Mljekarski list 11-2004

STUDENI,

2004.

ISSN0351-9104 ZLATNI

SADRŽAJ ZLATNIROG _______________________________

1

KRMNEKULTURE Produktivnost i kakvoća hibrida lamnog sirka S. Sioux i Grazer N na obiteljskim gospodarstvima . _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 2

HRANIDBA Voluminozna krmiva - osnovna krmiva u hranidbi krava _________________________

7

VEfERINARSTVO Enterotoksemija ovaca i janjadi _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 12 Šuga - - __ - - ________________ - _____ - - _ _ _ _ 14 Vune (ne)treba prati ________________________ 17 OVČARSTVO I KOZARSTVO Organizacija i provedba pripusta ovaca i koza ________________________________

19

HRVATSKISTOČARSKI CENTAR Europski kriteriji rada Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka u Republici Hrvatskoj prema međunarodnoj i hrvatskoj normi

HRN EN ISO/IEC17025:2000 . _______________

23

GOSPODARSTVO Ekonomičnost u govedarskoj

proizvodnji obiteljskih gospodarstava i mjere povećanja ekonorničnosti ___________________

27

RAZMIŠWANJETERENSKOGAGRONOMA 32

Mlijeko raste na polju, a muze u staji . _____________

U POSJETI SUVREMENOJFARMI 37

Suvremena govedarska farma u srcu Istre __________

IZ ZAGREBAČKE ŽUPANIJE Najbolji proizvođači mlijeka u 2003. god. na području Grada Zagreba . ___________________

38

IZ CENTRAZA REPRODUKCIJU Novi bikovi u Centru za reprodukciju

_____________

39

STOČARSKE IZLOŽBE li. stočarska izložba Virovitička-podravske županije "Virovitica 2004."___________________ Promotivna izložba simentalskih goveda ___________

OBITEWI DOM _____________________________ I - - - - -:}<

- - -

- -

- - - - - -:}<

40 43 45

- - - - - - - - - - - -:)<

ROG

Godišnja nagrada Hrvatske mljekarskeudruge proizvođaču mlijeka za najveći štalski prosjek po kravi, proizvedenogza tržište KRITERIJI ZA DODJELU «ZLATNOG ROGA»: • Proizvođač mlijeka treba imati najmanje 10 krava tijekom svih 12 mjeseci u godini (prema podatcima Hrvatskog stočarskog centra, Zagreb).

• Priložena potvrda o isporučenim količinama mlijeka mljekari • Isporučeno mlijeko mora udovoljavati ekstra (E) odnosno prvoj (I.) klasi (podatci Hrvatskog stočarskog centra, Zagreb) Podatke će tijekom godine razmatrati i procijeniti stručno Povjerenstvo za dodjelu nagrade «Zlatni rog» a nagrada će se uručiti početkom iduće godine.

Podatke za protekli mjesec treba slati poštom na priloženom obrascu na adresu: Hrvatska mljekarska udruga Zagreb, Hica 31/111.

- - - - - - - - - - - -~

- - - - -,

, Napomena:

............................. ................... ...... *podatcima Popunjeni obrazac s za mjesec I

X I

I

Ime i prezime

proizvođača:

Adresa: ..

LISTOPAD dostaviti tijekom studenog o.g Za eventualna dodatna o bjašnjenja izvolite nazvati Hrvat-

Broj krava: Količina mlijeka isporučena mlJ0 ekari (litara):... . ...................············ · · ·················· Klasa isporučenog mlijeka: . .................

X Datum predaje obrasca i potpis:.... . ................... ................. :

~ sku mljekarsku ud, rugu 01/4831-265.

I

I

,_ - - - - - ~

. - - - - - - - - - -:><:

- - - - - - - - - -~

- - - - - - - - - - ->«-

- - - - .!

o

Redakcijski kolegi): dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran Grgić, dipl. ing. Amelija Šipak, dipl. ing. Dalko Kantoci, mr. se. Antun Kostelić, dipl. ing. Darko

Uher, Glavni I odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Ćićmak. Redaktorlca: dipl. ing. Vera Volarić, Tehnička urednica: ing. Mirna Božičević, Lektorica:prof. Katarina-Zrinka ĆiČmal< Vlasnik I Izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I urednlitvo:

Zagreb, llica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mail: hmu@zg.htnet.hr, MB: 3206599,

Žiro račun: 2360000-1101408596, Cijena: 5,00 kn, Grafička priprema I Usak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 43000 prtmjeraka

KRMNE KULTURE

lPill®WCWiNITI&~~rr il ti~~~@@i HIBRIDA KRMNOG SIRKA S. SIOUX I GRAZER N NA OBITELJSKIM GOSPODARSTVIMA I Darko Uher,dipl. ing. I U nizinskim gusto naseljenim područjima sjeverne Hrvatske poljoprivredne su površine usitnjene, nedovoljno uređene i neiskorištene. Na tim se površinama proizvodi hrana za namirenje potreba gospodarstva za ljude i stoku.

Hrana za stoku (zelena krma, sijeno) proizvodi se na travnjacima i djetelištima, rjeđe djetelinsko-travnim smjesama, a vrlo rijetko na oranicama interpolacijom, ozimim i naknadnim kulturama. Interpolirane ozime i naknadne kulture se prinosima i kakvoćom, te vremenom prispijevanja vrlo dobro uklapaju u slijed proizvodnje i korištenja krme. Hibridi krmnog sirka, kao naknadna kultura, vrlo dobro se uklapaju u taj slijed proizvodnje. Oni se mogu sijati nakon skidanja ozimih, ranih jarih kultura ili strnih žitarica. Prispijevaju za upotrebu u drugoj polovici ljeta, ovisno o roku sjetve i oborinama jer zbog suše i visokih temperatura u pravilu ima malo zelene krme na djetelištima i travnjacima. Svrha ovih istraživanja bila je utvrditi prinose, kakvoću i vrijeme pristizanja hibrida S. Sioux i Grazer N kao druge kulture

Osvrt na trogodišnje rezultate hibrida krmnog sirka S. Sioux i Grazer N dobivene na obiteljskim gospodarstvima Republike Hrvatske u okviru VIP-Projekta Ministarstva poljoprivrede i šumarstva.

Danas većina poljoprivrednika u nas zazire od sjetve krmnog sirka bojeći se zakorovljavanja parcele što je slučaj s divljim sirkom. Hibridni krmni sirak nema mogućnosti prezimljavanja u nas. Širi se uglavnom sjemenom i iz čvora busa.

Ne formira podzemne vriježe (podanke) i strada od jačeg mraza (-2 °C) kao i kukuruz. Njegova vegetacija jednaka je vegetaciji kukuruza. Od kukuruza ima razvijeniji korijenov sustav, a vodu i hranjiva iz tla može crpiti bolje od kukuruza. Budući da za formiranje suhe tvari krmni sirak treba manje vode od kukuruza (ima niži transpiracijski koeficijent) može se uzgajati i u sušnijim uvjetima od kukuruza. U sušnom razdoblju pojača mu se voštana presvlaka koja ga štiti od povećane transpiracije, te uvije lišće i tako smanjuje potrošnju vode. y

PRODAJA,MONTAZA I SERVISMUZNIH UREĐAJA ~ ZA KRAVE,OVCE I KOZE

2500

BESPLATNI SAVJETI!

PROIZVODA

NAJPOVOUNIJECIJENE I UVJETIGARANCIJE!

-SVEZA SVINJE -SVEZA OVCEI KOZE -SVEZA KRAVEI KONJE

Vullnčeva 10, 10310 lvanić Grad ~

Tel.:01/2882 811,Fax:28 82 482

E-mail:gumex-eko@inet.hr OPREMA ZA FARME

2

GUfflEX

tim.

