Mljekarski list 6-1967

GOD. IV “

Irena

i Ivo

Hadelan /

iz

Volodera

JUNI

1967.

|

'

NeKe

*

k

.\

-

:

5

ed

"

. "

< VRIJEDNA

-

IZLOŽBA

Gos]

RASPLODNJAKA

vlasnik izložba je kao 27: g. održana koju rasplodnih bikova, je lipnja Serumdomaćih i Centar organizirao reprodukciju životinja pri selekciju “-zavodu Kalinovici, SerumKali1957.

Centar sredstvima god.izgrađivati, počeo zavoda 1958.

Te koncem završen prvirasplodni god. godine nabavljeni je novici, rasbikovi.

Time kvalitetnog sjemenaprvorazrednih znatnoj mjeridobilo .Kalinovici Centra rada Početkom bikova. područjutadašnje plodnih, bikova.

96 12 centara NR Hrvatske kvaPotražnja rasplodnih nalazilo je da Centar dobrim bikova dijelom uvjetovala je sjemenarasplodnih litetnog to S strane Kalinovici da je jenesumnjivo povećavao.druge neprestano od Tako Centra. rada i kvaliteta | je povećanjeutjecala osoblja stručnog. bikova rada do danas povećao brojrasplodnih odnosno, osnutka, početka Centar Danas do deset krava“i nekih puta. petputa, brojosjemenjenih 9 mon-_ Kalinovici 34 simentalska 4 istočnorasplodna bika; raspolaže 47 bikova Od 50 tafonaca 3 i _podolca.ukupno rasplodnih njih jesmisteno frizijska, ostali u CentruBuje(Istra).: Kalinovici, i ove Tokom izlučen brojbikova, nabavljeni godine jeizvjestan prošle Kalinovici bikovi.

Time mladi novi, potvrđuje rasplodni brigaCentra se remontu ko rasplodnjaka.

Sako

> KAK

o.

:

*

ac

za

Sa

Bo “z

u

u

u

se

su

a

se

u

na

u

ža

.

ak

s

se

'

Ka

se

u

<

Č

a

na

A

— r

A

se

za

u

a

s

u

a

;

a

o

u

>

'

kola EO

začina Mdićiče žacko

od

v

išik

rid

ka kvalitetnih opskrbljuje sjemenom prao području kojeovaj 1966. od 200 000 “nalazi prema oplopokazateljugod. kojih plotkinja, je, bikova Centra.

U đenagotovo godini je—osjepočetnoj polovina sjemenom toga su od nešto 5% koje KRENI, menjeno Povećanjembrojaplotkinja plotkinja. manje doi bikova se rasplodnih Centra broj povećao toga sjemenom osjemenjene 1959.

Centru biku. Tako bivenih doza sjemena jegod. po jednomrasplodnom svaki dao od bilo 10 Kalinovici oko “u rasplodnih bikova, kojihje, prosjeku, Na

bikova

Centar

za

se

za

“

3

+

u

T>

čak

o p

u

e

Centru nalazilo 47 bikova, doza god. rasplodnih sjemena. je < od svaki dao doza.

5000 dobiPorast nešto kojih je; prosjeku, preko broja venih doza odnosu iznosi 80%. po “u preko jednombiku, godinu, početnu iz ovoga bikova Centra veterinarskih 108 sta-" Dozirano šalje sjeme nica i 11 dobara.

U terenski rad poljoprivrednih osjemenjivanju uključeno na 250 200 veterinara. odkojih .je osjemenjivača, je Centar teren Kalinovici slao »tekuće Do u sjeme«, godine je tzv. do četiri dana.

Ove .1600 doza duteren na godine čija jetrajnost je poslano boko To metoda u nova * sjemena. je našojpraksi konzerviranja zamrznutog Ono od —199* to po obavlja primjenom sjemena.

C, temperature je, prilici, oko četiri niža od čuvene sibirske duboko studeni.

Trajnost puta temperatura tako konzervirano može i 10 pa zamrznutog sjemena jevelika, sjeme trajati što godina. dubokogsmrzavanja Vrijednost je tome, sjemebikova, koji odlike visoke može prenose prvorazredne proizvodnje trajno potomstvo, sačuvati. takvim tek dugo Naime,sjeme slučajevima daje.na upotrebu kroz više utvrdi da dotični pošto izvjesnom brojupotomaka koljena bik visoke Dok dođe rasplodni trajno nasljedne prenosi odlike proizvodnje. do takvih bika obično više smo upoali podataka životu, stanju duboko zamrznuto Za sada Centar trijebiti njegovo kvalitetno, sjeme. je Kalinovici i bikova u“ jedini našojzemlji, kojipriprema konzervira sjeme metodom dubokogsmrzavanja. da Centar rezultate Iz sređene obimne Razumljivo je osjemenjivanja. prati da od svoga do dokumentacije predočeno je je početka rada kraja p rošle bikova blizu Centra toga rasgodineosjemenjeno sjemenom polamilijuna krava Postotak i iznosi _.80%o,.što znači plodnih junica. oplodnje neštopreko da tokom rada od kvalitetnih Centra Kalinovici dobiveno“ oko“ je bikova teladi. Rezultati da ostvarena težina 370000 mjerenja pokazuju je prosječna teladi muške teladi blizu 44 blizu 40 ženske ovi porodu kod kg.'Iako kg, težine zavise i oni vrlo dobiveni podaci pasmini, dobri, p odgotovo o teladi i sektora. jednakom brojuoteljene privatnogsocijalističkog Poredovog _navest ćemo da telad starosti od 7.i:21 pokazatelja uspjeha je ocjenjivana dan. teladi iznosi Prosječna ocjena ispitivane 4,34 (najviša mogućaocjena je5). = brzine i teladi dala Ispitivanja razvojaprirasta također z adovoljava| rezultate. obuhvaćeno 1096 od 515 ženjuće Tim_ispitivanjem je teladi, čega skih i 581 muških.

