Mljekarski list 10-1967

SRB

O

oR

ERE “a.

:

Milošević Stočarske

Andrija,

direktor izložbe u

pogonaBjelovar Zagrebačke mljekare prigodom otvaranja i goste Bjelovaru pozdravio ie proizvođače mlijeka

=

R2

s

Rs

33

s

-_

s

s

-

s...

=

a

=

IZLOŽBA U BJELOVARU

STOČARSKA

je Bjelovar mljekare« »Zagrebačke pokroviteljstvom 60 Izložba izložba 8. 10. 1967. stočarska godipovodom je Bjelovaru. komune rada na Bjelovar području selekcijskog šnjeg uzgojno Pod

pogon održana

u

Kovačić

Izložbu

je

Josip

Inž.

Miličić

Milošević

Veljko

o

Andrija

Kovačić

drug Bjelovar skupštine općinske predsjednik održao stanice direktor je Poljoprivredne Bjelovar, Veljko, radu Bjelovar. području regije selekcijskom uzgojno

otvorio

Miličić

Ing. Josip. referat prigodni

održana

Proizvođači

na

su

se

upoznali

s

radom

stručnih

službi

:

1

=

=

=

——

-

.

-

-

_ —

o.

-_—_-

-

-

=

=

pogona poAndrija, »Zagrebačke mljekare« Bjelovar zdravio i jegoste proizvođače mlijeka. izložbe imale proPoljoprivredne uvijek značajnu ulogu podsticanju izvođača rad stočarstvu i ratarstvu. daljnji

Milošević

direktor

su

na

u

u

-———

—o

--

—

-—

..

--.-

-

Manolić

-—

--——o——

iz Severovca

Ivo

kao

I

ujednoje

novi

dala

—

»Košutom«

je s kravom sudjelovao izvan konkurencije

proizvodnji, prikazala je dostignućestočarskoj radu. njihovom podstrek daljnjem

stoke

izložba

ova

gost

_.-

a

u

u

NA PODRUČJU

RAZVOJ GOVEDARSTVA

BJELOVARSKE REGIJE rada

govedarstvu podgodina uzgojnog godine i da s doDa upozna proslavi javnost Bjelovar. tajjubilej ručjuregije održava sto8. X 1967. stočarstva Bjelovaru godine razvojem stignutim i stočarske ukazati Na izložbi će izložba. čarska na probleme proizvodnje nesmetani da bi trebalo na omogućinjezin daljnji poduzeti koje mjere, navršava

Ove

se

60

na

u

se

se

se

u

se

se

razvoj.

opisao jecjelokupno da ostalim Među Hrvatske. spomenuo krajeva, zagorskih rogata je i od bitno od razlikuje goveda Međimurju goveda kojapotječe štajerskih i Križevaca Vrbovca oko posve b lago kojima jerogato krajevima 110

Prije

godina

veterinar

O.

stočarstvo

Thalmeiner

marva

se

u

zane-

u

u

mareno.

kakvog je goveda, imamo, jošnije uzgoja vrlo uslovima.

Stoka domaćih uslijed životinja podnajprimitivnijim »držanje« niti davati i loše i oskudne držanjalošeg smještaja nijemogla hrane, nečistog života nastala naša domaća naročitu korist. Kroz mnogo godinaovakvog je zimi tankih bez malo gladuje, buša, govedo, mišićja, koja kostiju, razvijenog Križevcima stradava.

Kada često 107 gospoljeti jepred godina obratili odmah škole darska najveću pažnjuunapređenju škola, stručnjaci radom kroz 107 te upravo uspjeh godina postiglo sjajan stočarstva, daljnjim da sada bjelovarskog područja zemlji. tako, je govedarstvo najpoznatije našoj škola od osnutka 1860. do 1907.

Križevačka svom pa gospodarstvu godine rada morala faza stočarstva.

Na nekoliko tom prošla je razvoja polju jeprijeći težak stočarstvo najpogodnije pasmine zemaljsko području putispitivanja svog djelovanja. bilo

Onda

ga

sada

u

a

bilo

nego

osnovana

su

se

u

na

za

na

samo

Prvi

već je (istočnoje pasminu. tada bila po od mnogo uzgoju kvalitetnija alpskih pasmina.

Njezini engleski frizijsku) bili već onda bila velika uzgoji poznati, glasuje njezina mlječnost.

Trebalo će se diviti i kod će uočiti veliku jepronaći kojoj pasminu, seljaci koje razliku domaćim Holandska u proizvodnji usporedbi govedom. pasmina održati se naših domaćih nije mogla oplemenjivanje goveda.

