo je ili još zadovoljava. i mortaliteta uzrok morbiditeta najvažniji visokog (velikog brojaoboljenja) vrhu tabele. zauzima kod Među mjesto pri njimatuberkuloza (smrtnosti) tuberkuloza našim tolikim donosi ogromnih patnja, sugrađani-, Osim koje i braće smrt i boli osim ma, majka, uzrokuje hiljadama kojuprerana žalosti, kulveliko i tuberkuloza gospodarsko, ekonomsko, uzrokuje još jedno djece, i korisnih toliki što oduzima zlo turno, socijalno potrebnih zajednici broj time, radne i "članova naponu sposobnosti. produktivne njihove životnih i narodne mi već Zato interesa njenih zajednice stajališta štetu i očima i tu ogromnu imati prestati smijemo poredostalog pred zla. Svi borbi što ni sustati socijalnog aktivnijoj protiv tognašegvelikog borbi sredstva i tuberkuloze sigurno najbolje protiv potrošena pori uložena. i najkorisnije koji uzrok i kako od dobro tuberkuloze ona prenosi.

Svaki je iz usta i kiše izleće i nosa Kad bolesnik sitnih, nevidljivih bezbroj kašlje tako tuberkuloze. uzročnika Dišući bakcila, kapljica, njimamilijuni zagai okolini bolesnika osobe đeni zrak na-, nisu obole, ako inficiraju zdrave i preko Bacili ročito otporne. zajedničkog prenose igračaka, pribora jelo, Zato i ručnika. opasno pera, živjeti“ bolesnizajedničkih olovaka, rupčića je tako naročito krevetu. istom stanu, spavati sobi, Upravo kom istoj istom bez mala se tuberkulozne mar ađaju koja infekcije uvijek zarazuju djeca, ali nakon kar im porodici porodaostaju tuberkuloznoj roditelji bolesni, izloženi životu Zato iod najranije nalazimo, najčešće mladosti infekciji. da od tuberkuloznih tuberkulozna regrutiraju roditelja djeca. vlažan osim da loš, neSvatko slaba i prenatrpan, stan, tijesan, togazna, na boravak p remaranje ispravna prostorijaposlu, dugi nehigijenskim hrana, naročito i radionicama, potrebnog odmora širenju pomanjkanje pogoduju Zato tuberkuloze kao bosuzbijanje tuberkuloze plućne. socijalne pogotovo ako ljude navikavamo Jesti ne da ni već'od i upućujemo zamisliti, najranije vladati se da bi najuspješnije mladosti kako će infeki živjeti životu, izbjegli će kako i borbu bar susret neza ciji, masovnoj, ojačati svoje tijelo opasnim svih trana vreba naše i život. Isto tako nevidljiv zdravlje prijateljem, koji zani

u

|

su

su

znao

a

ovom

u

na

-

uz-

o

nas

su

ne

nas.

u

|

mo-

sa

ne

ramo

na-

u

su

u

sva

nas

se

zna

“

mu

a na

u

se

.za

se

s

u

u

u

se

u

su

'

u

su

se

u

2

ma

se

.

ne

u

s

sa

na

13

x

ne može

uspješno suzbijati bolest, asaniraju tveni i boleti. Sve to ni ove socijalni faktori, kojipogoduju š irenju opake nije lako ni težak medicinski ne jednostavno.

Taj socijalno problem mogu riješiti sami i zdravstveni radnici bez naroda. liječnici drugi najuže suradnje čitavog Zato i da ogromne napore vidimo, Ep poželjan nijepostignut uspjeh.

Danas stubokom se korist čoprilike ipakpočinju mijenjati ugroženog Dobili moćno dosad nismo će vjeka. koje oružje, imali,koje sigurno budućnosti skršiti i ovog dosad To moćno skoroj nesavladivog neprijatelja. tzv. BCG vakcina. oružje jecjepivo protiv tuberkuloze, Važnost i može lako po vrijednost uopće cjepiva procijeniti uspjehu velikih Samo tom oslobodio cijepljenja protiv boginja. zahvaljujući cijepljenju kulturan od strahovite uništavala rod čovjek bolesti, kojaje ljudski I naš narod od te bolesti teško i ona prošlim stoljećima. je stradao, pojavljivala kod sad dokraja prošlog stoljeća jačim, sadu slabijim pošastima.

Danas ta teška bolest kod kulturnih naroda Sličan je potpunonepoznata. kod i se naročito pjehpostigao kasnije cijepljenjem drugihbolesti, dječjih zaraznih kao žute npr. pa bolesti, ondatrbušnog difterije, tifusa, kolere, groz“niceitd. tražili bez takovo i ali su žalost Dugo ljudi cjepivoprotiv tuberkuloze, Sam Robert osamdesetih uspjeha.

Koch,kojije otkrio godina prošlog stoljeća uzročnika tuberkuloze i tako utvrdio boove infekcioznu sigurnošću dao oko ali bez posao lesti, prvi pronalaženja cjepiva tuberkuloze, protiv nauka nakon više od napornog uspjeha.