Utvrđeno da težina teladi te izno/ je prosječna je porodu sila 39 da 65 dana imala 111 Prema tomečisti kg.i prosjeku kg. prirast tih 65 dana 72 iznosi dnevni iznosi po | po kg teletu, odnosno, feletu prirast 1 _10 Nakon dana muška telad f i godinu . postigla prosječnokg dkg. je prosječnu težinu od 448 409 treba | — kg,odnosno, prirasla jeprosječno kg.

Ovdje naglasiti. da bio tzv. to su pa nije organizirani zadovoljavajući. podaci tov, p otpuno f Pored tovne Tim 'ovog.ispitivanja obavljeno jeispitivanje sposobnosti. ispida telad nakon utvrđeno 275 dana tova imala 448 je tivanjem je prosjeku kg i 485 Randman iznosio grupe u jednoj kg drugoj grupi. obje je 61,5%. imale težinu oko su 500 i vidvogodišnje junice Ispitivane prosječnu kg | “sinu do 129 cm, kao krave imale do 650 750 i grebena četirigodišnje kg visina do do 140 cm. grebena Pored rada Centra i Centru pripremi sjemena suzbijanja jalovosti, i Smisao Kalinoviciprovodi progeno testiranje rasplodnih bikova. takvog kvalitete bikova da se tome ispitivanja je ispitivanjem proizvodnih sposobnosti i unuka utvrdi da li određeni kćeri, praunuka bikprenosi rasplodni 1966.

U

2800

u

se

u

na

se

+

u

.

ove

na

se

a

u

se

-

na

.

se

se

u

na

se

nema

na

u

u

|

,

nam

u

—

u

a

su

a

su

u

u

,

su

u

t

su

!

u

u

u

u

E

u

u

'

a

su

“

na

u

u

se

u

na-

.'

>

k

proizvodnjepotomstvo.

Dok takvaispitivanja se odlike visoke sljedne obave, dobiveni bi se, sada Do više bika obično kako slučajusda naveli, smotakvih bika svi iskljutakvog “rezultati ispitivanja potomci zadovoljavaju, duusko bikova čivali iz povezano metodom testiranje je Progeno rasploda. testiKalinovici U.Centru obavlja progeno. sjemena. bokogsmrzavanja bikova to: i ranje petfaza, eventualne fazi, odrokao biološkom pojave utvrđuju testu, prvoj i plodnost; (degeneracije) đavanja fazom izgleda vanjskog (eksprenošenja sposobnost ispituje slijedećom terijera); osobine faza obuhvaća treća vimena; izgleda prenošenja ispitivanje i mlijeka mliječne sposobnost proizvodnju fazi ispituje četvrtoj i masti, sposobnost proizvodnju fazi se mesa. ispituje petoj ispida se neće svih bik svaki jerjesigurno prolazi petfaza, Naravno, kod tivati onih koji namijenjeni bikova, proizvodnju sposobnost masti. i visoke svrhu rasplodu mliječne postotka postizanja mliječnosti Centra obuhvaćeni svi bikovi Biološkim Kafaza) (prva ispitivanjem već ostalim sredstvima, obuhvaraspoloživim linovici, ispitivanjima, prema svih 20 do 85% bikova .ćenoje na

u

nema.

ne

s

se

u

u

se

u

|

se

za

se

u

u

za

ne

su

mesa

za

u

u

su

.““

a

A

—

ka

Praa

anje Sa

<

tu

-

u

Kalinovici

inž. Milan Pavuna

-

Poam

papiee

i mj

idr Hrvoje Šebalj

Šic, Smotru veterinarstvo inspektor republički je radu dao dr Basić ocjenjivačke koju sačinjavali: komisije, informaciju je te inž. stočarstvo .iz Selekcijskog inž. Milan SRH, Šebalj centra dr,Basić, Rossiiz»Agrokombinata« Zagreb.“ “

otvorio

dr. Rudolf

za

a

su

o

za

F4

Pad

obavila preKomisija pregleda: je, grla, klasifikaciju bikova, ma kojoj je stavljeno pasmine IA 2 klasu bikasimentalske PA I - klasu 28 bikova simentalske pasmine, 5 bikova montafonske i pasmine e 2 bika istočnopasmine, II klasu :3 simentalske i bikafrizijskepasmine 1 bik : pasmine, istočnoisključeni 1 bik simentalske i 1 bik istočn abavljen i Švicarske pasmine frizijske iz nopasmine, nabavljenZap.Njemačke. grupama.

Nakon bikova po frizijske predvođenju toga jepristupilo starosti.

U bikovi od 5 pasmine, prvojgrupisu.predvedeni simentalske i to ovim godinanaviše, redom: čija majka 1. dala .iz Merkur,nabavljen Austrije, je jednoj laktaciji 5368 ml. kg mlijekaprosječno 4,68% masti; 2. iz 3900 čija Hugo,nabavljen Austrije, jemajkadala prvojlaktaciji ml. kg mlijekaprosječno 3,60% masti; dala 3. iz laktaciji majka. jednoj Harald, nabavljen Austrije, čija: je 5339 ml. kg mlijekaprosječno 4,41% masti; 4. iz l aktaciji jednoj Parker, nabavljen Zap.Njemačke, majka čijaje ml. dala4572 kg mlijekaprosječno 3,91% majka masti; 5. proPomer,nabavljen Austrije, čija dala mlijeka 6907kg je iz ml. masti u jednoj laktaciji.