Raznježena domovini oceanskom izdašnom i svojoj blagom klimom, pašom pomnim uzgovruće studenu zimu i našu katkada jem,nije moglaprilagoditi ljeto, katkada hranu. holandska se morala preoskudnu, pregrubu Zbogtoga pasmina God. 1872. izvršio se belanske ili mčlithalske napustiti. prvi pasmine križevačke škole. Ova holandskom bila gospodarstvu pasmina poredbi je i Prema našem domaćem imala mnogo neznatnija primitivnija. blagu je velikih bila nešto mjerno prednosti, jekrupnija, višeg r asta, muznija, tovnija i to što našem crvenoje seljaku bolje svidjelo.

Križevačka škola brzo da stoke kod šara, uvidjela jeoplemenjivanje je seljaka vršiti stranom će biti potrebno jednom pasminomkoja jakekonstitucije, Znalo da će i križanizvrsnog zdravlja. je seljak dugo još najplemenitijim cima kako naučio od Na će tek postupati je svojih djedova. novojpasmini kako treba i hraniti i i uviučiti, uzgajati plemenitiju produktivniju životinju da ta veće čistoću djeti pasminastavlja zahtjeve hranidbu, njegu, uzgoj, i držanje.

S belanskom bila stvorena i razvitka pasminomje podloga smjer daljnjeg stočarstva.

Kada okolice bilo već kada jeblago dovoljno oplemenjeno tj. je rastu i muznosti domaće veličini, premašilo govedo, želji napretkom, korak se stoke.

“To pokročilo jedan dalje oplemenjivanju je učinjeno importom pincgavske pasmine.

Kada domaće znatno govedooplemenjivanjem pinegavskom pasminom i ostalim rastu 1905-tih i popraviloveličini, svojstvima, prešlo godina simentalskom Ova i oplemenjivanje pasminom. pasmina l jepša savršenija oblikom veće muznosti i tovnosti rasta, ubrzo svog zbog brzog jezavoljena kod križevačke tako već 1908. pa seljačkih marvogojaca okolice, je god. kod Križevaca čistokrvni simenŽabnu marvogojska udruga uzgoj talske osnovale pasmine.

Poslije toga marvogojske udruge Križevcima, Rači i Pravac udruVirju, Đurđevcu, Novoj drugdje. uzgoja marvogojskim bio simentalca i gama jeuzgoj čistokrvnog proizvodnja prvorazrednog rasplodindividualne Ženska nog materijala odabrana primjenu stroge selekcije. grla muška se a su ostavljala rasplod, grlakoja predstavljala prvorazredni se i individualnim rasplodni materijal, prodavala marvogojskim udrugama Za kvalitetno stalno se uzgajivačima. podizanje govedarstva nabavljalo originalne muške iz Švicarske. rasplodnjake Za stradalo. God. 1948. uvedena stalna vrijeme okupacije govedarstvo je je kontrola 1956. i 1957. mlječnostimarvogojskim udrugama, marvogojske stočarske udrugeorganiziraju ogranke pripoljoprivrednim zadrugama.

One bave čistokrvnih simentalskih muških i ženskih uzgojem rasplodnih stočarstva.

God. 1948. osniva Križevcima Stagrla potrebe zemaljskog nica kvalitetnih muških umjetnoosjemenjivanje kojaupotrebom rasplodi krava udio njaka mogućnošću osjemenjivanja većegbroja doprinosi svoj obnovi Križevcima i napose stočarstva, govedarstva bjelovarskog cijelog područja.

izbor

pao

na

holandsku

su

a

u

Ona

na

s

za

u

se

na

a

uvoz

na

u

s

raz-

uz

se

s

se

s

na

u

u

za

za

u

se

s

u

se

na

sa

u

osnovana

u

za

su

se

u

u

uz

su

za

u

se

a

u

se

za

se

u

za

u

u

.

|

mijeevropskog domaćeg nesređenog Uslijed mesa proizvodnji goveđeg proizvođača orijentacije zahtjevipogledu njaju stoci i mliniska i nestimulativna i Čestoputa otkupna živoj cijena mlijeka. kako da uzrokovali i otežani proizvođač nije plasman jeku, ponekad da goveda. uzgoju orijentira rad i U to goveda simentalskog izgradnja gojidbena uzgojni daljnja vrijeme naći izlaz da navrata krizu. U nekoliko materijalno pokušava proživljava i zainteresira muškog ženskograsplodnog proizvođač uzgojkvalitetnog bila Sva ta sektora. i nastojanja društvenogprivatnog materijalapotrebe i ekonomski i nametnula prihvatljivije potrebu traženjem kratkotrajna i koncepcije. opravdanije dugoročnije miniodluku donosi 1965.

