Mljekarski list 1-1967

GOD.

IV

ZAGREB

JANUAR 1967.

i EJ š

Redovita

kontrola .

kvalitete

mlijeka

.

proizvođača u

U

Velikoj

i.

=

|

R

?

Gorici “

e

e

,

KI

,,

đ

rd

"

ž

'

id \

SE

ni 3

Pai

?

d

e

==— _pe

---_

Održano

i

—__—--—--

i

je i predavanje

s

dia

filmovima

u

.---—

boji

—

na

-----.-

slici predaje

drug

Klir

Zagrekonzumnog kooperaciju već sabirače seminare započinju bačke k oji mlijeka o rganizira mljekare svako seminara Brodu. p odručje Jurovskom otkupno 30. I 1967.

Program i prema programu: što dana dva po jevidljivo traje Poslovnica

pogona

i

sirovine

nabavu

za

za

za

u

samom

PROGRAM

SABIRAČE

ZA

SEMINARA

MLIJEKA

1. dan

mlijeka Kemijski miris i okus mast, šećer, boje, vitamini, minerali, bjelančevine, štetni i korisni 2. mlijeka Mikroorganizmi štetnih nastale mikroorganizama 3. djelovanjem mlijeka Promjene 1.

sastav

osobine

i fizikalne

—

osobine

.4. Baktericidne

mlijeka preuzimanje 1 vage, mljekomjeri, pretvaranjekg, sabirnih i sabirača 6. Dužnosti mjesta mlijekaopremljenost kod 7. mlijeka Administracijaprimopredaje ambalažni list). (dostavnice, pi

5. Kvantitativno

u

4 ,

,

-

2. dan

i

u vrijeme staji mlijekom rukovanje mlijeka sabirno donos i laktofriz, nakon mjesto, hlađenje cijeđenje, mužnje, kvalitetu i nečistoće 2. mlijeka, temperature Utjecaj 3. mlijeka, Reinfekcija 1. Primarna

obrada

za

—

na

na

4.

kvalitete Određivanje

mlijeka:

%

masti mliječne težina specifična kiselosti stupanj nečistoća gruba brojbakterija

leukociti termorezistentne

bakterije

antibiotici.

seminara: Rasporedodržavanja 30.

i 31. I 1967.

1. II

1967.

8. i 9. II 1967.

13.

II

i 14.

Šarampovo Rugvica

—

1967.

—

II 1967.

15.

i 16.

Za

područje

II

17. i 18.

1I

1967.

20.

i 21.

II

1967.

—

22.

i 23.

II

1967.

—

24.

i 25.

II 1967.

27.

i 28.

II

Kutina

—

6. i 7. II 1967.—

i 11.

Brod

Ozalj

—

2. i 3. II 1967.

10.

Jurovski

—

—

1967.

—

Velika

Dubrava

Pisarovina

1967.

3. i 4. III

1967.

Zlatar

Karlovac

Dugo

—

1967.

1. i 2. III

Sutla

—

Vrbovec

—

Novigrad Lipovljani

—

—

Jaska

Gorica

i Remetinec

datum

seminara

Selo

bit

će

naknadno

određen.

ZAVRŠEN

Nastava

JE SEMINAR

na

kojije

gram

seminaru

ZA

SABIRAČE

bila

U REMETINCU

je raznovrsna, zanimljiva,obuhvatila je prosamih sabirača svakodnevnoj radu u problematici

blizak

a

na

š

SOMAEKEKAKAKA

MLIJEKA

VOOR

EPRA

PEEK

sa-

i

GRKEAOOROEKKPOOEKREROOGOKKRKARBOREKAERKARO GBEROKKRRRKOAKAKKODAOKKKRRRRNK

KRROORRRAAO

NAKANA

PROIZVOĐAČI, :

Kvalitetno

od mlijeko dobitćete samo dobronjegova.nih i krava sa iz hranjenih čistimvimenima, kojih i muze čuva mlijekopravilno ohlađeno čistommljekarskom posuđu, se

u

.

POUKA

NOORA

OBAD

PRADA

GORPROERKPEAERADPAAODO BOKGRPOBEORPORBAOREE GOOKAGEEBOKAGRROKRAEEKEORNOKREANAOO KRREKNKKONENONNURLRANOKO GROBA

KRR

KD

GA

o

seminara Polaznici

u

Remetincu

a

seminara

polaznici dijelu mjestima. praktičnom Konzumni pogon mljekare« Žitnjaku. »Zagrebačke nastave

U

birnim

obišli

na

PRIMJER!

ISTIČEMO KAO

Ivka

m

Josip

Jurovski

—

m

2

i

Franjković

Brod

s, 2-3

-

aa

Mato

moo...