4,05% sječno bikovi Od bikova Parker.i razvrstani I ostali Pomer ovih A klasu, I klasu. razvrstani u Zatim 3 godine redom: grupa bikova predvedena o d starosti, slijedećim je 1. iz dala 6520 j e čija Jaktaciji, Pigal, nabavljenAustrije, majka jednoj ml. kg mlijekaprosječno 4,79% masti; laktaciji 2. iz dala jednoj Koko;nabavljen Švicarske, čijaje majka 3592 ml. kg mlijekaprosječno 4,10% masti; laktaciji jednoj 3. iz dala 4802 Maro,nabavljenAustrije, čija jemajka ml. kg mlijekaprosječno 4,43% masti; laktaciji 4. iz dala Magnet,nabavljen Austrije,.čija jednoj je majka: u 6853 ml. kg mlijekaprosječno 4,26% masti; 5. dala jednoj Riter, nabavljenZap.Njemačke, čija jemajka laktaciji 5396 ml. masti. kg mlijekaprosječno 4,84% bik bio simentalskih bikova.

Ovaj najboljisvojoj je grupi Zanimljivo da danas starosti od 12 jespomenuti jenjegovdjed, godina, jošuvijek sada Do 440 njegovih kćeri. upotrebi. jeispitano 18 starosti do U bikovi od 14 su slijedećoj predvedeni grupi mjeseci simentalske redom: oyim pasmine, čija Njemačke, 1. dala jednoj nabavljenZap. Bajer, jemajka laktaciji 6975 ml. kg mlijekaprosječno 4,47% masti; laktaciji 2. iz dala nabavljenZap.Njemačke, jednoj Herc, čija jemajka 5339 ml. masti mliječne kg.mlijeka prosječno 5,52% masti.:Ovaj postotak među rekordne simentalsku masti spada postotke mliječne pasminu; iz 3.

8059 dala laktaciji čija nabavljenAustrije, jednoj Meteor, jemajka ml. masti.

4,57% kg mlijeka prosječno nakon

svih

u

i\

:

š

:

adi

:

.a

su

iz

:

se

u

>

u

+

s

r

u

s

u

s

u

s

s

su

a

u

-

u

s

u

s

.

u

s

s

iz

u

s

u

u

u

u

iz

u

s

|

u

s.

za

u

s

*

-

.& +

Pi

pr

pasmine istočnoovim redom: frizijske nabavljen dala iz 1. lakta majka jednoj Zap.Njemačke,čijaje Diderk, ml.

7798 3,30% masti; kg mlijeka prosječno ciji dala iz 2. jednojlaktaciji Koni,nabavljen Zap.Njemačke,čijajemajka ml, masti.“ 6013 s 4,24% kg ulijeka prosječno bikova su bila kojoj predj grupa montafonskePosljednja je ovim vedena četiri bika redoslijedom: pasmine, majka dala iz Švicarske, nabavljen 1. jednojlaktaciji čijaje Retor, ml.

5526 4,60% masti; kg mlijeka prosječno kg Švicarske, s iz 2.

5702. mlijeka pro+ čijajemajka dala Ador,nabavljen ml. masti; sječno4,10% dala iz Austrije, 3. jednojlaktaciji 4784 čijaje majka Monat,nabavljen kg mlijeka prosječno ml. masti; 4,24% dala kg 6214 iz 4, majka mlijeka Njemačke, čija je nabavljen Zap. Votan, ml. masti prosječno jednojlaktaciji.

4,81% kolektivu odao Rako dr prof. priznanje je izložbe! uspjeh Ocjenjujući zasluženo zaista Da to priznanje Kalinovici.

Centra podaci, pokazujubrojni je Centra ,rada ovog neke i naveli. po“od ogleda Najbolja ocjena kojih Centra. rastu sjemenabikova.ovog potražnje M. Inž.Ž.

Iza

grupe

ove

i

bika

dva

slijedila

su

to

u

s

u

u

*

u

s

“

u

s

.

u

S

ove

u

se

smo

Ka

u

#

RA

NAS

SILAZU

SPREMAJMO

ZIMSKU

ZA

PREHRANU

Preko

KRAVA!

svaki često zimu. krmu Međutim, sprema gospodar godine tome na obraća kondicija zdravlje, zavisi iako pažnje kvalitetu, dovoljno krava. i proizvodnja i kukuslame Krmne “nešto da On šijena. smatra, je dovoljnoproizvesti krmiva Od ruzovine ima po mogućnosti krepkih uvijek raspolaganju. i krmne zimu gospodar osigurava Pokoji smjese. posije pšenične bavlja se

za

o

ne

na-

na

=

za

stočne

nešto

\

repe

ili silažu.

nestašice oteščana zbog katkada klimatskih razloga, Proizvodnja sijena je što ali i ono, loših ili proizvede oranicama, livada, zemljišta zbog sii spremanja kod tome proizvodnje nedovoljna pažnja Razlogje odgovara. loše se suši tlu, jena(prekasno kosi, spremaidr. «zelenkaste i od dobrih trava je. leguminoza, Kvalitetno sijenosastoji krmne od više sadrži i svojstvenog bjelančevina lošegsijena, mirisa, boje Veći slame i mlijeka. uspjeh utječe proizvodnju kukuruzovine,povoljno zimu i silažu. .ako imat uz što Zbog togaspremajmo dajemo sijeno ćemo, količine time ćemo više dovoljne mlijeka! osigurati silaže, jer što stočarski silaže količine Da i veće nam, djeluju svjedoči štetno, prehranikrava, Jedino u silaža upotrebljavazimskoj naprednimzemljama hraementalac, zabranjeno je gdje proizvodi nekim područjimaŠvicarske, silaža dobra da silažom. niti krave Dokazano je, odgovarajući postupak i čistoća nakon (hranjenje provjetravanje staje dr.) utječe valova, mužnje, kvalitetu loše mlijeka. silažu teško.

Proizvesti Nijepotrebnoposebnograđenospemište nije ili krma može rovovima ili silo nego kiseliti'u tratoranj), se (betonska jama na

se

se

ne

na

se

se

na

a

*

|

ki:

za

se

ne

u

u

os stola

se

'

uz

ŽIaN

ki

ne

x

/

na

—

=.

ka .

-

a

.

-

krmu

zelenu

načela:

pokošenu pritom povima.