Savezno izvršno U garantiranoj vijeće god. usloiz i pod mlijeka kooperacije cijeni mlijeka premiranju malnoj otkupnoj da sve ugovorene proizvodotkupljuje krave, čije mlijeko i da masti i sadržina mlijeku proizvodnja mlijeka ispituje njeevidentiraju, U evidentira i prati daljnjem uzgoju. god. njihovo priplođeno potomstvo krava takvih da i 1967. potomstvo postavljen jejoš zahtjev priplođeno bikovima. čistokrvnim ili od od osjemenjivanja oplodnje potjecatiumjetnog Tako 1967. »Zagrebačke mljemljekara području god. otkupnom je — konkrava 97.700 kare« pod stavljeno PogonBjelovar kojem uzgaja nalazi krava Kontrolirani ili trolu 34.711 krava broj 35,42 proizvodnje posto. dolazi krava. odnosno sada kod 19.459 proizvođača 1,78 proizvođača, svim onim Kod mlijeka proizvodnje ugovori sklopljeni ugovaranja to i to isporučivali mlijeko vrijeme htjelikoji proizvođačima koji iz ugovorene što bio vrlo velik Odaziv promlijeko razloga mljekari. je iz litri više nego nekih 17 dinara po mlijeko slobodnog plaćalo izvodnje 1967. momenat postavljaju proizvođača god. taj otkupa.

Imajući određenu kravi da po veći proizvede godišnje jednoj Zahtjeva zahtjevi. bikokrava čistokrvnim tržište. Obavezna količinu jeoplodnja mlijeka čistoću Veći vima ili mlijeka, kvalitetu, osjemenjivanje. zahtjevi umjetno da zainteresirane uslovi kiselost i sl. Ovakvi mlijeka proizvođače prisiljavaju livanaročito krme računa svojimpovršinama, povedu proizvodnji da veću da vode mnogo teladi,jeuzgoje kvalitetnoj brigu priplođenoj dama, ženskim takvim kvalitetnim i da po rasplodnim grlima rasplod mogućnosti radu indikrava.

U tom i slabo starih slabo vrše produktivnih plodnih zamjenu redu vidualne pogon prvom mnogo bjelovarski poljoprivrednike pomaže službe i stručne radne poljoprivredna organizacije Zagrebačke mljekare, često

i hirovitosti

tržišta

se

u

u

znao

su

a

u

se

se

se

za

za

za

su

su

o

o

osnovu

na

se

se

vom

u

u

se

mora

sa

u

na

se

na

na

se

sa

su

su

su

u

se

s

za

na

umu

se

u

na

se

sve

sa

za

su

na

na

na

o

o

s

za

u

—

i veterinarska.

robnogproizvođača Mljekarska industrija nastoji postepeno 5 i više da će biti gospodarstvu uzgaja 4, mogućnosti mlijeka koji To bi litara 3000 krava i da po kravi mlijeka. najmanje isporuči godišnje da da tako popomogne svojih poljoprivredniku uređenjem moglopostići i vršina goagrotehničkih mjeraproizvede kompleksnom primjenom ishraće i kvalitetne krme pravilnu koja omogućiti dovoljno jeftine spodarstvu i krava Strojevi proizvodnih kapaciteta. njezinih potpunokorištenje uređai sabirališta mala za mlijeka gospodarstva prikladni seljačka mužnju, i olakšati i proizvodnju isporuku mužnju osigurati moraju jima hlađenje i mlijeka. čistogkvalitetnog zdravog, formira

da

na

u

svom

se

se

na

svom

za

nu

s

za

mu

koncepcije planomje predviđeno temelju 1971. po mljekari Pogon mlijeka Zagrebačkoj otkupnompodručju god. kod nekih 8.000 krava kontrolom oko 20.000 obuhvati proizvođača, Bjelovar oko 2.000 litara da po kravi bi bili mlijeka. godišnje isporuče koji mogućnosti i bi visokom Ove krave mlijeka prikvalitetnog proizvodnjom jeftinog koristiti će mušku i žensku telad kvalitetnu koja prvenstveno plodile svrhe. plodne će moći način Na takav izgradnjom uzgojiti gojidbenom postepeno i kvalitetno da simentalac veće jeftino sposoban proizvede proizvodnosti i mlijeko. između i čvrsta U tom saradnja neophodna dugoročna je nastojanju radnih bave i se interesirane koje industrije, organizacija mljekarske službi stručnih i individualnih proizvođača, proizvodnjom, poljoprivrednom izostati. faktora i neće ostalih uspjeh mjerodavnih Iz publikacije izložba »Stočarska Bjelovar« da

razrađene

ovako

Na

na

u

se

—

u

s

u

se

ras-

se

meso

za-

mesne

SMJESE U ISHRANI STOKE

KRMNE

uljarica, nuzproizvodi daje tvari stanovitu bi i sl. kategoriju potreba hranjivih vrst, podmiriti mogla da bi iz toga i pa moglozaključiti, nije potrebna upotreba proizvodnju stoke, ishrani stoke naučnih rezultati krmne poistraživanja Međutim, smjese. krmnih krmnih tvrdili Djelovanje smjesa nije upotrebe opravdanost smjesa. i složenom sadržini nego samo zdravlje djelovanjuproizvodnju njihovoj veću biološku raznih krmiva i dodataka stoke. davaju vrijednost ukupne Smjese Krmnim i očekivati može pa djelovanje tj. uspjeh proizvodnji. bolje smjese, vrlo različite redu prvom potrebe bjelančevina.