—

Ribnik

su

PodručjeJurovskog Ribnika naša predstavlja otvorena Pootkupnapodručja.

Ribniku ljoprivredna zadruga i Jurovskom Brodu ušla smjelo je do tada niotkupmiljeka, koji kad bio pa nije vršen, nije kako će tu akmoglopredvidjeti i cijuotkupamlijeka p rihvatiti sami To proizvođači.područje je bilo Broda

i

novo

u

u

se

karakteristično

jem

volova

velikim

bro-

koji tovljeni takvi tržišta. otpremani Već drugagodinaorganizirada nog otkupamlijeka ukazuje to očeje područje premašilo Pokivanja otkupumlijeka. hvalno da svakoje proizvođači dnevno povećavaju brojplotkivolova nja.Tradicija držanja je odumiranju.

Aktivnost zadrupoljoprivrednih izvanga akciji otkupa mlijeka je redno velika što jepohvalno, jer da prcizvođačima ukazuje proizvodnja mlijekaotkupomnije j edan samo već trekampanjski rad, ba da osnovnu predstavlja proiztom vodnju kraju. i kao

su

na

sva

u

u

u

Inž.

Petar

Plečaš u

i

Franjković

Mato

s

Ribniku

u

Mea

.Ivka

Josip

i Lukenić u

Jurevski Mijo Brod vezi s otkupom mlijeka —

—

bPornja,

dogovor

M

primjer

i Jurovskom

Ribniku

zadruga stručnim Josipa, jersvojim time mlijeka, proizvodnje u

upravitelja poljoprivrednih marljiva Brodu Matu i Ivka drugoveFranjković doprinose svojempodručju unapređenju otkupu.

dva

kao

ističemo

Zato

a

radom i samom

vrlo

—

na

SPECIFIČNA TEŽINA OTKUPLJENOG U PROSINCU 1966.

MLIJEKA

mljekari Zagrebačkoj zaprimljenog mlijeka je navedenih iz niže ustanoviti ćemo 1966. tokom najbolje mjesecaprosinca padataka. težinu analize Iznesene specifičnu prosječnu mjesečnu mlijeka prikazuju težinu sabirnim po objavljujemo jer pruža Specifičnu zato, mjestima. vode ili obiranjem mlijekadodavanjem podatak patvorenju najrealniji masti. mliječne sabirno dotično iznad težina zaslužuje pohvalu 1,0300 Specifična kritiku. te a mjesto, ispod granice da Sami koga pohvalimo! ocijenite Kakova

kvaliteta

bila

u

ona

o

za

'

Relacija težina Spec.

1,0319 1,0315 1,0310 1,0314 1,0310 1,0310 1,0310 1,0308 1,0313 1,0314 1,0317 1,0317 1,0309 1,0319 1,0313 1,0316 1,0309 1,0319 1,0312 1,0307 1,0307 1,0304

VELIKA

Sabirno

mjesto

Gorica

Velika

Kobilić Novo Čiče Jagodno Rakarje Vukovina

Podotočje Kuće

Rakitovec Buševec

Lukavec

Lomnica Gudci Bukovčak

Vukomerić

Dubranec Cer.

Vrh

Lukinić

Brdo

Čič.

Poljana II

Lazina

Ribnica Bukevje

GORICA

Sabirno

Orle

težina

mjesto

Spec.

1,0304 1,0308 1,0304 1,0316 1,0303 1,0304 1,0305 1,0304 1,0318 1,0308 1,0310 1,0308

Obed

Drnek Veleševec

I

Veleševec

II

Vrbovo

Ruča Buk.

Sop Kurilovec Gradići Mraclin Okuje Pleso Vel.

Mlaka

1,0315

.

Mičevec Čič, Poljana Črnkovec Kosnica

Lekneno Strmec

Ščitarjevo

1,0318 1,0302 1,0303 1,0313 1,0303 1,0302 1,0304 1,0307

ŠARAMPOVO

mjesto Šarampovo I Posav.

Bregi II Posav.

Bregi Sabirno

a

Relacija težina Spec.

1,0303 1,0306 1,0293

Sabirno

Dubrovčak Prerovac

mjesto

težina

Spec.

1,0315 1,0317

Relacija

ZELINA

mjesto

Sabirno

Bisag

Breznica Brez.

Hum

Spec.

1,0303 1,0304 1,0290 težina

mjesto

Sabirno Jarek Komin

Hrastje

Relacija težina Spec.

1,0299 1,0299 1,0304

Spec.

1,0309 1,0310 1,0311 težina

NOVIGRAD

Sabirno Jur.

mjesto

Brod

Ribnik Ekonom.

Sabirno

mjesto Nov. Otkup.

