Mljekarski list 12-2003

LURA

PROSINAC,

2003.

ISSN0351-9104

SADRŽAJ KRMNEKULTURE Značenje smjesa ozimog graška i žitarica na obiteljskimgospodarstvima Republike Hrvatske Krmni Kelj . ____________________________

I

_

4

HRANIDBA Nedostatak krmiva zbog suše - prijetnja uništavanju stočnog fonda?

- - - - - ___________________ _ Principi hranidbe krava u tranzicionom periodu . ______ _ VETERJNARSTVO Čir papaka goveda ________________________ _ Jarenje _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __

14 14

MUŽNJA Predstimulacija i strojna mužnja ________________

17

6 li

_

GOSPODARSTVO Program razvoja mliječnih farmi s aspekta održivosti ____ _ IZ HRVATSKOGSTOĆARSKOG CENTRA Mlijekos hrvatskih farmi _____________________ _ Nova kredima linija za kupnju uzgojna valjane rasplodne stoke iz domaćeg uzgoja ____________ _ Poštovani korisniciusluga hrvatskog Stočarskog centra i središnjeg Laboratorija za kontrolu mlijeka . ______ _ Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske _ _ _ _ _ _ _ NOVA IZDANJA Mlijeko- od farme do mljekare _________________ _

22

SELEKCIJAI REPRODUKCIJA Bliznjenjegoveda _________________________

23

18 20 20

25 26

_

OSVRTNA STANJEU GOVEDARSTVU Stanje govedarske proizvodnje u Vukovarska - srijemskojžupaniji ____________ _

31

RAZMIŠWANJETERENSKOGAGRONOMA Mlijekoraste na polju, a muze u staji OSNOVANA1IDRIJ.GA_______________________ _ Osnovana je udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda . _ OBITEWIDOM RAZMIŠWANJA Kamo ideš čovječe? ______________________ _

38 41

42

DJECA NA SELU Božićne radosti djece na selu _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ SVETIŠTA Trsatska majka milosti _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _

44 45

OBIČAJI

Ukrasni vijenac za vrata _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ KALENDARRADOVA Kalendar radova za prosinac _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ SOBNOBIWE Božićni kakrus _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ AGROMETEOROLOGJJA Život na snijegu _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ VAŠ LIJEČNIK Dva vitamina B pomažu u borbi protiv srčanih bolesti _ _

Naš stalni čitatelj, gospodin Miroslav Đur­ obratio nam se pismom i fotografijom svojih krava.

Učitelj po zanimanju, a ljubav prema poljoprivredi prenosi i na svoje učenike. Uči ih lijepom i uzornom ponašanju.

Smatra da se selu i seljacima pruža premalo pažnje u medijima, ne ističe se marljive seljake.

KAŽE: Pjevače, glumce i umjetnike svakodnevno slušamo i gledamo na sva tri 1V programa, a poljoprivredi smo poklonili samo sat vremena tjedno. ž.alosno!

'Za,r naši seljaci zaista ne zaslužuju više pozornosti ili nisu dovoljno fotogenični kao npr. glumci? Ili - na selu nema problema o kojima bi trebali podrobnije upoznati gledatelje i čitatelje? Možda nema pozitivnih primjera seljačkih gospodarstava koje bi trebali isticati?

Zahvaljujem se za uvrštenje mojih misli i fotografija u vaš cijenjeni List.

Miroslav Đurđević M. Gupca 76 Garešnica đević,

46 46

47 47

Moj prvi školski dan u školi bio je SUPER jer sam upoznala nove prijatelje. Naš učitelj Miroslav Đurđević počastio nas je bombonima i poklonio nam leptiriće. Mi smo mu obećali da nećemo psovati u školi i kod kuće.

To je moj prvi dan u četvrtom razredu.

Ksenija Brajković, IV.r OŠ Veliki Pašijan

48

NASLOVNICA: gosp. Miroslav Đurđević, učitelj Redakcijski kolegi]: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan B~ek, dr. Stjepan

Feldhofer, dr. Zoran Grgić, dipl. ing. Ljiljana Husinec, dipl. lng. Darko Kantoci,

IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA

mr. se. Antun Kostelić. dipl. ing. Darko Uher, Glavni I odgovorni urednik: dipl.

10. 12.

ing. Juraj Čičmak Redaktorica: dipl. ing. Vera Volarić, Tehnička urednice:

20. 12.

30. 12.

lng. Mirna Božičević, Lektorica: Katarina-Zrinka Čičmak, prof., Vlasnik i Izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I uredništvo: Zagreb,

llica31/III, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mail: hmu@zg.htnet.hr, MB: 3206599, Žiro račun: 2360000-1101408596. Cijena: 4,50 kn, Grafička priprema i tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 43.000 primjeraka

Ml:fckarski list 12/2003.

OSIJEK1--17_.12_1_6.0_4...,_: 7_.1_8 _16.0~.2_:2 16.12 I

ZAGREB 7.23 16.157.30 16.167.33 16.23 1

KRMNE KULTURE

~RfČIIDill ~illDrn~Af ([)~(]XB CB!ROO~ II~(CAf filA1 ([)ffil]]]ILJJ~]NOCTI I Piše: Darko Uher, dipl. ing.

(OO)~IP®IID~ffiYIIDID IBrnIPTIJ1]ILJJJFJfil ITilE\f &mIN] 'l;J

kvalitetne krme (zelena, silaža, zrno, sijeno) na usitnjenim parcelama u gusto naseljenim područjima, a za na-mirenje potreba mliječnih farmi na obiteljskim gospodarstvima. U tu su svrhu sijane smjese ozimog graška cv.

Maksimirski ozimi i tritikale cv. Clercal za korištenje zelene krme početkom svibnja, odnosno pšenica cv. Sana ili Žitarka za korištenje u drugoj polovici svibnja radi osiguranja dovoljno kvalitetne zelene mase tijekom mjeseca svibnja a za namirenje potreba mliječnih farmi kvalitetnom voluminoznm krmom tijekom proljeća. Viškove proizvedene mase treba silirati.

Osvrt na trogodišnje rezultate proizvodnje ozimih smjesa graška i žitarica na obiteljskim gospodarstvima Republike Hrvatske u okviru VIP-Projekta Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Poljoprivredne površine u gusto naseljenim vrlo su usitnjene.

Na tim usitnjenim površinama proizvodi se potrebna voluminozna krma (zelena, sijeno, silaža) i dio koncentrata (zrno žitarica). Budući da su površine za proizvodnju krme ograničene, na tim površinama treba krmu proizvoditi intenzivno i u slijedu, na principu uvijek zelene površine kako bi se što bolje iskoristila energija sunca za tvorbu suhe tvari. Smjese ozimih mahunarki prispijevaju rano u proljeće; ovisno o sastavu smjese i kultivaru već krajem travnja, tijekom cijelog mjeseca svibnja i početkom lipnja. Na početku korištenja (u vegetativnoj fazi razvoja) sve su smjese niskog uroda zelene mase i niskog prinosa suhe tvari. Veći dio mase čini žitarica. Vrijeme korištenja ozimih smjesa za zelenu krmu ovisi o sastavu smjese, kultivaru, vrsti i udjelu u masi, agrotehnici proizvodnje, klimatskim uvjetima, opremljenosti i potrebama gospodarstva te vrsti i kategoriji stoke. Ozimi krmni kultivari stočnog graška nemaju determiniran tip rasta.

U povoljnim agroekološkim uvjetima narastu i do 150 cm visoko zbog čega trebaju potporunosača koji će spriječiti polijeganje usjeva. Nosač u normalnim uvjetima ne smije poleći, mora dati visoke urode, kvalitetnu krmu, dobru palatabilnost, treba prispjeti za korištenje u vrijeme kada i grašak, a koristiti se može na više načina (zelena krma, silirati, zrno, eventualno sijeno). Problem je kako i na koji način te kojim kulturama odnosno smjesama kultura i kultivara, proizvesti dovoljno područjima Republike Hrvatske

2

Vara

•e

Mlinar ..

Mužinić

.

m,nl<

,.. Maletić

Gal

.)

Mirović Bazić

{

Slika 1: Razmještaj obiteljskih gospodarstavapo Županijama sjeverne Hrvatske na kojima su izvršenaistraživanja

M/jekarski list 12/2003.

KRMNE

Sredinom listopada sijana je smjesa sjemena 200 zrna/m 2 tritikale (100 kg/ha), i 80 zrna/m 2 ozimog graška (100 kg/ha), odnosno 250 zrna/m 2 pšenice (120 kg/ha) i 100 zrna/m 2 ozimog graška (120 kg/ha). U osnovnoj gnojidbi i predsjetvenoj pripremi uneseno je u tlo 32 kg/ha dušika; 104 kg/ha Pp 5 i 104 kg/ha KP (400 kg/ha kombinacije 8:26:26). Početkom vegetacije, u proljeće, smjese su prihranjivane sa 110 kg/ha KAN-a (30 kg/ha dušika). Usjevi nisu zaštićeni od bolesti, štetnika i korova. Urodi zelene mase utvrđivani su počet­ kom cvatnje graška (početak klasanja tritikale, odnosno pšenice prvi rok) i u punoj cvatnji graška i tritikale odnosno pšenice (drugi rok) na svakoj površini po lokacijama s 1 m 2 u četiri ponavljanja.

1. Rezultati istraživanja smjesa ozimog graška cv. Maksimirski ozimi i triticale cv.

Clercal

Tablica 1: Ozima smjesagraška i tritikale korištena u početku cvatnjegraška

Prinosi zelene mase ozime smjese graška Obiteljsko i tritakale tiha gospodarstvo Godina X 1999. 2000.

2001.

1.Maletić 30,0 30,0 20,0 26,67 2.Uher 24,0 17,0 31,0 24,00 3.Mlinar 53,0 50,0 55,0 52,67 4.Maksimir 49,0 37,0 62,0 49,33

I

Tablica 2: Ozima smjesagraška i tritikale korištena u punoj cvatnji graška

Prinosi zelene mase ozime smjese graška Obiteljsko i tritakale tiha gospodarstvo Godina X 2001.

1999. 2000.

1.Maletić 50,0 46,67 35,0 55,0 2.Uher 36,0 54,00 54,0 72,0 65,0 3.Mlinar 67,5 67,50 70,0 37,0 I 82,0 4.Maksimir 59,5 59,50 2. Prinosi zelene mase smjese ozimog graška cv. Maksimirski ozimi i pšenice cv.

Sana ili cv. Žitarka Mljekarski list 12/2003.

KULTURE

Tablica 3: Ozima smjesagraška i pšenicekorištena u početku cvatnjegraška

Prinosi zelene masesmjese ozimog graška Obiteljsko i pšenice tiha gospodarstvo Godina X 1999. 2000. I 2001.

1.Mirović 25,0 30,0 35,0 30,00 2.Bazić 27,5 25,0 30,0 27,50 3. Mlinar 48,0 50,0 52.0 50,00 4.Mužinić 32,0 30,0 34,0 32,00 5.Uher 23,5 19,1 27,0 23,20 6.Maksimi145,3 32,5 58,0 45,26 I Tablica 4: Ozima smjesagraška i pšenicekorištena u punoj cvatnji graška

Prinosi zelene masesmjese ozimog graška / Obiteljsko i pšenice tiha gospodarstvo Godina X 1999. 2000. 2001.

1.Mirović 45,0 50,0 65,0 53,33 2.Bazić 55,0 50,0 60,0 55,00 3. Mlinar 62,5 60,0 65,0 62,50 55,0 53,33 55,0 50,0 4.Mužinić J 5.Uher 42,0 65,0 54,00 55,0 6.Maksimi 58,0 74,0 58,00 42,0 3. Utjecaj smjese graška i pšenice u ishrani krava muzara na proizvodnju i kakvoću mlijeka Na gospodarstvu Mužinić praćen je učinak smjese ozimog graška cv. Maksimirski ozimi i pšenice cv. Sana na proizvodnju i kakvoću mlijeka a u trajanju od 19 dana na 12 krava simentalske pasmine. U dnevnom obroku zelena masa s travnjaka zamijenjena je zelenom masom smjese graška i pšenice u punoj cvatnji do formiranja mahuna, dok su ostale komponente obroka ostale iste. U praćenom razdoblju, ovakvom hranidbom, povećana je dnevna proizvodnja mlijeka s 19,08 1 po kravi na 20)5 1 odnosno za 1,17 1 po kravi dnevno. Nakon prestanka hranidbe krava smjesom graška i pšenice te ponovnim uvođenjem zelene mase s travnjaka, dnevna proizvodnja mlijeka po kravi je smanjena na 19,171, odnosno smanjenje po kravi iznosilo je 1,08 1 mlijeka dnevno.

3

KRMNE KULTURE Tijekom hranidbe krava smjesom graška i pšenice porastao je udio mliječne masti u mlijeku s 3,39 na 3,47 %, bjelančevina s 2,70 I na 3,40 % bezmasne suhe U mlijekuu% Dnevna tvari s 8,45 na 8,92 %, dok Vrijemepraćenja i dnevni proizvodnja Bezmasne se udio laktoze u mlijeku Masti Bjelančevina Laktoze obrok mlijeka suhetvari smanjio s 4,96 na 4,79 %.

Prestankom hranidbe krava 01.06.-13.06. (zelena travnamasa) 229 3,39 2,70 4,96 8,45 smjesom graška i pšenice uz 14.06.-03.07. (zelena masaozime smanjenje dnevne proizvod243 3,47 3,40 4,79 8,92 smjese) nje mlijeka po kravi smanjila se i kakvoća mlijeka 04.07.-15.07. (zelena !ravna masa) 230 3,38 2,78 4,96 8,47 (uglavnom) na početne vrijednosti. ::J

Tablica 5: Učinak ozime smjesegraška cv. Maksimirski ozimi i pšenice cv. Sana na proizvodnjui kakvoću mlijeka u odnosuna hranidbu krava zelenom masom s travnjaka u dnevnomobrokuna farmi Mužinić (praćeno na 12 krava simentalske pasmine).

I

I

KRMNI

KELJ

Krmni kelj je vrlo intenzivna krmna kultura ali u nas slabo zastupljena iako je prikladna za uzgoj u svim krajevima jer po gospodarskim vrlinama ima prednost pred gotovo svim krmnim kulturama.

Agrotehnika proizvodnje Stočni kelj ima vrlo dobro razvijen korijenov sustav, stoga traži duboku obradu tla (30 cm).

Ako dolazi kao međuusjev u slijedu, tada duboko treba orati za predkulturu, a tlo gnojiti i stajskim gnojem. Tlo za sjetvu treba biti usitnjeno i vrlo dobro poravnano kako bi sijačica položila sjeme jednako duboko, nicanje jednolično a sklop potpun.

Osnovna gnojidba za stočni kelj izvodi se najčešće u pripremi tla za sjetvu u količini 80-100 kg PP5, 100-160 kg/ha K20. U predsjetvenoj pripremi smije se dodati samo 100 kg/ha uree.

Tijekom vegetacije usjev valja prihraniti dušikom (100 do 200 kg/ha) ovisno o roku sjetve (KAN ili urea), i to u proljeće kada je usjev oko 20 cm visok 40-60 kg/ha dušika (120 kg/ha uree ili 150-200 kg KAN-a), u ljeto (kolovoz) kad padne obilnija kiša istom količinom, te početkom rujna s oko 40-50 kg dušika (100 kg/ha urea ili 150-175 kg/ha KANa). Ako se prihranjuje, nakon prihrane treba proći oko tri tjedna do ponovnog iskorištavanja. Prihranjivati se može i razrijeđenom gnojovkom 1:3-5 puta po rosi ili prije kiše kada je usjev visok 20-30 cm.

4

(Piše: Darko Uher, dipl. ing)

Sije se u golo tlo krajem ožujka i početkom travnja kao glavni usjev. U drugoj polovici travnja, zatim iza ozimih usjeva kao naknadni usjev, pa sve do kraja VI. mjeseca kao postrni usjev. U kasnijim rokovima, u lipnju i srpnju, može se i presađivati. Ako je glavni usjev, treba sijati 1,5 2 kg/ha sjemena. U kasnijim rokovima, tj. u svibnju, i početkom lipnja količinu sjemena valja povećati na 3 kg/ha, a krajem lipnja i u srpnju čak na 4-5 kg/ha. Razmak redova u· sjetvi i presađivanju ovisi o mehanizaciji za skidanje, a može iznositi od 30-70 cm. U kasnijim rokovima sjetve bolji rezultati postižu se užim međurednim razmakom. Dubina sjetve je od 1,5-3 cm. Nakon sjetve tlo treba povaljati.

Zaštita od korova vrši se mehanički (okopavanjem) i herbicidima. T reflan se unosi u tlo odmah nakon prskanja, a prije sjetve, u količini 1,5 1/ha na laganim tlima pa do 3 1/ha na teškim tlima. Butisan nakon sjetve, a prije nicanja 2-3 1/ha. Protiv širokolisnih korova najbolji rezultati postižu se tretiranjem tla nakon sjetve, ali prije nicanja, svim herbicidima koji se koriste za zaštitu kupusnjača.

Nakon sjetve najveće štete može nanijeti buhač. Kontaktnim pesticidima suzbijaju se svi štetnici koji grizu, dok štetnike koji sišu suzbijamo sistemičnim insekcitidima.

Korištenje krmnog kelja u ishrani stoke Stočni kelj, kao i razni križanci, mogu se koristiti već 60-80 dana nakon sjetve. Sorte i križanci koji imaju nisko vegetacijski vrh ili Mljekarski list 12/2003.

KRMNE

KULTURE

granatu stabljiku pogodni su za višekratno korištenje košnjom ili napasivanjem. Visoke sorte koriste se za košnju. Ako se kosi na visinu 15-20 cm, neke sorte regeneriraju. Stočni kelj vrlo dugo zadržava visoku kakvoću.

Pogodan je za korištenje tijekom ljetnog razdoblja, od sredine srpnja i gotovo čitavu jesen sve do zime, a u toplijim područjima (Mediteran) i čitave zime. Kada padnu mrazevi, najvažnija je zelena krma. Međutim, može se koristiti i u ljetnom razdoblju, kao i u jesen kada nema dovoljno ostale zelene krme, ili kada treba povećati muznost ili pak % masti u mlijeku.

Koristi se u zelenom stanju i to 20-25 kg dnevno po kravi. Može se silirati u smjesi s kukuruzom, sirkom, sudanskom travom i drugim kulturama koje imaju puno suhe tvari.

Krmni kelj je odlično krmiva za sve vrste i kategorije domaćih životinja osim njihove mladunčadi. Krave muzare hranjene krmnim keljom povećavaju mliječnost do 30 posto, ali i masnoću mlijeka do 0,3 pa i 0,4 masne jedinice.

Dakle, kada se krave hrane zelenom krmom bogatom bjelančevinama (lucerna), pada mliječna masnoća koja dodatkom 20-30 kg krmnog kelja u dnevnom obroku poraste za 0,3 do 0,4 masne jedinice.

Krmni kelj, raznih sorti i tipova, u zelenoj masi sadržava od 1,3 do 2,5 posto probavljivih sirovih bjelančevina, te od 8 do 14 posto škrobne

vrijednosti. Omjer bjelančevina i škroba u masi krmnog kelja vrlo je povoljan, tj. od 1:3,8 do 6.

Bjelančevine krmnog kelja sadržavaju gotovo sve bitne aminokiseline, koji su mlađem usjevu vrlo povoljnog omjera. Sadržaj aminokiselina u suhoj tvari krmnog kelja na razini je soje i vrlo je visoke biološke vrijednosti, a u lišću nadmašuje gotovo sva hranjiva biljnog podrijetla.

Krmni kelj bogat je vitaminima i mineralima.

Od vitamina sadrži najviše karotina, niacina, vitamina B i C te riboflavina. Količina i vrijednost vitamina opada tek koncem studenoga zbog gubljenja lišća. Od mineralnih tvari sadržava vrlo visok, a ponekad i previsok postotak kalija, veliku količinu kalcija, dosta fosfora, a malo magnezija.

Krmni kelj" ima i negativnih svojstava.

Izvlačenjem velike mase s male površine, često i po vlažnom tlu (u kasnu jesen) ugazi se tlo (pokvari struktura). Neke sorte poliježu ujesen kad padnu obilnije kiše, a osobito ako na njih padne snijeg. Različito su osjetljive na bolesti (gnjiloća stabljike, alternaria i dr.).

Ako se dulje hrani velikim količinama krmnog kelja, stoka je sklona slabokrvnosti, ubrzanu disanju, žutici i krvavu mokrenju, pa nekoliko dana treba prekinuti hranidbu krmnim keljom, a zatim je ponoviti uz smanjenu količinu (5 posto tjelesne težine) 25-30 kg na dan za odraslo govedo. Ta količina ne će izazvati nikakve štetne posljedice po zdravlje životinja. ■ HRANIDBA

NEDOSTATAKKRMIVAZBOGSUŠE - PRIJETNJA UNIŠTAVANJU STOČNOG FONDA? godina je, zbog suše i slabih prinosa na ~ Piše: dr. se. Stjepan Feldhofer poljoprivrednim površinama, vrlo oskudna proizvedenim krmivima. To se posebno odnosi na stočare Ekonomski je opravdano da se gospokoji imaju veći broj krava a male površine za darstva oslobode neproduktivnih ili slabo proizvodnju krmiva pa je tako nedostatak krmiva produktivnih i jalovih krava, kako bi se na taj način smanjila potrošnja krmiva i smanjio optimizam gospo dara za budućnost tržne maksimalno održala ekonomska stabilnost proizvodnje mlijeka. Razmišlja se o smanjivanju gospodarstva. U osnovi treba prevladati stočnog fonda, posebice broja krava, koja su mnogo posljedice ovogodišnjih klimatskih nepo,o_b_e_c_' a_v_a_l_a_1_,_i_n_te_n_z_,_·vn_o_,j_pr_o_iz_v_o_d_n_1_·i_m_l_ij_e_k_a_.

----~ goda s najmanjim gubitcima i bez nepoZabrinutost stočara zbog nedostatka stočne trebnog uništavanja stočnog fonda hrane je opravdana jer dolazi zima s vrlo Goveda su po prirodi preživači i jedu velike neizvjesnim očekivanjima što će biti u sljedećoj količine biljne hrane, uglavnom voluminoznih godini. Stoga je normalno da se stočari oslobađaju krmiva koja moraju ispunjavati veliki prostor u 1zv1esnog broja stoke, iako ne treba brzopleto buragu i potrebna su kao podražaj za rad buraga i reagirati. buragovih mikroorganizama. Za krave visoke r Ova

6

Mljekarski list 12/2003.

HRANIDBA proizvodnje mlijeka to moraju biti sočna voluminozna i lakše probavljiva krmiva koja će uz osnovne uzdržne potrebe zadovoljavati i veći dio proizvodnih potreba.