Glavno_je, iz da zatim dobro i istisne zrak, pokriti nabiti, sječke sječkati (2— cm), Kod do krme. da zrak i oborine i siliranja legu-. dopru ilovačom), (travom 4 nešto da nešto minoza. pokošena leguminoza .pusti postupak drukčiji: je zatim cm), dalje (50— vode), sitnije isječka (0,5 postupa, provene Kod kako navedeno. se dodavati preporučuje natrijev leguminoza siliranja je60%/ —1 ili šećernu da time melasu repu, osiguramo proizvodnju isječkanu metabisulfit, ako količine kiseline. To silimlječne nijepotrebno, leguminozama: dovoljne sirak. U zeleni ili šećerni kukuruz isječkanoj masi,pošto disanjem kisik iz stvara bakterija mlječna biljaka ugljikohidrata djelovanjem potroši silaži nalazimo kiseline krmu.

Osim konzervira mlječne kiselina, koja krme da zelene ima znak kiseline. Ako nešto dovito octene više, je, jevrenje je kiseline znak da su maslačne siliranja Pojava uvjeti je nepovoljno provedeno. ima veće može da Silaža bili vrlo pokvari,- njoj nepovoljni. potpuno 2—3 nakon može kiseline. Silaža količine maslačne prehranu upotrijebiti ako 2—3 kravi sedmice daje 20— nim mj.).

Po sa kgtežine) (odleguminoza dan. silaže kg 25.: Silirati doba možemo može što Kada silirati? svako godine (nezavisno i kad krma: zeleni kukuruz su mlječnoj klipovi (najbolje, vremenu) i sudanska trava, same, šećerni sigurnije leguminoze zriobi), sirak, suncokret, drugomkrmom razni više pa otavić, otpaci!. ugljikohidrata, miješati je je od šećerne repe, repni od bundeva, glave lišće, krumpirova cima, repino vriježi vrsti silaže zavisi i dr. suhom krmom rezanci Vrijednost smjesidrugom sisadrži kukuruza Silaža od kod i malo, zelenog bilja postupku siliranja. više laža od leguminoza, bjelančevina. se

držati

osnovnih

se

ne

se

a

se

se

'

s

se

ramo

se

re-

u

'u

se

*

za

se

se

na

u

se

u

razna

o

a:

s

s

o

s

u

a

o

Koje

su

silaže? prednosti

—

tolikoj mjeri(oko

gube hranjive proizvodnje. od i više kao kod 10%) proizvodnje 50%); (katkada sijena nezavisno svako doba silažu možemo u vremenu; godine proizvesti od krumuzeti silažu možemo biljne (vriježibundeva, otpatke korove i dr.); pirovu cimu, troše. tako voluminoznu i više silažu krave pa radije krmu, se boljeiskoristi; više količinu hrane silažom se dobrog daju sijena, manju krave, koje suhom ako hrane samo nego mlijeka krmom; jeftinija nego kad možemo i ljeti, ponestane paše, je upotrijebiti nju zelene proizvodnja krme oranicama; od stočne i silaža repe; sadržajnija proizvodnja jeftinija njena je dobrom silažom krepkukrmu; ušteđujemo krma: silaža malo suha kukuruzna to muzare; otvara, jepovoljno naprotiv zatvara; silaža dugo čuva. treba posada d a već Uočimo prednosti spomenute li silaže, spremimo im krava. trebnu količinu silaže Time osigurati prijatnu prehranu ćemo i dobru zimi održati mliječnost.na primjerenoj visini. krmu, neka obrate Za stanici! podrobne informacije proizvođači poljoprivrednoj K. silaže

Kod

—

ne

tvari

se:

u

o

—

“—

razne

za

:

—

ona

uz

>

uz

—

se

a

—

na

,

'

—

a

—

a

—

.

za

:

—

se

a

sve

za

a

se

«

4 KRME.U

PROIZVODNJA

-

\

KUĆI?

I

b..

ustručava-

proizvodnji proizvođači primaju izvjesnim odnosi iako Ova proizvodnju, je, tvrdnja poljoprivrednu njem. baš niječno odmahuju nažalost, svojstveno tojproizvodnji.

Mnogiproizvođači čim što »iz ili odmah prve«nije glavama predoči nešto, pokaže jasno mineralnih vizultate. i primjenu gnojiva, nevjerica pratile Nepovjerenje sokorodne inkubatore itd. Danas da sorte i poljoprižitarica, gotovo bi mogao iole veći računati prinos ratarskoj vrednog proizvođača, koji bez mineralnih i proizvodnji primjene gnojiva drugihagrotehničkih mjera, uvedenih poljoprivrednu praksu posljednjih petnaestak godina. iz po»istim će «Najvjerojatnije ovajputa putem«poćijošjednanovost, da tom kvalitetne krme. novom nema Međutim, proizvodnje sumnje dručja trakrme budućnost.

Kao će načinu i obično, najprije proizvodnje pripada Ied«. Tek žiti tzv. »probiti laste«, pojedinačni proizvođači, koji trebaju »prve očekivati ovih pojedinačnih može da će to prodriuspjeha praksi poslije jeti praksu. odmah i neki Iako će.reći da uponaslov č udan; je smiješan, je radi zaista krme tačan. zoriti da naslov proizvodnji Da, kvalitetnoj je može takva da tako malom pravom Pao kis krmenazvati prostoru se krme kući«. »proizvodnja uzgajanje to znači HIDROPONIKA, Metoda, kojojje riječ, navodima inž.