Ozalj

Spec.

1,0303 1,0290

Sabirno

Spec.

1,0301 1,0306 1,0308 1,0302 1,0309 1,0301

težina

Relacija

SUTLA

mjesto Ćemehovec Sabirno

Dubravica

Brdovec

Prigorje Zaprešić Zdenci

Spec.

1,0290 1,0296 1,0297 1,0299 1,0302 1,0297 težina

Okolica Sabirno Sesv.

Sesv.

mjesto Kraljevec Sela

Belovar

Brestje Cerje Glavn.

II

Jelkovec

Kobiljak

Drenčec

Popovec Sopnica

mjesto Šenkovec KrajDonji Slogonsko Kapele Harmica

Drenje

težina

ZAGREBA

Spec.

1,0298 1,0299 1,0296 1,0293 1,0302 1,0314 1,0303 1,0311 1,0310 1,0304 1,0300 težina

Sabirno Res.

mjesto Gaj

Miroševec Resnik

Trnava

Klara

II

Ludina

Vrhovec Zlatar Ban.

Jaruga Lipovljani

Relacija težina Spec.

1,0303 1,0310 1,0301 1,0306 1,0286 1,0304 1,0301 1,0298

Spec.

1,0307 1,0294 1,0305 1,0304 1,0303 1,0309 1,0303 1,0298 1,0305 1,0308 težina

KARLOVAC

Sabirno Tušilović Brez.

mjesto

Glava

Krnjak Kr.

Bud.

Grabov.

Rijeka

Brebornica

Zagorje Trupinjak

Sabirno

mjesto Poljice G. Mekušje Kamensko

Logorište Šišljavić Turanj Cerovac

Spec.

1,0299 1,0316 1,0306 1,0316 1,0308 1,0308 1,0306 težina

Relacija

JASKA

Sabirno Jaska

mjesto

Kupčina

Br

Spec.

1,0311 1,0300 težina

Sabirno Pok.

mjesto

Grad.

Sredičko

Spec.

1,0311 1,0299 težina

Pisarovina <Zramarić Bratina

Selo

Grad.

Selo

Kušević

Kupinec Zdenčina

Lasinja

1,0311 1,0315 1,0314 1,0311 1,0314 1,0317 1,0316 1,0295

Novaki

1,0305 1,0300 1,0307 1,0307 1,0303 1,0306 1,0311 1,0310

Čegli Draganić

Budrovci

Mrzljaki Vrh

1.

Izimje Goljak

Relacija težina Spec.

1,0316 1,03117

REMETINEC

mjesto

Sabirno Klara Botinec

1,0317

Blato Brezovica

Čehi

.

Demerje Dragonožec Hrašće Hudi

Bitek

Kup.Kraljevec Obrež

1,0311 1,0312 1,0312 1,0294 1,0316 1,0313 1,0306 1,0310

mjesto

Dugo

Selo

Ostrna

Kopčevec Lipovac Oborovo

Preseka

Prevlaka Prečno

Rugvice Obor.

Novaki

Kloštar

Otok Hrušćica

Ivanja Rij. Sabirno Brezovica

mjesto

Božjakovina Prečec

Vukovina

Sabirno Kozari

mjesto

Šestine

Otok

Spec.

1,0312 1,0311 1,0311 1,0308 1,0302 1,0313 1,0312 1,0309 1,0302 1,0313 1,0313 težina

Remetinec

Stupnik II Stupnik I

Jakuševec Buzin

Hrelić Strmec

Horvati Odra Mlaka

Mala SELO

Relacija Sabirno težina mjesto Spec.

Jalševec 1,0314 Nart 1,0310 Sop 1,0289 Trstenik 1,0294 Lupoglav 1,0306 Brckovljani 1,0311 I Gračec 1,0305 II Gračec 1,0314 Štakorovac 1,0300 Tedrovac 1,0312 Preskovec 1,0292 Dragušička 1,0295 Leprovica 1,0300 1,0307 Ekonomije Sabirno težina mjesto Spec.

Petrovina 1,0310 Zaprešić 1,0311 Topola 1,0315 1,0301 Okolica grada Sabirno težina mjesto Spec.

Vukomerec 1,0299 1,0304 DUGO

Sabirno

mjesto

Sabirno

težina

Spec.

1,0310 1,0309 1,0314 1,0299 1,0303 1,0293 1,0304 1,0303 1,0288 1,0285 1,0284 1,0309 1,0297

težina

Spec.

1,0316 1,0317 1,0318

težina

Spec.

1,0300

'

i

i

i

i

i.

i

i

i

i

i.

a

aš

Relacija

SISAK

Sabirno

mjesto

Sisak Sis.