Smjepodmiruju smjesama da visoka i mineralnih tvari krmiva postigne omogućava krepkih i zdravstveno sadrže i održava djelotvorne tvari, stoke, jer stanje proizvodnja koliko stanovitu i to antibiotike i vrst, jepotrebno dr., toliko, vitamine, stoke. i proizvodnju kategoriju krmnih ima ogromne prednosti predpriproizvodnja smjesa Industrijska krme svakom poljoprivrednom gospodarstvu. pojedinačno premanjem dokrmnih Tvornice najnovijih smjesasastavljaju smjese rezultati znatno krmnim da nauke bolji smjesamapostižu tako, stignuća vlastitom ishrani nego gospodarstvu. krmom,koja priprema stoke, onoliko vrsti koliko Tvornice krmnih posirovina, je smjesaupotrebljavaju većini dobru dok da sastave trebno slučajeva gospodarstvu smjesu, oni Upotreba proizvodi, kojima slučajno raspolaže. upotrebljavaju da stoke ishranu ima krmiva sirovina tajnedostatak, malogbroja razvitak živonormalan sastavni neki dijelovi, koji neophodni manjkaju iskoristiti mnoge krmnih Tvornice pa mogu smjesa sirovine, (vitamini). tinja stočne time i Međutim, industrijska proizvodnja pojeftinjuju cijenu smjesama. da hrane ima i to proizvedena jednunezgodnu stranu, je, je industrijski To obično od vlastitom skuplja smjeseproizvedene gospodarstvu. smjesa otuda dolazi što sirovine industrijsku proizvodnju smjesamoraju zatim ista količina do prevoziti tvornicu, smjese opetprevozi potrošača.

Ako

krmu

voluminoznu

uz

se

mlinarstva

sačma

za

se

se

u

su

na

u

u

u

se

se

u

se

sama

se

za

u

na

osnovu

se

u

se

s

u

se

u

u

se

samo

za

—

—

su

za

a

na

se

u

sve a

za

se

posljednjevrijeme međutim, smjesama postignuti da učinak daleko pretati, koji postiže industrijski sastavljenim smjesama troškove mašuje prijevoza. krmnih i što Upotreba smjesazahtijeva, poredtoga jenjihova upotreba ishrani stoke. svatko jednostavna, ipak.neka znanja Prvo, tko krmnu držati da mora upotrebljava smjesu pravila smjesu upotrebljava vrstu i samo U kategoriju stoke, kojojjenamijenjena.protivnom ne može nadati dobrim rezultatima.

Tako neće biti npr. smjesa ishrani ishranu obično djelotvorna svinja,smjese svinja preskupe ishranu obratiti da li Nadalje pažnja to, upotrebljava ili dodatna bilo gotova potpunasmjesa nepotpuna Dodavanje smjesa. kakvih krmiva obično neće učinak.

Ishrapotpunim smjesama poboljšati njihov dodatnim na bez izaziva obično prosmjesama, preporučenog dodatka, bavne kod suviše koncentrirana ili izaziva obosmetnje stoke, jerje sadrži ljenja, jer potrebne sastojke, koje životinji potrebne.

U

su

u

ishrani

takvi

rezul-

se

veoma

osnovna

o

se

za

onu

se

za

u

za

a

muzara.

se

muzare

za

su

mora

na

—

se

—

razne

razna

ne

sve

su

KRAVA »KOŠUTA« REKORDERKA U PROIZVODNJI MLIJEKA Selek-

podacima 1966. centra SR Hrvatske cijskog god. rekordnu domaproizvodnju mlijeka ćoj -šarojpasminipostigla je Prema

službenim

za

u

crveno

krava

»Košuta«

vlasništvo

Manolić

Iva-

kraj 305 »Košuta« Krava postigla je dana 6085 ga je kg mlijeka,proizvela Stara 8 laktaciji. je godina četvrtoj i 9 mjeseci. na

Đurđevca.

iz Severovca

u

a

u

Dugajepovijest Uzgojio ju jeŠimunić Potječe majke mb. i 305 »Diamanta« iz Centra Kri»Olge« umjetnoosjemenjivanje »Košute«.

Ivan.

oca

od

za

ževci.

Majka

»Košute«

Ferdinandovac

i

oca

potječe potpunonašeguzgoja, iz

»Sokola«

našegselekcijskog Manolić vlasnik Sadašnji rada!

300

025.—

starih

dinara.

od

mb.

Direktan Ivan

»Zore«

mb.