S obzirom na klimatske i meteorološke promjene, teškoće i visoke troškove pri sušenju krmiva, te potrebu goveda da dobivaju svakodnevno približno iste sastave krmnih obroka, u suvremenoj proizvodnji i tehnologiji hranidbe vrlo dobro su razrađene i prihvaćene metode siliranja krmiva, posebice travne i kukuruzne silaže koje se - uz travu, svježa zelena pa i suha krmiva - mogu koristiti čitave godine. U tom smislu razvijene su i tehničke linije ubiranja sirovina i spremanja silaže.

Nažalost, zbog suše i slabih prinosa zelene mase ove godine su proizvedene značajno manje količine silaže koje će biti i slabije kvalitete, a uz to izostalo je i sušenje veće količine sijena. To će iziskivati veću potrošnju krepkih krmiva (krmnih smjesa) a može se očekivati i slabija proizvodnja mlijeka. U svakom slučaju trebat će više napora i znanja da se svladaju teškoće u zimskoj prehrani krava, i treba se samo nadati da će biti bolje u novom proljetnom vegetativnom razdoblju.

KRAVE SU «BLAGO» GOSPODARA I TREBA IH ČUVATI Goveda su najuže vezana za prirodu. U slobodnoj prirodi, malo i uz pomoć gospodara, krave mogu same pronalaziti dovoljno hrane potrebne za život i reprodukciju, mogu proizvesti dovoljno mlijeka za prehranu teleta a nešto mlijeka i za gospodara. Krave su stoga nazivane «blagom» i uvijek su bile bogatstvo za siromašnog gospodara. Gubitak krave bila je velika nesreća za svakog gospodara koji je pretežito i sam živio od «darova prirode».

Ružno je reći, ali danas su gospodari «zarobili» na svom posjedu veći broj životinja iz kojih, visokom proizvodnjom mlijeka za tržište, izvlače profit i ne priznaju rad koji ne daje zaradu. Krave su na farmama, uglavnom s novim tehnologijama držanja i hranidbe, izolirane od utjecaja i ćudi prirode, pa priroda objektivno nema mnogo mogućnosti da nepovoljno utječe na proizvodnju i dohodak iz proizvodnje krava. Stoga nije čudo da su se neki gospodari našli nepripremljeni i suočeni s neočekivanim posljedicama suše i nedostatkom hrane.

1Vljekarski list 1:!/2003.

Uvijek je bilo rodnih i više ili manje «gladnih» godina, bolesti i raznih nepogoda zbog kojih su se javljale teškoće, a gospodari su morali ulagati više rada, znanja i sredstava da bi održali svoje imanje.

Međutim, danas su zbog suše velikih razmjera štete daleko veće, osobito na gospodarstvima intenzivne proizvodnje mlijeka, jer nedostaje stočna hrana, a potrebe su velike. Stoga se traži najbrži način kako bi se nadoknadila nastala šteta, odnosno postavlja se pitanje isplativosti daljeg rada i proizvodnje mlijeka i prijeti li likvidacija stočnog fonda.

Od nečeg se treba živjeti. Dakle, treba nešto i dalje raditi. Krave su sredstvo za proizvodnju, a dobro stado muznih krava teško se ponovo obnavlja. Stoga treba tražiti načine i rješenja kako zaštiti i održati stočni fond i kako preživjeti ovo kritično razdoblje, pa makar i s manjom proizvodnjom mlijeka i manjom zaradom.

Priroda se nalazi u izvjesnoj ravnoteži dobra i zla, iako za sve sudionike nije uvijek podjednako dobro ili zlo. Upozoravali smo u više brojeva «Mljekarskog lista» da se u ovoj sušnoj godini uz silažu (travnu i kukuruznu), koje neće biti dovoljno, treba spremiti što više sijena (makar i slabije kvalitete - a bilo je za to vremena) te da se racionalnije iskorištava slama i kukuruzovina, a po mogućnosti i ostatci iz poljoprivredne i prehrambeno-prerađivačke proizvodnje (pivski trop, jabučni i drugi voćni kom, krumpir, repa, repin list, repini rezanci i sl.). Sve je to dobro poznato stočarima, a priroda nas je ove godine vrlo neugodno na to i podsjetila.

HRANIDBA KRAVA U UVJETIMA OGRANIČENE KOLIČINE KRMIVA U suvremenoj stočarskoj proizvodnji težilo se, kao i u svakoj razvijenoj industrijskoj proizvodnji, da se s manje fizičkog rada postigne što veća proizvodnja mlijeka i veći dohodak. Stoga su nam ostajale zapuštene velike površine prirodnih pašnjaka, neiskorištene slabije dohodovne poljoprivredne površine i krmiva slabije hranidbene vrijednosti koja nisu davala za današnje prohtjeve, dovoljno visoku proizvodnju mlijeka. U tom smislu nisu održavane ni razvijane odgovarajuće tehnološke linije za iskorištavanje manje vrijednih voluminoznih krmiva, što sada stvara dodatne tehničke poteškoće u prehrani visokoproduktivnih krava. nastavak'na str.9

{

Krave spremne ~ ~ za Startnakontelenja ~ Za brži oporavak krava nakon telenj a

Zahtjev: Krava se nakon telenja mora brzo oporaviti.

Proces rađanja izvanredno je opterećenje.

Oporavak i regeneracija moraju se odvijati brzo.

Zadaća:

Izgubljene mineralne tvari, elektrolite dati u obliku posebne vrste izotonične mineralne vode.

Uzrok: Krava je oslabljena, postoji manjak elektrolita i energije, slaba vitalnost, posljedično zaležavanje, mliječna groznica, usporedni start laktacije, niska proizvodnja mlijeka.

Rješenje: BoviFit, fitnes napitak za svježe oteljenu kravu.

Djelovanje: Otopina elektrolita za brzu regeneraciju krava nakon telenja. Smanjivanje osjetljivosti na stres i brže ustajanje nakon telenja. Laktoza za brže jačanje snaga, pivski kvasac kao fitnes_½omp~menta i pospješivač apetita u buragu. Dodatru 1zvon energije uslijed laktoze i dekstroze (groždani šećer).

Zašto: Sa svakim gubitkom vode povezan je i gubitak elektrolita. Elektroliti su minerali (npr. natrij, kalij,

~--= ~~::J~·

klorid, itd.), čija je glavna zadaća regulacija prometa vode u organizmu. Iz tog je razlog izuzetno bitno nadoknaditi i gubitke elektrolita nakon telenja.

Osim toga, telenje je povezano i s vrlo velikim gubitkom energije, koji kravu oslabi u većoj ili manjoj mjeri.

Kada: Neposredno nakon telenja prije nego krava popije vode.

Kako: Jedna vrećica BoviFita (1 kg) otopi se u 20 litara tople vode (25 - 30°C) i ponudi kravi piti direktno nakon telenja. U slučaju potrebe dati sondom.

Utrošak: 1 kg BoviFita po kravi.

Rezultat: Manjak elektrolita i izotonije odmah se nadoknadi, kupiraju se problemi s cirkulacijom, stimulira se burag, a time i konzumacija hrane.

Punjenje buraga, da bi sirište ostalo na svom mjestu (zaštita od dislokacije buraga), brzo čišćer* posteljice, povećanje općeg dobrog zdravlja krave.

Prednost: - zdrava krava - visok učinak - optimalan start laktacije

Sano - Suvremena hranidba životinja d.o.o., 10010 Zagreb, Hrelićka 98, Tel: 01 / 6609 - 851, Fax: 01 / 6609 - 728, e-mail: sano-zagreb@zg.tel.hr

HRANIDBA U današnjim prilikama Tablica 1: Krmni obrocikrava s većom količinom sijena oskudice stočne hrane realno Muznost litara/dan je očekivati da će se uz više Krmiva 5 10 15 20 25 30 utrošenog rada smanjiti 15 15 15 15 14 13 Siieno ki?

Potpuna krmna proizvodnja mlijeka i dohodak I 4 kg 2 6 9 12 smiesa (18% SP) gospodara u intenzivnoj proizSadrži: vodnji mlijeka. Međutim, to 13 620 14470 16 190 17 910 g 19 640 21370 Suhe tvari g I 350 1 530 1 890 2 250 2 712 3 174 su ipak kratkoročne teškoće pa Sirovih bjelančevina g 4 640 4 690 4 790 4 890 4 734 4 578 Sirove vlaknine treba sačuvati krave koje su Kalcija g 95 100 110 120 138 129 osnovni kapital i sredstvo za g 42 36 54 66 Fosfora 82 98 8,21 11,69 14,01 Energet. hranidbena 9,37 17,02 20,03 dalju reprodukciju i proizvodH.i. vrijednost MJNEL 62,932 70,364 85,228 100,092 118,688 137,284 nju. Radi toga treba u zimskom razdoblju vrlo racionalna iskorištavati raspoloživa krmiva, tj. davati dodavati najviše 40 : 60 %, kod muznosti 35 do krmiva u količini i kvaliteti ovisno o muznosti i 40 litara mlijeka dnevno («Mljekarski list» br. stanju reprodukcije (gravidnosti), tako da se 10 i 11/2003.) štedljivo raspodijele do novog vegetativnog 2. Hranidbena skupina - Krave niže muzrazdoblja. nosti, u drugoj polovici i pri kraju laktacije Krave treba podijeliti prema muznosti na mogu dobivati veću količinu suhih voluminoznih dvije hranidbene skupine. Svaka krava mora krmiva ili isključivo sijeno kao osnovno volumidobivati krmiva primjerena fiziološkom sta- nozno krmiva što može, uz dodatak krepkih nju i potrebama za proizvodnju i reproduk- krmiva (koncentrata), zadovoljavati krave muzciju, što znači ne trošiti preveliku količinu nosti 25 do 30 litara mlijeka dnevno. Za višu kvalitetnih krmiva za hranidbu trenutačno muznost (iznad 20 do 30 litara dnevno) krave slabije muznih krava. moraju dobivati veću količinu krmnih smjesa, što podiže cijenu proizvedenog mlijeka a moglo bi 1. Hranidbena skupina - Krave visoke uzrokovati kisele indigestije i neka metabolička muznosti, poslije telenja i u prvoj polovici laktacije - trebaju dobivati pretežita sočna volu- oboljenja krava. Već kod 30 litara mlijeka dnevno, minozna krmiva, travnu i kukuruznu silažu kao iako krmni obroci sadrže još uvijek mnogo (oko 21%) sirove vlaknine, odnos suhe tvari volumiosnovna voluminozna krmiva, a prema muznosti i kvaliteti osnovnih krmiva odgovarajuću količinu noznih krmiva i koncentrata iznosi oko 50 : 50 %, (Tablica 1.) krepkih krmiva (koncentrata). Ako nema dovoljno spremljenog sijena, dovoljno je uz travnu i kukuDio navedenih količina sijena može se, ruznu silažu dodavati samo 1 do 3 kg sijena na posebice kod krava niže muznosti, zamijeniti dan. izvjesnim količinama ječmene ili zobene slaUmjesto sijena može se davati zobena ili me i kukuruzovine. Dobro je ako se gruba voluječmena slama i kukuruzovina (sjeckane na dužiminozna krmiva daju za hranu sasjeckana (dužine nu 2 do 3 cm), sojina ili mljevena suncokretova 2 do 3 cm) i pomiješana s usitnjenom repom, ljuska i slično. Slaba energetska hranidbena vrijed- krumpirom, sirovim repinim rezancima, pivskim nost suhih voluminoznih krmiva može se pobolj- tropom i sličnim sočnim i vodenastim krmivima. šati dodavanjem melase (nusproizvoda iz proiz- Ako ima na raspolaganju dovoljno silaže, krvodnje šećera). mni obroci krava slabije muznosti mogu se Visoka muznost se postiže dodavanjem odgo- također kombinirati s kukuruznom ili travnom silažom. («Mljekarski list» br. 10 i varajuće količine krepkih krmiva, mineralno-vitaminskih dodataka i potpunih krmnih smjesa (s 18 11/2003. god.) do 19 % sirovih bjelančevina, ovisno o kvaliteti U vrijeme nestašice hrane teško je govoriti o osnovnih voluminoznih krmiva i mliječnosti kra- kvaliteti osnovnih voluminoznih krmiva jer krave va. Krepka krmiva (koncentrate), u odnosu na treba u prvom redu do sitosti nahraniti i barem suhu tvar voluminoznih krmiva, optimalno je približno s hranom zadovoljavati njihove hranid-

-

!vfljekarski list 12/2003.

9

HRANIDBA bene i proizvodne potrebe. U Tablica2: Potpuna krmna smjesaza muzne krave uz hranidbu sijenom svakom slučaju, treba maksimalSirovine Sadrži % % ·ao pripaziti na kvalitetu i izbaSirovih bjelančevina Kukuruzna 11rekrupa 57,8 18,08 lansiranost krmnih obroka, osobito Pšenično brašno Sirove vlaknine 10,0 4,32 visoko muznim kravama koje su Suhi repini rezanci Kalcija 0,53 5,0 vrlo osjetljive na sve nepravilnosti Sojina sačma (44% SP) Fosfora 0,61 16,0 držanja i hranidbe što može uzroSuncokretova sačma (33% SP) 5,3 Energetska hranidbena vrijednost u kg H.j.

1,16 2,0 kovati slabiju plodnost, teža obo- Benural S (115% ekv. SP) MJNEL 7,432 1,7 ljenja pa i uginuća krava. To se Fosfonal (18% P) 1,2 Vapnenac posebice odnosi na nedostatak 0,5 energije, bjelančevina, minerala i Sol Vitaminsko mineralni premiks 0,5 vitamina, a postiže se dodavanjem 100,0 odgovarajućih krmnih sm1esa Ukupno (koncentrata).

Osnovni krmni obroci sa sijenom sadrže veći tijekom zimskog razdoblja. Silosi zimi moraju biti postotak sirove vlaknine, manje bjelančevina i dobro pokriveni da ne bi prokišnjavali i kako bi slabiju energetsku hranidbenu vrijednost. Stoga spriječili veće kvarenje silaže. Iz silosa treba za potpuna krmna smjesa koja se daje uz krmne hranjenje uredno sjeći samo potrebnu količinu silaže tako da rezana površina ne ostaje izrovana, obroke s većom količinom sijena mora sadržavati najmanje 18% sirovih bjelančevina i visoku dugo otvorena i izložena utjecaju zraka energetsku hranidbenu vrijednost (iznad 1,15 (oksidaciji). Ostatci silaže ne smiju se oko silosa H.j./kg, odnosno iznad 7,400 MJ NEL). Krmni ostavljati neuredno razbacani, osušeni i pljesnivi. obroci krava s većom količinom sijena sadrže više Krmiva treba davati samo toliko koliko je kalcija, a manje fosfora. Za uravnoteženje ovih moguće da krave pojedu bez većeg ostatka u minerala krmna smjesa mora sadržavati manju krmnim obrocima, a valove treba uvijek poslije količinu kalcija (0,53%), a više fosfora (0,61%). hranjenja dobro očisti. Silažu, kao i sva vlažna (Tablica 2.) krmiva, treba zimi čuvati od smrzavanja.

Bjelančevine sijena su teže probavljive i u Vrlo je vjerojatno da je ove godine, zbog suše, većem postotku stabilne u buragu. Stoga se prepospremana silaža s više suhe tvari, celuloze i ruča u potpune krmne smjese dodati određenu lignina. U takvim slučajevima silaža se teško količinu lako topljivih i u buragu probavljivih ugazi i obično sadrži više zraka. To može u bjelančevina, odnosno spojeve nebjelančevinastog dušika (NPN spojevi) kao što je Benural S, što će proljeće uzrokovati jače zagrijavanje i kvarenje poticati bolju sintezu mikrobnih bjelančevina u silaže. Gospodari trebaju stoga biti spremni da u proljeće ubrzano troše silažu i da što ranije počnu buragu. hraniti krave svježim zelenim krmivima (ranom Benural S u količini 2,0 do 2,5% sadrži 0,84 do 1,05% uree, odnosno 2,3 do 2,9% ekvivalent pašom i ozimim zelenim žitaricama).

Općenito, krmiva valja sačuvati od lomljenja, sirovih bjelančevina, potiče razvoj buragovih mikroorganizama i stvaranje veće količine mikro- rasipanja, truljenja i plijesni, jer se pri tom gube bnih bjelančevina. Na taj način dolazi do uštede najkvalitetniji hranjivi sastojci što nije zanebiološki kvalitetnih ali skupih bjelančevinastih mariva u sadašnjoj nestašici hrane. Sijeno, kao i sirovina (smanjuje se količina sojine i sunco- kukuruzovinu, treba također dobro spremati i kretove sačme), otvara se mogućnost većeg čuvati od vlage, kiše i snijega. Plijesni se osobito dodavanja energetski jačih sirovina i poboljšava brzo razvijaju na kukuruzovini jer se nedovoljno konverzija (iskorištavanje) hrane. osušena sprema u zatvorenim i nedovoljno ČUVANJE KRMIVA TIJEKOM ZIMprovjetravanim prostorima, a ako je ostavljena na SKOG RAZDOBLJA Obzirom da ove godine nedostaje stočne polju izložena je jesenjim kišama, snijegu i hrane treba čuvati i štedljivo trošiti krmiva smrzavanju. Takva krmiva dobivaju bljutav okus 10

M!jekarskibit 12/200/3.

HRANIDBA i mogu potpuno izgubiti hranidbenu vrijednost.

Kukuruzovinu treba čuvati u suhom, dobro provjetravanom i zaštićenom prostoru jer kvalitetna kukuruzovina, ako je na vrijeme pokošena i uklonjena s polja, dobro osušena i spremljena u suhim i zračnim prostorima, ima vrlo upotrebljivu hranidbenu vrijednost i kvalitetu slabijeg ili prosječno dobrog sijena.

Pljesniva i pokvarena krmiva treba uvijek uklanjati iz krmnih obroka, jer zbog lošeg okusa i mirisa blago će uzimati manje hrane. Ovakva krmiva mogu uzrokovati infekcije, upale vimena i teža oboljenja krava, povećati broj somatskih stanica u mlijeku, onečišćavati mlijeko i okoliš . . Starija, loše sušena voluminozna krmiva veći­ nom su lošeg okusa i životinje ih slabo jedu. Ako tome nije uzrok plijesan, okus i potrošnju krmiva moguće je popraviti prskanjem krmiva s malo

slane vode ili, kako je već rečeno, sasjeckan~ krmiva pomiješati sa sitno sjeckanom ili naribanom repom, krumpirom, sirovim repm1m rezancima, pivskim tropom i sličnim sočnim ili vodenastim krmivima.

Vrlo je dobro sjeckanu kukuruzovinu ili slamu, prilikom hranjenja, politi i izmiješati s melasom (gustim sirupastim nusproizvodom iz proizvodnje šećera). Na 10 kg slame ili kukuruzovine dodaje se 1 kg melase. Melasa postaje bolje tekuća i lakše ju je miješati ako se malo zagrije, a treba je razrijediti vodom (1 : 5).

Krave moraju uvijek imati dovoljno čiste pitke i ne suviše hladne vode. Vodu treba zimi čuvati od smrzavanja i održavati je umjereno toplom. U nedostatku pitke vode smanjuje se tek životinja, uzimanje i iskorištavanje hrane, smanjuje se muznost krava i količina mlijeka. O

A

I suhostaju jede oko 1,8 do 2,0 % od svoje tjelesne mase na dan. Tablica 1. prikazuje pretpostavljene hranidbene potrebe krava holstein pasmine u tranzicionom periodu. Krave će pojesti u početku suhostaja 12 do 13 kg suhe tvari obroka (ST), dok će pred njegov kraj trebati samo 11 do 12 kg. Oko teljenja ta će se količina potrebne hrane još smanjiti. Neka istraživanja pokazuju da konzumacija pet dana prije teljenja padne s 12 kg na 8 kg na dan teljenja.

Konzumacija će se vratiti na normalnu razinu i tada rasti s porastom proizvodnje mlijeka u ranoj laktaciji. Zanimljivo je primijetiti da vrhunac konzumacije hrane ne prati i vrhunac proizvodnje mlijeka, te maksimalna konzumacija hrane dolazi za tri do četiri tjedna nakon što je postignuta maksimalna proizvodnja mlijeka. Postići da krava jede nakon teljenja vrlo je veliki izazov koji utječe

Posljednjih se godina naglo izmijenilo mišljenje o hranidbenim potrebama mliječnih krava/ osobito zasušenih krava pred teljenje i krava u ranoj laktaciji tzv. krave u tranzicionom periodu. Kada kažemo zasušene krave pred teljenje/ mislimo na period od dva do tri tjedna prije u samog teljenja. Zbog specifičnosti metabolizma koje nastupa u tom periodu/ a povezano je s teljenjem i počet,~ kom proizvodnje mlijeka/ stručnjaci za hranidbu krava c:i:: '------' i 'preporučuju u ovom periodu posebne obroke.

U)

______________________ ..

Takvi obroci predstavljaju prelazak između obroka u suhostaju i obroka za krave koje počinju s proizvodnjom mlijeka. U pravilu, krmiva koja dajemo kravama u ranoj laktaciji ista su i u kasnoj fazi suhostaja, samo u nešto manjoj količini. Neki proizvođači u ovom periodu koriste i mineralne (anionske) soli da bi smanjili mliječnu groznicu i preveli kravu u laktaciju sa što manje problema.

Konzumacija suhe tvari i energija Općenito pretpostavljamo da krava Mljekarski li,st 12/2003.

u

11

HRANIDBA na čitav tijek naredne laktacije i produktivnost krave.

Potrebe za energijom u obroku povećavaju se što se krava bliži teljenju i započinje laktaciju.

Preporučuje se da krave u posljednjoj fazi suhostaja trebaju oko 5,35 MJ/kg ST energije.

Tom se energijom zadovoljavaju uzdržne potrebe krava s malim prirastom tjelesne mase, no sasvim su dovoljne za razvoj ploda. Krave u posljednjoj fazi suhostaja trebale bi neku srednju vrijednost energije obroka (6,46 MJ/kg ST) koja sadrži nešto žitarica i/ili silaže kukuruza kao dodatak sijenu ili paši, no takvim se kravama žitarice i silaže ipak moraju ograničiti. Kako krava zalazi u laktaciju, potrebe za energijom se povećavaju na 7,20 MJ/kg ST, pa se ponekad dodaju i neki energetski dodatci u obliku masti.

Proteini (bjelančevine) Hranidba proteinima u periodu suhostaja posljednjih se godina drastično promijenila.