Spec.

1,0308 1,0299 1,0295 1,0295 1,0293 1,0293 1,0293 1,0289 1,0286 1,0292 1,0301 1,0292 1,0288 1,0276 1,0286 težina

Sela

Vlahovići

Dragutina II Dragutina I Poljana II Poljana III Poljana I

Martinovići M.

Trtnik

Rašće

I

Rašće

II

Maja Glin.

Poljana Marin

Brod

PRIPUST BIKOVA

Nedavno

je

Centar

za

samo

s

Sabirno

mjesto Graberje Farkašić St.

Brod

Letovanić Žažine Vukojevac Peščenica

Lekenik Dužica Petrovec

Brest Nebojan Gora M.

Spec.

1,0292 1,0296 1,0292 1,0285 1,0303 1,0301 1,0306 1,0281 1,0293 1,0292 1,0289 1,0254 težina

1,0276

Gradec

1,0298

ZAGREBAČKA

S POZNATIM

MLJEKARA

RODOSLOVLJEM

da selekciju prišao a kciji pripust krava može vršiti bikovima dobru poznato grakoji imaju rodoslovlje, đu ostalim Znamo da velik dio do tijela poželjnim svojstvima. područja danas bio obuhvaćen zato krave nije pa umjetnimosjemenjivanjem, prinekvalitetne bikove.

Dobivena telad bila vrlo 1lopuštene pod loše, je slaba, šim produktivnim svojstvima.

Zato Centra nastopodržavamo akciju selekciju goveda njegovom da buduće što kod kvalijanju prije prirodnog pripusta upotrebljavaju tetni bikovi.

SR

Hrvatske

se

s

su

s

za

se

u

u

osobama

Sa-

komunama.

odgovornim mnogi i Glini. održan stanak Kostajnici, Petrinji Sisku, je rukovodstvom Glini održan Sastanak samog predsjednika općinjepod udruske poslovnog Regionalnog predstavnici: Skupštine,prisustvovali i kao P. D. iz stočarstvo Zagrebačke mljekare, Gavrilović, Siska, ženja kovodioci organizacija. poljoprivrednih Već

sastanci

održani

su

s

u

u

u

su

a

ru-

za

pa

pt

nj dO

MLIJEKA U FARKAŠIĆU

S PROIZVOĐAČIMA

SASTANAK oj

a doprdo

sjn ak

iz Farka-

zahtjev proizvođača sastanak šića održan spomenuje selu. U tom predavanju zanimljivom mljekare« »Zagrebačke predstavnik upoznao mlijeka jeproizvođače nabavu dom Poslovnice mlijeka, više da još njenimnastojanjem to znači kvaliteta, poboljša da pravilnoj proizvođači pristupe od manipulaciji mlijekom mužnje sabirnom do pa isporuke mjestu.

U razgovoru proizvođačima što da istaknuta se hitnije je želja krave nabavi krmna za smjesa ishrana ovim takva zare, jerje danima velika zimskim »garancija« Bilo dobru mlijeka. proizvodnju mlianalizama govora je dalje i dr. cijeni isplatnoj jeka, Na

08

u

ra-

za

se

a

sama

na

same

s

mu-

u

za

o

ciju

samog

sabiraču

organizakojijeuspješno i brojusvoje seljane! okupio punom izvršio

iz Farkašića

mlijeka dvoranu uredio sastanka,

Čestitamo

u

PRIJEVOZ U

MLIJEKA SABIRALIŠTE VRBOVEC

Đurašin

10

Milan

e

Prekomorić

Oštra

zima

i visoki

nisu

Josip

snijeg spriječili moric da sabrano sabiralište Vrbovec.

Josipa dopreme mlijeko vrijeme Uz i ostali vozari zime imali vrlo ove teške njih mlijeka, uvjete d opreme ali trudu bilo zahvaljujući njihovom nije ozbiljnijih zastoja. Đurašin

vozare

na

Milana

i Preko-

u

su

NAJMLAĐI Kučić

Katica

DONOSIOCI

Danica

i Suk

MLIJEKA

spadaju najmlađe mlijeka Lomnici.

Hoće li i one nastaviti kao mlitradiciju svojih roditelja proizvođača U Lomnici oko 340 dnevno 2000 jeka? proizvođača mlijeka i sporučuje preko litara to znači da već mlijeka, jeproizvodnja mlijeka tradicija togkraja. među

donosioce

u

a

Katica

Kučić

Danica

Suk

ll

i

i nd

mn

ni

i

Ri

i

s

i

i

i

i

O

I.