Mb'ekarski list 11/2004.

KRMNE KULTURE Tablica5: Kemijski sastav hibrida krmnogsirka {%) usjev) na obiteljskimgospodarstvima Obiteljsko gospodarstvo

1. Mužinić-D.Zelina 2. Mlinar-M.Bukovec 3. Uher-Virovitica 4. Gal-Ludbreg X

Ukupni prinosi zelene mase sirka u tiha Godina 2001.

1999.

2000.

X 60,0 79,0 80,0 73,0 100,0 110,0 70,0 93,3 93,0 83,0 80,0 85,3 100,0 80,0 90,0 90,0 85,8 80,8 89,7 85,4

%u suhoj tvari

%u zelenoj masi

-

16,52

Sirovi proteini Probavljivi sirovi proteini

11,28

1,87

7,75

1,28

Sirova vlakna I Sirove

29,8

4,92

1,9

0,31

Pepeo

10,0

1,65

NET

47,02

7,77

6,38

1,05

Kemijski sastav Suha tvar

masnoće

Tablica2: Prinosisuhe tvari hibrida krmnogsirka S. Sioux i GrazerN 1 nak nadni us;ev, . na ob.tte/'JSk.1m gospodarstvimaRH Ukupni prinosi suhe tvari sirka u tiha Obiteljsko Godina gospodarstvo 2001.

1999.

2000.

X 14,2 1. Mužinić-D.Zelina 14,4 10,2 12,93 2. Mlinar-M.Bukovec 11,9 16,0 17,6 15,17 13,3 3. Uher-Virovitica 14,9 13,6 13,93 12,8 14,4 4. Gal-Ludbreg 16,0 14,40 13,08 14.95 14,11 X 14,30

I MJNEL

Bukovec, Mužinić - Križevčec, D. Zelina, Uher - Grabovac, Virovitica utvrđivane su osobine i potencijali rodnosti hibrida krmnog sirka (S. Sioux u 1999. i 2000. god., a Grazer N u 2001. god.) sijanog u krmnom slijedu kao naknadni usjev, nakon skidanja Tablica3: Prinosiprobavljivihsurovihbjelančevina krmnog zelene mase smjesa ozimog graška (cv. sirka sijanogkao naknadni usjev na obiteljskim Maksimirski ozimi) i žitarica (tritikale-cv. gospodarstvimaRH Clercal, pšenica-cv. Sana i Žitarka). Nakon Ukupni prinosi PSB sirka u kg/ha Obiteljsko Godina skidanja ozimih smjesa tlo je plitko gospodarstvo 2001.

X 1999.

2000. preorano na dubinu od 15 cm, pognojeno sa 850 968 1. Mužinić-D.Zelina 1 010 942 400 kg/ha NPK-kombinacije 8:26:26. Krmni 1 350 2. Mlinar-M.Bukovec 1 025 1 121 1165 924 3. Uher- Virovitica 1 322 1 070 1105 sirak je sijan žitnom sijačicom 21 kg/ha 1 234 4. Gal-Ludbreg 1 200 1 050 1161 sjemena na međuredni razmak 50 cm.

1 023 1193 X 1139 1119 Nakon sjetve tlo je tretirano s 2,0 kg/ha Radazina WP-50. Usjev sirka je za svaki Tablica4: Prinosikrmnogsirka sijanogkao naknadni usjev otkos prihranjen sa 110 kg/ha KAN-a na obiteljskimgospodarstvimaRH u GJ NEL Ukupni prinosi GJ NEL / ha (Kalcij amonij nitrat 27 % N, 30 kg/ha čistog Obiteljsko Godina dušika). Urodi mase utvrđivani su u dva gospodarstvo 2000.

2001.

X 1999.

(Uher, Mužinić), odnosno tri otkosa (Gal, 1. Mužinić-D.Zelina 65,9 86,2 87,8 80,0 Mlinar) kod visine stabljike 150 do 200 cm 2. Mlinar-M.Bukovec 103,4 113,7 76,9 98,0 84,7 3. Uher-Virovitica 85,9 96,3 89,0 na svakoj lokaciji i otkos s 10 m 2 u četiri 93,0 4. Gal-Ludbreg 103,4 82,7 93,0 ponavljanja.

94,4 91,1 84,5 90,0 X Rezultati istraživanja (naknadna sjetva nakon skidanja ozimih smjesa Urodi zelene mase hibrida krmnog sirka S. žitarica i graška) na istoj površini tijekom Sioux (1999. i 2000. god. i Grazer N 2001. g.), vegetacije na obiteljskim gospodarstvima u varirali su ovisno o lokaciji, plodnosti tla i sjevernoj Hrvatskoj. agrotehnici (roku sjetve svibanj-lipanj, broju Na obiteljskim gospodarstvima Gal - otkosa 2 do 3 godišnje), a iznosili su u prosjeku po Ludbreg, Kapela Podravska, Mlinar - Veliki gospodarstvu od 73,0 t/ha (Mužinić), od kojeg je Ml:fekw-ski list 11/2004.

I

3

KRMNE. KULTURE viši bio urod na gospodarstvu Uher, a najviši urodi na gospodarstvima Gal (90,0 t/ha) i Mlinar (93,3 t/ha). Utvrđeno je u prosjeku 85,4 t/ha zelene mase. I po godinama u kojima su provedena istraživanja, urodi zelene mase varirali su od 80,8 t/hado 89, 7 t/ha.

Utvrđeno je prosječno 16,59 % suhe tvari s variranjem od 16,0 (Gal) do 17,98 % (Mužinić). Prosječni prinosi suhe tvari varirali su od 12,93 t/ha (Mužinić) do 15,17 t/ha (Mlinar).

U prosjeku je utvrđeno 10,0 % pepela, 1,9 % masti (ulja), vlakanaca 29,8 %

L.._

_J

________________________

Slika 1: Hibrid krmnogsirka GrazerN

i NET 4 7,02 %. Energetska vrijednost mase sirka iznosila je u škrobnoj vrijednosti 55,45 %, a u kg suhe tvari 6,38 MJ NEL. Visoki urodi i kakvoća zelene mase sirka visine 150 do 200 cm rezultirali su visokim prinosima probavljivih bjelančevina po jedinici ..----------------------------,

.___________________________

Slika 2: Krmni sirak 4

površine. U prosjeku je utvrđeno 1 093 kg/ha probavljivih bjelančevina s variranjem od 942 kg/ha (Mužinić) od kojeg su veći prinosi postignuti na gospodarstvima Mlinar (1 165 kg/ha), Uher (1105 kg/ha) i Gal (1161 kg/ha), dok su variranja prinosa probavljivih surovih bjelanče­ vina po godinama istraživanja iznosila od 1 023 kg/ha (2000. g.) do 1139 kg/ha (1999. g.). Prinosi postignuti krmnim sirkom na gospodarstvima sjeverne Hrvatske varirali su u prosjeku od 80,00 GJ NEL (Mužinić) a viši su prinosi postignuti na gospodarstvima Uher (89,0 GJ NEL), Gal (93,0 GJ NEL) i Mlinar (98,0 GJ NEL). U prosjekuje postignuto 90,0 GJ NEL krmnim sirkom sijanim kao naknadni usjev ___,(druga kultura tijekom vegetacije) . ..J

Mljekarski li<;t11/2004.