Uvriježeno je mišljenje da će niska razina proteina u obroku biti dovoljna za uzdržne potrebe i za razvoj ploda. Tako su i američki NRC normativi za potrebe mliječnih krava povećali potrebe sa 11%, koje su preporučali 1978. godine, na 12% proteina koje preporučuju danas. Pokazalo se jasnim da nije važan ukupni sadržaj proteina u obroku već treba razmišljati i o formi u kojoj se daju životinji u obrok. Na primjer, krave na početku suhostaja mogu dobiti relativno visok udio razgradivih proteina, ali krave pred teljenje trebaju više u buragu nerazgradivih (by pass) proteina. Kako krava prelazi iz suhostaja u laktaciju, tako i potrebe za u buragu nerazgradivim proteinima rastu do 36-40% by pass proteina u ranoj laktaciji. Ovakva saznanja stavljaju u drugi plan važnost fermentacijskih procesa i njihovih produkata u zadovoljavanju potreba krava. To znači, da je potrebna ravnoteža između buragu dostupnih i nedostupnih proteina i energije.

Vlakna i nevlaknasti ugljikohidrati Vlakna i nevlaknasti ugljikohidrati, kao što su kisela detergent vlakna (KDV) ili neutralna detergent vlakna (NDV), relativno su visoki u obroku zasušenih krava. Sijeno dobre kvalitete može zadovoljiti većinu hranjivih potreba ovakvih krava, ali neki dodatci mogu biti potrebni u slučaju kada kravu hranimo sijenom vrlo bogatim vlaknima ali su male energetske vrijednosti.

12

Kukuruz, davan kravama kao zrno ili silaža, može biti potreban da bi se smanjio udio vlakana, a povećala energija u obroku. Naravno, mliječne krave u kasnoj fazi suhostaja trebaju dobiti obrok koji se sastoji od žitarica, kako bi se smanjila KDV na 22 do 26% i NDV na 30 do 34%. Nakon što se krava oteli i uključuje u mliječno stado, potrebna razina KDV će biti 19 do 21% i NDV 28 do 32% u najvećem broju slučajeva. Ako se udio vlakana smanji ispod tih količina, krave će postati podložne acidozama, laminitisu i može doći do inverzije mliječne masti i proteina (manje mliječne masti nego proteina). Dovoljna količina i prikladna forma vlakana presudni su za kravu jer zadovoljavaju potrebe zdravog i funkcionalnog buraga.

Pojam nevlaknasti ugljikohidrati (NVU) predstavlja sve ostale hranjive tvari koje nisu NDV, proteini, masti ili minerali, odnosno izračunavaju se kao; NVU=100-(NDV + SP + SM + pepeo). Isto tako pretpostavljamo da su nevlaknasti ugljikohidrati približno isti kao i nestrukturalni ugljikohidrati, odnosno unutarstanični dijelovi biljne stanice krmiva (škrob i šećeri).

Ovakve kalkulacije pomažu procjenjivanju dostupnosti energije u buragu. Viša razina nevlaknastih ugljikohidrata predstavlja i višu dostupnost škroba za fermentaciju mikroorganizmima u buragu. Ako je premalo ovih ugljikohidrata, može doći do problema s nedostatkom energije potrebne mikroorganizmima buraga za fermentaciju probavljivih-topivih proteina. Ukoliko je pak previše tih ugljikohidrata, dolazi do prekomjerne proizvodnje kiselina u buragu.

Nevlaknasti ugljikohidrati ne bi trebali dolaziti u količinama većim od 40% ST obroka.

Makrominerali Kalcij je mineral kojemu moramo obratiti posebnu pozornost pri hranidbi mliječnih krava u tranzicionom periodu. Preporuča se obrok niske razine kalcija za krave u tranziciji, kako bi se izbjegla mliječna groznica (100 g kalcija za holstein krave). Također je uvriježena praksa korištenja mineralnih-anionskih soli za krave u tom periodu. Potrebe krava za kalcijem u ovom periodu prikazane su u Tablici 1. U slučaju da koristimo anionske soli, za postizanje optimalne ravnoteže aniona i kationa u organizmu krave u tranziciji, preporuča se korištenje većih količina kalcija, do 1.4%. Odnosno, ukoliko takve soli ne koristimo, Mljekarski list 12/2003.

HRANIDBA

Tnhl,c 1 Hrm11dl·n J 01rebelzol r III kr.iva u tran=i, 110m ,, ri .du fotl {,nz, sr Zasušene krave eočetak

Konzumacija ST 12-13 kg/dan NEL,MJ/kg 5,35 Proteini 12-13 By pass proteini, 25-30 ¾SP KDV- vlakna 28-32 NDV-vlakna 38-42 Ostali ugljikohidrati 32-34 Makrominerali {¾ST} Kalcij 0,4-0,5 Fosfor 0,24 Magnezij 0,16 Kalij 0,65 Natrij 0,10 Klor 0,20 0,16 SumEor Mikrominerali (E.Em2 Kobalt 0,10 Bakar 10 Željezo 50 Mangan 40 0,30 Selen Cink 40 Vitamini (IJ/dan} A 50 000 D 20 000 E 300

Zasušene krave kraj 11-12

Rana laktacija

6,46 14-15 30-35

7,19 17-19 36-40

22-26 30-34 34-36

19-21 28-32 37-40

0,6-0,8 0,30 0,25 0,65 0,10 0,20 0,20 0,10 15 60 50 0,30 50 55 000 25 000 350

prihvatljiva razina kalcija je manja od 0,4% u obroku. Anionske soli koje možemo koristiti su: magnezij-sulfat, kalcij-sulfat, kalcij-klorid, amonij-klorid i amonij-sulfat, odnosno na tržištu dostupni pripravci navedenih soli. Budući da ove soli nisu osobito jestive, s njihovom primjenom moramo biti pažljivi, a najbolje je konzultirati stručnjake kako zbog okusa obroka, u koji su dodane ove soli, ne bi opala ukupna konzumacija hrane po životinji.

Potrebe za ostalim makromineralima postupno rastu kako životinja prolazi kroz faze ranog suhostaja prema tranziciji i napose ulazi u ranu laktaciju. Razina kalcija i magnezija se povećava uz pretpostavku da kravi u ranoj laktaciji dajemo i neke masnoće u obrok. Natrij i kalij tijekom tranzicije treba kontrolirati radi sprječavanja edema vimena. Budući da je fosfor najskuplji mineral kojega dodajemo obroku, trebali bi izbjegavati svako prekomjerno korištenje dodataka s fosforom. Obrok s višim sadržajem lvlljekarski list 12/2003.

20-25

fosfora od potrebnog nepovoljan je i s gledišta zaštite okoliša, jer se on izlučuje putem fecesa i vrlo onečišćuje zemljište. Zagađivanje zemljišta fosforom putem fecesa životinja, velik je problem u zemljama s razvijenim mljekarstvom i predstavlja ograničavajući faktor u dodavanju fosfornih pripravaka· obroku mliječnih krava.

Mikrominerali i vitamini Općenito se potrebe krava za 0,90-1,10 mikromineralima i vitaminima po0,45-0,50 većavaju kako suhostajno i tranzi0,30-0,35 ciono razdoblje odmiče. Mikro1,00-1,50 0,20-0,30 minerali se izražavaju u koncentraci0,25 jama ppm-a (parts per milion 0,25 dijelova od milijuna) pa će tako pojedene količine mikrominerala biti 0,10 15 veće u ranoj laktaciji, u odnosu na 60 ostali tranzicioni period, jer tada i 50 krava vise jede. Vitamini se 0,30 izražavaju u internacionalnim jedi50 nicama na dan (IJ/dan), te njihova 100 000 povećanja tijekom tranzicije imaju 50 000 1st1 trend povećanja kao i 500 mikro minerali. To znači da ukoliko pojedine elemente koje izražavamo u istim koncentracijama, krave u laktaciji dobiju zbog veće konzumacije, veće su količine određenih elemenata.

Dobar primjer za takvu situaciju je selen. Potrebe za selenom su 0,3 ppma za sve tri kategorije krava. Pa ipak, suhe krave će trebati 3 do 4 miligrama selena na dan, dok će krave u laktaciji trebati 6 do 8 mg.

Zaključujemo, krave u tranziciji imaju posebne potrebe za hranjivim tvarima, osobito posljednjih tjedana prije teljenja. Obrok krava u posljednjoj fazi suhostaja treba biti takav da olakša prijelaz krave iz grupe su]:iihkrava u grupu mliječno produktivnih krava. Zivotinjama treba ponuditi škrobna krmiva - žitarice, silaže i drugu krmu koju će jesti i tijekom laktacionog perioda, odnosno proizvodnje mlijeka. Posebna pozornost je nužna kod upotrebe anionskih pripravaka zbog njihova negativnog utjecaja na ješnost obroka. No usprkos tome, ti dodatci učinit će tranzicioni period uspješnijim i manje stresnim za samu životinju.o 13

VETERINARSTVO

flr papka goVECla

Piše: mr. se. Antun Kostelić

Važno je znati da se kao posljedica mogu javiti i komplikacije jer se upalni proces može proširiti i na tetive i papčani zglob, ali i na same kosti unutar papka.

Kod krava držanih na vezu, sumnju na čir papka postavljamo ako životinja _. duže vrijeme drži nogu u zraku, tapka

Puni naziv ovog oboljenja je: specifični čir papka po Rusterholzu, a može nanijeti velike štete mliječnim govedima u vidu smanjene proizvodnje mlijeka, a ponekad i gubitkom životinje.Javlja se najčešće na vanjskom papku stražnje noge, a rjeđe na unutarnjem papku prednje noge.

..._______________________

Životinje s čirom na papku teže ustaju, često i dugo leže zbog čega se mogu pojaviti komplikacije u vidu dekubitusa ili natiska.

Također, životinje s čirom, zbog otežanog hodanja manje pasu. Bol u papku je stres za kravu te ona luči manje mlijeka.

UZROK BOLESTI. Glavni uzroci pojave ove bolesti u uzgoju su nekorigirani (neobrezani) papci tzv. štalski papci, zatim loša higijena poda u staji, prekratka ležišta i pretvrdi pod.

Zbog nepravilnog opterećenja i trošenja papaka dolazi do nekroze (odumiranja) tkiva koje proizvodi rožinu papka. Na promijenjenim mjestima papak se ne proizvodi nego se ubrzano troši a stvaraju se uvjeti za ulazak mikroorganizama koji dovode do upalnih promjena.

ZNAKOVI BOLESTI. U početku bolesti na promijenjenom mjestu se javlja crvenkastoplavkasta promjena boje i u toj fazi bolesti teže uočavamo hromost. Kada se proces dublje razvije, rožina postaje podminirana te životinja hrornlje kada se podupire. Nakon toga pojavljuje se čir koji je u sredini udubljen okružen sivkasto žutom bojom. Sukrvica pomiješana s gnojem curi iz čira, a rjeđe se javlja čisti gnoj. .

.

čira

na mjestu ili otežana ustaje ili liježe.

LIJEČENJE. Poželjno je da, kao i korekciju

papaka, čir «obradi» za to osposobljena osoba ili veterinar. Liječenje se sastoji u obrezivanju propalog tkiva te tretiranjem oboljelog mjesta npr. katranom.

Poželjno je postaviti zaštitni povoj oko oboljelog mjesta. Sa svrhom bržeg ozdravljenja može se na zdravi papak postaviti drveni blok visine 24 cm koji se fiksira pomoću posebnog ljepila kako bi se odteretio oboljeli papak.

PREVENTN A BOLESTI. Osnovne preventivne mjere su: 1. redovita korekcija (obrezivanje) papaka 2. čist i suh pod u staji 3. dovoljno dugačko ležište 4. mekši podovi 5. držanje životinja na ispustima (koralima) ili pašnjacima Specifični čir po Rusterholzu često je prisutan u našim stajama, te dovodi do bitno smanjene proizvodnje mlijeka. Čir može izazvati komplikacije koje mogu završiti čak smrtnošću životinje.

Stoga je potrebno savjesno poduzeti sve preventivne mjere kako ne bi došlo do pojave ove neugodne bolesti u uzgoju.

. ·.li

JARENJE

Piše: mr. se. Antun Kostelić

]arenje je veoma važno u uzgoju koza jer njime završava Smještaj koza graviditet i započinje laktacija koza. Uzgajivač je dužan Ovisno o stadiju graviditeta, posvetiti puno pažnje jarenju, jer će tako spriječiti potrebno je odvojiti koze koje će se uginuća jaradi a nerijetko i koza. Kako bi jarenje jariti od ostatka stada. Koze pred kraj proteklo bez poteškoća potrebno je osigurati odgovarajući graviditeta (bređosti) moraju biti smjesmještaj, hranidbu i nadzor gravidnih koza. štene u čiste i prozračne staje u kojima 14

I

Mljekarski list 12/2003.

VETERINARSTVO

ne smije biti propuh. Svakoj kozi je potrebno Porod koza Na temelju znakova i ponašanja koze možeosigurati dovoljno prostora (površine poda) kako bi se nesmetana mogle kretati i jariti. Jedna od mo približno odrediti vrijeme poroda. Nekoliko dana prije jarenja vime se nalijeva i otiče. Prije mogućnosti je da se smjeste u manje boksove, a 2 pritom kozi mora biti osigurano 1,5 m površine samog poroda koza postaje nemirna, ustaje, liježe poda. Stelja obavezno mora biti čista i suha. U i odvaja se od ostalih koza. Uslijed pojačanih prostoriji mora biti dovoljno svjetla kako bi, u trudova koza se počinje napinjati, stenjati i kmečati. Porod može trajati 1-2 sata. Starije koze slučaju da je potrebno, nesmetane mogli pomoći prilikom jarenja. Poželjna temperatura u kozar- jare se stojećki, dok mlađe najčešće u ležećem položaju. Posebnu pažnju zahtijevaju koze koje se niku ne smije biti niža od 12°C. Kozama mora biti osigurano dovoljno hranidprvi put jare, jer su kod njih mogući otežani benog prostora, jer se visokogravidne koze teže porodi zbog uskog porođajnog kanala.

Tijekom poroda iz radnice se pojavljuje mjekreću i teže dolaze do jasli. Dovoljnom duljinom jasala sprječavamo naguravanje koza koje može hur s plodom koji nakon izlaska najčešće sam puca. Prvo se pojave prednje noge i glava ploda ili dovesti do pobačaja.

Hranidba koza stražnje noge što je uvjetovano položajem ploda u Koze moraju biti hranjene manjim količi­ maternici. Ako mjehur sam ne pukne, potrebno nama kvalitetne voluminozne krme, poželjno je ga je probušiti. Koze se najčešće jare bez većih da se najmanje tjedan dana prije samog jarenja problema. U slučaju da je kozi potrebno pomoći daje koncentrat čime se one postupno pripremaju tijekom poroda, ruke pomagača moraju biti oprai za hranidbu u laktaciji. Kozama mora biti ne i dezinficirane. Ako je izlazak ploda otežan, osigurana dovoljna količina pitke vode čija potrebno je pažljivo potezati jare naizmjenice za temperatura ne smije biti niža od 15°C, jer i noge, pritom moramo provjeriti da ne vučemo prehladna voda može dovesti do pobačaja. Mjesec noge od dva različita jareta, odnosno da ne dana prije jarenja kozama treba dati u vodi ili vučemo jedno jare za prednju i stražnju nogu hrani vitamin E i mikroelement selen čime se istovremeno. sprječava pojava mišićne distrofije jaradi nakon Ne preporuča se ulazak rukom u maternicu poroda. jer ona zbog svoje relativno tanke stjenke može Vakcinacija koza lako puknuti što dovodi do uginuća koze.

Poznato je da zarazna bolest enterotoksemija Uzgajivač mora znati da koza najčešće jari dvojke, može izazvati masovna uginuća jaradi. Jarad a može i trojke, stoga je potrebno ostati uz kozu možemo zaštiti tako da koze vakciniramo mjesec kako bi joj u slučaju izlaska narednog ploda dana prije jarenja vakcinom protiv entero(plodova) mogli pomoći. Preporuča se da kod toksemije. Nakon poroda jarad će preko kolostruotežanog poroda pomoć pružaju ženske osobe jer ma biti zaštićena od djelovanja uzročnika enteroimaju manju šaku pa samim time lakše ulaze u toksemije (pasivni imunitet). porođajni kanal.

Ophođenje s kozama Posteljica izlazi 30 minuta do 2 sata nakon S gravidnim kozama uzgajivači moraju po- poroda, a u slučaju da ne izađe 10 sati nakon stupati pažljivo kako bi izbjegli svaki stres poroda potrebno je pozvati veterinara kako bi se životinje. Stresne situacije, kao što su buka, gru- spriječile komplikacije. Nakon istiskivanja postebo manipuliranje ili tjeranje koza, zatim prena- ljice iz radnice se cijede lohije, što može trajati tri pučeni kozarnik često, dovode do pobačaja. tjedna.

Kozu koju druge koze udaraju potrebno je Izbačenu posteljicu potrebno je neškodljivo odvojiti od ostatka stada, jer udarci rogovima i ukloniti (zakopati ili spaliti) jer se u njoj mogu glavom mogu dovesti do pobačaja. umnožiti brojni patogeni mikroorganizmi.

Ml_jekarskili,st 12/2003.

15

VETERINARSTVO Prilikom svakog otežanog (sumnjivog) poroda preporučena je pomoć veterinara kako bi -se spriječile moguće komplikat:ije koje mogu r~ultirati gubitkom 11/odaili koze.

Pwtaplk I ........

e+re .....

U slučaju da smo bili prisutni prilikom poroda, jarad je- potrebno osušit1ti bnsan1em slamom ili još bolje čistim ručni.kom. Jarad1 se iz usta mora ukloniti plodna voda Pupcani tračak je potrebno (obavezno) dezinfictrati. Danas na tržištu postoje preparati jada u obliku spreja pa je tako olakšana njegova aplikacija na pupčani tračak. Jod, osim što dezinficira pupčani tračak, pospješuje i njegovo sušenje čime se sprječava njegova infekcija koja može biti pogubna za jarad.

Prije nego novorođena jarad počne sisati potrebno je prve mlazeve iz svake polovice vimena izmusti jer se u njima nalazi veći broj bakterija koje mogu inficirati jarad.

Jarad mora kolostrum posisati u što kraćem razdoblju nakon poroda jer preko njega dobiva energiju potrebnu za uspostavu termoregulacije, zatim hranjive tvari potrebne za rast i razvoj, i

16

ono što je izuzetno važno potrebna protutijela čime stječe pasivni imunitet koji ga štiti od zaraznih bolesti. Kolostrum olakšava izbacivanje mekanija iz crijeva.

Za kraj važno je naglasiti, da se pravilnom pripremom za jarenje što uključuje odgovarajući smještaj, hranidbu i pomoć prilikom ili nakon poroda koza, smanjuju uginuća jaradi a u pojedinim slučajevima i koza čime značajno smanjujemo gubitke u proizvodnji.O

Mljekarski li<Jt12/2003.

MUŽNJA

Kada sisni sklop treba staviti na vime krave? sliku 1 - nepravilna Učinkovita strojna mužnja predstavlja iz_muzivanje mak~!mf':lne predstimulacija). količine mlijeka u što kraćem ~remenu t. b_e~ _p~stupka •v sltJepe O intenzitetu pre5 mužnje,✓ (postupak strojne mužn1e kada u sisi tlt vime_nuvise__net11;a_ kida protoka mlijeka ::i2 mlijeka). Vrijeme potre_bno početka. pr_edstt"!-ula~tJe t!t nakon izmuzivanja ~ pripreme vimena za stro1nu muznJ'! (rran1e, tz1!'u~i1;an1epryih cisternalne frakcije ...; mlazova i sušenje vimena) do stavl1an1a muzne Jedinice na vime mlijeka ovisi k~liko S krave jest ključ uspjeha učinkovite strojne mužnje. dugo ćemo musti na

01

Prema danskim i američkim studijama optimalno vrijeme od početka predstimulac~je _ do stavljanja sisnog sklopa je oko 60 sekundi, ~ ~o neovisno o stadiju laktacije krave. U tom sluca1u predstimulacija traje oko 10 do 20 sekundi. Uk?li~o je to vrijeme duže od tri minute nakon obavl1en1e predstimulacije, smanjuje se količina izm~_zenog mlijeka i povećava količina rezidualnog mh1e~a u vimenu (to je ono mlijeko koje uvijek osta1e u vimenu a može se izmusti jedino ukoliko se intrave~ozno da injekcija hormona oksitocina).

Rezidualna mlijeko čini 1 do 3 kg mlijeka, to jest 10 do 20 % ukupne količine mlijeka prisutne u vimenu.

Količina rezidualnog mlijeka veća od 20 % događa se u slučaju kada je sekrecija mlijeka tijekon:1 muž~je bila nepotpuna, odnosno ukoliko je predst1mulaci1a bila nepotpuna, zatim ukoliko su krave bile prestrašene ili nemirne tijekom mužnje ili ako je muzna jedinica stavljena nepravilno. Više od_31?inute od početka predstimulacije pa do stavl!~~Ja ~~zne jedinice na vime krave događa se u vecm1 sluca1eva pri vezanom načinu držanja i mužnji krava u štali.

Ako muznu jedinicu stavimo vrlo brzo nakon obavljene predstimulacije na vime krave, ?1-oguć~ j~ pojava tzv. bimo-dalne krivulje toka mh1eka (vidi

prazno (tj. bez prisutnosti mlijeka u cisterni vimena, naime sve dok alveolarno mlijeko ne dođe u cisternu vimena). U toj fazi vakuum može prodrijeti u sisnu ~ cisternalnu cisternu vimena, a paralelno se i muzna jedinica počinje "penjati" po sisi. srna~ njujući otvor pri vrhu sisne cisterne pa. tim~. i količinu izmuzenog mlijeka. Takva situao1a negativno utječe na tkivo sise, a na _taj se n~_čin povećava i mogućnost pojave mastitis~. _Iz 01ele ove teoretske priče važno je zapamtiti da od početka pranja vimena (početka predstimulacije) do stavljanja muzne jedinice na vime krave treba proteći oko jedna minuta .. Poželjr_i_~je du~a predstimulacija krava u kasno] laktao11. Vazn? Je posjedovati mjerač protoka mlijeka_ ½ako b_iste utvrdili je li vaša mužnja bila us~i~sna. ~-ime postižete maksimalnu izmuzenu k?hcmu r:nh1eka u minimalnom vremenu uz uv1et optimalno zdravog vimena. Na kraju, pogledajte pravilnu krivulju protoka mlijeka izmjerenu prošle godi1:1e, na farmi gospodina Vincekovića, s pokretnim uređajem Lactocorder (slika 2).

U sljedećem broju pisat ćemo o utjecaju strojne mužnje na tkivo sise krave. O

Slika 1: Utjecajpravilne i nepravilnepredstimulact/e na krivulju protoka mlijeka tijekom strojne mužnje

Slika 2: Pravilna krivulja protoka mlijeka na farmi Vinceković

V

FluBrkg/min)

Mongl!I:16,98 kg

E

5+-~,._,.