RL

SUZBIJANJE

I NJIHOVO

BOLESTI VIMENA

vodu, besprijekornu besprijekornog Kakogod čistog krave. zdrave i od čiste dobiti samo možemo isto tako i mlijeko besprijekorno tome što govori higijena. znati, potrebno Sve, je i kao utroškom vremena je higijenskih mjeraskopčano Provođenje kod osobito donosi zato troškovima.

No, uspjehe koristi, nepredvidivim ili budu ih krave što nakon zaraznih prebole, k oje upala vimena, suzbijanja bolesti. zaraznih kod kao tzv. imunitet drugih mnogih ostavliaju izliječene, vrlo zaraznih učešća bez sisa i bolesti vimena klica, nastaju Inače, ćemo Radi do dolazi toga kada često provodeći učešće, njihovo bozaraznih kod kao i slično morati oko postupati suzbijanja njihova mjere dobivamo

izvora

i

iz

nam

o

s

ono

ne

no

zaraze.

uz

lesti.

udovoljiti mlijeko, mogli kao da 1. važnosti: osobite od među kim zahtjevima, kojima drže i 2. da i na ishranjuju z drave; koje njimabavi, osoblje, način. odgovarajući nisu im da naročito biti da muzare zdrave, moraju Nesumnjivo je, te ako to i bolesna: vimena, naročito, organi spolni koža, pluća, crijeva, zaraznih od nekim bolesti vezane Nadalje smijupoboljevati iscjetkom. svakako bolest bolesti zaraznog je Opasnija itd.). pobačaja sušice, (npr. viOsim ili toga opasno i to bilo vimena sušica presušenje je pluća.

Ovu štete narodnom ekonomske nanosi ogromne mena, gospodarstvu. koje treba svrhu tu U li lakše može bolest mnogo nego jeliječiti. predusresti dobro i krave vime izmuzivati zatim i čisto naime temeljito musti, propisno tada zarazni također izlučuju k rava, j er pobačaj Ozbiljan je njegovati. ostalih od radi količine velike uzročnika klica, čega morajuodvajati dok i to bar tako dugo, potpuno očiste. goveda i treba održali bismo Da smjepodove predmete zidove, higijenski staju redovito čistiti i raskuživati. štene staji odnosno ili ukoliko i vime S obzirom ozlijeđeneosipane, sise, pak držati također treba i koža da im promjene čiste, jer njih ispucana, je i sise otrti vime treba svake zarazi. krpom,koju mužnje Prije pogoduju raskužila i istisnuli. namočili kojima služimo, Raskužila, prethodno ili dražiti kožu niti neki imati Najbolje obojiti. neugodni miris, smiju smiju tada ali ako to vime svako imati valja m oguće, nije posebnu k rpu, je Isto tako važno, da si i muzač i raskužiti. vimena nakon je oprati brisanja ruke. i raskuži dobro svake i nakon opere Opasnoje prije mužnje prije može time kvasiti sise prenijeti jer slinom, mlijekom,pogotovo suhom mužnje kako i čistom sise dobro otrti treba Nakon krpom, mužnje bi uklonile preostale kapimlijeka. naročito tada treba krave kod li pomno upalavimena, koje Pojavi i kao i i zidove i raskužiti očistiti i a pribor staje, jošbolje pod stojnice, od ostalih i odrediti treba kravu poodvojiti smjesta Oboljelu odjeću ljudi. ostalih. tek nakon da to muzača ili ako pomuze nijemoguće, ju sebnog neku: već izmusti se Od izmuzeno ne posudu, pod, mlijeko smije nje treba Osim klice. unište da treba to toga prokuhati mlijeko i čitav također vime očistiti i raskužiti nego stražnji sisama, telad da siše zaraženim krave. puštati stajama Nadalje nijeuputno trup Da

dobiti

bismo

trebamo

i zdravo

dobro

ne-

muzare

su

su

muzare

se

se

?

a

su

ne

s

zarazna

zarazno

se

se

se

—

ne

se

u

su

na

ove

smo

ovu

za

se

a

zaraza.

se

se

se

na

se

a

ne

sa

samo

u

12

ne

se

u

zarazne

u

umjetnonapajati krave, tj. zdrave, pogotovo iz mlijekom posuđa. i način vrlo važan također vimena Da je upale spriječi širenje naime treba tehnika odnosno punom šakom, Musti, propisno mužnje. sisa ili sl. npr. natezanjem iz da Osim se rasploda isključe daljnjeg toga preporuča, ili sisama vimenu bilo kakove na pa(npr. nepravilnosti kojeimaju krave, vrhom li širokim i kratkim ili sise kanalom), jer nepravilnim sise, bilo

treba

bolesne

a

ih

samo

sam

se

a

s

sve

se

su

s

one

ove

bolestima.

sklone

više

ne

Prof.

dr

M.