TLA. Prema BEZ bilja hranjivim Rumldakle, otopinama, 1936. i to metoda ova Kaliforniji (USA)god. a, jeprvi. putaprimijenjena vrlo brzo tako Praktična te metode vrijednost uočena, proizvodnji povrća. je Samo radi ubrzo našla da praksi. prisvojuprimjenu široj jehidroponika ćemo da metoda navest krmnogbilja praktičnu uzgoja primjenu mjera SAD nekima od tih i U “u prozemalja SSSR,Francuskoj, drugimzemljama. metode induizvode te za potrebna dakle, serijama, primjenu postrojenja ova metoda članku Iako odnosu vrstu ovom strijski.je bilja, ćemo ukratko proizvodnju hidroponičku krmnogbilja. prikazat ima doprenosipred krmnogbilja višestruke proizvodnja Hidroponička načinom proizvodnje krmnogbilja oranicama. metoda sadašnjim treba da budeekonomska Ona Na ove prednost prvo'mjesto da skučenom od desetak se, iako površini prikazu, ogleda činjenici desetku isti količinski hektara kao kvadratnih metara prinosi postižu zelene kvadratni oko 120 metar Po mlje. ovojmetodijedan daje kg prostora U od 30 obave tri se mase periodu dana »žetve« mjesečno.tom vremenskom zelene mase. čovjejs i kontrolira hraniva metodi U količinu daje (nadzire) potrebovoj nih razvoj i hranjivu vrijednost, potrebnu toplinu krmnogbilja njegovu zadesiti krmno Time i su mogu uzgaisključene nepogode, koje bilje svjetlost. kasni to su: vlažnost, preniske prevelika suša, temperature, jano oranici, mrazevi i sl. ishrane stoke zelenom krmom stoka se nalazila U periodu dosadašnjem je od zimske naročito nestašice kvalikao nestašice hrane, oporavka periodu kao i tvari. nakon tetnih prijeko potrebnih Ali, pravilu, hranjivadrugih, količine i dolazi zima kao nestapa obilja, krme, perioda dovoljne period opet držeći šice te stoka se očekuje hraniva, mnogihproizvođača proljeće jedva U takvim može inse prehrambenim prilikama uopće govoriti nogama. *

Svaku

novost

u

se

s

samo

ne

na

ne

se

re-

su

nema.

'

na

u

u

u

'

se

u

se

u

:

moramo

a

se

—

o

s

na

u

,

zove

o

se

a

_

u

u

u

u

ova

ima

u

se

raznovrsna

u

na

u

na

u

u

se

na

.

na

ze-

i

.

za

na

a

|

a

u

u

na

ne

*

-

| |

o

treba neishranjenosti Upravo .tenzivnoj proizvodnji. tajperiod: stočarskoj materiOsim metodu proizvodnje krmnogbilja. toga, hidroponičku uključiti vrlo stalke izradu klijališta, vrlojednostavne (stelaže) jejednostavan jal okvire stalka šire nego važno.

Police i također što obično,imaju jeftin, je tri strane, stalka postavpolice, plitkih posuda.

Pojedine poputširokih, odnosu ukošena tako da pravcu suprotnom “ljene ukoso, jedonjapolica policu.“ gornju stalka 6 0 Svaka iznosi Razmak između treba pre0, “da polica polica širim od kriva polivinilskim police. prekrivačem upotrebljavaju iste kulmetodi krme U proizvodnji po hidroponičkoj sl. zob dak!e: krme kao i ture ječam, i 'oranicama, kukuruz, proizvodnji 4 do 5 metru kvadratnom Po kg police sije proizvodne površine jednom da važno da Pri tome sjemena. pripremi,prvenstveno sjemepravilno je odabere stotinu vrlo To jednostavno: ispita klijavost sjemena. je vode dodatak i stavi (nešto toplo m jesto poputuzgoja (bezprebiranja) treba zimskih žita uoči paziti.da uzmanjka nadalje praznika); zelenog će i tada.

Nakon bude 3 do 4 dana ili da proklijati previše. vlaga je tada li 90 zrna, naklijalih je klijavost izbrojimo naklijala Nabrojimo 90%.

Niži mislimo proizvodnji postotak krme, upotrijebiti ,kojega sjemena zelene odrazio bi s, nižim, na pa krme, sjeme prinose klijavosti negativno odbrojavanja Nakon od 90% neće sjemenja upotrijebiti. klijavosti .postotkom od svega što bi kako bi ga nekoliko ćemo ga oslobodili moglo voda, oprat. od naročito plijesni. redom utjecatiprinose, dnevdva do vlaži tri po Rasprostrto stalka puta sjemenje polici hratri do četiri dana Nakon za pristupa kojeuslijedi klijanja zrnja, vodi. mladih otopljenim tvarima hranjivim biljčica njenju netvari Za se razni Od recepti. hranjivih upotrebljavaju pripremanje navodi inž. koliko jednoga: Ruml, koje recepata, čilske salitre mo g _90 75 superfosfata 40, reformikalija sulfata 1,50 željeznog sulfata mangan 0,60 sulfata mio 0.10 cinkovog sulfata 0,10 bakrenog boraksa 0,20 biti kiselosti i se koje upotrebljavaju, sličnih otopina, Stupanj kontroliran po stručnjaku. hralitara do 4 6 metar kvadratni Na poliće potrebno je površine jedan i do 60 dana. može Tako trajati otopina dnevno, pripremljena otopine njive i po jedinici površine hranjive otopine površine potrošnje pomoćupoznate dana. količina lako može izračunati otopine mjesec hranjive potrebna zelenu treba Naročito obratiti prostorije'u kojoj uzgajamo toploti pažnju da tokom i treba biti krmu. cijeloga postupka ujednačena Toplota od navedenih 24 do 26% C. Svako kreće između nepoodstupanje temperatura Preniske zelene mase. usporavaju temperature porast, voljno utječe razvoj hra-' voda time i su pa biljku, isparava kojoj previsoke zrak, isušuju konda mlada ošteti velikom i zato njiva otopljena postoji biljka opasnost soli. centracijom u

za

a

su

su

s

u

u

nis

na

m.

se

-

'

se

na

u

se

a

se

zrna

se

se

>

uz

na

*

.

ne

a

zrna

ne

zrna.

u

se

se

u

-*

a

na

se

se:

no.

u

s

evo

2

,,

*

,,

,,

:

,,

,,

,,

mora

ove

-

a

se

s

,

za

se

mora

na

a

“

se

a

u

se

LJ

“

će

tada

tokom

biti

dana

veličine, normalne prostorije prozori tokom noći se osvjetljavati . sumrak, prostoriju dovoljno Preporučuje svjetla.