OSTVARUJTE SAMO "EKSTRA" ILI PRVU KLASU HIGIJENSKOM KAKVOCOM MLIJEKA VASIH KRAVA I OMOGUĆITE SI VIŠI DOHODAK OD PRODAJE MLIJEKA! I

V

SAMOSTALNO KONTROLIRAJTE HIGIJENSKU KAKVOĆU MLIJEKA VAŠIH KRAVA NA POVEĆANI SADRŽAJ SOMATSKIH STANICA, KORIŠTENJEM NOVOG STAJSKOG TESTA

SCJmaTest® ODSAD, JEDNOSTAVNIM TESTOM UČESTALO PROVJERAVAJTE HIGIJENSKU KAKVOĆU MLIJEKA U VAŠOJ STAJI I UNAPRIJEDITE VLASTITU PROIZVODNJU ZDRAVOG MLIJEKA. SG>maTesr - V A š No V I NEOPHODNI RADNI PRIBOR, KAO SUVREMENOG PROIZVOĐAČA MLIJEKA. NOVIM MASTITIS TESTOM, POSEBNO PRIPREMLJENIM ZA VAS, PROIZVOĐAČE MLIJEKA, JEDNOSTAVNO I UČINKOVITO TESTIRAJTE SVJEŽE IZMUZENO MLIJEKO VAŠIH KRAVA I NA SABIRALIŠTE MLIJEKA PREDAJTENA OTKUP SAMO HIGIJENSKI ISPRAVNO MLIJEKO! TROŠAK TESTIRANJA JE NEZNATAN ALI JE ZNATNA MOGUĆNOST POVEĆANJA PRIHODA OD POSTOJEĆEG STADA: JEDNO TESTIRANJE SVIH ČETVRTI VIMENA

ZA

A JE OD 1 K I

rc;-armd.o.o.

ZA PROIZVODNJU I TRGOVINU SREDSTVIMA ZA UNAPREĐIVANJE PROIZVODNJE MLIJEKA NA SEOSKIM GOSPODARSTVIMA Braće Radića 24, Vrbanovec,42 232 Donji Martijanec, REPUBLIKA HRVATSKA Tel. 042 207 990; Fax 042 207 991 e-mall: farm@vz.htnet.hr

ČLAN HRVATSKE MUEKARSKE UDRUGE

.,....--.I

,-Iz-an-a-rud-žb-u-ok-re-nl-st-ra-nlc-u

SGmaTest® INDIKATOR PRVO REGISTRIRANO HRVATSKO DIJAGNOSTIČKO SREDSTVO ZA OTKRIVANJE PRIKRIVENIH UPALA VIMENA

Som aTest"KOM PLET SADRŽI: er INDIKATOR

2 x 500 mi (za više od 80 pojedinačnih testiranja- svih četrti vimena) er BOČICE ZA DOZIRANJE er DOZATOR(pumpica za točno doziranje indikatora u šalice testatora); er TESTATOR(plitica s četiri salice za testiranjet svih četvrte vimena); er PRAKTICNI PRIRUCNIK za proizvođače mlijeka na seoskim gospodarstvi ma

Napomena: proizvođač zadržava pravo promjene sadržaja kompleta ili bilo kojeg njegovog dijela

er UPUTU ZA KORIŠTENJE

PRIBOR IZ KOMPLETA IMA TRAJNI KARAKTER, A NAKON 80-TAK IZVRŠENIH TESTIRANJA SVIH ČETVRTI VIMENA, TJ. NAKON ISKORIŠTENJA SADRŽAJA OBIJU BOČICA S INDIKATOROM, NABAVLJAJU SE SAMO DOPUNSKE BOČICE INDIKATORA OD PO 500 ML, SVAKA ZA 40-TAK TESTIRANJA. r -

-

-:>,,;;;: -

-

-

-

-

-

><:- - - - - - - ~-

- - - - - - -:>,,;;;: - -

-

-

-

-

¼<e-- -

-

-

-

-

-

..i-<-

-

I

-

KUPON ZA NARUDŽBU SomaTest®-aPO PROMOTIVNOJ CIJENI

: I N 1 1 1

I

arucu1em: V

•

79,80 kn* D Soma Test®Komplet ~kn + troškovi poštarine D 49 80 kn* t Soma Test®INDIKATOR (2 x sooml) ~kn+ troškovi poštarine Cijena:

Cijena:

* promotivne cijene vrijede samo za narudžbe koje se dostavljaju

poštom

Ime i prezime: _________________

_

(obvezno ispuniti štampanim slovima)

Adresa (ulica i kbr., mjesto): ____________________

(obvezno ispuniti)

Poštanski broj i mjesto:

(obvezno ispuniti)

Te/efon/mobitel:

----------------------

_________

_

~ 1 Mlijeko

Broj krava na mojem seoskom gospodarstvu:

LJ

ONe.Naziv mljekare: _____________

dajem u otkup:Ooa

_

Za dodatne informacije i eventualne nejasnoće izvolite se obratiti direktno proizvođaču na broj tel: 042/207-990; mob: 091/5178-281; 098/288-659

Kupon za narudžbu pošaljite FARM d.o.o., Braće Radića 24, Vrbanovec,

: -

-

-

~-

-

-

-

-

-

~ -

-

-

-

-

-

-:,..C

-

-

-

-

-

-

-

~-

1

na adresu: 42232 Donji Martijanec -

-

-

-

-

-~

-

-

-

-

: -

-

->E

-

-

-

HRANIDBA

\IOLUMl~OZ~ l\~MI\I A■o,~O\I~ l\~MIV AUtil2J-\Nll)lil 1\12!

V! Dr. se. StjepanFefdhofer

Preživači

(goveda, ovce, koze) imaju složenu građu želuca i to: burag (rumen), kapuru (reticukum), knjižavac (omasus) i sirište (abomasus). U preživača je samo sirište slično i funkcionalno odgovara jednostavnom želucu drugih životinja. Ostali dijelovi predželuci . .._su ________________________ __.

O kapacitetu predželudaca ovisi konzumiranje količine hrane, dakle i muznosti krava.

Obično iznosi oko 60 - 80 - 100 litara, a ovisi o pasmini, načinu hranidbe i veličini životinja. U goveda težina predželudaca sa sadržajem iznosi oko 10 do 15 % od tjelesne mase. Kapacitet sirišta je oko 5 do 8 litara. Kapacitet predželudaca zavisi o pasmini goveda, a za razvoj predželudaca značajan je sustav hranidbe teladi i rasplodnih junica tijekom uzgojnog razdoblja, što je uvjet za visoku proizvodnju mlijeka.

Sluznica buragu ne izlučuje enzime pa je burag s fiziološkog gledišta veliko skladište i termostat (fermentativna komora) za progutanu hranu.

U predželucima su normalni anaerobni uvjeti, a u mješavini različitih plinova u buragu je samo do 1 % kisika. U takvim uvjetima, u. predželucima preživača, prevladavaju većinom anaerobni i uvjetno anaerobni mikroorganizmi značajni za fermentativnu razgradnju i probavu celuloze i voluminoznih krmiva. Temperatura u tom fermentacijskom prostoru obično iznosi 38 40°c.

Boljoj razgradnji krmiva doprinose povremene kontrakcije buraga i preživanje, jer se krmiva ponovnim žvakanjem usitnjavaju, sa slinom omekšavaju, a kontrakcijama buraga i kapure dobro miješaju. Na taj način preživači mogu vrlo dobro iskorištavati teško probavljiva voluminozna krmiva, što ima ekološku i gospodarsku vrijednost.

1l-'fljekarskilist 11/2004-.

S obzirom na anatomsku građu probavnog sustava, fiziološki tijek probave i iskorištavanja hrane, preživači su izraziti biljojedi značaj­ ni za održavanje biološke i ekološke ravnoteže u prirodi.

Preživačima treba velika količina biljnih krmiva kako bi ispunili prostor u buragu i drugim dijelovima probavnog sustava. Krmiva, uz to, moraju zadovoljavati simbiotske potrebe buragovih mikroorganizama, jer sluznica buraga nema žlijezde koje izlučuju enzime za razgradnju krmiva već to obavljaju buragovi i slični mikroorganizmi uneseni u burag krmivima.