Napokonjeipak uspjela polastoljeća rada francuskih Calmetta i i mi imamo tazaslugom učenjaka danas Guerina, kovo sredstvo.

Moramo iskoristiti i ga primijeniti.

Još ima kod ili nas ovog ljudi, koji vjeruju,bolje: znajuvrijednost otkrića i važnost dosad borbi novog tuberkulozom. njegovu ovoj nejednakoj dovode im teško da Mnoge majke djecu cijepljenje, jer je dijete kad ubode tankom da baš to ga velika su, plače, liječnik Uvjerene iglicom! je ZEKAT A time bez prema ljubav dijetetu.zaboravljaju, da svojedijete moćne zaštite od opasne i da se dijete baš zaraze mladosti najranijoj najlakše inficira. Od nekoliko stotina tuberkuloznih i najopasnije meningitisa, upale te forme tuberkuloze kod opna, mozgovnih najopasnije djece, našojdječjoj klinici radilo Često bojemajkereakcije ponajviše necijepljenoj djeci. ili eventualne dana. par kroz mjestu cijepljenja lagano povišene temperature Trebale bi da od toga ni da ipakznati, jednodijete nijestradalo, naprotiv oko i danomice stradava od opasne hiljadehiljade djece infekcije što nisu i nikakove zato, cijepljena nemaju otpornosti. se

ako

ova

se

ne

uklone

svi druš-

i

d s

|

uza

sve

u

smo

a

u

se

se

ove

u

se

nas

sve

u

us-

na

sa

se

narav

na

samo

ne

ne

u

.

ne

s

na

se

ras-

u

na

,

se

o

se

na

a

nas

MAJKA, GA

DADE

KOJA

PAMETNO

CIJEPITI

PROTIV

samo

VOLI

SVOJE

DIJETE?

NE

OKLIJEVA

TUBERKULOZE, ŠTO PRIJE,

TO

Prim.

dr

BOLJE!

NEŽICĆ

Eugen

DA

tt R as

a

x; |

|

dom i

Zena

"KAKO

Ka

HRANITI VALJA DJECU količine

djecu poslijegodine valjane sastoji dovoljne hrane kao što Treba kruh zaštitne i mlijeko mlječni proizvodi. smanjiti slatkiše žitnu često hrane i a naročito hranu, kojima djeca gradu. drugu Naročito važna hrana tada izloupravo je tojdobi, jer djeca spomenuta zaraznim žena kao što bolestima, šarlah, najviše upalapluća, upale ospice, od kronične često teške srednjeg uha,upalabubrega, kojih ostaju posljedice Smrtnost tih bolesti i veoma nesposobna život. djecapostaju uslijed hranidbom djece. boljom smanjuje većini kako hrane Školska slučajeva pokazuju roditelji djeca njihovi osobito i kakva i kakvo ekonomsko, stanje jenjihovo prosvjetno jenjihova hrakultura. loše hrane sanitarna i načina Školska djecazbog pogrešnog deformirane osobito i Zubi takve nogu djece kosti, grudi. njenjaimaju obično iz uha im stalno curi. većinom Gnojni (mandule) krajnici pokvareni, kod školske kao i nekim naše djece predjelima zemlje. gušavost pojava školska težini i po Slabo po hranjena djecapoznaju slabomrastu, općem njihovom izgledu. loše hrane zubi obole od kariesa Naročito i apscesa zbog stradaju koji odakle klice ulaze krv i zarazne procese zuba, izazivaju korijenu zglobubrezima zubi mogu i biti tijela. bovima, drugimmjestima Stogapokvareni žarišta Takva vrlo opasna školske mogu oboljenja. oboljenja djece biti uzroka. i posljedica drugih hrana i kao Dobra i dobru i tjelesnu uvjetuje bolje spretnostdržanje, duševno stanje.

Iz iskustva nalaza dui iz statističkih podataka liječničkih ustanovljen je hovni školske i školskih jednostavnih tjelesni napredak djeceosnivanjem. kuhinja.

1 uzima težine potrošnja dnevna kalorijagi kg dijete Prosječno na dobi: razne Hrana

i

za

2.

od

se

su

se

u

u

su

su

za

se

u

se

a

su

a

su

u

se

o _

u

u

za

*

u

razna

f

za

se

Troši

djeteta Težina 13-29

30—39 40—49

za

kg kg kg

rast

za

hrane

60

10 1,0

3

55

više

kao

i odrasla

potrošnju

3

3

|

tvari

u

toliko

i ostalu

rad

0,5

hranjivih Dijete odrasli. nego drugefunkcijetijelu, treba

kalorija kg tjelesne

težine

1

na

žena.