3 da računa Pri tome i sobne žarulje dvije o bične, KL potrebno je ujutro. na metra kvadratna podnepovršine. o. i postupak izrast će zeleno nakon do deset dana Osam bilje jegotov. sjetve kvadratni metar Prema navedenim površine daje zasijane podacima 1 žitarica dobit će se_' iz zelene 40 do 50 tom mase, bijelih vremenu sjemena kg zelene mase.

25 oko kg to ćemo od 40 kg zelene račun li Uzmemo mase kukuruza, prinos znači 120 zelene To dana dobiti 30 mase. kvadratnom metru ZZR po jednom kg zelene Ova dnevno 4 imala kroz 30 dana krava da bi krepka kg jedna sadržinom i znatnom krma i bjelančevina drugih hraniva, ćesvojom svježa nalaze i od neki naročito voluminoznoj sijenudrugoj vitamina, kojih kvalitetno .znatno te mineralnim obogaćenje predstavljati sastojcima krmi, znatno stoci tih osobina i krme. voluminozne se osnovne, pohranjuje Zbog krmu. voluminoznu količinama odnosu osnovnu, manjim isklijala. iz Zelena masa se Naklizajedno zrnjem kojegje pohranjuje iste vrste. od ima veću hranidbenu vrijednostobičnog zrnja jalozrnje rado šturim naročito zrna, na zrnima, pojavljuje pliTokom klijanja borimo rastvorom Protiv jesan. hipermangana. blagim nje uroda i Nakon dezinficirati prepolicepolivinilske potrebno je pobiranja kloramina. krivače otopinom imali bi Ovom promakoji prilike podsjetili proizvođače, prilikom iz trati direktni scenu na svijeta, kojoj televizijski prijenos emisije cijelog \račića biolozi ' izvjesnom riješiti laboratorijskim uzgojem nastoje japanski bilo ishrani. U “obimu nestašicu “_. bjelančevina emisiji prikaistoj je ljudskoj da brzorastuće sorte žitarica. nekih stručnjaka Čovjepronađu nastojanje stanovza da traži takva čanstvo jeprisiljeno jer rješenja svojuprehranu, sve ništvo površine su naseljene veće, povećava; zemlji čitavoj osjetno ratarsku time Hidroponička proizvodnja proizvodnju smanjuju. površine da se od načina upravo maloj razmjerno opisali, jedanje “krme, koju danas što i veći nego pa prinosi koji nada obezbijede su.oni, površini isti, ratarskoj proizvodnji.

Inž.. 2. M. Ukoliko

su

u

se

u

a

.

+

samo

u

u

Ed

:

mase.

|

a

ne

se

u

đ

SS

u

,

/

na

u

sa

se

a

se

\

s

one

su

'

u

u

u

zano

se

Ri

a

na

za

se

na

smo

.

se

u

JEDNA

KRAVA, A DVA

MUZAČA!

i marljive proizvođače Stanuju žena Irena 87 Ivan ima selu Voloderu godina,njegova krajPopovače. kravicu morali elana. No tolikim 75. Unatoč svoju godinama puni radnog stari rekao dosta Krava ima smo mlijeka,mi je zajednički dojiti.

Ivan. drug priča bila krave kravici, kojajepotomak Ljube, Zanimljiva je njihovoj kćerku Slavonskoj 1950.

Krava otelila Ljuba Požegi. je kojujekupiogod. imala tri kćerke ne trećoj ime, Milavu, Lisavu, Lisavu, kojajeopet iz Volodera. kod lazi Čuk Stjepana proizvođača Posjetili smo

u

Hadelan

naše

Irenu

Ivana.

a

—

_

su

nam

a

su

,

KOI

o

*

ka

La

,

Pa,

u

zna

a

se

.

10

t

s

4

?

:

kO

na-

o

še.

Hadđdelan

krava “Njihova se

nalazi

20

litara

kod

Milava

Jelene

mlijeka.

—

Bertolan.

biti

je.

Odlična muzara je :

2

kravom Bertolan, Proizvođač Voloder

a

tko

Lisavom

s

proMljekarskog Hadelan objavimo jedrug putem danima hladiti. to učiniti da Najbolje mlijeko je ljetnim izvođačima, ohladi i nakon mlijeko.što brže da tako mužnje kasnije najprije spusti služilo vitlo i di. bunar imao bunar. kojeje spuštanje Njihov. jeposebno Osim bunar imao kantice se zanje poklopac koji jezakljumlijeko. toga je Jednom neko kanticu čavao. osnovu pa mlijekom, je na »posudio« je tog bunaru lokotom. iskustva zatvoriti poklopac odlučio Zamolio

lista

da

nas

se

“

mora

u

u

se

za

za

s

na

-

IKA i

Ba

o

s

i

Ivo

zaklana.

Lisava prisilno i nakon teljenja dajepreko'

nedavno

morala

Irena

M

.

—

VOZARI IZ

BANOVE

JARUGE

iz Banove vozare proizvođači marljive mlijeka poznaju — Ivan Đuro Horvat Milan Krivaj, P rpić Zbjegavac, — J Peters Ivan i“ Krunić Nikola — amarica, Piljenice

Svi Tones

Petar

Jaruge.

Dorić —.Ilova, Međurić.

To

—

—

su

a p

ez radnim

Hor-

stažom

najdužim je Milan aktivno dovozi vat koji mlijePeters ko 13 Vozar punih godina. “iz Radi, «doprema mlijeko Piljenice. što se nalazi tom području toga bik. rodoslovljem, poznatim proizvođačima d po plaćeno 57, jemlijeko to je/cijenaneugovoreno mlijeko. Proizvođači da mišljenja .to da i nijepravilnopošteno,zapaža stali mnogi su proizvođači predavati mnogiproizvođači prodaprestali vati neki i krave mlijeko, prodavaju.