U buragu prez1vača pomoću buragovih mikroorganizama razgrađuju se biljni polisaharidi (složeni šećeri- škrob, celuloza, hemiceluloza i njima slični ugljikohidrati ) i stvaraju niže masne kiseline (propionska, octena, maslačna) koje u izmjeni tvari (metabolizmu) gotovo potpuno zamjenjuju jednostavne šećere (glukozu, fruktozu) i druge energetske tvari, a uz to održavaju optimalnu pH vrijednost (kiselost) buragova sadržaja.

Buragovi mikroorganizmi također razgrađuju do amonijaka nitrate i druge lako razgradive dušične spojeve (biljne bjelančevine i NPN spojeve) i sintetiziraju ih u specifične mikrobne bjelančevine. Stoga govedima (preživačima), osobito ako nisu vrlo visoke muznosti, nije potrebno dodavati bjelančevine dopunskim krmnim smjesama.

Voluminozna krmiva su: - paša i svježe pokošena zelena krmiva koja su prirodno najkvalitetnija voluminozna krmiva za goveda. Njihova hranidbena vrijednost varira ovisno o vrsti krmiva, o zemljištu, klimatskim i

7

Milk-maker za plodne, proizvodno sposobne krave

--,=-_, - -;-,-·--____ ·-·-......

-----

1. Povećava količinu mlijeka Ciljevi Sano: 1. Sano želi, da Vi s kravama zaradite novac, jer

2. Visok sadržaj proteina i masti u mlijeku 3. Poboljšava plodnost 4. Štiti od pojava deficita i gubitka težine S. Redovna plodnost

• Sano treba platno sposobne kupce • Sano kupci moraju biti najbolji • Sano i za 5 ili 10 godina treba kupce • Sano želi zadovoljne, stalne kupce.

2 Kako s kravama zaraditi novac:

• velikom količinom mlijeka • svake godine povećanje za 500 litara • puno proteina i masti u mlijeku • svake godine jedno zdravo tele • zdravo vime i papci 3. Što učiniti, da bi se s kravama zaradio novac?

• Napajati telad sa Sano Milsan.

• po teletu trebate 40 kg = ca. 40 € • 1 litra Milsan stoji 0,125 €.

• 1 litra prodanog kravljeg mlijeka donosi ca 0,38 €.

• Mlijeko za telad po litri stoji 0,15 • Uz 400 litara zamjene, to je 152 € više za mlijeko.

• Vaša dobit: 112 €.

4. Svojoj kravi trebate davati:

• puno zraka, i tijekom zime • puno svjetla, i tijekom zime • puno vode, i tijekom zime

5. Vaši troškovi za oko 1,3 kg Protamilk i 3 kg žitarica iznose oko 1,20 € i donose 10 litara mlijeka = 3,8 €! Vaša dnevna dobit je 2,<,()€, a godišnje 793 €po kravi.

Upull1u hrlUUdbu: Umiješali 1.3 kg Protamilk i 3 kg ntari1.:.11.a dodatnih 10 litara mlijeka u kukuruznu di tra.,,11uilnžu. ne davali amos!alno. t se holje umiJ<:ša.t bolJe dJefovanje, to više mlijeka: 20 litan mlijekac=c 1,0 kg Protmnilk + 2 kg .htanca 25 litara mlijeka= 1.5 kg Proramilk + 4,0 kg zit rica 30 litaramlijeka -=25 kg Proramilk

6. Uz to: • poboljšana plodnost • bolje zdravlje • više masti i proteina Sano ovo povećanje proizvodnje i uspjeh potvrđuje svakodnevno na desecima tisuća gospodarstava. I Vi možete biti među njima! Vaš Sano partner rado će Vas savjetovati!

35 litara mlijeka "' 3.0 kg Protanulk + 7,0 kg ,jtarica 40 litara mlijeka=~.5 kg Pr tamilk kg žitarica

Zanima Vas TMR miješalica? Sano ima dobre ponude za prodaju i najam.

umijesati u hranu ka1 putpuni obrok.

Uz to dnti C.uni:.an, Profisan ili Topsan - Hi g : litri mlijeka.

+ 5 S kg )jt.arica

Sastav: soj ina sačma, sačma uljane repice, nusproizvodi industrije ulja, laktoza, saharoza, glukoza. fruktoza,

magnezij-sulfat.

Kemijski sastav:38% sirovog proteina, 6,0% sirove vlaknine, 1,5% sirove masti, 15% škroba i šećera, 7,3% pepela.

2,3% sumpora, 7,0 MJ NEL,300 g nXP/kg. 2,6% lizina. 0,7% metionina. 1,4% metionina i cistina, 0,55% triptofana, 1.000 mg niacina

Sano-Suvremena hranidbaživotinjad.o.o., Industrijskac., 44317 Popovača tel.: 044/568000, fax:044/670 816;e-mail:info@sano.hr, internet:www.sano.hr

HRANIDBA

meteorološkim prilikama i tehnologiji proizvodnje.

- sušena i konzervirana krmiva (sijeno, travna i kukuruzna silaža i sl.)

- krmno korijenje i kupusnjače (repa, mrkva, krumpir, kelj i dr.), - ostatci i nusproizvodi iz prehrambene industrijske proizvodnje (iz proizvodnje šećera, škroba, piva i alkohola, prerade voća i povrćaidr.).

Preživači ne podnose u hranidbi nagle i česte promjene krmiva, jer je za njihovu razgradnju potreban razvoj specifičnih mikroorganizama i izvjesno vrijeme privikavanja na promijenjenu hranu.

Biološka efikasnost iskorištavanja krmiva postiže se većim iskorištavanjem voluminoznih krmiva, jer uz kvalitetna voluminozna krmiva kravama u proizvodnji mlijeka treba dodati manje krepkih krmiva (koncentrata). Ukupni krmni obroci krava moraju sadržavati najmanje 60 % suhe tvari iz voluminoznih krmiva (12 do 13 kg /dan po kravi).

Voluminozna krmiva za prehranu goveda najveća su masa krmnih obroka i stoga se, iz gospodarskih razloga, moraju proizvoditi na vlastitom imanju. To su krmiva većinom slabije energetske hranidbene vrijednosti (s većom količinom vlage i sirove vlaknine) i sadrže pretežita bjelančevine niže biološke vrijednosti.

Zbog toga voluminozna krmiva moraju biti jeftina bez suvišnih proizvodnih, transportnih i tržišnih troškova.

Svako gospodarstvo mora načiniti godišnji plan sjetve i proizvodnje osnovnih voluminoznih krmiva za hranidbu goveda, tijekom čitavog godišnjeg razdoblja. Plan proizvodnje krmiva treba uzeti u obzir: zemljišne površine, broj krava ( i junadi), visinu muznosti i potrebnu kvalitetu mlijeka, probavljivost i kvalitetu krmnih obroka, tehnološke mogućnosti proizvodnje krme i sustav hranidbe, cijenu mlijeka i razinu koncentrata u krmnim obrocima.

Voluminozna krmiva su najisplativija krmiva u hranidbi krava, ako su: - iz vlastite proizvodnje s visokim prinosima na ha površine,

Mljekarski list 11/2004.

- proizvedena na optimalan način s nižim materijalnim ulaganjima, - visoke hranidbene vrijednosti i probavljivosti, - tehnološki dobro spremljena i na odgovarajući način pripremljena (usitnjena, zdrobljena i slično) za dobro uzimanje i iskorištavanje u hranidbi krava, - u krmnim obrocima u ograničenoj količini lako probavljivih ugljikohidrata (škroba, šećera i sl.) koji u većoj količini smanjuju probavljivost i iskoristivost voluminoznih krmiva (celuloze).