263

—

uspjeh baš rekorderka »Košuta«. uspjehtogaje »Košutu« tri i kupioje prije godine platio 682

Ferdinandovac.

To

je

veliki

d k +

=

Krava kod

tri

ima

»Košuta«

kćerke:

»Milku«

»Ružu«,

Manolića. »Ruža«

Krava

ima

dvije

već

kćerke

Manolića.

»Fanu«

još staji odlične tada porijekla, mljekulje, poznatog stočarski fond. jenjegov Ako

da

dodamo

se

Manolića

u

i

nalaze

no

i

»Olgu«, nalaze a

se

»Bebu«,

također

u

staji

dvijekrave, koje si možemo koliki predstaviti i

su

bez

o

m u

" podaci i bikova. junica Da

Za

budu

zimsku

Manolić

potpuniji

ishranu

je

ove

godineisporučio

tržištu

pet

podmlatkaproizvođač je pripremio dva silirane krme.

Bez silaže da rekordne vagona smatra proizvodnje niti mesa. mlijeka, dobrogprirasta Kada Manolića da krave smo posjetili proizvođača zapazili je očistio. Nikad krave izlaze iz n a prije izgona pašutemeljito prljave njegove: rekao staje, je razgovoru.

U kući nalazi i mali mlin.

Tako većih oko nema problema šrotanja.

Mi čestitamo strane Manoliću radu!

Rezultati svoje drugu marljivom kao i to, da krava »Košuta« kod tu. brojnogstanja staji njegapostigla je rekordnu stručan rad stočarstvu. proizvodnju, najbolje dokazuje njegov muzara

i

Manolić

on

nema

smo

sve

ne

nam

u

se

sa

na

u

u

MLJEKARA

U KARLOVCU

PRED ZAVRŠETKOM

nekoliko do završetka. nas potpunog Vjerujemo, mjeseci dijeli Karlovcu.

Sada radovi oko samo mljekare predstoje unutarnjeg uređenja. kao i fasade. prostorija, vanjske “

da

u

samo

o

proizvoda: mlijeko prahu proizvodit mljekara mlikoličine i tržištu Ona će davati kondenzirano konzumnog manje mlijeko. sira. i jeka, jogurtadomaćeg dva

će

Karlovačka

VELIKI BROJ KRAVA dkda

kod

od ć

nk

*

ka

ane

i ta AE.

NA UMJETNOM Pai

u

i

OSJEMENJIVANJU

PAS

Čičezapažamo brojkrava kojeproizvođači Područje predvode umjetnoosjemenjivanje. krava. obuhvaćeno Gorice Velike umjetnimosjemenjivanjem potpunosti je tako da telad Dobivena proizvosvojstvima prirasta, jeodlična,zapaženim ako krave koristi velike i sami đači predvedu punktove svoje uviđaju umjetnoosjemenjivanje.

Pred

veterinarskom

ambulantom

svakodnevno

Novo

na

u

sa

na

:

za

10

veliki

naa

izložbi

zapazili

stoke

smo

grupu

Josip Kosiljevca iz Orlovca Marko Brajković iz

Mužak

Grdinić

Svi

ke

su

Ivan

rado

godine, pa

se

proizvođača.

Bili

Španić

Ivan

Starčević

su

to:

iz Sasovca

Ivan

iz Kozarevca

iz Kozarevca

došli da

|

Ki

PROIZVOĐAČA

GRUPA Na

adižE

na

stočarsku

na

redovite, i rasplodni materijal. prodati uzgojen

izložbu.

može

njima

KIRIN ŠIMUN

Samo

kada

IZ JABUČETA

bi

one

bile

sva-

|

2 o

z o

a _ —

b o

o a Šimun isporučio mlijeka.

Posjeduje krava,jednu je će tri bika tovu tri teleta. S i junicu, junicomsudjelovat stočarskoj 8. X 1967.

Bjelovaru.

Kirin steonu

izložbi

15000

u

litara

5

na

u

d i

ll

pr

_--.

zatekli upravo .Kirina' smo kada mentu pumpanjemubacuje gnojkolima. nicu bačvu poMnogi lažu važnost rekao gnojnicu, je ali odlično. razgovoru, predstavlja i jeftino gnojivo.

Kirin Šimuna pokazala Supruga i muzlicu aparakompletnim je mehaničku tom Ponosni mužnju. sada aparat. ga taj Međutim, budući da vrlo upotrebljavaju imaju malo krave mlijeka.

Naime,dvije visoko zasušene, jednaje: steone, teletom.

Za krave dvije isplati ukopčavati aparat mehaničku žnju.

U bio prošloj godini je najveći naše proizvođač mlijeka području mljekareBjelovaru! u

na

u

ne

na

u

mo-

nam

ona

nam

s

za

su

na

ne

su

su

s

ne

za

se-

mu-

.

on

na

u

Gnojnica

U GORNJIM

u

bačvi

PLAVNICAMA

sjenokoše urod. dala čak vrlo dobar Djetelina je i Ivan Milka.