ŠLEZIC

onda

zdrav

BOLESTI

CRIJEVNE ZARAZNE

kli-

čovjek, najčešće je i shvatsvakom zaraznih izvor conoša.

Da bolestan jejasno klica, čovjek je da to i zdravih da ima pa kliconoša,jepotrebno, objasManjejejasno, ljivo.

Izvor

zaraznih

svih

bolestan

bolesti

a

nimo.

Čovjek,

svih

njenih preboli ali klice ostanu tako. klica i otrova.

Ali Čovjekozdravi, kojiput nije ali ne čak tamo škode, izazivaju pomalorazmnažaju, tijelu, njegovu te bolesti znaka bolesti. više nikakova čovjek jepostao Naime,preboljevši Ali otrove. te klice opasne te iste klice i druge, njihove osjetljiv izlaze iz žive i te povremeno kako i tijela, postaje razmnažaju dalje okolicu kao makar takova opasna zdrava, svoju osjeća osoba, potpuno kliconoša. kao zdrav kako to obično zaraznih klica kažemo, ili, sijač bar kliconoša iako može pravu prebolio bolest, nije No,čovjek postati bila bolest možda tome pa mogla blage n aravi, nije je nije svijestan, jer nasele i razmnaklice može Kadšto tijelu čovjek zaraziti, prepoznati.

Ali i kod izazvati ali prema mogu njima. bolest, jerječovjek otporan žaju, izlaziti iz zadržati i povremeno klice bolesti ovakovih se mogu dugo tijelu što to tim može osoba i ovakova opasan pa kliconoša, opasnija tijela, postati neku

kad

bolest

zaraznu

obično

oslobađa

se

zarazne

ne

mu

se

u

ne-

a

za

su

za

se

one

za

se

sam

on

se

o

se

se

u

ne

u

nitko

ne

3

sluti.

ako

osoba

bolesti, najopasnijicrijevnih živežživežnim namirnicama. radi kliconoša Nehigijenskim postupkom rukama zaraziti i način nečistim ih kliconoša može nim namirnicama taj čitave osoba veliki i uzrokovati na broj najkraće vrijeme prenijeti naše To i dječjih ljetnih proljeva. tifusa, paratifusa, dizenterije epidemije: ima ali od svaka svoga uzročnika, bolesti,kojih crijevne najvažnije od bolesna ili od kliconoše kako prenose čovjeka način, imajuzajednički Kliconoše

zaraznih

kod

su

naročito

sa

sa

na

u

zarazu

su

zarazne

se

sve

zdravu

na

osobu.

Uzročnici mokraćnim

svih

crijevnih ili kliconoše bolesnika putovima zaraznih

bolesti

žive i odatle

i množe

se

izlaze

u

ili

crijevima

povremeno

napose

pak zarazi, Tih i načina ima ili načinom organe. dospijuprobavne kojimputem putova doih znati i od bolesti. i treba da zaštitimo mnogo poznavati, Nije medicinsko i da to znadu nego drugo osoblje, liječnici voljno jepotrebno narodni ako želimo da te bolesti da to znadu i slojevi, spriječiti, najširi širi i tifus šire. Ako pozna npr. majkai domaćica kojima putove, prenosi da će dvoreći ili neka bolest, drugacrijevna jesigurno, gotovo svoje zaraziti ili sebe ili ukućanina. nekogdrugog vrijeme oboljelo dijetenajkraće s

izmetinama

ili

s

mokraćom.

Zdrava

se

osoba

ako

te

klice

bilo

u

se

veoma

samo

se

ne

ne

se

zarazna

u

13

od

mnogi način, kojim prenose crijevne dešto mi svake i uvelike Naročito godine gubimo njih poboljevaju. jebolno, radi toliko setak i više proproširenih ljetnih dječjih hiljada dojenčadi naravi. svi od reda ljeva, koji da ne kada netko može biti Kako zna, kliconoša, naprijed vidjeli, ili nismo kako velika većina to zna, da li jesmo kliconoše, je postao, vlastitom interesu i da svih zato držimo higijenskih pravila jepotrebno, Kako

naš

narod

ne

pozna

to

zaraze,

se

samo

su

zarazne

a

smo

nas

a

ne

u

se

u

interesu

okoline,

prenose kojima crijevne najvažnije načine, prijeći putove da ruku.