Svježa zelena voluminozna krmiva Najbolje je dati svježa i zelena voluminozna krmiva, jer sadrže punu hranidbenu vrijednost, najmanje se rasipaju a gubitci prilikom ubiranja, transporta i hranjenja su minimalni; mogu se proizvoditi i davati prema potrebama i vlastitim tehnološkim mogućnostima u optimalnim rokovima. Ako su krmiva potrebna za kasnije trošenje ili im prolaze rokovi iskorištavanja, mogu se odmah konzervirati, silirati ili osušiti.

To je već povezana s više rada i većim troškovima, a krmiva mogu pritom izgubiti i dio hranidbene vrijednosti.

VIROVITICA•J.J. Štrosmajer

• štednjacina krutagoriva • štednjacizacentralnogrijanj • peći nakrutagoriva • kotlovizakamine,kalijevepe • dijelovizazidanepeći Mogućnost prilagođavanja

.

dimnih izvoda i vodovodnih priključaka prema želji kupca.

, PEĆI NAPILJEVINU ZA CENTRALNO GRIJANJE za grijanje prostorija, objekata i kompleksa stanovanja, plastenika, staklenika, fannl i radioničklh prostora

9

HRANIDBA

Gubitci hranidbene vrijednosti krmiva i veći troškovi nastaju ako gospodarstvo ne raspolaže odgovarajućom tehnikom, ako su loši uvjeti skupljanja, prijevoza i čuvanja ili loša tehnologija hranjenja. Treba spriječiti veće rasipanje krmiva, kvarenje kao i druge gubitke hranjivih tvari, osobito ako se lome i gube nježniji dijelovi biljke (listići i mekani dijelovi stabljike) koji imaju najvišu hranidbenu vrijednost, ili ako su vlažna krmiva duže vrijeme nahrpi.

Vlažna i zelena krmiva na hrpi brzo se zagrijavaju, provriju, ukisele, pljesnive i kvare.

Gubitci hranjivih tvari, uslijed rasipanja i odbacivanja pokvarenih dijelova krmiva, mogu biti vrlo veliki (iznad 20 do 60 %) što povećava cijenu krmnih obroka i troškove hranidbe, smanjuje proizvodnju i dohodak gospodara, a mogu štetiti zdravlju životinja.

Vlažna i sočna voluminozna krmiva su vrlo pogodna za hranidbu krava u visokoj proizvodnji mlijeka. Obično su ukusna, dobro probavljiva, potiču muznost a krave ih rado jedu. Pritom treba voditi računa o paši, travi i zelenim krmivima koja se dobivaju u razdoblju klimatskih prilika povoljnih za rast i razvoj vegetacije.

S obzirom na često velika odstupanja u kemijskom sastavu i hranidbenoj vrijednosti voluminoznih krmiva, treba dobro pripaziti da krmni obroci budu uravnoteženi i da sadrže sve potrebne hranjive tvari ovisno o muznosti krava i stanju reprodukcije (suhu tvar, energiju, bjelančevine, minerale i vitamine).

Zelena krmiva sadrže veću količinu sirovih bjelančevina, od kojih je veći postotak spojeva nebjelančevinastog dušika (NPN spojeva), a često nedostaje energije. Stoga, uz travu i zelena krmiva, a za bolju muznost i postizanje dobre kvalitete mlijeka treba u krmne obroke dodavati energetski bogatija krmiva (kukuruznu silažu, repine rezance, mljevene žitarice i sl.).

U visokoj proizvodnji mlijeka, potrebno je više bjelančevina pa uz zelena krmiva ne treba dodavati NPN spojeve, jer zelena krmiva obično 10

sadrže dosta lako topljivih i u buragu lako razgradivih bjelančevina, već treba dodavati teže razgradiva bjelančevinasta krmiva kao sojinu, suncokretovu i repičinu sačmu (nisu dopuštene mesne bjelančevine).

Zelena krmiva sadrže najčešće dovoljno minerala kalcija, a obično nedostaje fosfora, često natrija pa i magnezija. Sadrže dosta provitamina A i D, ali ako goveda nisu na paši treba ove vitamine dodavati u punoj količini s premiksima.

Vitamine B kompleksa sintetiziraju mikroorganizmi u buragu preživača u približno dovoljnim količinama. Ipak, od vitamina B kompleksa dobro je kravama u visokoj proizvodnji mlijeka dodati u premiksima vitamine B1, B12 , niacin i biotin.

Travna i kukuruzna silaža Uvijek treba računati i s nepovoljnim klimatskim prilikama i teškoćama u proizvodnji hrane, posebice zelenih pa i drugih voluminoznih krmiva za hranidbu preživača. Na to nas je upozorila i prošla sušna godina.

Za takve prilike, kao i za razdoblje zimske prehrane koja može i duže potrajati, treba na vrijeme sušenjem i siliranjem spremiti dovoljno krmiva kao što su travna silaža (sjenaža), kukuruzna silaža, sijeno i druga odgovarajuća krmiva. S obzirom da često nedostaje obradivih površina, valja iskorištavati sve, pa i manje dohodovne poljoprivredne površine.

Travna i kukuruzna silaža postale su gotovo nezaobilazna krmiva za krave u visokoj proizvodnji mlijeka, posebice u zimskoj hranidbi goveda kada nedostaju vlažna i sočna krmiva.

Silaže često služe i kao dopunska voluminozna krmiva u razdobljima kada nema paše, ili su smanjeni prinosi i hranidbena kakvoća trave i svježih zelenih krmiva.

S obzirom da travna silaža sadrži više sirovih bjelančevina, a kukuruzna silaža više energije, za dnevne obroke vrlo je dobro davati obje silaže. Stoga se preporuča, prema gospodarskim i tehnološkim mogućnostima, spremiti obje silaže (sjenaža i kukuruzna silaža).

U protivnom (ako se daju zasebno) treba uz Ml/ekarski list 11/2004.

HRANIDBA travnu silažu u hranidbi krava dodavati više krepkih krmiva (koncentrata) u kojima će prevladavati energetske sirovine i mineralno vitaminski premiksi s više fosfora, a uz kukuruznu silažu bjelančevinaste sirovine sa spojevima nebjelančevinastog dušika (NPN spojevi i Benural S) i mineralno vitaminski premiksi s više kalcija.

Posebno treba naglasiti da silaže moraju biti tehnološki dobro proizvedene, spremljene u dobrim anaerobnim uvjetima, moraju sadržavati veću količinu mliječne, manje octene ali bez maslačne kiseline. Godišnju potrebu silaže treba računati prema broju krava s prosječnom potrošnjom oko 30 do 35 kg na dan po kravi.

Sijeno, slama, kukuruzovina Sijeno je vrlo dobro voluminozno krmivo i treba biti u svakodnevnim u krmnim obrocima krava, makar i u manjim količinama. Povoljno djeluje na preživanje, konzistenciju i mikrobiološki sastav buragova sadržaja, rad buraga i peristaltiku crijeva. Povećava masnoću i kvalitetu mlijeka.

Dobro na suncu osušeno sijeno je vrlo dobar izvor vitamina D, E i B kompleksa jer povoljno djeluju na muznost, plodnost i reprodukciju krava. Loši uvjeti sušenja i skladištenja uništavaju vitamine, posebice vitamin A (karotin).

Vrlo je vrijedno raspolagati dobrim sijenom djeteline, lucerne ili djetelinsko travnim smjesama, jer sadrže više bjelančevina i metabolički vrijednih minerala, osobito kalcija i magnezija. Sijeno obično sadrži malo fosfora, a najviše se gubi i nedostaje ako se loše suši ili pri sušenju pokisne.