~

4

e

Kuh:12 OIXXJDOOOOOOO De1n.m:24,02.02 Uhrnit: 18:32:"6

Bctrtcbsoommer: 00000001

fmS/cml (38)

1

"'

~ 3 " 2 B ~ 1..W..-l--l~--,l-l---.....:::,,..--l---\--t----1 2

4

3 Vrl.]etne

M(jekarski list 12/2003.

5

6

rm1.n1

17

GOSPODARSTVO

Piše: doc. dr. se. Zoran Grgić

Napomena: Rad je temeljen na postavkama članka objavljenog na Internet stranici http://www.dairyfarmer.net/activities/hoffmann.htm - Farm strategy under the aspect of sustainability; Autor: Helmut Hoffmann; TU Muenchen; Weihenstephan Kada se govori o održivom razvoju mliječnog govedarstva; potrebno je razmotriti program razvoja s tri osnovna stajališta ekonomskog; socijalnog i ekološkog.

U ekonomskom smislu potrebno je osigurati prihode i njihovo povećanje s povećanjem kapaciteta (povećanje broja krava u osnovnom stadu) i iskorištenjem kapaciteta (povećanje mliječnosti po kravi).

U socijalnom smislu potrebno je osigurati povećanje kvalitete života (smanjenje potrebnog rada, a više vremena za odmor i razonodu), te povećanje socijalne sigurnosti, posebice gospodarstvima u ruralnim područjima.

U ekološkom smislu radi se o zaštiti prirodnih resursa i atmosfere. Od prirodnih resursa značajni su tlo, voda za piće i navodnjavanje, te zrak. Njihova zaštita temelji se na dobrom upravljanju (managementu) tehnološkim procesima.

Smanjenje emisije metana s govedarske farme osnovni je zadatak sa stajališta zaštite atmosfere.

Pod održivom proizvodnjom na razini obiteljskog gospodarstva podrazumijevamo uravnoteženu proizvodnju unosa hraniva u tlo i njena iznošenje kroz ostvarene prinose. Bilanca hraniva, poglavito dušika, temelji se na racionalnom opterećenju obradivih površina (broj grla po jedinici površine) i maksimalnom iskorištenju stajskog gnoja tako da je odnos unesenog i potrošenog dušika približno jednak.

Povećanje broja grla u osnovnom stadu stalni je trend rnljekarske proizvodnje u Europi, što je jedan od osnovnih preduvjeta zadovoljavanja ekonomske pretpostavke razvoja. Smanjenje troškova proizvodnje mlijeka s povećanjem osnovnog stada vidljivo je u podatcima iz tablice 2. Ovo povećanje djeluje pozitivno na socijalnu sigurnost uzgajivača, ali u ekološkom smislu potencijalno predstavlja određenu opasnost za okoliš. zadovoljavajuće

18

Troškovi rada predstavljaju znaca1an dio strukture troškova proizvodnje mlijeka u suvremenom govedarstvu, pa se u održivom razvoju pretpostavljaju različiti načini "rezanja"

ovih troškova.

U programu moguće racionalizacije rada predviđa se uvođenje automatiziranog sustava mužnje, uslužni rad pri proizvodnji stočne hrane i hranidbi u staji, te udruživanje rada u polju i staji sa sličnom farmom muznih krava.

U sadašnjoj "početnoj" situaciji potrebe rada na farmi sa 60 muznih grla s podmlatkom proračunate su na 2,5 uvjetna radnika, a svaka od racionalizacija temelji se na dostatnosti 2 radnika na farmi.

Jedan od glavnih činitelja održivosti na govedarskoj farmi je izbalansiranost dušika. Temeljni je zahtjev održivosti da odnos iznesenog dušika prinosom krmnih kultura bude po hektaru površine na približnoj razini dušika koji se dobije držanjem muznih krava na farmi.

Okoliš moramo čuvati od viška dušika što je vrlo važno i za hranidbu i sadržaj proteina u hrani. Ova dva činitelja su izravno povezana s mliječnošću, odnosno godišnjom proizvodnjom mlijeka po grlu. U razmatranju su individualna hranidba i hranidba po kategorijama grla na farmi, te hranidba standardnim smjesama i smjesom sa smanjenom količinom proteina.

Tako je unutar iste razine proizvodnje mlijeka ovisno o tehnici hranidbe i sadržaju proteina u hrani, razlika viška dušika od 80 do 110 kg.

Gotovo iste razlike dušika se dobivaju korištenjem različitih tehnika hranidbe ili s različitim sadržajem proteina u hrani između najniže (6000 kg) i najviše (10000 kg) proizvodnje mlijeka po grlu.

Sljedeći činitelj održivosti, sa stajališta govedarske farme, je emisija metana. Jasno je, da veća Mljekarski list 12/2003.

GOSPODARSTVO

lcraftkon 1.-Povećanje prosječnog brojagrla (struktura farmi) 1981.-1997.

l

•

30

~+-~-------l&]f---f~

?° 10 +-,:~--=-~r---{~r-'~~i~::-l-i.

~

o.µ...=.-....,c="<S---,-!:--"""'--'='-r="-L..<S""-r.L.<""-,

lokacijama. Isto tako u razvoju mliječnog govedarstva potrebno je racionalizirati višak dušika po jedinici površine (ha) te smanjiti emisiju metana po jedinici proizvoda - kilogramu proizvedenog mlijeka.

Navedene pretpostavke razvoja mliječnog govedarstva sa stajališta održivosti (ekonomske, socijalne i ekološke) bit će temeljne i u razvoju naših govedarskih farmi ili bar onog dijela proizvođača koji želi ostvariti punu ekonomsku učinkovitost i socijalnu sigurnost od vlastitog poslovanja.CJ

Graft·kon3: Neke strateg1/e smanjenjatroškova rada u proizvodnjimlijeka 11

• u "Zapadnoj Njemačkoj" je 1997. preko 98% muznih krava u stadima preko 50 grla, ali prosjek je značajno niži zbog velikog broja malih stada u "Istočnoj Njemačkoj".

Grafikon 2: Struktura i kretanje troškova proizvodnjemlijeka s povećanjem stada 0,45 0,40 0,35

11

-1-

50".4kooperativnirad s 120 gla

~

,,,

--,~

Automatskisustavrružnje 1---"~=-"----''4'-'L.W"I"

=-

■ Ostalo

+------------

EJ Kvota

J 0,30

■ Kamate

~ 0,25 -1--.J---i----l .li!.

0.20

O

E

1000

2000

3000

4000

5000

15 O,

o Mužnja lal 1-tanict,a o MonlpUlacija,taj.gnoja o Uzgojkrmiva

o Ostalo u stoji

J~~~~-~-~--:~~:= __ ]

6000

t:Jl-tana O .Amortizacijai

I

•~l'ltarica

11

lllMone meni

<--=======-J

120

240

VeAčlna stada

480

:_.~_:_:_~:~.1

muznih krava povećanjem uzrokuje smanjenje emisije po litri mlijeka (grafikon 5).

Zaključno o programu razvoja mliječnog govedarstva U ekonomskom smislu se za razvoj europskih mliječnih farmi predviđa povećanje osnovnog stada na preko 80 muznih grla s podmlatkom te povećanje mliječnosti, posebice na farmama s manjim brojem grla.

Sa stajališta programa unapređenja socijalne sigurnosti proizvođača predviđeno je značajnije korištenje tehničkog napretka (automatizirani sustavi mužnje koji smanjuju visoke marginalne troškove smanjenjem troškova rada). Također se predviđa racionalizacija rada izvan farme - rad u polju te racionalizacija hranidbe. Posebno je područje racionalizacije - kooperacijski rad s drugim farmama.

S ekološkog aspekta predviđa se napuštanje ekstenzivnog načina korištenja travnjaka i pašnjaka na proizvodno slabijem tlu, a intenzifikacija ovih površina na proizvodno kvalitetnijim iskorištenost mliječnosti

Mljekarski list 12/2003.

* temeljeno na farmi sa 60 muznih grla i podmlatkom

Grafikon 4: Bilancadušika u govedarstvuprema mliječnosti~ tehnicihranidbei sadržaju proteinau hrani

=1 -{~ 1:=-u-~~I~

__ I

? 100 ---------1"1----l..t..dco

-50

s.aoo

,a.ooo

-~-

l

I

-----

Prolzvodrja

Jnijeka

kg/grlo/god.

ei POJe<lnaćna hranidbe.

st.-.derclnl sedri:eJ proteine

c PoJ•clnaćm::i hranidba.

mlnlmallZltanl

I

saa-1. .. proteina

□ Grupna hranidba, stenderdnl sa<t1'af prdelne a Grupne hrO.-.dba. mfnlm ellZ:lranl Hdr2:aJ ptotaln•

Grafikon 5: Emisija metana s govedarskefarme ovisnoo proizvodnjimlijeka C

~

60

-------

i ~o

I •o 1------------------

i

30

:! i; 20+--------=........,=--------

E ~ 10

1------------------

i o 1------~--------~-6

10

15

Profzvodnja

25

20 mlijeka

30

kg/d•n

19

IZ HRVATSKOG

STOČARSKOG CENTRA

Hrvatski stočarski centar je poradi povećanja potrošnje hrvatskih proizvoda, si te poticanja proizvodnje mlijeka u Repub:-0 lici Hrvatskoj pokrenuo projekt " Mlijeko s ·l hrvatskih farmi" koji se odvija pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivru rede i šumarstva. Projektom se nastoji ~ potaknuti što veća proizvodnja mlijeka S kao sirovine proizvedene u Hrvatskoj, a : potrošačima zajamčiti kakvoću i sigurnost iC proizvoda. Pravilnikom o postupku stjecanja i korištenja znaka reguliran je postupak upotrebe znaka, a dozvolu izdaje smo HSC odnosno Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka. Nakon ispunjenja svih uvjeta iz Pravilnika, te potpisanog ugovora između korisnika znaka i HSC-a, korisnik dobiva dozvolu za stavljanje znaka na svoje prerađevine.

Prezentacija projekta održana je na farmi gospodina Josipa Vincekovića, najvećeg proizvođača mlijeka u kategoriji obiteljskih gospodarstava bi:i

.8

,&

u Hrvatskoj. Ovim projektom želimo potaknuti naše proizvođače mlijeka na još veću proizvodnju i postizanje visoke kakvoće mlijeka.

Osim proizvođača u akciju su uključeni i potrošači koji traže zdravu i kvalitetnu hranu.

Upravo potražnja sirovina tradicionalne, izvorne kakvoće pridonosi i kakvoći proizvoda što će potrošači, nesumnjivo prepoznati.,:}

N()\T1\ KllEl)l'J1N1l IJNI,J1l ZliKIJI•N,JIJ IJZG(),JN \T1\J.-J1lNE Il1ISI•t()l)NE S'J1()KI~ IZ1)0)11\(~I~(; IJZG() Krediti iz ovog program a namijenjeni su fizičkim osobam a koje se kao glavnom djelatnošć u bave poljoprivrednom proizvod njom, imaju prebivalište u Repub (l) ...... lici Hrvatskoj i upisani su Upisni k "" P-, poljoprivrednih gospodarstava.

Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva radi kontinuiranog razvitka i obnove poljoprivrede osiguralo je novu kreditnu liniju u suradnji s Hrvatskim stočarskim centrom i Privrednom bankom d.d. Zagreb. Ova kreditna linija odobrava se temeljem uvjeta Pravitnika N.N. 85/01,07/02, 147/02.

I Kreditni uvjeti: IZNOS KREDITA Junicei bikovi, omice,kobilei astusi Najman·i 40.00000kn Na'viši 1,000.000,00 kn

Vrije~e. i način otplate kredita: Šilježicei ovnovi, jaricei jarčevi, naz1m1ce i nerasti 20.000,00 kn 1 000.000 ,00kn

Kamatna stopa je fiksna i iznosi 5% godišnje, a za područja s težim uvjetima gospodarenja iznosi 3%. Kamata za vrijeme korištenja kredita i razdoblje počeka obračunava se u visini redovne kamate, dodaje se iznosu iskorištenog kredita te zajedno čine osnovicu za utvrđivanje anuiteta.

20

Namjenakredita Junicei bikovi, omice,kobile, oastusi Šilježicei ovnovi,jaricei jarčevi, nazimice i nerasti

Rok otplate Poček otplateTrajanjekredita (godina) (godina) (godina) 3

1

4

2

l

3

I

Način otplate

kredita

-

U polugodišnjim anuitetima U polugodišnjim anuitetima

I

Vrijeme počeka otplate kredita računa se od dana zaključenja Ugovora o kreditu između korisnika kredita i Banke. Rok iskorištenja kredita je najkasnije 60 dana od dana zaključenja Ugovora između korisnika i Banke. i.J M~ekarski li.st 12/2003.

=

llr~f al=

Vrbovec, Eugena de Piennesa bb

d.o.o. tel.: 01/2791-822.

2791-057. 2791-990

fax: 0l/2792-035. e-mail: jurval@)zg.tel.hr

aaBELARU

0

ti

stozi ~esecu darivanja kod nasostvarit

I

·

1v

, ·•--- ·

I

m

NAWOVOLINIJI BEZ JAMACA Prodaja iugradnja

BRZAIJEDNO~TAVNAREALIZACUA prednjih utovarim O~IGURAN ~ERVI~ IREZERVNI DIJELOVI nasvetraktore!

~

vo~

Balirke otačibal .. .

llilillM~

NOVA

IZDANJA

MLIJEKO

Tekst pripremila:prof dr. se. Dubravka Samaržija

od,___ do -----

U izdanju Hrvatske mljekarske udruge, tiskana je knjiga "Mlijeko od farme do mljekare" autora Jasmine Havranek i Vlatka Rupića uvaženih redovitih profesora Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Objavlji-vanje tog sveučilišnog udžbenika odobrio je Senat Sveučilišta u Zagrebu, Senat Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku i Senat Sveučilišta u Mostaru, a njezinom izdanju potpomoglo je Ministarstvo znanosti i tehnologije i Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske. Potpora koju je knjiga dobila i opsežnost tema koje obrađuje govore sami za sebe s kolikom željom je očekivan prvi udžbenik takve vrste objavljen u Hrvatskoj. Knjiga se sastoji od međusobno različitih, ali logična povezanih 14 poglavlja. Sva poglavlja u knjizi napisana su u formi odvojenih podpoglavlja u kojima su tematske jedinice, na jednostavan i stručan način opisane te se mogu čitati kao zasebne cjeline, što je i najznačajnija odlika svakog dobro napisanog sveučilišnog udžbenika.

U opisu pojedinih tema autori se koriste najnovijim referentnim podatcima i vrlo dobro odabranim fotografijama te vrhunskim crtežima. U uvodnom prvom poglavlju čitatelju je predstavljena značenje i sva složenost proizvodnje mlijeka. Radi lakšeg i jednostavnijeg prihvaćanja tematskih jedinica obrađenih u knjizi poglavlje "Mliječna žlijezda - vime" uz detaljan opis građe i funkcije mliječne žlijezde, koncizna opisuje sekreciju najznačajnijih sastojka mlijeka. Kako proizvoditi, kako kontrolirati i kako spriječiti moguće pogrješke mlijeka na putu od farme do mljekare opisana je u poglavljima 3, 4, 5, 6, 11 i 12, s naročito praktičnim i korisnim informacijama. Iz razloga što je upala vimena najskuplja bolest u proizvodnji mlijeka autori su dva opširno napisana poglavlja posvetili načinima prepoznavanja i dijagnosticiranja upale vimena.

Autorski pristup i raznolikost obrađenih tema u k11jizi: "Mlijeko od farme do mljekare" svrstavaju taj udžbenik u izvrstan studentski udžbenik i nezamjenjivu literaturu za stručnjake u praksi. Knjiga je također izvrstan izvor u organiziranju edukativnih i radnih seminara za sve proizvođače mlijeka.

Knjiga se može kupiti ili naručiti u Hrvatskoj mljekarskoj udruzi, Hica 31/111, Zagreb (tel/fax:. 01/ 48 33 349; e-mail: hmu@zg.htnet.hr), kao i na Agronomskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za mljekarstvo, Svetošimunska 25 (tel. 01/ 23 93 848).

Cijena knjige je 250,00 kuna.

22

Ml:fekarskili.st 12/2003.

''

::_~

[ BLIZNJENJE ..,

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA

GOVEDA

Bliznjenje je ~epoželjno u mliječnoj proizvodnji jer smanjuje ukupnu profitabilnost i reprodukcijsku uspješnost. Jedna američka studija procijenila je da svako rodenje blizanaca donosi ekonomski gubitak od 108 dolara u usporedbi s normalnim rođenjem jednog teleta.

j

vanjštinom identični i zbog toga su uvijek istog spola. Mehanizam kojim nastaju jednojajčani blizanci nije u potpunosti

V,

._ ______

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::

Bliznjenje Bliznjenje smanjuje i reproduktivnu sposobnost povećavanjem servis perioda. K tome mnoge poslijeporođajne bolesti mliječnih krav~ p~vezanevs~, s rođe~jem blizanaca. Krave koje tele blizance cesce rađa1u mrtvu telad, a pojavljuje se i zaos-tajanje posteljice, upala maternice dislokacija sirišta i ketoza. ' ako~er je veći stupanj izlučenja krava koje rađa1u blizance. Još jedan zabilježen učinak bliznj_~njaje smanjenje plodnih junica za zamjenu u mh1ecnom stadu. Ovo smanjenje proizlazi iz povećanog mortaliteta teladi blizanaca i više homozigotnih muških životinja.

P?d normalnim okolnostima uspješna bređost rezultua rođenjem jednog teleta. Fiziološki meh~niza°:. odgovoran za regulaciju broja jajnih stamca, kop postaje dominantan unutar svakog folik_ula, obično rezultira selekcijom jedne jajne stamc~- sp?~obne ..za oplodnju. Početak prirodne ovulaci1e ih sazn1evanja jajne stanice rezultira otpuštanje~ jedne jajne stanice pri ovulaciji. Ako se događap od oplodnje do poroda odvijaju normalno, bređost ć~ rezultira~i rođenjem jednog teleta. Povremeno, ipak, dolazi do sazrijevanja dvije ili više jajnih stanica. ~tanica koja se formira nakon što je jajna st~mca. oplođena spermijem, naziva se zigota.

Blizanci su rezultat oplodnje dviju jajnih stanica a zovu se dvojajčani ili dizigotni blizanci. Većina bl~zana~a goveda su dizigotnog tipa. Dizigotni b~izanci mogu biti istog ili različitog spola i nisu n~šta s~ojom ,vanjštinom ili genetski sličniji nego bilo_!:0_1abraca rođena od istih roditelja tijekom r~zhcitih bređosti. Sazrijevanje jedne jajne stamce može također u rijetkim slučajevima rezul~irati rađanjem blizanaca. Blizanci koji ~~sta1u ka? rezultat sazrijevanja i oplodnje jedne 1a1ne stamce nazivaju se jednojajčani ili manozigotni blizanci. Jednojajčani blizanci su genetski i

!

Mljekarski list 12/2003.

razjašnjen, ali se jednojajčani blizanci mogu smatrati prirodnim klo?i_r~nj~m ?riginalne zigote. Pojavljivanje jedno1a1camh bhzanaca je vrlo rijetko i kreće se od 7 4% do 1~,6% od svih bliznjenja ili 0,3% od ~vih telenJa. Neke studije pokazuju da je pasmina glavni čimbenik koji utječe na pojavu bliznjenja u goveda. Općenito, stupanj bliznjenja u većine mesnih pasmina goveda je manji od 1%. U mliječnih goveda pojava bliznjenja kreće se od 2,5% do 5,8 % i pod velikim je utjecajem rednog broja bređosti, a u rasponu je od 1% za prvu do blizu 10% tijekom kasnijih bređosti. Učestalost bliznjenja varira, a ovisno je i o godišnjem dobu, s tr~ndo~ da se više blizanaca rađa tijekom ljetnih ~1esec1. Ova1 sezonski efekt na bliznjenje pripisuJe se bogatijoj hranidbi tijekom jeseni kada su krav 7bile oplo?ene i koje se onda tele ljeti, zatim skrace11:?m sv1etlosnom periodu te smanjenoj po~retl1iv?_sti emb~ija. u ranom stadiju razvoja zacetog tijekom l1etmh mjeseci u usporedbi s o~ima. z~četim tijekom hladnijih jesenskih m!es~c1..Visoka proizvodnja mlijeka i prethodna bh~n1enia_ su_ d~datni čimbenici koji povećavaju po1avu bhzn1en1a. Efekt redoslijeda bređosti na stupanj bliznjenja nije do kraja protumačen, ali može se objasniti većom sposobnosti starijih krava. da održe blizanačku bređost povećanjem st upnia dvostruke ovulacije ili povezanosti oba spomenuta čimbenika. U krava koje tele blizance za?ilježen je i veći volumen maternice. Nadalje, po1ava_dvoSt ruke ovulacije u laktaciji mliječnih kr_av~Je_oko 14% i kako se povećava s pojavom bhzn1en1a, tako se povećava i s redoslijedom bređ? st i. Zabilježena je i povećanje stupnja bliznjen1a kroz penod od 10 godina, a tome najviše pridonosi povećanje rekordne proizvodnje mlijeka ko1a se pojavljuje kroz ovaj period. Studije također upućuju da hranidba visokoproizvodnih krava krmom koja je bogatija energijom može povećavati pojavu dvostruke ovulacije i poveća-

23

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA

vati stupanj bliznjenja. Ovaj hranidbeni efekt sličan je u praksi i kod ovaca, u kojem se povećanom količinom proteina u obroku može povećati stupanj ovulacije i pojava bliznjenja.

Zbog toga, i visoka razina proteina u obrocima krava može djelomično utjecati na češću pojavu blizanaca.

Stupanj bliznjenja mliječnih krava zabilježen u novijim studijama veći je nego oni zabilježeni u mnogim ranijim istraživanjima. To upućuje na povećani postotak bliznjenja mliječnih krava. Ako je bliznjenje povezana s hranidbom i/ili proizvodnjom mlijeka, ovo povećanje bliznjenja ne bi bilo neočekivano obzirom na nove trendove u hranidbi i godišnja povećanja proizvodnje mlijeka po kravi.

Poremećaj kod bliznjenja

(freemartinizam) Pojava je koja nastaje kad se embrionalne ovojnice muškog i ženskog embrija spoje tijekom bređosti. Spajanje izaziva mješanje krvi između muškog i ženskog ploda. Stanice žljezda muškog teleta uzrokuju nenormalan razvoj reproduktivnih organa ženskog teleta, što za posljedicu ima neplodnost. Freemartinizam se pojavljuje u 92% ženske teladi koja je rođena zajedno s muškim teletom, odnosno bratom blizancem. To znači da će samo oko 8% ženske teladi rođene u bliznjenju s muškom jedinkom biti plodno, pod pretpostavkom da se ovojnice muškog i ženskog ploda nisu uspjele spojiti ili su se spojile nakon kritičnog perioda kada je već došlo do formiranja reproduktivnih organa.