To da tifus bolest klice. Francuzi prljavih znači, kažu, je tako i ruke zaraza, drugecrijevne glavni put,kojim prenosi kad ih Kad bi svi redovito i uredno pou vijek onečiste, prali ruke, ljudi naročito ako zaraze, jela, crijevnih uvijek prije gotovo sumnjaju mogućnost može nikada nestalo. Zato bi se zaraza dovoljno istaknuti, gotovo potpuno čistoću ruku. od navikavati koliko važno godina djecu najranijih je od neke kad Kad zaraze, ga pecrijevne čovjeka, kojiboluje njegujemo bolesnik i odnosimo remo, predmete,kojimaje presvlačimo, dodajemo sitnim da ruke došao možemo nevidljivim izbjeći, zaprljamo dodir, nalaze nečisti ili česticama nevidljivih milijuni mokraće, kojima njegove ako ih odmah rukama onda ne operemo. temeljito dalje raznosimo, klica, koje ruke kad vrši lako I bolesnik i neprimjetnuždu, zaprlja svoje kliconoša, raznositi rukama može i i tako česticama nečisti uprljanim mokraće, ljivim rukama voće klice. Ako takovim nečistim npr. jedemo, kruh,sir, i sl., znakovi boveć izbiti desetak dana ćemo i mogu prvi unijet klice, ili dira živežne namirtakovim rukama reže kruh lesti. Ako domaćica druge slastičarni uzrokovao Jedan ukućane. će zarazit je šegrt jednoj nice, svoje Jedan među rukama tešku epidemiju svojimmušterijama. svojimprljavim skrivio menzi parapar epidemiju pred godina jejaku namještenikjednoj da ni kruh menzi rukama, nije slutio, je neopranim tifusa, jerje kao otkriven Kad niti što to znači. kliconoša, je je kliconoša, je žibiti kod kliconoša zanat. smije uposlen rukovanja promijeniti Nijedan i Dakle čistoća ruku vežnim namirnicama. higijenski zahtjev prvije najvažniji obzirom crijevne voda i razne važan prenose klice, jest crijevne kojim Drugi put, li života. Nema Voda namirnice. živežne potrebna održavanje je prijeko uzrokovat će teške nekoliko vode samo dana, smetnje dovoljno organizam će. li mu vode zdravstvenom umrijet Ipak, potpuno, stanju,ponestane bez i mitreba da bude voda Pitka voda svaka bistra, čista, boje nije piće. zaraznih klica. nikakovih da prvom Najopasnije redu, njoj risa, klice. zarazne crijevne vodovoda nema lako Voda može inficirati, ondje, gdje pogotovo buvodu iz Ako i uredne neurednog, plitkog, kanalizacije.crpimo otvorenog zahod i blizini đubrište s oko nara primitivan negdje kojegaje kaljuža, da voda teško biti možemo zaneurednom crnom sigurni,je njemu jamom, Bunar Takova voda klicama. i da vrvi zaraznim nečistoćom nije piće. gađena ukloniti.

Dok učii đubrišta klornim to dezinficirati treba vapnom očistiti, vodu takovu prokuhanu. smijemopiti nimo, biti zaražene. to namirnice živežne I mogu koje Najčešće je mlijeko, dobro ali naročito hrana odlična veoma inače ljude, djecu, mlijeku je od klice. A u na i zarazne mogu pa dospjetimlijeko mužnje uspijevaju A

sada

i

ćemo

se

su

zarazne

se

sve

a

ova

za-

raze.

na

ne

na

s

razne

ne

ne

u

se

na

sam

zarazne

za

zarazne

u

u

rezao

a

u

morao

znao

ne

s

na

zaraze.

zarazne

se

za

za

a

u

za

su

nema

u

a u

.

se

veoma

u

u

za

ne

samo

razne

za

za

one

14

u

do

čitavom

od

putu potrošnje, počevši zaprljane stajeprljavog krave, od ruke od od ruke osoba muze, muzilje,suda, koji koje obrađuju mlijeko do muha sve tako rado dolaze i pa domaćice, prašinekući, koje mlijeko često tamo i nečistoću zaraznim operu nogu utope pritom svojih klicama. domaći maslac od isto tako Svježi sir, vrhnje, zaraženog mlijeka kao i Zato ili opasni, mlijeko. mlijeko prije potrošnje prokuhati da tako unište možda sve Voće i pasterizirati, klice, koje njemu. povrće također često onečišćeni bilo bilo naknadno samom tlu, zbognehigijeni Zato voće i mora skogrukovanjatransporta. povrće prije j ela temeljito vodi. Teško voće malo smoče u zdjeli, oprati tekućoj griješe koji oni, ako ni voda time Dasamo pogotovo još nijesigurno čista, jer zavaravaju. voće pače vrijeme crijevnih epidemija probitačno jejesti prokuhano ili oprano vodi. kloriranoj Muhe treći kod možda uzročnik, proljeva najčešći, kojim prenose klice. Muhe i nečist i živežne namircrijevne sjedaju svakud, i na usta dok spava.