Većom količinom sijena u krmnim obrocima teško se postiže visoka muznost. Ako krave daju već iznad 3 do 5 litara mlijeka/dan potrebna imje veća količina krepkih krmiv~ (potpunih krmnih smjesa), što podiže cijenu proizvodnje mlijeka.

Unatoč prilično skupoj proizvodnji sijena, osobito ako se računaju veliki gubitci hranjivih tvari pri sušenju, sijeno treba uvrstiti u sustav iskorištavanja pašnih i zelenih površina i ono treba biti redoviti dodatak krmnim obrocima krava. To je krmiva posebice značajno u slučaju

M{jekarski list 11/2004.

nekih oboljenja probavnog sustava krava i drugih neočekivanih nepogoda u hranidbi stoke.

Treba računati s godišnjim potrebama sijena za muzne krave (prosječno oko 3 do 5 kg/ dan).

Ne treba zaboraviti da slama i kukuruzovina mogu također poslužiti kao moguće, iako manje vrijedno krmivo. Slama (zobena iječmena) i kukuruzovina mogu zamijeniti izvjesnu količinu sijena u krmnim obrocima.

Stoga ih treba na vrijeme pokupiti s polja, dobro spremiti i sačuvati od plijesni i kvarenja.

Za hranidbu goveda treba ih sasjeckati na dužinu 2 do 3 cm i davati u količini 2 do 3 kg/ dan pomiješane s vodenastim i sočnim krmivima (naribanom repom, krumpirom, sirovim repinim rezancima, melasom i sl.).

Slama i kukuruzovina sadrže mnogo sirove vlaknine (celuloze) pa većinom služe kao krmiva za održavanje strukture buragova sadržaja, ili da bi se postiglo 17 do 23 % sirove vlaknine u krmnim obrocima krava, što je uvjet za dobru masnoću mlijeka.

U planiranju potreba krmiva za hranidbu krava može se računati i s različitim ostatcima i sekundarnim proizvodima iz industrijske proizvodnje i prerade prehrambenih proizvoda: žitarica, šećera, kvasca, piva, alkohola, voća, povrća i dr. To su, međutim, obično samo povremeni sezonski proizvodi, većinom na raspolaganju stočarima u blizini prerađivačkih pogona, i treba ih s proizvođačem na vrijeme ugovoriti.

Na kraju treba reći, da proizvodnja i spremanje dovoljnih količina kvalitetnih i jeftinih voluminoznih krmiva stočarima znači gospodarsku sigurnost, a trošenjem odgovarajućih količina u dobro uravnoteženim krmnim obrocima daje i izvjesnu dobit u govedarskoj proizvodnji. Međutim, mnoga su krmiva - često zbog sadržaja vlage, onečišćenja bakterijama i plijesnima, lošeg spremanja, konzerviranja i sušenja - podložna kvarenju. To treba spriječiti pravilnom tehnološkom obradom, spremanjem krmiva u silose i odgovarajuće skladišne prostore, jer u protivnom mogu nastati veće štete i gubitci u proizvodnji, kao i teška oboljenja životinja. ::J 11

VETERINARSTVO

~ QOTCD

I

Mr. se. Antun

Kost;elić

Uzročnik bolesti

je bakterija koja u ovaca svih pravilnom hranidbom, cijepljenjem dobnih kategorija, ali pretežno u starijoj od 18 janjadi i ovaca. Važno je ovcama dati mjeseci, uzrokuje bolest vrlo brzog tijeka, a umjerene količine hrane koju vole, kako bi se izbjegla prežderavanje. očituje se probavnim poremećajima, bolestijetre, živčanim znakovima i nakup(janjem tekućine u Treba izbjegavati naglu promjenu hrane, isto tako i nagli prijelaz sa slabe trbušnoj šup(jini .

.._ ______________________ Uzročnik bolesti

nalazi se u okolini ovaca: u tlu, hrani i stelji. Bolest se širi prljavom i zagađenom hranom koja sadrži klice uzročnika.

Janjad koja siše inficira se preko prljavih sisa ili pak zagađenim mlijekom.

POGODNOSTI ZA RAZVOJ BOLESTI. Bolest je povezana s prejedanjem mlijekom ili drugom krmom (svježom travom, kukuruzom, pšenicom, ječmom). Obolijevaju najpohlepnije ovce i janjad u stadu. Bolest se može pojaviti zbog nagle promjene hrane, npr. prijelazom s lošijeg na bolji pašnjak. Često se pojavi u proljeće izgonom ovaca na sočnu pašu, ali prijelazom s paše na suhu krmu, ovce neće oboljeti.

ZNAKOVI BOLESTI. Bolest obilježavaju živčani poremećaji, zatim proljev i teško oštećenje jetre. Vrlo brzo i to obično ujutro nađemo mrtve životinje a da prije toga nije bilo nikakvih znakova bolesti. Kod oblika koji traje 23 dana tjelesna temperatura je povišena (do 41,5°C) a ovce i janjad imaju proljev, ne jedu, nekoordinirano se kreću i imaju grčeve koji traju sve do uginuća. Ponekad na usta i nos izlazi pjena pomiješana s krvlju, pa se životinja brzo sruši i ugine.

Liječenje bolesti je upitno, jer je životinja u trenutku intervencije u takvom stanju da upotrijebljeni lijekovi ne stignu djelovati pa životinja ugiba.

PREVENTIVA BOLESTI. Suzbijanje bolesti je važnije od liječenja. Bolest suzbijamo 12

.,. na dobru pašu ili s oskudne na obilnu

prehranu. Janjad treba postupno privikavati na koncentrat tijekom 14 dana. Pri hranidbi koncentratom korisno je formirati skupine prema dobi i težini. Kad prelaze na kvalitetan i bogat pašnjak, ovcama treba navečer u tor staviti sijeno da se sutradan na pašnjaku ne prejedu trave. Najbolja zaštita je cijepljenje ovaca i janjadi vakcinom kojaje trenutno na tržištu.

GRIŽA ILI DIZENTERIJA JANJADI Od griže obolijeva pretežno posve mlada janjad u dobi od 10 dana. Bolest je vrlo brzog tijeka. Gotovo uvijek završava smrtno, računa se da smrtnost od griže iznosi 60-90%, čak i 100%.

Bolest se pojavljuje sezonski, u vrijeme janjenja.

Ako se zarazi janjad u dobi 2-3 tjedna, veći broj životinja može preboljeti zarazu. Nerijetka se bolest javlja u istom uzgoju.

NAČIN ŠIRENJA. Janje se zarazi preko sise uprljane zemljom ili balegom a može se, također, inficirati mlijekom u kojem se nalazi uzročnik bolesti. Opasna su mjesta torovi i ovčarnici u kojima ovce s janjadi dugo borave, isto tako i pašnjaci gnojeni ovčjim gnojem.

POGODNOSTI ZA RAZVOJ BOLESTI. Novorođena janjad je vrlo osjetljiva, pa ako se zarazi obolijeva već za 4-5 sati. Važan čimbenik za nastanak bolesti je zaostajanje mlijeka u vimenu nakon sisanjajanjadi. U tom mlijeku u vimenu mogu se razmnožiti uzročnici bolesti, pa pri idućem sisanju janje s mlijekom unese uzročnika bolesti u organizam i vrlo brzo se Mljekarski li.st 11/2004.

.

--~--·

■

.

ovex Rena

•

Aktivna pjena za higijenu papaka Ecolab d.o.o.