24

Najranije abnormalnosti u razvoju ženskog reproduktivnog sustava koje za posljedicu imaju freemartinizam, pojavljuju se od 49 do 52 dana nakon oplodnje. Zanimljivo je da je poremećaj evidentiran i u ženske teladi koja je rođena kao jedno tele, do čega vjerojatno dolazi zbog gubitka muškog blizanca nakon spajanja embrionalnih ovojnica, ali prije poroda. K tome, mnogi bikovi koji su rođeni kao blizanci, sa ženskom teladi pokazuju različite poremećaje u reprodukciji, od nemogućnosti proizvodnje sjemena do smanjene proizvodnje sperme ili pojave većeg broja neispravnih spermatozoida. S praktičnog gledišta, bikovi rođeni kao blizanci sa ženskim teletom mogu se koristiti za rasplod tek nakon što su prošli test ispitivanja kvalitete sperme.

Postupak s kravama koje nose blizance ovisi o točnom identificiranju, prisutnosti bliza-naca tijekom rane bređosti. Krave koje nose bliza-nce mogu se točno identificirati korištenjem transrektalne ultrasonografije od 40.-og do 66.-og dana nakon oplodnje. Palpacija iskusnih praktiča­ ra kroz rektum, između 50.-og i 70.-og dana nakon umjetnog osjemenjivanja, također rezultira prihvatljivim stupnjem točnosti.

Ako se krava koja nosi blizance zadržava u stadu do poroda, treba razmotriti nekoliko managementskih praksi. Prvo, mliječne krave koje nose blizance trebaju biti hranjene jačim obrokom, osobito tijekom zadnjeg tromjesečja bređosti.

Drugo, zbog smanjene dužine (7-10 dana) bređosti krava koje nose blizance, većini nedostaje prijelazni hranidbeni period koji počinje dva do tri tjedna prije procijenjenog datuma telenja. Ranije zasušenje i hranidba prijelaznom hranidbom može smanjiti pojavu porođajnih metaboličkih problema nakon poroda, povezanih s kravama koje tele blizance. Konačno, asistencija pri telenju blizanaca može smanjiti komplikacije u porodu i ekonomske gubitke smanjenjem stupnja mortaliteta teladi. O Ml.Jekarskili,st 12/2003.

IZ HRVATSKOG STOČARSKOG CENTRA

Središnji laboratorij za

@

kontrolu mlijeka - Križevci ~

o~ w

-

J -I

:!E

o

-z- zI-w o Iu

-

~ -I :::> V'l

-- ~ o<

,u

~

z cn

< I< w u< > ~

o

~ ~

F-c

oa:

:::> D.. ~ ~

-- o ~

>V'l ~

~ ~

~

~

Poštovani korisnici usluga Hrvatskog stočarskog centra i Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka Nalazimo se pred krajem godine Naše je mišljenje da domaća proizkada svodimo račune rada tijekom vodnja mlijeka nema alternative, zbog proteklog razdoblja. Ova godina donijela opstanka samih proizvođača, zbog opsnam je promjene u području proizvod- tanka mljekarske industrije, zbog sigurnje mlijeka: zahtjeve kvalitete, drugačiji nosti naše prehrane te da je ovo jedini i obračun cijene mlijeka, sustav kontrole pravi put ako želimo postići ovaj cilj. mlijeka, promjene sustava poticaja; Ova godina tek je početak promjena puno i za duže razdoblje, a kamoli u u proizvodnji mlijeka, te nam predstoji ovako kratkom vremenu. Kada svatko veliki razvoj i ulaganja u ovu djelatnost od nas podvuče crtu donijet će zaključke koja mora biti praćena i dobrim kreditkoliko je kome bila uspješna proiz- nim uvjetima, garancijama države i mljevodnja i prerada mlijeka, ali ono što bi karske industrije, velikim ulaganjem strunam svima trebalo biti zajedničko je čnog rada kako bi svi skupa postigli nadasvijest da smo napravili ogroman posao mo se zajednički cilj: proizvodnja dovoljkoji bi nam trebao donijeti bolju nih količina kvalitetnog «MLIJEKA S budućnost i bolju perspektivu (KVALI- HRVATSKIH FARMI» .

TETU MLIJEKA) u proizvodnji, preradi Kao i u svakom velikom poslu i u i prodaji mlijeka i proizvoda od mlijeka. ovome postoje mogućnosti stalnoga unaMožda će nam se ako gledamo krat- pređivanja kvaliteta sustava što je zajedkoročno i važemo uloženi trud činiti da nički zadatak svih sudionika u kontroli nije bilo «zarade» od ovoga posla, vjero- mlijeka. U svakom segmentu rada naša je jatno su i proizvođači podnijeli veliki dio dosadašnja orijentacija bila na odgovortereta na svojim leđima, a prerađivači nom pristupu i rješavanju svih spornih doživljavaju da su u nepovoljnijoj situ- situacija surađujući sa svim zaintereaciji nego prije, sigurno je da je i HSC, te siranim stranama. Često se na terenu djelatnici SLKM imali jednu od težih susrećemo s različitim nezadovoljstvima godina rada, a MPŠ reformu sustava korisnika usluga koja su najvećim dijelom potpora. Pa ipak sam uvjeren da će rezultat nepoznavanja sustava kontrole i uloženi trud biti svima višestruko uz- nedostatak informacija, pa i zbog toga vraćen. koristimo dobru suradnju s Mljekarskim Ako se izdignemo iz sadašnjih listom preko kojega pokušavamo dopriograda koje nam često umanjuju vidno jeti do Vas kako bi vam pojasnili odrepolje uvidjet ćemo da su promjene bile đene teme i probleme . neophodne, te odavno kasnile, ukoliko Molimo Vas i za razumijevanje ako se mislimo prilagoditi zahtjevima tržiš- ste imali problema početkom godine s ta, odnosno baviti proizvodnjom mlije- isplatama potpore, ako niste mogli do nas ka u budućnosti.

Mljekarski list 12/2003.

2.5

IZ HRVATSKOG STOČARSKOG CENTRA telefonom u svako doba ili ako prema Vašem mišljenju nismo radili dobro, jer se radi o velikom broju proizvođača koji su svaki sa svojom specifičnom situacijom tražili rješenja, a nas je relativno malo i ne možemo servisirati veliki broj korisnika odjednom.

Krajem godine ipak smo vrlo zadovoljni napretkom koji smo od početka rada sustava do danas napravili jer smo stvorili respektabilni sustav koji može odgovoriti zahtjevima kontrole kakvoće mlijeka i na svjetskoj razini.

Potvrdu ove tvrdnje nalazimo u vrlo čestim posjetima domaćih i svjetskih stručnjaka koji nas svrstavaju u vrh ovakvih tipova laboratorija u Europi.

Jako dobro smo svjesni i činjenice da posao koji radimo određuje i prihode i troškove jednoj ili drugoj strani, te maksimalno korektno i neovisno ocjenjujemo kvalitetu mlijeka. Ima sigurno i drugih mišljenja s jedne i druge strane, te nije lako trpjeti sve kritike koje dolaze na naš račun, a koje su pri tome i najvećim dijelom neargumentirane.

No i to je sastavni dio našeg posla te moramo odgovoriti na svaku primjedbu i upit.

Nadamo se da prepoznajete pozitivne napore koje ulažemo da se postignu ciljevi razvoja proizvodnje mlijeka u RH, te da će te zajedno s nama raditi na istom cilju za dobrobit svih sudionika u ovome nimalo lakom poslu.

Kako bi što je moguće bolje upoznali sustav kontrole, kako proizvesti kvalitetno mlijeko i kako upravljati s mliječnim farmama HSC pokreće program edukacija proizvođača mlijeka koji će se odvijati tijekom zime, te ćemo Vas i posebno pozivati na edukacije.

Zahvaljujem se svima koji su zajedno s nama radili i surađivali tijekom godine uz nadu da će se suradnja i dalje razvijati.

Ovom prilikom želim svim čitateljima Mljekarskog lista, te članovima Vaših obitelji svako dobro u osobnom životu, te poslu kojim se bavite uz poseban poziv proizvođačima mlijeka da ustraju u zajedničkim naporima popravljanja kvalitete mlijeka.

Svima skupa čestit Božić i sretna Nova godina

Piše: Josip Daud, dr. vet. med.

www.crsh.hr

Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske, d.o.o. uvezao je sjeme bikova holstein pasmine iz USA od njihovog najvećeg izvoznika World Wide Sires, Ltd. 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

1.

14HO02958 14HO03204 14HO05780 07HO06155 07HO05780 14HO03099 14HO03207 14HO03338 14HO03190

SILDAAHL BW DUTCH BOY-ET PARADISE-D PATRON PATT JOHANSSON BW TAI TASKER-ET FUSTED EMORY BLITZ-ET MOHRIFIELD FORM TRADEMARK TOWERVIEW-ACRES TYCO-ET DEERFIELD NEZ PERCE-ET R-E-W HAVLICEK WALNUT-S GRANIT NILES-ET

DUTCHBOY PATT TASKER BLITZ TRADEMARK TYCO PERCE HAVLICEK NILES

98,65 kn 82,21 kn 82,21 kn 142,07 kn 118,38 kn 55,90 kn 31,00 kn 31,00 kn 31,00 kn

DUTYBOY

Bellwood x laser TPI... . .1695 Najprodavaniji bik u SAD-u 11. na top listi bikova u USA. Odličan u ukupnim perfomansama.

Povećava proizvodnju mlijeka kod kćeri za+ 1010 kg. Kćeri su ocjenjene za tjelesne karakteristike 1.68 i mliječne karakteristike +2.23. Kćeri su visoke tjelesne građe.

Patronx Bellwood TPI... ..153_Q Specijalist za laka teljenja. Jedinstveni pedigre. Kod kćeri daje lijepa, prostrana i visoko vezana vimena s izrazito jakim suspenzornim ligamentom. Povećava proizvodnju mlijeka kod kćeri za + 797 kg.

2.

26

PATT

Ml:fekarski hs·t 12/2003.

IZ CENTRA ZA REPRODUKCIJU

Formation x Bellwood TPI... .. 1464 Povećava proizvodnju kod kćeri za +1081kg. Visoke ocjene za vime +1.57, dobre noge +1.21, dobra ukupna ocjena za tjelesne karakterisike i mliječnost.

4. BLITZ Emorv x Tesk TPI... ..1438 30. bik u USA po povećanju mliječnosti+ 1031 kg. 26. bik u USA za tip i oblik +2.34 i 14. za tjelesne kompozicije +2.74. Visok indeks za vime +2.1 i noge 1.34.

S. TRADEMARK Formation x Aerostar TPI... .. 1462 Na ljestvici USA Holtstein Association zauzeo je 31. mjesto za vime +2.46 i 32. mjesto za noge +2.23. PTA za mlijeko je +822 kg.

6. TYCO Duster x Mascot TPI... ..1365 Odlična ocjena za tip + 1.64 i vime + 1.40, dobre ocjene za noge +0.98, za tjelesne kompozicije +0.95 i mliječne kompozicije + 1.71 u kombinaciji s povećanom proizvodnjom mlijeka od +256 kg.

7. PERCE Touch x Blackstar TPI... .. 1451 Kćeri ovog bika imaju veću proizvodnju mlijeka od populacije za +824 kg i hodaju na solidnim nogama + 1.18, a karakterizira ih povećanje na visini i dubini u odnosu na populaciju.

8. HAVLICEK Teny Mandel TPI... .. 1334 Veliko poboljšanje u proizvodnji mlijeka kod kćeri +795 kg i ocjenom za tip od +1.25.

Uravnotežene tjelesne karakteristike.

9. NILES Granite x Luke TPI....1267 Izuzetno dobre noge kod kćeri + 1.89, visoke kćeri s izrazito visoko vezanim i širokim vimenom s jakim suspenziornim ligamentom. Visoka ocjena za tip. Povećanje proizvodnje kod kćeri za +504 kg.

DETALJNI PODATCI O BIKOVIMA NALAZE SE NA NAŠIM INTERNET STRANICAMA. 3.

TASKER

GOSPODARSTVO

HRVATSKO MUEKARS o Piše: dr.sc.Petar Bosnić

i procesiagramilatržišnihformi Položaj proizvodnje mlijeka odreukupne gospodarske razvijenosti, agrarnom strukturom, a posebno zemljišnim kapacitetima, specijalizacijom proizvodnje, genetskim potencijalom i produktivnošću krava, kvalitetom mlijeka, konkurentnim cijenama, razvijenošću tržišta agrarnih proizvoda, mjerama agrarne politike i povoljnoj kreditnoj politici.

Po svom značenju, proizvodnja i razvoj proizvodnje mlijeka trebali bi biti u statusu agrarnih prioriteta.

PROIZVODNJA MLIJEKA U ukupnoj proizvodnji mlijeka (2002. god.) proizvodnja kravljeg mlijeka je dominantna i u proizvodnji zastupljena s 97,13% (674,7 mil. litara), a u godišnjem otkupu sa 99,44% (444,4 mil. litara).

Proizvodnja mlijeka jedna je od važnijih poljoprivrednih djelatnosti, a složena je i s tehnološkog i s proizvodnog aspekta. Udjel mliječnog govedarstva u poljoprivredi Hrvatske iznosi svega 7t3 %, a u zemljama EU 17,9%. Godišnja potrošnja mlijeka i mliječnih proizvoda iznosi 170 lit. per capita, a u EU 300 kg mlijeka p.c.

L.._

______________________

Naša je agrarna struktura nerazvijena, poljoprivredna gospodarstva su mala, prosječne veličine od 2,9 ha obradivog zemljišta, dok je u zemljama EU prosječna veličina gospodarstva 18,4 ha. Proizvodnja mlijeka je usitnjena, s prosječno 2,80 krava po obiteljskom gospodarstvu pa ne može biti konkurentna proizvođačima u EU koji imaju prosječno 23 krave.

JlJ{jekarskilist 12/2003.

đen je stupnjem

__,

27

Peremi dezinficiramuređaj za mužnjuza svega2,00kuna 1 0 Kflk·

- 70 gr. calgonit O u prahu ili tekućini - 10 lit. vode ljeti na 40°C ili zimi 50° -60°C - operem

Zapamtite: muzni

sa 1 kg. bilo kojeg

uređaj,

imate 70 pranja. ćete

cijenu

muzni

dok sa kantom Podijelite

deterdženta

uređaj

C3~0Bit sredstva

možete

od 5 kg, koju kupite

cijenu iz poljop. potrebnog

apoteke

za jedno

pranje

14 puta oprati

Vaš

u Poljop.

apoteci

sa 70 pranja

i dobit

muznog

uređaja.

GOSPODARSTVO Tablica 1: Govedarstvo Hrvatske1990-2002god. (brojnostanje,godišnjiprirast,proizvodnjai otkupmlijeka) Broj goveda

Otkup mlijeka

Prirast (tona)

Proizvod. mlijeka (000 lit.)

Proiz. krava (lit.)

ukupno (000 lit.)

krava (lit.)

tržnost mlijeka (%)

Ukupno

Krave i steo.jun.

Krave muzare

1990.

830 000

492 000

460 000

117 000

889 000

l 932

342 273

743

38,49

2000.

438 422

287 000

254 702

62 908

587 634

2 307

380 000

1 491

64,62

2001.

417 113

277 668

254 293

56 387

634 519

2495

409 329

1 609

64,51

2002.

444 000

280 000

257 019

68 402

674 767

2 625

444 350

1 729

65,85

Izvor: DZS

mlijeka te sredstva za troškove stručnih službi, Proizvodnja ovčjeg i kozjeg mlijeka iznosi organizaciju otkupa te za razvoj i unapređenje svega 19,9 mil. litara (ovčje 9,9 mil. lit., kozje proizvodnje mlijeka.

10,0 mil. lit.), a godišnji otkup ukupno 2,5 mil.

Otkup mlijeka organiziraju 44 ml1ekarske litara (ovčje 0,7 mil. lit., kozje 1,76 mil. lit.). organizacije i one otkupe 80% od godišnjih U govedarstvu je od 1990. god. došlo do količina mlijeka (355,47 mil. litara). Ostala 32 značajnih promjena jer se stalno smanjivao otkupljivača otkupe svega 12,51% od godišnjih ukupan broj goveda (smanjenje za 386000 količina mlijeka (88,88 mil lit.) ili prosječno po komada, od toga krava i steonih junica manje za organizatoru otkupa 4,8 mil. litara mlijeka.

212000 grla). Proizvodnja kravljeg mlijeka nije Prosječan otkup mlijeka po kravi na obiteljskim proporcionalno smanjivana pa je tako 1990. god. gospodarstvima iznosio jev1705 lit/ muzna krava. proizvedeno 889 mil. litara, a 2002. god.

KVALITETA SVJEZEG SIROVOG proizvedeno je 674,8 mil. litara kravljeg mlijeka.

MLIJEKA Broj muznih krava u navedenom razdoblju Kvaliteta mlijeka valorizira se Pravilnikom o smanjio se za 202 981 grla. Međutim, godišnji se kakvoći svježeg sirovog mlijeka, a Pravilnik je otkup mlijeka stabilizirao i sukcesivno povećavao. harmoniziran s međunarodnim standardima.

U 1990 god. otkupljeno je 342,3 mil. litara, a u Kriteriji kvalitete sirovog mlijeka osnovica su za 2002. g. 444,4 mil. litara mlijeka. formiranje proizvođačke otkupne cijene sirovog Promjene broja goveda posebno su se negativno mlijeka. Konkurentnost primarne proizvodnje odrazile na proizvodnju goveđeg mesa. U 2002. mlijeka i mljekarske industrije, uz ostale faktore, god ostvaren je godišnji prirast od 68402 tona, ovisi i o kvaliteti svježeg sirovog mlijeka. dok je u 1990. g. prirast iznosio 117000 tona.

U praksi su veći problemi s higijenskom i Od ukupne proizvodnje na obiteljskim se zdravstvenom ispravnošću (somatske stanice, gospodarstvima proizvodi 597,3 mil. lita!a mlije~a mikroorganizmi) nego s fizikalno kemijskim (88,52%), a na većim farmama (poslovni sub1ekt1) komponentama mlijeka. Prema analizama Sredi77,5 mil. litara. Prosječna proizvodnja mlijeka u šnjeg laboratorija za kvalitetu mlijeka Križevci i 2002. g. po muznoj kravi na obiteljskim gospo- klasiranju mlijeka iz otkupa, tzv. komercijalnog darstvima iznosila je 2430 lit/krava a na farmama mlijeka, tijekom 2003. god. proizlazi da do 40% 4966 lit/krava. količina mlijeka odgovara uvjetima kvalitete po OTKUP MLIJEKA Pravilniku a u razvijenim zemljama cca 90% Preuzimanja mlijeka uglavnom je organizira- količina prodanog mlijeka u okviru je Ekstra i I. no preko sabirnih stanica (4514 sabirnih mjesta). klase.

Organizacija, sustav otkupa i transport mlijeka u Hrvatskoj prilagođen je nerazvijenoj proizvodnoj Tablica2: Organizacijaotkupa i uzorkovanja strukturi i velikom broju kooperanata koji mlijeka 2002. god. godišnje isporučuju male količine mlijeka (6856 Organizatori otkupa PROIZVOĐAČI lit/gospodarstvo). Zbog visokih troškova nabave broj sa poslovni sabirna broj u mlijeka i deficita mlijeka, hrvatska mljekarska predanim mljekare ostali subjekti ukupno mjesta bazama industrija je u nepovoljnijem položaju u odnosu podataka mlijekom farme na mljekare razvijenih zemalja. U sustav otkupa 44 32 4.514 63.655 cca 50.000 16 92 mlijeka, mljekare ulažu značajna financijska sredstva (rashladni uređaji, transportni kamioniIzvor :Hrvatski stočarski selekcijski centar hladnjače, najam prostora) za plaćanje sabirača Mljekarski list 12/2003.

29

GOSPODARSTVO EKONOMSKI I TRŽNI UVJETI PROIZVODNJE Za svježe sirovo kravlje mlijeko prodajne cijene mlijeka formiraju se na osnovi kriterija kakvoće po Pravliniku i Uredbi o cijeni svježeg sirovog mlijeka. Cijene mlijeka bazirane su na vrijednosnim odnosima bjelančevina 55% (0,289 kn/jedinici bjelančevine) i sadržaja mliječne masti 45% (0,236 kn/masnoj jedinici). Mlijeko se klasificira po broju mikroorganizama i somatskih stanica, a na osnovu tih podataka vrši se ispravak vrijednosti, tj. povećanje ili smanjene cijene mlijeka.

Cijena mlijeka standardne kakvoće (3,7% m.m., 3,2% bjelančevina, < 100.000 mikroorganizama, <400.0000 somatskih stanica) iznosi 1,798 kn. Cijena mlijeka se umanjuje za 0,1798 kn/litra ako je sadržaj mliječne masti manji od 3,4%, a sadržaj bjelančevina manji od 3, 1%. kn/litra.

Prosječna proizvodno prodajna cijena mlijeka (fcco sabirna mjesto) iznosi 2,663 kn/lit (mljekara 1,996 kn/lit + 0,667 kn/lit državni poticaji).

Ukupna realizacija proizvodnje mlijeka iznosi 3,293 kn/lit (mljekara 1,996 kn/lit, premija za mlijeko 0,667 kn/lit + ostale premije / uzgoj pašnjaci 0,630 kn/lit) Nabavna cijena mlijeka (fcco mljekara) iznosi 2,376 kn/lit (1,996 kn/lit-iznos plaćen proizvođaču; ukupni troškovi nabave 0,380 kn/lit) Uvozna cijena mlijeka (fcco mljekara) 2,516 kn/lit (1,850 kn/lit ino dobavljač, 0,277 kn/lit carinski troškovi, 0,389 kn/lit ostali troškovi uvoznika mlijeka) U Hrvatskoj su cijene mlijeka visoke, uključivši i novčane poticaje, u usporedbi sa zemljama Srednje i Istočne Europe.

Proizvodna cijena mlijeka na farmi s četrnaest krava i· godišnjom prodajom mlijeka od 3407 lit/krava iznosi 1,820 kuna/litra mlijeka.

MLJEKARSKA INDUSTRIJA Struktura prerade mlijeka je nepovoljna u odnosu na razvijene zemlje i kod nas je uvjetovana niskom kupovnom moći stanovništva.

U 2002. god proizvedeno je 496 449 tona mliječnih proizvoda. Porast prerade uvjetovan je kontinuiranim rastom otkupa mlijeka, uvozom mlijeka i povećanom potrošnjom mlijeka i mliječnih prerađevina. U industrijskoj proizvodnji mliječnih prerađevina deficit mlijeka iz domaće proizvodnje kompenzira se uvozom svježeg sirovog mlijeka.