Na nožicama nice, malogdjeteta, svojim zaprljanim i tamo širiti brzo i veće Zato mogu uvijek bezbroj klica, udaljenosti. treba sistematski uništavati kako bismo suzbili zaraze. muhe, crijevne Da završimo! vode i živežnih namirnica te Čistoća ruku,higijena piće muha tri su uništavanje najvažnija opasnih puta suzbijanje crijevnih Prim. dr Nežić Eugen u

i

vimena

se

u

na

se

sa

svu

sa

su

samo

moramo

se

su

su

u

na

se

u

samo

se

u

samo

u

su

se

zarazne

na

na

a

nose

zarazu

na

za

za

Žena

zaraza.

i dom ODNOS

DRUGIMA

DJETETA PREMA

Dijete je prirodi sebično, privikavati život, i obzir Iako te osobine tek tokom prema kojizahtijeva pažnju drugima. već i malu da npr. moramo razvijaju, ipak djecu privikavati podijele neke od hranu sl. obratiti i drugomdjecom svojih igračaka, Djetetu da štiti ni da ne pažnju životinje, smije kojemslučaju dopustiti zonodu i muči ili nesvjesno, pogotovo svjesno, ubije kojuživotinju.

Naprotiv, načine mora da mu na se njemu pobuditi osjećaj time, povjeri briga oko i dr. koježivotinje, biljke po

pa

ga

treba

na

društveni

se

vremena s

se

a

se

mora

u

za

ra-

a

se

u

razne

ODGOJ

DJETETA ZA VRIJEME BOLESTI

kratkotrajne nepovoljno utječu odgoj vladanje djeteta. bilo naučeno. katkada i najprije poremeti red, kojijedijete Mijenja određeni način i takovom Čestoroditelji hranjenja spavanja. djetetu popuštaju i to vrlo brzo koristi. Ne dozvoliti da nameće smije dijete drugima svoju Potrebno naročito bolesti biti To volju. je vrijeme djeteta dosljedan. da bolesnom obraća određenim granicama veća ne isključuje djetetu paži Naročito važno da omogući neka vrst nja iskazuje ljubav. je djetetu neće odviše odvratiti da ne misli boa ga bave, koja zamarati,ipak svojoj lesti. Isto tako tome ne preddjetetom valja govoriti!

I

bolesti

se

i

na

Po-

na

se

ono

se

za

ne

se

u

se

za-

o

o

-

15

|

MORRO URAMI

RERRINIS

PROĆONI

RENE

NINI)

MEMORIAM

IN.

smo pre-. ispratili zauvijek“ našegsuradnika, uzimača STJEPANA KUNETICA. mlijeka Klari, Nakon kratke teške svi da bili ga i bolesti,pokušaji spasi Dana

5. I. 1967. u

se

uzaludni.

su

obitelj, osnovao Kla jegod. ri,gdjejei svoju tako 42 starosti rano, kojuje godine jerga je napustiti, smrt oduzela.

Ostavio staricu neumoljiva jesvoju majku,suprugu i 14 kćerku neočekivano i žalosti. godišnju dubokoj '

Rođen

1924.

u

s

morao

u

kao

»Metal«

je poduzeću radnik. i savjestan

Radio

u

dobar God.

od

god.

1947.,

bio

gdjeje

bolesti

zbog

poznat

bivšeg preuzimača mlijeka Klari, tu dužnost.

U tom preuzima poslupomagala je supruga.

Prvih dana nekih bio je pod utjecajem nesavjesnih proizvođača i da spram krajnje nepovjerljiv zadruge mljekare, smatrajući, ubrzo po mlijeko plaća faktičnoj vrijednosti.

No, jeosvjeda tu nikakovih i da i može obračunati dočio, tajna kvaliteti. prema vrijednost mlijeka 1965.

u

on

mu

se

ne

se

nema

sam

(0:

|

Tada

jedan postaje mlijeka, kojemposlu

od

na

se

najboljih najsavjesnijih preuzimača žalost zadržao. nijedugo i

na

Njegovom izgubili dobrogsuradnika, nesebičnog će ostati. svim suradnicima i prijatelja, koji svojimprijateljima, znancima trajnoj uspomeni. smrću

smo

u

I. K.

Glavni Vlasnik

PZ

»KLARA«

REMETINEC

mljekare« Uređuje: Redakcioni kolegij »Zagrebačke Kaštelan. urednik: Tehnički urednik: Vera dipl, inž. Dinko i odgovorni radnika i uredništvo, i izdavač: Udruženje mljekarskih SRH, Uprava Ilica 31/III, tel, 37-360.

Zagreb

»Vjesnik« Štamparija Tisak:

Murat: m