Presthjehtel Begović Nizinske

livade

i

imale

na

kolima

DOBAR

UROD

SIJENA Plavnicama

godine Gornjim tri otkosa tako rekao. dobra je su

ove

u

—

nam

Dobar

urod

bio

sijena jevjerojatno zbogtoga, njihove sušno naškoditi. pa mnogo dolini, potok, ovogodišnje ljeto nijemoglo što

livade

su

uz

u .

rane

MIHARDIN

FERDO IZ BUKEVJA 31

predaje mlijeka 4 krave.

Od »matične« Posjeduje toga dvije i to: »Cifra« mb.

21 i »Zora« mb.

23.Obrađuje 12 zemlje. jutara Sada

oko

40

litara

na

dan.

su

KAKO Obranu

SE ORGANIZAM od

BRANI OD ZARAZNIH

BOLESTI?

upravo organizma predočiti vojnički. možemo zamisliti kao neku veliku unutar Organizam tvrđavu, koje nalaze međusobno hodnicima. tvrđavi U povezane brojne prostorije (organi) toj nalazi dobro naoružana ima kao: vojska, koja prateće službe, kuhinja i sredstva za sanitetsku radionice za razne (želudac) dopremuhrane, službu, itd. Tako živci po popravke (npr: jetra), generalštab (mozak) primjer cijelom telefonske Putem tih stižu mozak tijelu predstavljaju izvještaji

zaraznih

bolesti

možemo

si

se

se

razne

na

veze.

veza

u

13

o

prazna, mozak, je tijela. pojedinih dijelova stanju odredi da i uzbunu znak kao pravac naređuje njuhu generalštab, daje i sl. Istovremeno stiže komanda da li ima hrane, jevaljana jelo kojem da ima da čitavi pravcu ponesu nogama kojinjuhjavlja organizam kuda oči hrane. organaređenje da,poputradara, prate Ujedno primaju i slično. kakvih li nizam ima prepreka kreće, putu ti obrana.

Kao mrtva tvar Bedemi tvrđave (beton) njenavanjska dok neko izdržati tako će bedem bedemi ga dugo obrana, jer pasivna koža bedemi to što ošteti.. Ono ili barem organizmu tvrđavi,je probije, koža od Dok koža živa Ona štiti povreda. organizam vanjskih (iako je tvar). štetni neprijatelj mikroorganizmi negdje ozlijedi (razdere, probuši) itd. sluznica kao: Sličnu unutra. mogu oka, uloguimajusluznice, štetni mikrorazderotine i sličnih li do Dođe oštećenja kože, posjekotine, kožu unutra. kroz nadiru kao povređenu vojska, organizmi, neprijateljska i da obrana oštećena mozak da Putem živaca stiže izvještaj jevanjska obranu da Mozak nalog prijatelj prodire organizam. izdaje stupe i uništio kako bi zadržao snage, neprijatelj mjestuproboja. raspoložive štetnih obrana. ili aktivna Na dakle, unutrašnja mjestuprodora Nastupa, Kao upala. vojniciprvojvatrenoj liniji nastupaju mikroorganizama nastaje krvnih tih krvna Za upalebroj bijelih bijela (leukociti). trajanja vrijeme sami da li može i i nekoliko Često zaključujemo je putapovećati. nalazu neka ili kakvu napisali upalaslabijajačačitajući brojku liječnici kreće između leukocita Normalni slici »leukociti«. krvnoj poredriječi: broj 5 i 7 tisuća. Povećani upalu. brojukazuje tako što štetne krvna (leukociti) uništavaju mikroorganizme Bijela kroz neku kašu. kada vučemo sebe. Slična uvući ih jepojava prst nastoje Tako ali odmah iza Prst ponovno ova, sklapa. prsta, prodire kašu, »iza leđa« tu udubinu. štetnik krvno i Ali, naliježe bijelo udubljuje, štetnika i i tako štetnika leukocit prodor opkoljavaonemogućuje sklapa time »izbačen iz i leukocit time je borbe«, naime, dublje organizam.