S

-

na

ne

s

a

za

su

P

a

su

a

'

£

po. vo .-.a. prevrne pr

_>oprnnom

>

oea

ra

x

“Krave

na

re

pašnjaku

—

Bizovac selo

— Slavonija -

.

.

“

7

ki

h

KULTURE

POVRTNE

j

MIJENJATI

TREBA

PO

GODINAMA

|

; | '

potrebani razloga, rojedinih više ili Izmjena naj: plodored, je iz DEN? važniji obzirom iskorištava raznih iz tla hranivo da zahtjeve pravilno kultura; ima svaka kultura onemogućuje razvojbolestii štetnika, svoje jer i štetnike; bolesti specifične strukturu i tla. sistem utječe . obrade, tako — i zakorovljenost; mijenja navodnjavanja, time se otklanja i i količina način jako mijenja tla. ispiranje pojedinih istoj dovodi više kultura parceli godina povrtnih Uzgajanje bolesti štetto odražava se do i posljediča, jačojpojavi najviše negativnih Na to se do dovodi tzv. što umornosti. tla, iskorištenju nika, jednostranom tuže npr. baš kad, gradova uzgajaju periferiji povrća mnogi proizvođači svake da se Iz tih razloga potrebnoje gotovo površini. paprikuuvijek istoj Kod treba kultura površina drugojparceli. toga uzgaja godinepojedina karakteru i i o računa voditi rasta povrća gnojivom, pojedinog zahtjevu oblik obzirom kultura pojedinih korijena.r azdijeliti možemo povrće.

U Na osnovu spomenutihspoznajauglavnom svake iz tih grupa međusobno i onda tri grupe izmjenjuje pojedino povrće na . parceli. godine istoj krastavce, paprike, lubepatlidžane, grupu dinje, ubrajamo:rajčice, UI obilnu i sl. Ovo direktnu stajskim gnojidbu podnosi povrće kupusnjače nice, gnojem. ubraja: Ki: ne II U se grupu lukovi, koji podnosedicikla, mrkva,peršin, rektnu stajskim gnojidbe poslije gnojem. već uspijevajugodini gnojidbu, praktički U mahunjače grupu III tj. uspijevaju uglavnom, dolaze, gnojidbestajskim gnojem. drugegodinenakon obilne 'povrtljarstvu, gnoji može i obilno intenzivnom U navodnjava, gdje imamo i onda tzv. i treća grupa plodored. dvopoljni druga spojiti kultura Kako po parceli godinamana istoj izgleda jednaizmjena praktički neka ili površini, pokažejedanprimjer: krastavci ili 1. godina: paprika rajčica, luk crveni 2. godina:mrkva,cikla, mahunar. ili 3. godina:grašak grah Tim tek doći godini. smo će ponovno istu Na četvrtoj rajčice parcelu raznih naročito otklonili činom pojavu posljedice, spomenutenegativne da na. se kulturama drugim mogućnosti razvijaju nemaju bolesti, jerkad za < specifične rajčice. kultura plodoredom ili da uvijekjedna izmjenom Principje,dakle, od tri kulturom treće i kultura grupe prve, izkoje izmjenjujedrugom druge kultura da to znači ići nekim to povrtna grupe. redom, Međutim, ipak treće to dolazi na grupe, iz prve grupe mjestopovrća godine slijedeće podolazi ili cikla mrkva dolazi na grupe, npr. mjevrće mjestopovrćadruge bila ili tamo iz prve npr. grupe paprika. gdje je sto povrća a

da

su:

1

na

s

se

—

>

se

—

na

se

a

se

samu

x

a

se

—

s

na

u

a

u

na

na

na

“

o

za

na

s

se

:

<

:

u

one

sve

se

se

“

—

$

na-

u

a

sve

one

su

-

se

s

'

mora

a

a

na

u

|

Novo

dx

e

Pa

-

. =.

-

To

izovogtabelarnog prikaza:

vidi

se

Tabela:

I

#

Godina: 1965.

'

-

*

rajčica

mrkva grašak

Hheka,

'

:

grašak rajčica itd.

rajčica

-

:

z

2 .

“

mrkva

|

.

\

grašak rajčica (staj. gnoj)

:

mrkva...

-

1967.

1968. .

:

III

<

:

.

1966.

I

grašak

mrkva

+“

:

,

sia

:

j

kad

dolazi

tablu

pojedinu godine zapamtiti.da toga i mineralnim iz I treba obilno gnojiti stajskim povrća rajčica (vrsta grupe) 600—800 obilne Uz stajskim gnojidbe gnojem(oko gnojem. pretpostavku mineralnim ista se tabla gnojivom. mtc/ha) slijedeće dvije godine gnoji dooko dakle 50% Ostatak vrijednosti, prvobitne stajskog vrijednosti gnoja, i dobar dolaze: k ultura godinama poslije koje pravilan razvoj voljan je istu površinu. rajčica ..

treba

Kod

svake

se

na

samo

u

za

-

na

Inž.

N

,

P

PRVA POMOĆ

D.

C.

"

KOD

OZLJEDA

-'

—

svakodnevno

događaju predvidjeti. je treba vrlo često kući i pa Život poslu polju. ugrožen, ozlijeđenog je i drudo Dolazi srpom, prvu motikom, plugom kosom, povreda, pružiti pomoć. udarca ili a konja ili goveda. ugriza ozljede zbog ponekad n astaju alatom, gim O šume ili kod vrlo česte poledice. pravovrepadazbog ozljede sječe "Zimi često čak i život zavisi brzo meno pruženoj ozlijeđeizlječenje, prvojpomoći koristi. Svaku: učiniti više štete nego može Nestručno nog. prve pružena pomoć određeni zbrinuti treba vrstu na način. ozljede Najčešće ILI OZLJEDE TUPIM PREDMETOM OŠTRIM/ ozljede zimi kod radovima oruđem ili drva. oštrim Ranu, sjekirom poljskim sječe nastala dirati niti se smije njustavljati prljavim rukama, smije kojaje ili kao što vrlo često bilo kakav od životinja, korov, lišće, paučina balega doći način otrovnim takav čini. Na raznim rana pa klicama, može zagađuje nitko ukoliko čistom .treba Ranu nema pri do trovanja. pokriti maramicom, zatim trakom ruci čisti ili gazu.