U 2002. g. poremećeni su strukturni odnosi zbog uvoza mliječnih proizvoda, a ne svježeg mlijeka, što se odražava na smanjenje zaposlenosti prerađivačkih kapaciteta mljekara kao i na njihovo poslovanje. Za daljnju preradu u 2001.g. uvezena je 84 795 tona mlijeka/vrhnja, a u 2002.g. svega 53 390 tona. Sve veći udjel u uvozu gotovih mliječnih prozvoda imaju trgovački lanci.

PROCESI REFORMI U Hrvatskoj je malo obiteljskih gospodarstva (proizvođača mlijeka) koja imaju preduvjete da, na tržištu gdje će vladati međunarodna konkurencija, mogu ostvariti zadovoljavajuću razinu dohotka.

Zbog dugogodišnjeg deficita mlijeka iz domaće proizvodnje uvozimo i do 30% od godišnje potrošnje mlijeka i mliječnih proizvoda.

Iako je sustav državnih poticaja stimulativan za obiteljska gospodrarstva, do sada nisu pokrenuti povoljniji razvojni procesi. U godišnjoj vrijednosti proizvodnje mlijeka novčani poticaji su 40% a u Europskoj uniji, ovisno o zemljama članicama, do 53% od vrijednosti proizvodnje mlijeka.

Nove mjere agrarne politike i sustav premija za mlijeko diferenciraju proizvođače mlijeka na komercijalne i nekomercijalne. Značajan dio ma-

Tablica3: Cijene sirovogkravljegmlijeka prosječne kvalitete Mljekara kn/lit

Državni poticaji kn/lit

Ukupno kn/lit

Ukupna realizacija (fcco otkupno mjesto)

Prodajna cijena

1,996

0,667

2,663

Prodajna+ poticaji

1,996

0,667 + 0,630

3,293

Nabavna cijena (fcco mljekara)

Otkupna cijena Troškovi nabave Ino dobavljač Carina Ostali troškovi

Vrsta cijena Proizvodna cijena

Uvozna cijena (fcco mljekara)

1,820

1,996 0,380 1.850 0,277

2,376 2,516

0,389

Izvor : Hrvatska gospodarska komora

30

Ml.fekarski list 12/2003.

GOSPODARSTVO lih proizvođača mlijeka ne će moći ispuniti određene uvjete pa njihovo mlijeko ne će biti u premijskom sustavu.

Zbog navedenih razloga i primjene ovih propisa u ponudi mlijeka, u 2004. god. na domaćem tržištu bit će različite cijene mlijeka, a u takvoj sistuaciji mljekare se mogu orjentirati na mlijeko iz uvoza po povoljnijim cijenama.

Procjenjuje se, da bi u 2004. god. bilo cca 138 mil. litara mlijeka iz uvoza RAZVOJ PROIZVODNJE U odnosu na Europsku uniju Hrvatska se nalazi u fazi stabilizacije i pridruživanja. Budući da je podnijela zahtjev kandidata za članstvo, predano je preko 4000 odgovora na Upitnik Europske unije među kojima se značajan broj odnosi na poljoprivredu i prehrambenu industriju.

Zato je veoma značajno efikasno poticati razvoj određenih grana poljoprivrede i postići nivo proizvodnje koji će zadovoljiti domaće potrebe.

Razvoj i restrukturiranje proizvodnje mlijeka u razdoblju 2003. - 2011. god. temelji se na 25 000 obiteljskih gospodarstava prema proizvodnom modelu srednje intenzivne proizvodnje s prosječnom godišnjom stopom rasta proizvodnje od 6% i krajnjim ciljem isporuke 35 000 lit. mlijeka po domaćinstvu.

U desetogodišnjem razdoblju prilagodbe na

OSVRT NA STANJE

tržišno privređivanje ne očekuje se veći porast ukupnog broja krava, ali će doći do konsolidacije stada kvalitenijim grlima kroz redoviti tehnološki remont i nabavu visokoproduktivnih krava mliječnih pasmina.

Proizvodna mliječna kvota u 2011. god. iznosila bi 1,07 milijardu litara mlijeka što bi uz tržnost mlijeka od 85% dalo otkup od 915,5 mil. litara. Tako bi domaća proizvodnja mlijeka, uz određene količine iz uvoza, podmirivala potrebe potrošnje od 220 litara mlijeka p.c. što pokriva i odgovarajuću turističku potrošnju.

Na kraju razvojnog razdoblja proizvodnjom mlijeka bi se bavilo 25 000 specijaliziranih obiteljskih gospodarstava s prosječno 11 krava. Proizvodnja mlijeka bi se povećala od 2 625 lit./krava na 4 217 lit./krava, a prodaja mlijeka od 1 729 lit./krvi na 3 604 litara mlijeka po kravi Uvjeti za realizaciju desetogodišnjeg nacionalnog plana razvoja mljekarstva su kompleksni a odnose se uz ostalo na dva glavna područja riješavanja problema i to poljoprivrednog zemljišta te povoljnih uvjeta kreditiranja komercijalnih proizvođača mlijeka. Agrarna reforma i tekuće mjere poljoprivredne politike trebaju uvažavati postojeće specifičnosti i nedovoljnu proizvodnju mlijeka te primjenjivati blaže kriterije u prijelaznom razdoblju a koje su primjerene našim prilikama. O

U GOVEDARSTVU

~JJ~d]] ®®~~~IBrnIT-{fi®Llćl\W®l.ID~ill (IBOOJJIB@W~~IB001N!cl]]ill~fil®Đ

fflmJffi

Piše: ]osip Haluška dipl. ing.

Vukovarsko - srijemska županija sa svojim poljoprivrednim resursima ima značajno mjesto u Republici Hrvatskoj. Prostire se na površini od 2448 km kvadratnih/ a prema popisu stanovRaspoložive poljopriv- ništva iz 2001. godine ima 205000 stanovnika. Zupanija/ sa redne površine omoguća­ sjedištem u Vukovaru/ obuhvaća 4 grada i 26 općina s 84 naselja. va ju intezivnu biljnu i stoOd ukupno 244000 ha/ poljoprivredne površine zauzimaju I čarsku proizvodnju. Ukupan broj poljoprivrednih 150509 ha ili 61 % od kojih se na oranice odnosi 93 %.

domaćinstava iznosi 27000, ----------------------------

a broj krupnijih obiteljskih gospodarstava upisanih u Upisnik iznosi 7 950. Prosječna veličina posjeda iznosi 3,8 ha. U zadnjih 10 godina značajne su promjene u gospodarenju poljoprivrednim resursima, vezane za izmijenjenu vlasničku strukturu.

Došlo je do povećanja, Mljekarski hst 12/2003.

odnosno okrupnjavanja posjeda prodajom ili zakupom poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države. Raste veličina posjeda, mijenja se struktura proizvodnje, što sve pridonosi gospodarskoj učinkovitosti. Poljoprivredna proizvodnja obavlja se na obiteljskim gospodarstvima, poljopriv31

OSVRT NA STANJE U GOSPODARSTVU

rednim tvrtkama i poljoprivrednim zadrugama.

Najveći broj čine obiteljska gospodarstva koje karakterizira rascjepkanost zemljišta, mali posjedi i mali broj stoke u stadu. Ostvaruju nisku i skupu proizvodnju po grlu i ha, nisu racionalna i ekonomična.

Zemljišni kapaciteti nisu dovoljno iskorišteni, genetski kapaciteti stočnog fonda koriste se s 50 60%. Proizvodnja se odvija najčešće ekstenzivna ili poluintenzivno. OPG nisu uređena za krupniju i moderniju proizvodnju i za primjenu novih tehnologija. U odnosu na druga područja R. Hrvatske, Vukovarska-srijemska županija ima dobre uvjete za razvoj svih proizvodnji, a napose za razvoj govedarske proizvodnje obzirom na bogatu krmnu bazu. Udio stočarske proizvodnje iznosi 31% ukupne poljoprivredne proizvodnje, a udio govedarstva u stočarstvu preko 50%. Govedarska proizvodnja, kao najvažniji dio stočarske proizvodnje, vrlo je važna gospodarska grana u ovoj Županiji.

Važnost govedarske proizvodnje proizlazi iz činjenice da značajan dio stanovništva kao izravni izvor prihoda ostvaruje iz govedarske proizvodnje. Prioritetna i najvažnija je govedarska proizvodnja, proizvodnja mlijeka, koja ima osigurano tržište, dobar ekonomski položaj unutar ukupne poljoprivrede i jeftinu stočnu hranu.

Brojno stanje rasplodnih goveda Prema podatcima Godišnjeg izvješća Hrvatskog stočarskog centra za 2002. godinu u Vukovarska-srijemskoj županiji je ukupno 8840 krava.

Broj krava pod selekcijskim obuhvatom na obiteljskim gospodarstvima iznosi 5360 ili 63 %, a na velikim mliječnim farmama 1.143 krave, što ukupno iznosi 6503 krava ili 77,05 %. Od navedenog broja krava simentalske pasmine ima 4141, a holstein pasmine 1219 krava na obiteljskim gospodarstvima i 1143 krave na velikim farmama ili ukupno 2362 krave holstein pasmine, odnosno ukupno 6503.

Tablica 1: Broj krava i uzgajivača obuhvaćeni uzgojnaselekcijskimradom u 2002. godini

I

Ukupnibroj Obiteljska Vilik t Ukupno pod o/c 0 krava gospodarstvae e anne selekcijom R. Hrvatska 224078

·vsž.

32

8440 I

101157

7 367

108524 148,43

5 360

1143

6503 ,77,00

Uzgajivača

koji drže krave pod selekcijom ima 1248. Pod kontrolom mliječnosti je 1120 krava ili 21 % od krava pod selekcijom, a nalaze se kod 120 uzgajivača. Pod kontrolom rasplodne

Tablica2: Brojnostanje krava te broj krava pod s!lekcijomu Vukovarska-srijemskoj Zupaniji u 2001. i 2002. godini.

Godina Ukupno krava

mliječnosti

Kontrola

Rasplodna kontrola

Ukupno

%

2001.

7760

1966

3200

5166

66,57

2002.

8840

2263

4240

6503

77,05

Tablica 3: Udio krava po tipu kontroleu R. Hrvatskoj i Vukovarska-srijemskojžupaniji u 2002. godini.

Velike fanne

Obiteljska gospodarstva IGoclina

Kontrola mlijeka broj

: %

Kontrola rasploda

%

broj

-

broj

Ukupno krava

Kontrola rasploda

I 21,00 I 4 240 79,00! 11431 100

broj

%

Kontrola mlijeka

%

RH

36 785 33,90 64 372 59,32 6 57516,06 792 0,73 108 524 I

VSŽ.

1120

-

6 503

l

Tablica 4: Veličina stada krava i brojuzgajate/ja u Vukovarska-srijemskojžupaniji u 2002.g Veličina stada

I- 3 4-9

Broj uzgajivača 739 404

10- 16 Višeod 16 Ukupno %odRH

73

32

1248

5,24 1--

Postotak

59,21 32,37 5,85

2,56

100

proizvodnje 4240 krava ili 79 %. Na tri velike pasmine i sve su pod mliječnom kontrolom. U ukupnom broju krava u RH, Vukovarska-srijemska županija sudjeluje sa 3,77 % i po ukupnom broju krava nalazi se na 10. mjestu od 20 županija.

Prosječna veličina stada pod kontrolom mliječnosti iznosi 7,29 krava. Uzgajatelji koji drže više od 15 krava imaju veličinu stada od 22 krave. Ženskog rasplodnog podmladka od krava pod selekcijom svih pasmina ima 3 790, a s velikim farmama 4 724 grla.

Brojno stanje rasplodnih goveda u odnosu na predratno stanje bilo je smanjena za 50%.

Osobito su stradale velike mliječne farme bivših kombinata, ne samo zbog ratnog stanja već i zbog pretvorbe i vlasničke transformacije. Prije rata u ovoj županiji bilo je šest velikih mliječnih farmi koje su imale 3500 krava holstein pasmine, a mliječne farme su 1143 krave holstein

M(jekarski li,st 12/2003.

Otkrit ću Vam tajnu kvalitete moga mlijeka!

Mo.1 lasnik za odrzavanje ćistoće muzilica, mljekarsk1h kanti i ostalih posLida koje dolaze u dodir s rn!ijekorn koristi

U to ste se već uvjerili zato vam želim reći

St1l,1h Biilt ii i

6,rjf ,j f t,,l/jj,1

I naravno svima E klasa!

Imate farmu?

SLUŽBA TEHNIĆKE PRIMJENE MARKETINGA INDUSTRUE tal: 031· 513 - 593; fax: 031 • 513 • 503 PRODAJA

Odlično! ću Vam i

Predstavit

tal: 031 • 513 - 577; fax: 031 • 513 • 503 SAPONIA k mljake, prohrambena i larmac industrija d.d. Osijek Mah)D Gupca 2 l1000 OsiJ

BIS LAKTOKIS namijenjen je za uklanjanje mliječnog kamenca sa sistema za mužu, mljekovoda, spremnika za mlijeko, pasterizatora te svih ostalih uređaja pri proizvodnji i preradi mlijeka.

To je jako kiselo sredstvo koje vrlo brzo i temeljito etapa naslage mliječnog kamenca. Redovitom uporabom podiže se i mikrobiološka kakvoća mlijeka.

NAPUTAK ZA UPORABU Primjenjuje se za kružno čišćenje pojedinih uređaja u izmjenično alkalno-kiselom po~tupku. Č:išćenje BIS LAKTOKIS -om provodi se nakon čišćenja alkalnim sredstvom kojim se uklanjaju organska zaprljanja.

Kada se ispusti alkalna otopina, uređaje isprati toplom vodom te slijedi kiseli postupak čišćenja BIS LAKTOKIS -om na temperaturi do 70°C. Uporabiti 1 - 3%-tnu otopinu (100 - 300 g na 10 litara vode) u trajanju 15- 30 minuta.

Na kraju postupka obavezno provesti ispiranje čistom toplom vodom.

GOSPODARSTVO

danas svega tri farme s ukupno 870 krava. Pad broja krava iznosi 75%, a s rasplodnim podmlatkom preko 80%. Farma «Jakobovac« VUPIK-a Vukovar čak je povećala broj krava. Danas ta farma ima 580 krava i godišnju proizvodnju 7 000 kg mlijeka po kravi. Farma «Slatine« Ivankovo prije rata imala je preko 1 000 krava, a sada je prazna. Farma je privatizirana i novi vlasnik će obnoviti proizvodnju mlijeka kupovinom 1000 junica. Farma «Bošnjaci» zadržala je 300 krava i dobila je novog vlasnika «Domaćinović« d.o.o.

Nestale su farme «Zib« Županja, farme »Žankovac-Gubac« i «Ljeskovac« bivšeg PIK-a Vinkovci.

Od mirne reintegracije (1998. god.) broj rasplodnih goveda, a i svih drugi vrsta životinja, bilježi trend rasta. Usporedo s povećanjem broja krava povećava se i broj novih uzgajatelja. S veličinom stada raste i ukupna proizvodnja mlijeka.

Ukupna proizvodnja mlijeka iznosi oko 35 milijuna litara. Prije rata proizvodilo se 65 milijuna litara. Tržnost mlijeka je niska kao i proizvodnja po grlu, po ha i po gospodarstvu. U proizvodnji mlijeka pojavljuju se novi trendovi.

Grade nove obiteljske farme, stare proširuju.

Kupuju velike mliječne farme koje su u stečaju.

Ostvarena laktacijska proizvodnja mlijeka krava pod selekcijskim obuhvatom simentalske pasmine iznosi 4 632 kg sa 182 kg mliječne masti ili 3,94 % i proteina 154 kg ili 3,34 %. Proizvodnja mijeka holstein pasmine iznosi 5 159 kg mlijeka s 3,80 % masti i 196 kg, a proteina 3,20 % ili 165 kg.

Krave holstein pasmine na tri velike farme ostvarile su prosječnu laktacijsku proizvodnju mlijeka 6 365 kg, 230 kg masti ili 3,62 %. Trajanje servisnog razdoblja kod simentalske pasmine iznosilo je 112 dana, a holstein pasmine 155 dana.

Broj krava - bikovskih majki za proizvodnju muške teladi za rasplod iznosi deset. Bikovi koji se koriste za UO krava su testirani bikovi Centra za stočarstvo Osijek i Veterinarske stanice Slavonski Brod. Od ukupnog broja plotkinja na našem području 95 % se umjetno osjemenjava a 5 % je prirodni pripust.

Ostvareni i isplaćeni novčani poticaji za govedarsku proizvodnju u 2002. godini iznosili su 8,958.220,00 kuna i veći su za 60 % u odnosu na ostvarene poticaje u 2001. godini. U strukturi ukupno ostvarenih poticaja u RH u 2002. godini 34

Vukovarska - srijemska županija sudjeluje sa 7,33 %, a u strukturi poticaja za govedarsku proizvodnju 9, 11 %. Za prvih devet· mjeseci 2003. godine u Vukovarska-srijemskoj županiji ukupno je podnešeno zahtjeva za poticaje u stočarstvu u vrijednosti od 31 milijun kuna, a od toga 50 % odnosi se na govedarsku proizvodnju, uglavnom proizvodnju mlijeka. Zahtjevi su za 7 600 krava kod 1 200 uzgajatelja koji imaju više od tri krave.

Kreditiranje rasplodne stoke, od strane Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, pridonijelo je povećanju brojnog stanja krava i ukupnom razvoju stočarske proizvodnje, a osobito proizvodnje mlijeka. Mljekara «Mia Meggle« iz Osijeka kreditirala je kupovinu rasplodnih junica na području Vukovarska-srijemske županije i to proizvođače od kojih je kupovala mlijeko.

Područje od posebne državne skrbi nakon mirne reintegracije dobilo je dosta donacija. Nizozemska vlada je donirala poljoprivredne proizvođače preko poljoprivrednih zadruga. U tom razdoblju u Podunavlje je ušlo oko 4 000 rasplodnih junica a i druge vrste stoke.

Zadovoljavajući poticaji, povoljni krediti (kamate 3-5 %) od strane Ministarstva poljoprivrede i šumarstva i dobre cijene mlijeka znatno su utjecali na povećanje broja krava i drugih stočarskih proizvodnji u posljedne tri godine.

Pored povoljnog kreditiranja i dobrih poticaja, ekspanziji mliječne proizvodnje u ovoj županiji pridonose mljekare s ovog područja, kao i mljekare koje otkupljuju mlijeko s ovog područja.

Otkup mlijeka orgamz1ran je u svim mjestima županije. Krupniji proizvođači mlijeka dobili su laktofrize od mljekare kojoj prodaju mlijeko, a imaju i veće količinske premije. Pri otkupu mlijeka postoji konkurentnost. Na ovom području otkup mlijeka obavlja »Vindija« - »Novi Domil«, Mia - Osijek, «Družba« Babina Greda, Lura i druge. Uzgajatelji mliječnih pasmina koza očekuju od Mljekare »Vindija« - »Novi Dami!« da će otkupljivati i kozje mlijeko. Za sada ti proizvođači prodaju kozje mlijeko tako da ga miješaju s kravljim. Što se tiče kvalitete mlijeka, ima dosta problema. Veliki broj proizvođača predaje mlijeko koje pripada trećoj klasi. Sitniji proizvođači s malim štalama bez svjetla, ventilacije i kanalizacije nisu u stanju proizvesti higijenski čisto mlijeko.

Mljekarski li<;t12/2003.

VAMAKS®

® Vitaminsko-makromineralni premiks namiienien izradi krmnih smiesa za krave u suhostaiu Svakodnevnom

primienom u količini 100 - 200 grama po kravi osigurava se:

@VETERINA

d.o.o.

'POLJOSTROJ" a.o.o.j I

za proizvodnju i usluge, unutarnju i vanjsku trgovinu Vukšinac D. 21, 10342 DUBRAVA HRVATSKA tel.: 01 2725 622; 01 2726 229 tel./fax: 01 2726 186 e-mail: poljostroj@zg.hinet.hr

NAŠA PEĆ ZA VAŠ TOPAO I UGODAN DOM

IZ PROIZVODNOG PROGRAMA IZDVAJAMO:

• MOGUĆNOST KREDITIRANJA• •NAJPOVOLJNIJE CIJENE U HRVATSKOJ•

- rotacijske drljače od 170 cm - 300 cm - rezervne dijelove za poljoprivredne strojeve - raonici za plugove - usluge strojne obrade i obrade lima - kuhinjske peći na kruta goriva - peći za jednoetažno centralno grijanje - kamini, samostojeći i za ugradnju

OSVRT

Krupnijih uzgajivača koji drže više od 20 krava (20-100) u ovoj županiji je 35, a drže uglavnom simentalsku pasminu. Ti uzgajivači imaju nove štale, vezani sustav držanja krava, mužnja - sistem kanti, hranidba i izgnojavanje polumehanizirano. To su proizvođači specijalizirani za proizvodnju mlijeka. Veliki broj uzgajivača na ovom području drži po dvije pasmine, simentalsku i holstein, a ima puno križanaca. U ovom ravničarskom području, području intenzivne biljne proizvodnje, na bivšem društvenom sektoru velikih farmi bila je raširena holstein pasmina. Za razliku od nekih županija u srednjoj i sjevernoj Hrvatskoj gdje postoje velike obiteljske farme holstein pasmine, na ovom području ih ima malo. Samo jedna moderna farma kapaciteta 80 krava drži holstein pasminu.

Holstein pasmina se inače sve više širi na obiteljska gospodarstva. Potražnja za steonim junicama je vrlo velika. Od 35 krupnih uzgajivača tri najveća drže 50 - 100 krava simentalske pasmine. Najveći uzgajivač krava simentalske pasmine je Ivan Bilandžija iz Nijemaca. Ima 50 rasplodnih krava i 50 grla rasplodnog podmlatka svih kategorija. Dnevna proizvodnja mlijeka kreće se oko 600 litara ili ukupno godišnje proizvede oko 220 000 litara.

Na V. stočarskoj županijskoj izložbi koja je održana 06.10.2003. godine u mjestu Drenovci, prvu nagradu u kategoriji mladih krava osvojio je za kravu prvotelku imenom Milka koja je u prve tri kontrole imala prosječnu proizvodnju mlijeka 32 litre. Od drugih uzgajivača treba istaknuti Josipa Culi iz Jarmine koji drži 30 krava simentalske pasmine. Povećava stado na 50 krava.

Godišnje proizvodi oko 150 000 litara mlijeka. Tu je i Davor Adžić iz T ordinaca koji drži 50 krava ili ukupno preko 100 plotkinja simentalske pasmine.