No, je uništena. i obrambena sposobnost njegova stanice kao uzročnik li time nastupaju uništen, bolesti, neprijatelj, Nije da stanice Te »oružane« moći. ali veće slične borbeno leukocitima, tkivo uništeno uzročnika nego oboljelog napadom bolesti, uklanjaju uništavaju obliku i to se, s uništenim gnojaizbacuje leukocitima, zajedno organizma iz organizma. i tu da svlada bolesti toliko nadmoćan uzročnik Ako prepreku, je tvrđavi« »hodnika u s širiti po onda tj. organizmu pomoću cijelom počinje tako žila. Krv krvnih popa dijelove tijela, dospijeva najlakše putem svih odmah bolesti. Time i uzročnike svuda raznese nastaje »općamobilizacija« kao nekim okružena izbočinama, stanica tkiva svaka stanica je Naime, tijelu. kada U normalnim vrste neke nalaze slučajevima, hvataljki. kojima tvari i naiđu te prehvataljke hranjive odgovarajućepotrebne hvataljke tako hrani. tvari i čestice Međutim, koja hranjivih šalju stanicu, uzimaju tvari. Osim stanicama bolesti uzročnici neodgovarajuće tijela napadnutog otrovne iz sebe ti uzročnici pa kojeoslabljuju, tvari, ispuštaju toga, smrt. tako te čitavi i i organe, organizam, nastupa pojedine uništavaju, što sve dođe do orgaDa jenapadnutom hvataljke hvataju spomenute toga izaziva ali time te nizmu štetno. uništenje propadaju,njihovo hvataljke Istina, Višak treba Stanicama novih tvorbu projednahvataljka. hvataljki.

komora

da

li želudac

Javi

o

za

za

u

za

u

se

na

su

su

su

ne

se

ne

—

—

nosa

ne

ne-

u

sve

u

u

na

se

u

zrnca

zrnaca

se

u

su

se

o

na

nam

zrnca

u

se

se

u

u

a

zrnce

se

u

ne

samo

u

on

u

se

sve

u

na

na

se

se

u

su

razne

a

ne

samo

14

izvedenih

stanice

hvataljki odbacuju organizma. neke Budući da štetni vrste rasuli otrovne »lutajuće patrole«. mikroorganizmi tvari te tim štetnim mikropo cijelom tijelu,»lutajuće« hvataljke tragaju i po odbačenim otrovnim tvarima i ih. Te organizmima njima uništavaju »prinauka naziva imuna Imuna zato što na padnikelutajućih patrola« tijela. tvari otrovne imuna. neosjetljiva, dakle, otporna, takvom obrambenom borbi U uzročnika zarazne protiv ratu, bolesti, kao i neke krvna neophodne stanice, stradaju primjer: (eridužnost da prenose tvari orgaNjihovaje trociti). (transportiraju)potrebne nizmu i duž Pored njegovopstanak proizvodnju cijelog organizma. toga, što ta zato krvna sadrže (eritrociti) željezo, preuzimaju kisik iz zraka i također A sada ga po plućima cijelom organizmu. opet. oštećenu i narušenu kuću nitko uništava. ne jedanprimjer: staru, Naprotiv, da iskoriste sastavni te kuće: uvijek nastoji dijelovi cigle, crijep, građa i da bi nešto Tako i oštećenim crvenim krvnim drugo, izgradilo je zrncima Takva da oštećeni (eritrocitima). otpremajujetra dijelovi U tom »radionice eritro»poprave«. slučaju jetra imajuulogu popravku« cita. Samo srži tvore novi eritrociti. Koštana koštanoj (moždini) potpuno srž »tvornica« crvenih krvnih zrnaca. je,dakle, proizvodnju (Riječi pod vodnim znacima doslovno treba shvaćati.

Tako navedene riječi uporadi naučnih trebljene lakšeg razumijevanja, umjestostrogo izraza).

Ponekad da vlastitim snagama« organizam nije stanju »svojim odupre ili bi to uzročniku duže čemu bi vremena, bolesti, odupiranje potrajalo pri Tada znatno proizvodne sposobnosti dotičnog organizma opale. nastupaju to dužnost da utvrde kakve veznici«, veterinari, kojiimaju najprije je i vrste ubace osnovu napadač togprepoznavanja organizam injekputem ili obrambene tvari. nastalo zlatno upravo cija, drugačije, Međutim, ovdjeje U tu svrhu veterinari nego orgapravilo: »Bolje jespriječiti liječiti!« nizam uzročnike neke bolesti ili otrovne tvari. životinje oslabljene njihove Te tvari neće naškoditi kao »pravog oslabljene zdravlju životinje slučaju ali će tvari izazvati imunih masovnu napada«, proizvodnju spomenutih tijela.

To tako zaštitno To znači veće obramzapravo, je, cijepljenje. stvaranje bene moći što uzročnika nego organizma prije uslijedi direktni, glavni n apad bolesti. imuna tvorba izazvana kako malo smo Naime, tijela, čija je prije opisali, U nekim imunih imajudugotrajnije djelovanje. slučajevima trajnost tijela je te nekoliko ili dok imunih kraća, traje tjedana mjeseci, drugimtrajnost tijela nekih bolesti iznosi i nekoliko i doživotno. pa protiv godina, Nadamo da će ovim naši se lakše barem. prikazom proizvođači razumjeti, način bori uzročnika raznih osnovnom, koji organizam protiv bolesti, kroz to i uočiti masovnih raznih vrsta vrijednost cijepljenja stoke, koja svrha rada da u stoci stvore: obavljaju veterinari, jerje njihovog cijepljenoj li bolest Zatraži li zaštitno nego prije otpornost pojavi. proizvođač cijepljenje tek kada već znakove će da onda, je primijetio oboljenja, omogućiti bolest nakon pogorša.