Zavrtnica

17 • HR-10000 Zagreb•

Tel. 01 6321 600 • Fax 01 6321 633 • Mob 098 245 498 • www.ecolab.com

VETERINARSTVO razboli. Bolesti pogoduje loš smještaj ovaca i janjadi u ovčarnicima, osobito hladnoća i vlaga, zatim nedostatna prehrana ovaca tijekom bređosti (zbog čega su janjci slabi i neotporni), prisutnost crijevnih parazita u ovaca, te različiti meteorološki i klimatski čimbenici.

ZNAKOVI BOLESTI. U pojedinim slučaje­ vima janje može uginuti iznenada ili odjednom prestaje jesti, nije raspoloženo, očituju se bolovi u trbuhu i životinja nemoćno leži. Tjelesna temperaturaje povišena do 41°C, a smrt nastupa unutar 12 sati od pojave prvih znakova bolesti. Pri lakš~m tijeku bolest traje nekoliko dana. U početku se javlja žućkastozelenkasti proljev, balega je kašasta, kasnije sadržava sluz i krv, a miris po truleži je veoma neugodan. Zbog proljeva janjetu je područje oko čmara i stražnjih nogu jako uprljana.

Bolest se teoretski može izliječiti, međutim, zbog kratkog vremena od prvih znakova bolesti do smrti lijekovi često puta ne mogu djelovati.

PREVENTIVA BOLESTI. Mnogo veće značenje od liječenja ima preventiva bolesti.

Bolest lako suzbijamo cijepljenjem ovaca protiv enterotoksemije, i to prije kraja bređosti, tako da janjad kolostrumom (mlijekom) dobiva protu tijela i biva zaštićena od te opasne bolesti.

Postoji veoma dobra vakcina protiv te bolesti, pa samo jednim cijepljenjem zaštićujemo janjad i ovce od enterotoksemije, odnosno od griže janjadi.

Važno je janjad držati u čistim i prozračnim ovčarnicima na suhoj stelji. Također je potrebno spriječiti prežderavanje janjadi mlijekom ili koncentratom. ■

Mr. se. Antun Kostelić

Šuga je parazitarna bolest koja zahvaća kožu brojnih vrsta divljih i domaćih životinja, a također i čovjeka.

U stajama mliječnih životinja šuga može dovesti do pada proizvodnje mlijeka zbog pojave svrbeža. Mliječne životinje postaju nemirne i podložne stresu što negativno djeluje na mliječnost. Pri pojavi šuge nije dovoljna samo terapija životinja nego i sanacija pribora, opreme i staje.

UZROČNICI BOLESTI Najčešći uzročnici šuge goveda su mikroskopski malene grinje iz porodice Sarcoptidae koji parazitiraju na brojnim vrstama domaćih i divljih životinja, te na čo­ vjeku. ŠIRENJE I PRENOŠENJE ŠUGE Šuga se prenosi· na veće udaljenosti prijevozom invadiranih životinja i uvođenjem novih grla u staju. Najčešće se pojavljuje zimi.

To je bolest koja se lako širi i zahvaća veći broj

životinja. Pojavi bolesti pogoduju staje s većim brojem životinja. Zdrave životinje se invadiraju kontaktom sa šugavim životinjama ili predmetima koje koristimo u staji. Izbijanju šuge u uzgoju pogoduju loše higijenske prilike u staji (tjesne, vlažne i prljave staje) kao i loša prehrana a s tim u svezi smanjenje opće otpornosti organizma.

RAZVOJ PARAZITA NA ŽIVOTINJI Oplođene ženke parazita buše tunele u površinskim slojevima kože hraneći se tkivnim tekućinama i polažućijajašca iz kojih se za 3 do 5 dana razviju ličinke s tri para nogu. Ličinke se penju na površinu kože, pa u tom stadiju mogu prijeći na drugu životinju. Buše površinu kože i smiještaju se u površinski sloj (epiderma) gdje se dalje razvijaju do odrasla parazita koji ima četiri para nogu. Nakon oplodnje ženke proširuju postojeće ili buše nove tunele. Cijeli razvoj parazita traje od 17 do 21 dan.

ZNAKOVI BOLESTI GOVEDO - šuga najčešće zahvaća glavu, vrat, korijen repa i putište, a ako se bolest ne liječi napada i kožu trupa, a može zahvatiti i kožu vimena. lH!jekarskilist 11/200-1.

VETERINARSTVO

Na koži se nakon invazije parazita pojavljuje stoga ju je poželjno koristiti u liječenju životinja crvenilo, gnojni mjehurići i kraste, a posljedica u laktaciji .

Vrlo je učinkovit preparat širokog spektra tih promjena je opadanje dlake. U goveda se nakon svih navedenih promjena pojavljuje i djelovanja poznat pod nazivom IVERKTIN koji zadebljanje kože, a na području vrata koža je dao dobre rezultate i protiv uzročnika šuge.

Poželjno je da vlasnici u dogovoru s veterinarom postaje i naborana. Pojavu bolesti u životinja odrede način liječenja. prati jak svrbež i nemir; životinje se češu o tvrde Primjenom antiparazitika u suzbijanju predmete (stojnica, jasle), što često dovodi do šuge potrebno je obratiti pozornost na karencu skidanja krasta i pojave manjih rana na koži koje prema uputama proizvođača. se mogu sekundarno inficirati.

PREVENTIVA ŠUGE KOZA - šuga prvo zahvaća okolinu očiju i Prilikom dovođenja novonabavljenih ušiju, dolazi do pojave svrbeži i otpadanja dlake, a zatim se širi na ostale dijelove tijela (vrat i životinja u staju treba obratiti pozornost na trup). Životinje se češu o okolne predmete (npr. kožu, odnosno na obraslost dlakom ili runom, postojanje crvenila, rana ili krasta na koži. jasle). Dolazi do pada mliječnosti.

OVCE - postaju uznemirene i počinju se Također je nužno održavati higijenu u staji, te provoditi redovitu sanitaciju, dezinfekciju i češati. Na mjestima zahvaćenim šugom runo je dezinsekciju staje i pribora kako bi spriječili raščupano i lako otpada. Na ogoljelim mjestima pojave zaraznih ili parazitarnih bolesti. Ne smije javljaju se masne kraste. Životinje mršave i se koristiti oprema i pribor iz staja u kojma su proizvode manje mlijeka. boravile šugave životinje.

DIJAGNOZA Staje moraju biti čiste i, što je jako važno, Na pojavu šuge najčešće posumnjamo tek kada primijetimo da se životinje intenzivno češu, prozračne. Ako su strop i zidovi u staji orošeni (vlažni), previsoka je vlažnost zraka pa treba da su nemirne i da im otpada dlaka.

Bolest prepoznajemo po promjenama na otvoriti prozore ili vrata ali paziti da ne bude koži: pojava bezdlačnih područja, perutanje, propuh.

BOLESTI SLIČNE ŠUGI zadebljanje i naboranost kože. Dijagnozu sa Prema kliničkoj slici šugi mogu biti slične sigurnošću postavljamo nalazom uzročnika u dermatofiloza, dermatomikoza, seboreja, strugotinama (krastama) kože s promijenjenih piodermije, malofagozai sifunkuloza. mjesta. ŠUGA ČOVJEKA LIJEČENJE Šuga uzrokuje jak svrbež i crvenilo kože uz Bolesne ili sumnjive životinje moramo odmah odvojiti od ostalih da bismo spriječili pojavu gnojnih mjehurića. Najčešće zahvaća kožu između prstiju, na preponama i vanjskim daljnje širenje bolesti. Šugu liječimo primjenom spolnim organima. Šuga čovjeka uzrokovana vodenih kupki, spreja ili parenteralnom kontaktom sa šugavim životinjama ima blaži (injekcija) aplikacijom lijeka. Lijek možemo dati učinak, jer se šugarci na koži čovjeka ne u hrani (koncentat) i vodi za napajanje. razmnožavaju i ne buše tunele u koži. Bolest NEGUVON (triklorfon) kao vodena otopina za kupke, u obliku spreja, masti ili davanje u u,sta prolazi bez liječenja za nekoliko tjedana, a ukoliko dođe do ponovljenog kontakta sa djelotvoran je za goveda, međutim njime treba šugarcima može doći do senzibilizacjie i pojave izvršiti i dezinsekciju pribora i staje. Vodena osipa na koži. ■ otopina N eguvona pokazala je dobre rezultate, Mljckarski list 11/2004.