U Vukovarska - srijemskoj županiji, i u cijeloj Slavoniji, veliki je broj OPG koji imaju stada veličine 25 - 30 krava, a s rasplodnim podmlatkom ukupno 40 - 50 grla, i koji će se sigurno održati ulaskom R. Hrvatske u EU. Sada imamo svih modela i veličina obiteljskih farmi. Pored obiteljskih farmi imat ćemo velike mliječne farme koje se sada privat1Z1ra1u preko stečajnih postupaka. Te farme bavit će se proizvodnjom mlijeka isključivo zbog dobiti i biti će konkurentne malim farmama.

Mljekarski List 12/2003.

NA STANJE

U GOVEDARSTVU

Proizvodnja stočne krme vrlo je značajna jer je ona sirovina za proizvodnju mlijeka i mesa.

U Vukovarska - srijemskoj županiji postoje dobri uvjeti za proizvodnju stočne krme. Proizvodnja stočne krme orijentirana je na oranične površine, na ratarske i krmne kulture karakteristične za ovo područje. U ovoj županiji stočarska proizvodnja mogla bi biti udvostručena s obzirom na raspoložive količine hrane. Vukovarska - srijemska županija kao i cijela Slavonija i Baranja imaju velike mogućnosti proizvodnje stočne hrane i to u glavnim kulturama, koje se tradicionalno uzgajaju na ovom području. To su kulture koje su našle svoje mjesto u strukturi biljne proizvodnje ali njihove nusproizvode nedovoljno koriste. Od glavnih kultura treba istaći kukuruz, pšenicu, ječam i crvenu djetelinu koje čine osnovu hranidbe stoke. Ishrana goveda bazira se u prvom redu na proizvodnji jeftine voluminozne krme uz dodatak koncentriranih krmiva. Pored žitarica, značajna je proizvodnja industrijskog i krmnog bilja. U strukturi biljne proizvodnje sve su zastupljenije kulture koje osiguravaju proteine (soja, suncokret). Na ovom području, u ishrani goveda, malo koriste kukuruznu silažu, kao i silažu i sjenažu lucerke i travnih smjesa. Još uvijek osnovu ishrane ljeti čini ispaša i zelena masa, a zimi sijeno i kukuruzni šrot. Ljeti obrocima krava nedostaje energije, a z1m1 proteina. Obroci nisu izbalansirani. Proizvodnja mlijeka tijekom godine jako varira. Ipak se ishrana goveda poboljšava.

V. stočarska izložba županije Vukovarskosrijemske održava se svake godine u Drenovcima.

To je važna gospodarsko - stočarska manifestacija ove županije, gdje se promoviraju dostignuća uzgojno-selekcijskog rada. Na ovoj izložbi bili su predstavljeni uzgojni programi za simentalsku i holstein pasminu. Ukupno je bilo izložena 42 grla svih kategorija goveda. U odnosu na prethodne stočarske izložbe po broju i kvaliteti izloženih grla, bila je daleko najbolja. Među prvonagrađenim grlima goveda podjednako su bile zastupljene obje pasmine i simentalska i holstein.

Krava šampionka Izložbe po prvi put je postala krava holstein pasmine. To je krava Žb. 35002920 oteljena 08.05.1997. godine, koja je maksimalnun mliječnost imala u III. laktaciji i to 8 118 kg 37

OSVRT

NA STANJE

U GOVEDARSTVU

mlijeka s 3,4 % mliječne masti ili ukupno 278 kg masti i proteina 3,5 % i 230 kg. Vlasnik krave je «Domaćinov« d.o.o. iz Bošnjaka. Prvonagrađena mlada krava simentalske pasmine je vlasništvo Martina Aleksića iz Račinovaca. Ivan Bilandžija iz Nijemaca dobio je prvu nagradu za mladu kravu simentalske pasmine, a Josip Culi iz Jarmine za steonu junicu simentalske pasmine. Prvonagrađena krava holstein pasmine je krava vlasništvo «Leskovac« d.o.o. iz Vere, za prvonagrađenu prvotelku holstein pasmine «Domaćinović« d.o.o. iz Bošnjaka, a Branko Garvanović iz Đeletovaca osvojio je prvu nagradu za steonu junicu holstein pasmine. Za prvonagrađena grla uzgajivači su dobili diplomu HSC i 500,00 kuna od organizatora izložbe, a šampionsko grlo dobilo je šampionsko zvono i nagrade sponzora. Najveći broj izloženih grla goveda bio je sa područja Županje, a većina ervonagrađenih grla dolazi s područja Vinkovaca.

Sampionka potječe s velike farme. Na području Županje još uvijek krave uzgajaju ekstenzivna.

Ovdje treba puno poraditi na uvjetima držanja i njezi, higijeni štala, hranidbi i na izboru bikova za UO. U Vukovarska- srijemskoj županiji trebalo bi:

• • • • • • • •

povećati proizvodnju mlijeka po grlu za 1 000 litara poboljšati uvjete držanja krava, higijenu mlijeka, hranidbu krava uvesti nove tehnologije definirati pasmine i sustav držanja mijenjati strukturu proizvodnje na račun žitarica a u korist stočarstva povećati stočarsku proizvodnju za dva puta zbog ulaska u EU i kvota intezivno iskorištavati zemljišne površine povećati primarnu proizvodnju a time 1 stočarstvo

• oplemeniti sirovine • povećati vrijednost proizvodnje za dva do tri puta • okrupnjavati obiteljska gospodarstva • izraditi program razvoja stočarstva • izraditi uzgojne programe i odrediti svrhu uzgoja pojedinih pasmina • pratiti ekonomske pokazatelje u stočarstvu predložiti optimalnu veličinu obiteljskog posjeda i veličinu stada,osnivati stočarske udruge, • izraditi program razvoja poljoprivrede. CJ

RAZMIŠLJANJA

TERENSKOG

AGRONOMA

MLIJEKO RASTE NAPOLJU, Naš moto za prosinac: mijenjamo i !A~~ QJJ~lf~O našu stvarnost !

Mijenjajući činjenice

CI) >U)

o:

PRAKSAI ISKUSTVA PROIZVOĐAČA, RAZMIŠLJANJA I PRIJEDLOZI 38

Činjenice i stvarnost u hrvatskoj proizvodnji mlijeka. Što smo učinili u 2003. a što planiramo za 2004. godinu ? ! · Što smo to započeli mijenjati ?

Koliko smo povećali proizvodnju mlijeka u 2003. u odnosu na 2002. i za koliko planiramo povećati proizvodnju u 2004. u odnosu na 2003.

Slušam tako neke ljude koji barataju činjenicama i stvarnošću hrvatske proizvodnje mlijeka. Neki su predvidjeli i razvoj proizvodnje na osnovi postojećih činjenica i postojeće stvarnosti, te vlastitih razmišljanja i zaključaka, pa bi tako prosječna proizvodnja mlijeka po kravi 2010. godine u Hrvatskoj iznosila oko 4 000 litara godišnje. Hrvatska tako ne bi još ni 2010. godine

Mljekarski li,st 12/2003.

RAZMIŠLJANJA imala dovoljno vlastitog mlijeka.

Katastrofa! Ne vjerujem da će nam se ovo desiti.

Zamislite da je takvim tempom išao razvoj u Sloveniji, Austriji, Irskoj, Portugalu ili nekoj drugoj zemlji. Šteta je što ne možemo izvoziti ovakve ideje i razmišljanja. Možda bi se to dobro prodavalo na tržištu intelektualnih usluga u EU. To vam je kao kada bi pokušavali na aukcijske prodaje u EU izvoziti naše bređe junice, pa da i tamo vičemo: «Dobre junice, lijepe junice», proizvodnja 3 500, 3 600, 3 800, 4 000, 4 200, 4 300 litara mlijeka, «navali narode». Što mislite koliko bi se ovakvih junica prodalo na nekoj aukcijskoj prodaji u EU? Ako planirate povećati proizvodnju mlijeka, izgradili ste staju većeg kapaciteta ili proširili postojeću, investirali vlastita i kreditna sredstva, podigli kredit za kupnju bređih junica ... Pa zar ćete kupiti junice koje će sutra biti krave s takvom proizvodnjom???

Vi se bavite proizvodnjom mlijeka. Vaša obitelj od toga živi. To je osnova poslovanja vašega OPG-a. Krava nije ukras u štali. Krava je vaša proizvodna i ekonomska jedinica, pa ako godišnje proizvede manje od 4 500 litara mlijeka negativna je ekonomska jedinica.

Krave koje već imate u staji, a godišnje proizvedu ispod 4 500 litara mlijeka, morate «izbaciti» iz staje. Takva proizvodnja vodi u propast.

Zašto?

Vi morate uplaćivati socijalno i mirovinsko osiguranje.

Vi morate sebi osigurati pristojan mjesečni osobni dohodak.

Vi morate kontinuirano razvijati vaše gospodarstvo - OPG. Kupovati zemlju u polju - povećavati posjed.

Proširiti okućnicu ako je i kada je to moguće.

Održavati postojeću i kupovati novu mehanizac11u.

Održavati postojeću i kupovati novu opremu.

Izgrađivati nove staje većeg kapaciteta ili proširivati postojeće.

Održavati postojeću kuću ili graditi novu.

I vi morate održavati svoj auto ili kupiti novi.

I vi bi sa svojom obitelji otišli na godišnji odmor na more.

Ml:fekarskiList 12/2003.

TERENSKOG

AGRONOMA

Još nisam čuo da je netko ponudio seljacima besplatan godišnji odmor. I za to je potreban novac, a taj novac sigurno neće osigurati krava koja dnevno daje manje od 20 litara mlijeka u vrhu laktacije.

Shvatite, vaše gospodarstvo, vaš OPG je privatno malo poduzeće.

Vi ste obrtnik. Vi proizvodite za tržište. Vaš osnovni proizvod je mlijeko.

Vi i vaša porodica od toga živite.

Koliko vrijedi, na pr. jedan frizerski salon, jedna manja, srednja ili veća stolarska radnja, bravarija, automehaničarska radionica, kafić, ugostiteljska radnja, pekara, trgovina, a koliko vrijedi vaš posjed: zemlja, zgrade, mehanizacija, oprema, stoka. Uzmimo osnovu 8 do 10 krava.

Stavite u omjer vrijednosti.

Svi gore navedeni spadaju u obrtnike i malu privredu.

Svi, osim vas.

Zašto?

Jer ste vi seljaci čiji ekonomsko privredni status još nije definiran !

S razmišljanjima o razvoju koji je gore naveden, a koji je na «Stočarskim znanstvenim danima» u Poreču iznesen u ime grupe autora, ja se nikako ne mogu složiti, a u praksi sve veći broj vas, proizvođača mlijeka, s time se ne slaže. Da su takav pristup razvoju proizvodnje mlijeka imali Slovenci, nikada ne bi osigurali svoju kvotu u EU, niti bi u Hrvatsku izvozili svoje viškove mlijeka.

Kada bismo počeli nabrajati sve činjenice koje određuju sadašnju stvarnost bilo bi tu puno toga što treba mijenjati. Što mijenjati i kako mijenjati?

Sve ono što vi možete promijeniti nitko drugi umjesto vas ne će promijeniti. Neke promjene bilo bi lakše i brže izvesti da imamo zacrtani program razvoja i definirane činjenice koje treba mijenjati.

Nažalost, još uvijek ga nemamo.

Jedino što imate definirano, a omogućava ekonomski opstanak vas i vašeg OPG je povećanje proizvodnje. Povećavanje broja krava i poveća­ vanje proizvodnje po kravi. Nema drugoga puta!!!

Ovom prilikom bih predložio Hrvatskom stočarskom centru da u Mljekarskom listu za siječanj ili veljaču objavi podatke koliko je krava od 2000. do kraja 2003. godine izlučeno iz selekcije

39

RAZMIŠLJANJA

TERENSKOG

AGRONOMA

zbog niske proizvodnje mlijeka loš genetski potencijal, te da objave paralelnu listu simentalskih bikova i njihovih bikovskih majki u Hrvatskoj, Austriji, Švicarskoj, Italiji i Bavarskoj.

Koliko uzgajivača uključenih u selekciju nema u staji ni jednu kravu ispod 4 500 litara? Samo je to selekcija ! Jer naša selekcija nije od jučer. A umjetno osjemenjivanje imamo već 40 godina. Čemu i zašto povećavati proizvodnju ?

Jedino povećavanjem proizvodnje možete povećati prihod OPG i stvoriti mogućnost kupovanja zemlje i okrupnjavanja svoga posjeda.

Do sada nikada nismo raspravljali o potrebi kupovanja zemlje i o cijeni zemlje. Kolika je stvarna vrijednost 1 jutra zemlje i kako procijeniti tu vrijednost? Na osnovi čega procijeniti isplati li se u to uložiti novac? Ako na 1 jutru možete godišnje proizvesti voluminozne krme, zelene mase, sjenaže, silaže ili krepke krme, zrno žita, kukuruza, soje, graška, za proizvodnju 4 500 litara mlijeka, isplati li se ući u tu investiciju?

Primjenom suvremene tehnologije s 1 jutra možete proizvesti 4 500, 5 000 do 6 000 litara mlijeka.

Litre mlijeka x cijena mlijeka (sada oko 3 kune) iznosi:_ ________________

Ova računica svodi jedinicu površine na ekonomsku jedinicu.

Kravu isto. Jer je omjer 1 krava - 1 jutro zemlje.

Isplati li se kupiti jedno jutro zemlje i po kojoj cijeni?

Cijena zemlje u Hrvatskoj sada je najjeftinija o odnosu na EU! I to je činjenica. Vrlo povoljna za proizvođače mlijeka.

Kraj je godine. Napravite analizu svoga poslovanja tijekom 2003. i vidjet ćete što ste promijenili u organizaciji svoga OPG i tehnologiji proizvodnje. Za koliko ste povećali proizvodnju u 2003. u odnosu na 2002. godinu, a za koliko planirate povećati proizvodnju u 2004. u odnosu na 2003. godinu? Koliko godišnje povećavate broj krava i koliko godišnje povećavate proizvodnju po kravi?

Razvoj, razvoj se uvijek planira na promjeni postojećih činjenica. Ispred Nizozemaca bilo je more, a oko Izraelaca pustinja i to su bile neosporne činjenice i vrlo, vrlo kruta stvarnost.

Proizvodnja mlijeka danas u Nizozemskoj i Izraelu po kravi iznosi od 10 000 do 12 000 litara, a Hrvatska iz ovih zemalja godišnje uvozi cvijeća za 5_Qmilijuna dolara. :.J

L_4_i5~~~~_:-~~ 500, 5 000 x 3 = 15 000_ili 6 o~o x 3 = 18 000 kuna~

I

Ned agro d.o.o., Mekušanskac. 62, Karlovac, 047/654-292,

\

(

OPREMAZA STAJ'E VEZOVI,TOPLI PODOVI, OGRADE,POJILICE, SVE VRSTESPOJNICA NIZOZEMSKAKVALITETA!

·POLOVNA IZMUZIŠTA • FOLIJE I MREŽE • MEHANIZACIJA • HANGARI

098/365-857

I i'...1..

I

l

s'wi,r;a,e,tl(er,1.i,ra / iffel(tii,ra

želti,roJfa,o&'fo1el(8ožie te aif/jeil(tJ. 1;for/4u. /(41/1,( 2001. 1oclil(a,

40

Mljekarski list 12/2003.

OSNOVANA

UDRUGA

OSNOVANA JEUDRUGA HRVATSKIH UZGAJIVACA HOLSTEIN GOVEDA Piše: Vodeći 11zgajlvači holstein 11as111ine Udruga će svoje ciljeve i Josip Crnčić, ing. agr. goveda II Rep11blici Hrvatskoj osnovali s11 zacrtani program ostvarivati: nedavno 11dr11g11 koja će promicati njil,ove • Stručnom izobrazbom zajed11ičke i11terese. Proizvodači mlijeka koji vode ovu udr11gu i kvalitetnim informiimaj11 jas1111viziju uzgoja holstei11 g01•eda kako bi povećali ranjem svih svojih čla­ proizvodnj11 i poboljšali kakvoć11 mlijeka. nova Uzgajivači holstei11 goveda 11dn1žuj11ći svoje interese 11či11it • Ravnopravnim sudjelovanjem u donošenju će od ove Udruge 111oder1111 organizaciju koja će irn pomagati 11 svih važnijih odluka i rješava11j11,,roblema. propisa koji se tiču uzgoja holstein goveda i cjelokupne govedarske proizvodnje u RepubU Gornjem Dragancu, pored Čazme, održana lici Hrvatskoj je 6. rujna ove godine Osnivačka skupština Udruge hrvatskih uzgajivača holstein goveda • Poticanjem članova na aktivno promicanje interesa Udruge i kvalitetni uzgoj holstein go(UHUH). Udrugu su osnovali vodeći uzgajivači veda holstein goveda i time poslali poruku svojim kolegama iz svih krajeva Hrvatske da se uključe u • Aktivnim sudjelovanjem u kreiranju i provedbi programa uzgoja goveda holstein pasmine Udrugu i zajednički rade na promicanju interesa u Republici Hrvatskoj svih hrvatskih uzgajivača holstein goveda.

• Sudjelovanjem u organizaciji prometa rasplodPredsjednik Udruge je Josip Vinceković iz nih životinja članova Udruge Vagovine (Bjelovarsko-bilogorska županija) čije • Sudjelovanjem u organizaciji stočarskih izloobiteljsko poljoprivredno gospodarstvo proizvodi žbi i smotri najviše mlijeka u Hrvatskoj.

• Upoznavanjem šire javnosti s problemima i Upravni odbor Udruge ima 15 članova koji razvitkom uzgoja holstein goveda predstavljaju 6 regija Republike Hrvatske: • Suradnjom sa svim organizacijama, ustanovaJosip Vinceković - predsjednik (Vagovina), Ivica ma i osobama koje se bave unapređenjem govedarske proizvodnje Šimunec (Majške Međe), Boris Bićanić (Staro Petrovo Selo), Marijan Hartman (Sveti Ivan • Suradnjom sa srodnim udrugama i organizacijama u Hrvatskoj i inozemstvu Žabno), Slavka Lukić (Molve), Branko Garvanović (Dugo Selo), Stjepan Klak (Dubrovčak), Tihomir Kožić (Preloščica), Željko Borović (D. Pustakovec), Marija Vranović (Gardinovec), Željko Mladić (Zlatar), Ivan Matasić (Čovići), Silvano Orbanić (Pazin), Marko Bilandžić (Čitluk), Davor Pašalić (PZ Osatina, Semeljci) "Temeljni cilj Udruge je promicanje zajedničkih interesa uzgajivača holstein pasmine goveda u svrhu unapređenja kvalitete uzgoja holstein goveda, kao i cjelokupne govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj" ..., stoji u Statutu Udruge hrvatskih uzgajivača holstein goveda (UHUH).

Skupština UHUH-a Ml/ekarski Hst 12/2003.

41

OSNOVANA

UDRUGA

Udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda (UHUH) već radi na izradi kvalitetnog, modernog programa za uzgoj holstein pasmine goveda u Republici Hrvatskoj i pokretanje sustava koji će osigurati dosljednu provedbu toga programa.

U toj i svim drugim aktivnostima podršku i pomoć Udruzi pružit će institucije čiji su predstavnici bili na osnivačkoj skupštini. Osim domaće, Udruzi je na raspolaganju i inozemna pomoć. Od samog početka osnivanja Udruge pomoć je pružio USAID putem ACE projekta u

[

Hrvatskoj, a početkom iduće godine započet će dvogodišnji nizozemski projekt čiji će glavni hrvatski partner biti upravo Udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda (UHUH).

Svi uzgajivači koji se žele učlaniti u ovu udrugu neka se jave na adresu tajnika Udruge: Josip Crnčić, ing. agr.

Srednja gospodarska Škola Križevci M. Demerca 1, Križevci 48260 mob. 091-525-74-92 ■

S_r_e_ćk_o_L_a_d_iš_i_ć I ]

~--m_r_._s_c_.

__

A samo je jedna beskonačnost.

Razmišljam tako svojim ogratttcenim sposobnostima Čudim se čudom da na Zemlji spoznaje i razmišljanja o veličini vremena i rrostora. nema dva jednaka cvijeta, da nema Razmišljam tako o beskonačnosti Svemira. Cudim se dvije jednake ptice, dvije jednake ribe, čudom da je lijevo od mene beskonačno, da je desno od da nema jednake dvije travke, da mene beskonačno, da je u prošlost beskonačno i da je u nema dva jednaka čovjeka. Ima nas budućnost beskonačno. na milijarde. I tako, čudeći se čudom i gledajući oko sebe dođem do načnom vremenu gledajući naše Sunce s njegovim spoznaje, razmišljajući svojim _ograničenim spo- planetarna i našom Zemljom. «O, kako je malo to sobnostima razmišljanja, da Zivot koji stvara naše dvorište». Zemlja, jedna od prekrasnih život, do sada nikada nije stvorio dva obična planeta naše Galaksije. Koliki red i savršenost spermija među tolikim milijunima, milijardama i beskrajnog Svemira. Kada u beskrajnom i vjebilijardama, niti dvije jednake jajne stanice, tu čnom Svemiru ne bi bilo beskrajnog i vječnoga osnovu našega ljudskog početka koju čak ni svemogućeg Boga, Boga života, Boga ljubavi, Boga prostim okom ne vidiš, da nose osnovu za dva koji je Život, kod kojega je sva moć, sve znanje i jednaka otiska palčeva, niti da nose osnovu za sva mudrost, nikada se u Svemiru ne bi pojavio dvoje jednake oči. život a kamo li svijest i razum. Svijest i razum, ta Razmišljajući tako lutam Svemirom u svojim odlika Božjeg stvorenja - čovjeka. U veličan­ mislima, lutam beskonačnim prostorom u besko- stvenosti stvaranja života i začeća čovjeka, s darom svijesti, razuma i riječi, na ovoj Planeti svi smo jednaki i ravnopravni sa svojim pravima na život i slobodu i svojim obvezama prema životu i slobodi drugih.

Prvi Božić na ovoj planeti bijaše stvaranje prvih ljudi, muškog i ženskog principa, Adama i Eve. Djeca Božja, stvorena na sliku i priliku svoga Stvoritelja, svoga oca. Bog je naš pravi otac. Jesmo li našeg božanskog porijekla? Dolazi nam Božić koji bi nas ponovno iz godine u godinu trebao na to podsjećati. Adam i Eva, ta naša dva tjelesna (materijalna) praroditelja, bili su obdareni sposob42

Ml.fekarski list 12/2008.