Nerijetko peradugiba cijepljenja, jer je obavljeno kada već bolest dvorištu je postojala proizvođača.

Oboljela perad još je makar i uzročnika tako uzročnici se pa primila, oslabljenog, bolesti, U tom ima više da povećali. slučaju peradkojanijecijepljena izgleda tu bolest. Ako već znakove neke ili barem preboli je primijetio bolesti, sumnja da ti znakovi dobar će da ili postoje, gospodar nastojati svojazapažanja što veterinaru. će tada odlučiti da li će sumnje tačnije opiše Ovaj poduzeti u

krv

sokove

i ostale

To

su

su

za

su

razne

u

na

crvena

zrnca

za

crvena

zrnca

ona

u

raznose

se

se

se

novo.

zrnca

sa

se

u

se

za

u

se

za

na-

ne

su

u

se

»sa-

a

su

na

u

unose

u

u

u o

m

zvano

u

u

na

se

a

se

samo

se

ono

u

su

samo

sama

m

a

15

sd)

Sis

odmah će ili samozaštitno cijepljenje, već

davanjulijekova, jerjebolest pristupiti

age

tu.

stoku

predvedusvoju proizvođača pozive Odazivanjem da da će nego bolesti, spriječi širenje omogućit cijepljenje, neke od te bolesti štete što više opasne time kojih izazivaju, koje smanje Inž. Ž. M. i po čovjeka. se

na

ne

da

veterinara

na

se

samo

su

a

ro Zena

se

dom

i

PRIČU!

MAJKE, ISPRIČAJTE DJECI OVU

gladne nejakedjece. jedini Majkaje i litara četiri do davala kravu mlijeka dan, Suricu, je pet Krilovu, koja staro kojejesvakogaposluživalo.: kljuse, Kad bilo kad Preko grijala. je majka danju hladno, majka noći, je Tu lizala po i bih muzla glavi. nježno Krilovu, sjeo predkravu, bilo to što češkao time uzvraćao a prijatno jojje pod je vratom, ljubav joj Krilova tako naučila Sirota bilo što meni kao prijatno njenolizanje. je bih stala mukati ako da bi ne sav tu našu stigao glas uzajamnunježnost tada dozivala: bi muzla. kad i ma Majka jujemajka vrijemesjeoprednju hoće da te Krilova te zove, Sine! poljubi. i kravu. bih dotrčao to odmah Ja na sjeopred Krilova našu važnosti od kakve vrlo Shvatio sam porodicu. je kad Krilova naricala kako “Vidio jednomrazboljela: jemajka od ako ćete naša!

Svi nam omršavjeti gladi Ajme meni,hraniteljice naša Krilova! ugine krumKrilova da Više se pokušavala dočepati kojega je putadogađalo od bi dozivati: kad bi to počelo djecezapazilo, koje pira, usta! uzela velik će se!

Krilova krumpir Ugušit Majko! je bi i turila Krilovi čitavu ruku da izvuče to skočila Majka ždrijelo joj krumpir. li bila Ne Surica važna. je našojsirotinji manje Mnogo je volio i oko bila mirna i i nogu, uvijek joj pleo je pažljivopametno da me, se popeo onako udari bih Često joj promatrala, sićušna, kopitom. bi koračala i mirno da a ne leđa, pažljivo padnem.

Jednom čitao školskim zadaćama male nekojknjizi djecekoja domaćim Jedno ovo: pisala životinjama. jedijete napisalo otprilike Krava ima četiri noge i iako A puran, uglovima dajebijelo mlijeko. bi može... htio, Da meni to dali da slične da bih vrijeme pišem zadaće, vjerujem kako imam tri Krilova i Surica. napisao majke koje Majka, hranilac

bila

Imali

i

šestoro

nas

smo

na

nam

me

sam

me

ona

sam

na

se

na

me

—

za

rano

se

sam

—

se

a

nas

u

—

na

u

u

znam

sam

se

a

me

ona

ne

na

ona

sam

su

u

o

o

na

—

ne

su

u

se

zovu:

M.

Uređuje:

Redakcioni

kolegij »Zagrebačke

0.

mljekare« :

Glavni

i odgovorni

urednik:

dipl. inž. Dinko

Vlasnik

i izdavač:

Udruženje

mljekarskih

Ilica

16

31/III,

tel. 37-360.

Kaštelan.

Tehnički

urednik:

Vera

i uredništvo, SRH, Uprava radnika Tisak: »Vjesnik«, Zagreb Štamparija

Murat.

Zagreb,