Rana mora čistog domaćeg povezati zavoj odmah ili sličnim treba platna materijalom.

Ozlijeđenog otpremiti liječniku. niti ikakve masti Jod tinkturom može Na tinkturu ranu jod treba stavljati okolina treba odmah namazati U slučaju krvarenja podujačeg “zeti ukoliko krv iz izlazi i slijedeće jakommlazu svijetlo mjere: je treba odmah ruku ili nogu iznad krvapodvezati čvrsto mjesta crvene boje, učiniti može ili kakvimdrugimprikladnim renja.

To maramicom, sredstvom. može imati teške Svako kodjakogkrvarenja čekanje posljedice. dati tetanusa treba bolesnika pa Injekciju protiv liječnik, odmah otpremiti do Kako treba ruku za krvarenjevrijeme njega. bi spriječilo transporta, “ili nogu iz daščica ili stavi da udlagu tako sepov napravljenu (šinu) granja, može rijeđeni diotijela micati One

teško

Nesreće

se

nažalost

mu

na

na

.u

su

a

.

su

—

na

|

ne

na

se

se

se

*

se

;

|

ne

se

rane.

samo

rane

se

remenom

mora

se

u

ne

u

i dom

Žena

ISHRANA

Moe

HA)

ano

davi

Eo O

ZDRAVLJA

U ODRŽAVANJU

|

ZUBI.

-_-

vezi uzročnoj načinom prehrane.

Sumnje pogrešnim Kvarenje zu-, bez ikakvih bez koji Primitivni navika, njege narodi, žive higijenskih koima zube.

I kod i čvrste vrlo zdrave krajeva, planinskih bi,imaju nisu da zdrave .do duboke zube, ihposebno nje starosti očuvaju jimaljudi (prali). govali faktori, bolest važni da biti Iz neki sprečavaju doba koji togaslijediisu zubi. moraju Nalavnom Gorštaci važnu ima da “kod Utvrđeno I prehrana. i ulogu toga je slatkim i kiselim hranom i to hrane mlijekom, sirom, prirodnom prvenstveno i pui crnim hljebom krumpirom, grahom kupusom, rjeđe jajima, ovčetinom, hrane.kiselim Zimi troše luk i Od kupretežno kupus. najviše povrća od suhim sirom.i kruh Njihov načinjen g rahom, k rumpirom, “pusom, i vitamine.

U rudne tvari sadrži“ važne od prezimskoj “brašna čitavog fžEh voćem: vitamina hrani jagodama, kupinama, bre obiluju C, ljeti nemajudovoljno troše voće. Šećer manjimkoliRijetko kupujudrugo ogrozdom. malinama, troše danas Gradski više med. mnogo šećera, djeca, poglavito ljudi, činama, do što dovodi zubima i bonbona. Šećerzaostaje njihova kvarenja. slatkiša iz to tvari potrebne S. Čim organizam apsorbira hrane, očituje zubi Uz zdravstvenom (karies) jenajtuberkuloze, kvarenje stanju. pojavu“ i i znak prehrane prehrane uopćenehigijenske bolji nepotpune nedovoljne naroda. ili naroda jednog dijela jednog trudnica da se predusretne “Od pravilna prehrana presudne je važnosti zubni se rast zubi zubi trudnice, pupoljci djece, pravilan jer oboljenje Isto tako zametka utrobi već 8. majke. ovapnjenje nedjelji raspoznavaju odmah 6. niču stalnih poslije. (kalcifikacija) kutnjaka, godini, počima koji bude hrani da U interesu potrebne hranjive dojilje, jetrudnice, rođenja.

B. vitamini vapno, A,D,C,E, fosfor, tvari, dovoljno da “hrana zadovoprehrani.

Nije.

Potrebna jepreorijentacija već da ima količine život samo pogledu bjelanvrijedne, kalorija, ljava sirevi i čevine životinjskog porijekla): mlijeko, (bjelančevine riba, dr.) jaja, tvari i vitamine te rudne g povrće). (voće, izdrzubi napose, povećanje zdravlja Za održavanje uopće, zdravlja šećera u' obliku i bonbona, valjasmanjiti potrošnju. žljivosti dugiživot korist hrane škrobnate spomekruha, tjestenine) povećanja (bijelog slatkiša, voća hrane nute poglavito mlječnih proizvoda, mlijeka, porijekla, životinjskog i i obo-_. —: će biti i potrebno davati fluora, jer njimesmanjuje povrća.

Djeci zubi. ljenje PatsstA

zubi

.

je bez

s

u

44

u

nas

a

:

<

|

|

<

'

Pa

se

| |

se

rom.

mesom.

basa

zrna

a

*.

Da

u

a

.

za

:

se

ne

na

'

5,

za

same

u

u

u

uz

u

Zg

k

>

ke

u

za

u

ssa,

:

/

za

a

za

u

.\<

5

.

|

>

se

*

:

*.

PSE

*

:

Uređuje: mljekare« Zagrebačko Redakcioni kolegij VeraMurat urednik: i odgovorni Kaštelan.

Tehnički Glavni urednik:.dipl. inž. Dinko radnika i uredništvo, Zagreb, i izdavač: mljekarskih Udruženje SRH, Uprava vlasnik Ilica Tisak: Zagreb 31/III, tel. 37-360. »Vjesnik«, Štamparija

j

|

PAZI .

E

A .

Še

:

:

j

3