RAZMIŠLJANJA nošću

korištenja svoga mozga i uma 100%. Pa ipak su se dali zavesti od Nepoznatoga koji im ponudi oholost i taštinu uvjerivši ih da bi mogli biti jednaki Bogu u stvaranju i u moći da stvore novog čovjeka bez Boga. Bog ih kazni oduzevši im moć da se koriste programima koji su ugrađeni u njihov mozak i svede ih na 10 % korištenja te mogućnosti. To je pravi izgon iz Rajskog Vrta. Jer Kuglu zemaljsku Bog stvori kao Zemaljski raj (kao sastavni dio svog stvaranja materijalnog Svemira) za svoja prva razumna stvorenja na njoj, za svoju djecu koju stvori na svoju sliku i priliku ne materijalnu, nego duhovnu. Misao i ljubav i znanje nisu materijalne prirode. Misao, ljubav i znani e stvaraju i oblikuju materi tu.

Citajući tako Spjev o Bogu Covjeku, koji Isus objavi preko svoje službenice Marije Valtorte, na pitanje ima li života još u Svemiru Isus reče «Kako bih ja bio mali Bog kada bih stvorio samo život na Zemlji». Biti Božji službenik o, kolike li veličan­ stvenosti, kolike li odgovornosti. O, kolikog li dostojanstva. Gdje je zapravo to naše dostojanstvo? Kako li ga samo kroz taj naš kratki život gubimo griješeći prema Bogu, griješeći prema svome bližnjemu, griješeći prema samome sebi. Zar pijanstvo, pušenje, droga, pretjerano jelo, samoubojstva nisu grijesi prema samome sebi? Izgleda da jesu.

I kada je čovjek zaboravio svoga Stvoritelja, svoga Boga, svoga Oca, i kada je zaboravljajući svoje Božansko porijeklo zaveden od Božjeg Neprijatelja i Božje Suprotnosti - te u svojoj oholosti, taštini i sebeljublju, u svojoj ograničenosti

spoznaje - izmislio različite nepostojeće bogove koji su dopuštali bezakonje, silu i moć, oholost, taštinu i sebeljublje, ratove, pljačke, silovanja i ubijanja svojih bližnjih i sebi sličnih, koji su dopuštali robovlasništvo i nasilje nad tuđom slobodom, mržnju i netrpeljivosti, pohlepu naroda nad narodom, bližnjega nad bližnjim, odluči Bog podsjetiti čovjeka na njegovu odgovornost. Tako Bog dade ljudima (da jednoga dana ne bi bilo «nismo znali»), PRAVILA ŽIVOTA, međuljudskog ponašanja i odgovornosti. Pravila ljubavi, dobrote, milosrđa, međuljudskog ponašanja, odgovornosti, poslušnosti i poniznosti prema svome Bogu, svome Stvoritelju, svome pravome Ocu. Pravila, DESET BOŽJIH ZAPOVJEDI - DEK.ALOG. Koliko ima kuća u kojima na zidu visi DESET BOŽJIH ZAPOVIJEDI? Kada ni to nije bilo dovoljno, Bog posla na Zemlju svoga Sina da nam svojim životom pokaže pravila života i ponašanja, da nam svojom ljudskom naravi pokaže našu narav i prirodu Božanskog podrijetla. Isus Krist nam je pokazao sposobnosti i moći koje se nalaze u čovjeku. U čovjeku ljubavi, ljubavi prema Bogu, ljubavi prema bližnjemu, ljubavi prema životu. Isus je očitovao svoju i našu sposobnost korištenja 100 % svih programa koji su ugrađeni u ljudski mozak, u ljudsku narav Božanskog podrijetla.

Dolazi nam još jedan Božić. Neka nas podsjeti na kraj molitve OČE NAŠ: «I oprosti nam duge naše, kako i mi opraštamo dužnicima našim.»

Sretan vam Božić, kao i sretnu i uspješnu Novu Godinu vama i vašim obiteljima.O DJECA

NA SELU

[BOŽIĆNE RADOSTI DJECE NASELU] Ima li što ljepše nego li biti dijete? Na Tijekom mjeseca prosinca djeca provode vrijeme u selu je prirodnost nagiščekivanju. Početkom mjeseca Sveti Nikola dare djeci lašena još uvijek pa odrasli, često puta i nosi. U adventu (došašću) radosno očekuju proslavu ne sluteći, zavidno lsusova rođenja i toliko potrebni obiteljski sklad koji predbacuju djeci njihove sitne nespret._ taj blagdan nosi. A tek božićno drvo. A darovi ... nosti. Na selu se i za djecu uviiek našla nekakvih sitnih poslova po kući i oko kuće koje roditelji nisu uvijek stizali uraditi. Cesto djeca nose drva za loženje, triješće za potpalu, a poneko hrabrije dijete dohvati i sjekiru u želji da nacijepa i usitni ono što od drva stane u ložište. Prosinac je mjesec velikih hladnoća i dobro je

________________________ _

M{jekarski li.st 12/2003.

43

DJECA

NA SELU

Čestitka

šestogodišnje Anje

znati nos1t1 se s njima. Dovoljno je pogledati dječje ruke da zaključite kako malo djece na selu sjedi za računalom ili piskara uz zvukove iz kakvoga discmana.

Kako to obično biva, nekoliko dana prije Božića napadao je snijeg u Slavoniji a budući da je bio zadnji dan nastave pred polugodište, trebalo je napraviti stazu za normalno hodanje po dvorištu sve do kapije. Otac je morao rano biti u poduzeću, a snijega je bilo toliko da su čizme propadale a u njih je upadalo suho inje. Do kapije bi se već otopila u nogama i noge bi bile mokre. Majka i starije dijete, pola sata prije uobičajenoga buđenja, već su imali lopate u rukama i pred svitanje složne su ruke očistile stazu. Poštar koji se tu zatekao odlazeći na posao, zastao je i pohvalio vrijedne ruke ponudivši djetetu prijevoz do škole. Tko sretniji od djeteta !

U školi se puno toga tih dana događalo.

Učionice su bile ukrašene blagodatima sela, slikama prirode i običaja, ni učitelji nisu izgledali strogo. Pomagali bi slabijim učenicima više nego prije, a živahnija djeca postajala bi smirenija.

Zadnji dan nastave učiteljica bi donijela ukrašenu pogaču i kratkim obredom zahvalila Bogu na svim našim darovima, nudeći po komadić pogače svakom djetetu. Iako je vani bilo hladno, pogača se nije stigla ohladit jer je već bila u dječjim 44

ustima. Razgovarala se tih školskih sati puno o preostalim poslovima, nadanjima i željama, a uz čestitke i dobre želje stizale bi i učeničke knjižice.

Kod kuće majka uz sestrinu pomoć mijesi tijesto, a iz pećnice mirišu rezultati dugotrajnog rada. Djeca skakuću po kuhinji i stalno nešto zapitkuju. Ima tu i vike i smetanja, ali se na kraju svi raduju. Djevojčice šalju u dućan po nešto za kolače, a one usput i sebi kupe kakvu slasticu koju skrivećki potroše do kuće. Roditelji to znaju, ali ne reagiraju. Dječaci u podrumu punom kiselkastih mirisa novoga vina na taču bokale čudeći se kako to odrasli mogu piti.

Za Badnjak bi otac obitelji posjekao mladi bor kojega su navečer ukrašavali. Dospjeli bi na njega i kolači i jabuke i toliko toga da su savijene grane prijetile urušavanjem. Vrh je jedini stajao ponosno uspravan kao da ga se ostale grane ne tiču.

Kapica na njemu podarila bi odsjaj neke sretne zvijezde u glavama djece.

Djeca bi se malo ljutila ako je iznenada trebalo otići po drva ili vino, a bilo je i zapinjanja za pragove, prolijevanja i drugih nespretnosti na koje su roditelji kratko reagirali. Do darova pod borom osjećao se već lagani umor pomiješan s radošću iščekivanja.

Božić je

pred vratima i zato unesimo puno ljubavi i mira u svoje domove, kako bismo s djecom, u obiteljskoj sreći i zadovoljstvu proslavili Božić. O

M(jekorski li~t 12/200:J.

SVETIŠTA

TRSllTSKll mllJKllmlLOST ob

.s o. :a ,cJ

·s Q)

"5b

~

Tamo gdje se bučna Rječina probija kroz strmu klisuru i ubrzo se smiri u ]adranskome moru, tamo između staroga Sušaka i Rijeke diže se 559 stepenica kojima pobožni hodočasnici stižu do crkve Majke Božje na brdu Trsatu, 139 m iznad mora. Tamo njena crkva dominira cijelim Kvarnerskim zaljevom a vidik obuhvaća Učku, otoke i živopisna primorska mjestanca.

C

co

g.

Trsatska svetište je iz 13. st. pa je hrvatMarijanska svetište. Prema <i.i pobožnoj legendi, u jutro 10. svibnja 1291. >V'l O:: godine na livadici pred Frankopanskim gradom osvanula je kućica slamom pokrita za koju se nešto kasnije utvrdilo da su je anđeli donijeli iz Nazareta i da je u njoj živjela Sveta Obitelj. Jedne noći je kućica nestala i nađena je daleko preko mora u mjestu loreto u Italiji. Hrvati su bili vrlo žalosni zbog toga i godinama su hodočastili u taj talijanski gradić.

Trsatski knez Frankopan, da utješi svoj narod, izmolio je sredinom 14. st. od Pape Urbana V. lijepu sliku Majke Božje izrađenu na dasci od cedrovine a stavljena je na glavni oltar. Knez Martin Frankopan sagradio je na Trsatu 1479. godine crkvu i samostan te doveo franjevce, do danas brižne čuvare svetišta kojega stalno povećavaju i uljepšavaju.

Kao i u naše doba, tako su se i u 16. stoljeću naši borci za slobodu i čuvanje domovine utjecah Majci Božjoj u najtežim okolnostima. Poznati junak Petar Kružić, senjski kapetan i kliški knez, braneći 1527. opsjednutu tvrđavu Klis obratio se za pomoć Gospi Trsatskoj i sa svojim borcem Mijom Pariševićem pobijedio je Turke. Iz zahvalnosti darovali su svaki po jednu ogromnu svijeću voštanicu koje još i danas stoje uz glavni oltar.

Kada je Petar Kružić pao u borbi s T urcima, na molbu njegove sestre od T uraka otkupljena Petrova glava u škrinjici pohranjena je u kapeli sv.

Petra koju je Kružić još za života dao sagraditi.

Osim toga, on je za života otpočeo gradnju spomenutih 559 stepenica dovršenih tek 1931. godine.

T rsatsko svetište je s vremenom postala vrlo glasovito pa su mu hodočastili ne samo Hrvati nego i stranci iz Italije, Austrije, Mađarske, Slovenije i dr. Sve je više bilo uslišenja i čudesnih ozdravljenja pa je veronski nadbiskup, kardinal Barbarigo, predložio krunjenje čudotvorne slike na

g sko najstarije

M/jekarski li,st 12/2003.

Trsatu što je i obavljena na veličanstven način od 8. do 10.-tog rujna 1715. godine. Zapisana je da je tim slavljima nazočilo oko 30 tisuća vjernika uz članove Hrvatskoga sabora. To je prva Gospina slika okrunjena izvan Italije.

Mnogi ugledni i imućni vjernici, kao i više hrvatskih banova, darivali su svetište raznim dragocjenostima tako da je nastala čuvena zbirka zavjetnih darova smještenih u velikoj dvorani.

Međutim, Trsatska Marijina svetište i njegovi časni oci franjevci doživjeli su najveće priznanje i časti kada ih je posjetio Sveti otac !van Pavao II., u okviru svoga trećega posjeta Hrvatskoj na Duhove 2003. godine. Grad Rijeka bio je posebno počašćen jer je u njemu, točnije u zgradi njegova bogoslovnoga sjemeništa, Sveti Otac boravio kao u svom domu nakon svakodnevnoga vraćanja iz drugih gradova Hrvatske. Nezaboravne su slike njegovoga ulaska na katamaranu u luku Rijeka, kao i velebna sv. Misa na Delti.

U jednom promidžbenom letku pročitali smo: «Gospa Trsatska je Majka Milosti koja stoljećima uslišava svoje vjerne na kopnu i na moru o čemu svjedoči obilje zavjetnih darova i uspomena. Njoj povjeri i Ti svoje brige, radosti i boli. Bog bio s Tobom, dr~gi hodočasni­ če, na svim T vojim životnim puMajka Božja Trsatska tevima. « :)

45

OBIČAJI

Piše: Darko Kantoct~dipl. ing.

Ukrasni vijenac na vratima za božićne i novogodišnje blagdane simbol je ljubavi, mira i uspjeha. Možete ga sami napraviti od raznog zimzelenog bilja i to na vrlo jednostavan način.

U svojoj okolini naći ćete grančice imele, božikovine, šimšira, mahonije, tuje i ostalog zelenog bilja, zatim crvene bobice raznog bilja.

Od čvrstih grančica savijte krug, omotajte ga čvrstim konopom ili tankom žicom dodajući mu grančice crnogorice kako bi kružni obruč bio deblji.

Od prikupljene crnogorice napravite manje buketiće kraćih drška. Zatim slažite buketić po buketić na obruč kruga pričvršćujući svaki pojedinačno. Svakim sljedećim buketićem pokrijte vez.

Na već gotov vijenac možete staviti raznobojne kutijice kao mali daovi upakirani u sjajni papir, zatim razne male lampione, mašnice i zlatno '----------------' ili srebrno obojene češere. Ako želite dugotrajni vijenac, napravite ga od suhog cvijeća, granja i sitnih ukrasa kao i za božićni bor.

KALENDAR

RADOVA

~ L!i} o.o

.8

"B. U polju se, u skladu s prilikama, dovrša:e va zimsko oranje uz gnojidbu stajskim

·g gnojivom. Ranije sijanu ozimu pšenicu, ;::: ....

ječam i raž, koji su razvili više od 4 lista ili

J su izbusali, treba prihraniti, a vodu s .§ površina treba ispustiti. Prosinac je mjesec co Q

zbrajanja godišnjih rezultata, planiranja ,Sl proizvodnje i radova u idućoj godini te O:: pripreme mehanizacije i nabave raznih dijelova, nabave sjemena, gnojiva, sredstava za zaštitu. Proizvođači se stručno mogu usavršavati praćenjem stručne literature 1 na stručnim predavanjima.

U vinogradu valja tlo rigolati, navesti gnoj, pripremiti kolje za proljeće, popraviti armaturu ili ju, ako treba, mijenjati. Trsove čistiti, mlade zagrnuti kako bi bili zaštićeni od studeni i zečeva.

Izraditi planove za iduću godinu ..

Voćke posađene u jesen nagrnuti zemljom kako korijenje ne bi stradala od hladnoće. Obaviti

46

prihranjivanje voćki i urediti krošnje. Postaviti kućicu i hranu za ptice.

U povrtnjaku tlo gnojiti stajskim i mineralnim gnojem. Tlo duboko obraditi na svim slobodnim površinama. Prikuplj_eni svježi bioenergetski materijal pravilno uskladištiti i čuvati do vremena upotrebe. Popraviti alat ili kupiti novi. Posijati bob i grašak, a u plasteniku pikirati rajčicu. U zaštićenom prostoru posijati rani kupus i rani kelj.

Nezasađene površine na kojima ćemo saditi, treba pokriti lišćem, travom ili kompostom.

Sav alat koji smo koristili valja očistiti i spremiti. _ Narodne izreke za prosinac: Iza prosinca snijega puna, ide godina roda puna. Kaljav prosinac, kaljava sva iduća godina.

Vodenica što melje Božiću kolače, ne će Uskrsu pogače. Zelen Božić nosi bijeli Uskrs. O

Mljekarski list 12/2003.

SOBNO V

,

BILJE

božićnjak. Nakon

cvatnje, u veljači, zalijevanje se svodi na najmanju mjeru, jer nastupa period mirovanja, nakon obilne cvatnje biljci je potreban odmor. Početkom proljeća, lonac sa božićnim kaktusom iznosi se na otvoreno (balkon, terasu ili vrt) i to na sjenovito mjesto.

Biljka se presađuje ako je lonac premali i počinje se zalijevati, jer počinje faza rasta koja traje do lipnja. Tijekom lipnja započinje faza mirovanja koja traje do rujna, a u to vrijeme zalijevanje je opet smanjeno. Od rujna opet se obilnije zalijeva. Za zalijevanje je osobito pogodna kišnica. Skraćivanjem dužine dana biljka se unosi u sobu, najbolje početkom listopada i nastavlja se sa njegom. U ovoj fazi formiraju se cvjetni pupovi.

Ako je biljka boležljiva, vjerojatno nema dovoljno svjetla.O

BOZICNI KAKTUS

'------------------------" Božićni katus (Rhipsalidopsis gaertne-~ ri) cvate u prosincu i siječnju. Tijekom · godine ima po dvije faze mirovanja i rasta.

Cvjetovi su kao za izložbu; ružičasti, crveni, narančasti ili žuti. Ovaj je kaktus porijeklom iz Brazila gdje u tropskim šumama raste kao parazit na krošnjama drveća. Kod nas je poznata lončanica koja je zimi u kući a ljeti na otvorenom. Jedan je od najljepših člankovitih kaktusa. Lako se razmnožava reznicom, članak se uvrtanjem otkine i posadi u lonac sa plodnom zemljom. Nakon mjesec dana članak će pustiti korijen.

Da bi ova omiljena biljka cvjetala na vrijeme, potrebno je voditi računa o smjeni mirovanja i rasta, koja se po dva puta ponavlja tijekom godine. U fazi mirovanja zalijevanje se svodi na najmanju mjeru, tek toliko da se zemlja u loncu posve ne osuši. U fazi rasta biljku redovito treba zalijevati i prihranjivati.

Božićnom kaktusu u ovo vrijeme pogoduje svjetlo mjesto, dalje od izvora topline i temperatura oko 15°C. Zalijeva se redovito ali ne previše. Lonac ne premještati jer božićni kaktus voli stalno mjesto.

Cvate u prosincu i siječnju, oko božićnih i novogodišnjih praznika pa ga stoga zovu

l

~

,

agrometeorologija Piše: mr. se. Dražen Kaučić, agrometeorolog

Čekajući pojavu snijega i u mzmama, misli nam na kratko odlutaju do bijelih, snježnih polja Himalaja, Anda pa i nama relativno bližih Alpi.

No, ta polja nisu samo bijela, već i ružičasta.

Prostim okom promatrajući tako obojen snijeg ne vidimo ništa, ali koristeći se mikroskopom vidjet ćemo alge. Svaka od tih algi sadrži crveni pigment kojim filtrira štetne ultravioletne zrake. U jednoj od faza svog života alge imaju bič, njime se kreću kroz snijeg, dolaze ispod površine snijega, te zaštićene od vjetra i niskih temperatura zraka nastavljaju svoj život. Karakteristika je tih organizama da se ne hrane živom tvari, a i da se

MLjekarskilist 12/2003.

nitko njima ne hrani. One jednostavno postoje za svoje dobro, potvrđujući činjenicu kako i u snijegu ima netko, tko u njemu živi.

Na poljima pod snijegom teče život i mnogo složenijih živih bića. Temperatura njihova tijela blizu je točke smrzavanja i zato se fiziološki procesi odvijaju sporo. Primjerice, ličinki šturkožoharača do zrele dobi treba čak pet godina. Među kamenjem na tim snježnim poljima nalaze se staništa planinskog karanfila. I njihov je život vrlo spor. Do pojave njihova cvijeta prođe i cijelo jedno desetljeće.

Uživajmo uskoro u bjelini snijega, a ovaj tekst neka nas podsjeti da negdje visoko, daleko od radoznalih pogleda u oazi mira i tišine, postoji neki drugi, sasvim različit svijet .._}

47

VAŠ LIJEČNIK

Prema 14-godišnjoj harvardskoj studiji, obavljenoj na 80 000 zdravih žena srednje dobi, izgleda da žene koje konzumiraju folnu kiselinu (vrsta B vitamina) i vitamin B6 (piridoksin) u dozama većim nego što su normalne dnevne potrebe, gotovo na pola smanjuju rizik od srčanih oboljenja.

«Razlika u riziku od srčanog oboljenja između najvećeg i najmanjeg unosa vitamina, bila je usporediva onoj između pušača i nepušača» - kaže voditelj ispitivanja, epidemiolog Eric Rimm, s harvardske Škole za javno zdravstvo. «Razlika se može izraziti i na drugi način. Rizik od srčane bolesti kod žena koje su uzimale najmanje vitamina, bio je jednak riziku kod žena koje su imale 20 do 25 kilograma prekomjerne tjelesne težine.»

Nepublicirani rezultati odvojenog ispitivanja kojega je obavila ista harvardska grupa, ukazuju na sličnu situaciju i kod muškaraca.

Sonia Skarlatos, stručnjak za prehranu s američkog nacionalnog instituta za bolesti srca, pluća i krvi, kaže: «Svi ti nalazi potencijalni su vrlo značajni s aspekta javnog zdravstva».

American Heart Association je objavilo da rezultati ispitivana «pobuđuju veliko zanimanje» ali ističe da je potreban «oprez prije nego prihvatimo rezultate studije kao konačne».

Jedna nova studija, nedavno objavljena u Journal of the American Medica! Association, pridodaje spomenuta dva vitamina listi korisnih tvari (kao što su vitamin E i vlaknaste komponente) koje pridonose sprječavanju ili odgađaju srčana oboljenja

48

nekih ljudi. Istraživači sugeriraju da bi dosadašnje preporučene dnevne doze folne kiseline i vitamin B6 trebale biti nešto povećane, kako bi pružile maksimalnu zaštitu.

Očekuje se da će američko Ministarstvo zdravstva uskoro preispitati dosadašnje dnevno preporu-

Čehe količine.

Brašno obogaćeno folnom kiselino U skladu s novijim istraživanjima trudnice bi trebale uzimati barem 400 mikrograma folne kiseline dnevno zbog sprječavanja ozbiljnih anomalija na plodu kao što je primjerice spina bifida. Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) odnedavna zahtijeva obogaćivanje brašna folnom kiselinom kako bi se smanjila učestalost prirođenih defekata ploda u maternici.

Folna kiselina je neophodna u procesu stvaranja crvenih krvnih tjelešaca, odnosno DNK i dioba stanica. Hrana bogata folnom kiselinom uključuje zeleno lisnato povrće: špinat, šparoge, mahunarke, kvasac, limun, perad i jetra (svinjska, goveđa i pileća).

Prekomjerne količine folne kiseline mogu izazvati napadaj grčeva u bolesnika od epilepsije.

Vitamin B6 je važan u procesu stvaranja crvenih krvnih tjelešaca jer olakšava razgradnju ugljikohidrata i poboljšava funkciju živaca.

Dobri izvori tog vitamina su: jetra, špinat, meso, riba, perad, krumpir, kikiriki, banane, suhe šljive, orasi i kvasac. Međutim, prekomjerni unos može dovesti do oštećenja osjetilnih živaca. i_] Mljekarski li_st12/2003.

PIOEER SJEE .o.o. Čuhnečka cesta2B/2 10040 ZAGREB Tel. 01/2958-000Fax012988-7 46 http//www pioneercomcroatia