50

|

tijela (zaštitnih) izgradnju od 12 treba isto Tako npr. dijete godina za

i

rast,

za

tvari, neke i djeteta potrebne bjelančevine, vjerojatno hrani. nalaze Sve i tvari ne te zaštitne vrsti masti. jednoj potrebne zamisliti hrana ni tih tvari sadrži pa ne smije mlijeko, stoga djeteta Najviše teže prone Međutim bez se Mlijeko mlijeka. mlijekom je smijepretjerivati. nikako između treba davati velikim ga jela. bavljivo, razmacima, te treba davati sadržine Odlično kiselo Radi male željezamlijeku je mlijeko. zeleno hranu: crni povrće itd. drugu kruh, meso,žumanjak, Za

rast

rudne

su

a

se

samo

u

se

.

u

a u

15

mastivažan

vitamin B. ponekad sadrži toga Osim sebi sadrži Meso i rudne a osobito željezo. tvari, bjelančevine želučanih kruhom crnim osobito sokova, koji podražuje izlučivanje Potrebne i bjelančevine apetita. podraživanje potrebni probavu iz mahukao i i iz dobivati mesa, nego mogu mlijeka, jaja, ribe, isključivo 10 g Obično na itd.). daje lješnjaka oraha, graha, soje, njača(graška, nisu suho i 1 težine. meso Kobasice, divljač 4irana djecu; jer kg tjelesne Ne živčani sustav. i teško na preporuča: razdražljivo probavljajudjeluju živčani to otežava večeru im probavu, razdražuje davati djeci, jer nemirne izazove sustav i time bjelančevina izvor. i soli dobar Kuhana masna, (joda), riba, kojanije je hrana dobra kao može te vitamina djecu. preporučiti D, stoga i bez sadrže osim g g.u lupine) još drugihpo50 bjelančevina (7 “Jaja E vitamina i K. Žumanjak rast: tvari trebnih svjeD, A, fosfora, željeza, već slabo kuhan 'ili slabo davati treba djetetu početi pečen sirov, žegjajeta rasta. do završetka završetku 7. sve po mjeseca:i koje povrće mladež malu hrane i školsku najvažnije je djecu Od.biljne i leća. i to osobito sadrži mahunjače: grah,grašak, soja bjelančevine rudne tvari: 50 ali Krumpir dajemnogo kalorija),daje kalorija (100g C kada vitamina izvor nema često i povrća, fosfor, je jedini kalij, kalcij, teže korom. kuhati salate i voća. krumpir Prženi Najbolje jekrumpir probavlja. sadrži zaštitne vrijednosti, od goleme Povrće mnoge tvari, jer hranjive je i kao i tvari rudne tvari i propomažu samoj funkciji crijeva koje vitamine, što žuta i repa, bavi mrktva, rotkva, bijela peptin).

Najvažnija je (celuloza, Od se davati dobro može podnose povrća djetinjstvu.lisnatog još da treba dobro Salatu naročito i artičoka. ispirati grašak, mahune,šparga treba Blitvu i da se odstrane po parazita. jajacrijevnih (tifus) spriječe dobro dosta vodom. vrućom kalcija), (sadrži Cvjetaču mogućnosti preliti lakše.

Kiseli i mala mnogo kupuspodnosi djeca. podnose treba ih te nešto kao i crna i crveni Luk dražecrijeva, rotkva, češnjak, rudne vitamine i važne količini iako davati tvari).

(C sadrže djeci manjoj teže ali osobito sadrže isto tako i mnogo C,' vitamina, probavljaju, Paradajz paprika te isto se teško i ih dinje lubenice, tikva, probavljaju.

Krastavac, večeru. davati treba stoga šećera, osim i tvari mineralne važne sadrži Voće togadjeluje vitamine, isto a kao * sadržaja, djeluje tako smekšavanjem njegovog crijeva regulator ina mokraće. izlučivanje “odrasle! , veća kod nego Potreba mnogo kod je dojenčadi tekućinom i tkiva sadrže veći tkiva nego vode, organi procenat dojenčadi .djece.: Organi kod može veći gubiak vode Svaki dojenčadi) Jako proljevi (ljetni «odraslog. smrću. završiti Dijetetikedr N. N.) (Iz

Maslac

osim

vitamin

A

i

u

sa

meso

ne

za

za

su

se

mesa

se

se

za

se

za

meso

sne.

za

se

za

za

ne

a

m

se

s

o

u

t

se

u

ranom

-

se

m

zaraze

samo

se

u

se

za

ne

a

'

za

=

va Va

,.aa

<g<VćA

=>

nmomanma kai

LJ

Uređuje:

Redakcioni

kolegij

Glavni i odgovorni

urednik:

dipl. inž. Dinko

Vlasnik

Udruženje

mljekarskih

i izdavač:

»Zagrebačke Kaštelan.

radnika

SRH,

mljekare«

Tehnički

Uprava

urednik:

Vera

i uredništvo,

Stamparija | Zagreb Tisak: »Vjesnik«, tel.

Ilica SLI, 37360,

Murat.

Zagreb, ž

DI

i “

.

o *