15

o'iBELARUS P/A MINSK

TRACTOR

WOAKS

:~~" KREDITI DO7GODINA, BEZUČEŠĆA, BEZJAMACA

'ISKORISTITE MOGUĆNOST POVRATA 25%KAPITALNm ULAGANJA OSIGURAN SERVISI REZERVNI DIJELOVI. ~.

,'

I

•

~> :'

Ravnipr

NOVOJ PREDNJA HIDRAULIKA I PREDNJI KARDAN! KLIMAUREĐAJ PUŽNE BRZINE ODoKM/HV

VIME (NE)TREBAPRATI I

Mr. se.Antun Kostelić

Pojedini proizvođači mlijekajoš uvijek imaju problema zbog loše tehnike i higijene mužnje što rezultira velikim brojem mikroorganizama u mlijeku. U želji da proizvedu što kvalitetnije mlijeko za pranje vimena troše velike količine vode i različitih dezinficijensa.

Muzač mora

sam procijeniti mora li oprati vime ili ga je dovoljno samo izmasirati, a sise dezinficirati. Brojnim istraživanjimaje utvrđeno da voda, ako se nepravilno ili nepotrebno koristi za pranje vimena, olakšava zagađivanje mlijeka ..

KADA PEREMO VIME? Vime je potrebno prati kada je vidljivo onečišćeno balegom, blatom ili prašinom, a osobito kada su uprljane sise. Treba ga oprati čistom toplom vodom uz pomoć čiste krpe. Korištenjem otopine dezinficijensa, nakon pranja vimena dovoljno ga je temeljito obrisati suhom čistom krpom. Ako se za pranje koristi samo voda, nakon brisanja vimena potrebno je sise uroniti u otopinu sredstva za dezinfekciju ili koristiti dezinfekcijske ubruse. Dlake na vimenu upijaju vodu kojom ga peremo, pa muzač mora dosta vremena potrošiti kako bi brisanjem osušio vime. ~------------------------,

Vime kojeje potrebnooprati Mljekarski list 11/2004.

Na slici je vidljivo onečiš­ ćenje sisa odnosno vimena balegom. Potrebno gaje, dakle, temeljito oprati, a potom osušiti brisanjem suhom čistom krpom.

Ako poslije pranja vime ne osušimo, u vodi kojom smo prali bit će mnoštvo mikroorganizama pa će nakon stavljanja sisnih čaški mlijeko biti zagađeno. Razlog je vrlo jednostavan, jer voda otapa balegu na vimenu i u slučaju daje ne uklonimo brisanjem odnosno sušenjem, ona se slijeva niz vime potom niz sise i ako su stavljene sisne čaške ta voda zagađuje mlijeko.

Nakon pranja vimena velika količina vode se zadržava ispod krave što može dovesti do upale papaka. Krava također liježe na vlažan pod što pogoduje ulasku mikroorganizama u vime kroz sisni kanal što rezultira upalom vimena.

KADA NE PEREMO VIME? Ako na vimenu nema vidljivih onečišćenja (balege, prašine ili blata) dovoljno ga je izmasirati a nakon izmuzivanja i kontrole prvih mlazeva izvršiti dezinfekciju sisa uranjanjem u sredstvo za dezinfekciju ili brisanjem dezinfekcijskom maramicom.

Ovakav način omogućava uštedu vremena i vode, te smanjuje mogućnost zagađenja mlijeka nakon stavljanja sisnih čaški.

Mnogi su proizvođači u nedoumici kada im se kaže da nepotrebno peru (čisto!) vime, te daje dovoljna masaža i dezinfekcija sisa, a najbolji pokazatelj uspješnosti takvog načina pripreme vimena za mužnjuje utvrđivanje broja mikroorganizama u mlijeku.

Proizvođači mlijeka koji muzu na opisani način proizvode ekstra klasu mlijeka.

17

VETERINARSTVO PRANJE MUZNOG UREĐAJA Iako je u Mljekarskom listu nebrojeno puta pisano o pranju muznog uređaja, muzac1 se JOS uvijek ne drže tih uputa. Zato ćemo ponoviti: muzni uređaj mora biti opran nakon svake mužnje u mlakoj vodi uz pomoć sredstava koja su namijenjena isključivo u tu svrhu. Sredstva za pranje muznog uređaja moraju biti korištena prema uputama proizvođača, a ne prema vlastitoj procjeni.

Veliku pogrješku čine muzači Vime nije potrebnooprati koji misle da je nakon mužnje kantu za mlijeko dovoljno oprati u hladnoj vodi, a ŠIŠANJE VIMENA Poznato je da se na koži vimena nalaze kraće sisni sklop ostaviti uronjen u posudu s vodom do a kod nekih krava i vrlo duge dlake. Dokazano je sljedeće mužnje.

Muzači moraju sami procijeniti koja su im da dlake otežavaju čišćenje i pranje vimena pogotovo ako životinja legne u balegu. Kako bi sredstva najbolja za pranje muznog uređaja jer osim efikasnosti i cijene moraju paziti i na svoje olakšali uklanjanje balege s vimena, u zapadnim zemljama muzači šišanjem uklanjaju dlake čime zdravlje jer su brojna sredstva agresivna te mogu oštetiti kožu na rukama. ::J si olakšavaju pranje i sušenje. U Hrvatskoj, nažalost, tu metodu skoro.----------------------------~ nitko od muzača ne koristi, iako bi im olakšala pranje vimena.

PROBLEM JE U SMJEŠTAJU Osnovni problem muzači­ ma stvara loš smještaj krava.

Najveći broj krava u Hrvatskoj je na vezu pa ako ležište nije odgovarajuće dužine i širine krava je prisiljena leći u balegu pri čemu najčešće dolazi do prljanja vimena.

Osim toga, ako ležište nema dovoljan nagib voda kojom smo prali vime ne može otjecati kao ni mokraća, pa obično dolazi do ~--------------------------___J upale papaka i/ilivimena.

Nepravilan način spremanjamuznoguređaja 18

Mljekarski Li,st11/2004.

==================== ®W~D~©DdJ& D[;)W@W~[Q [;)WO[;)QD@U& ®W&©&D~®~& OVČARSTVO I KOZARSTVO

Pro( dr. se. BoroMioč

I Seljaci,

I

Jesen je vrijeme planiranja i provođenja jesenske sjetve. O sjetvi se toliko govori i piše, ponajviše hoće li i kada biti isplaćeni poticaji kojima država financijski pomaže tu doista važnu granu čovjekove djelatnosti, pa i djeca u vrtiću znaju da se pšenica sije u jesen.

farmeri (ratari) samozatajno i ozbiljno pripremaju se za sjetvu. Među­ tim, široj javnosti manje je poznato da se uglavnom u jesen provodi «sjetva» (čitaj pripust) koza i ovaca. Sigurno bi i naši ovčari i kozari skrenuli na sebe pozornost da se udruže, organiziraju, izađu pred novinare i na ceste, tražeći poticaj prije svoje «sjetve» pripusta i otkupa. To, ne preporučam, a nije se nikada ni dogodilo, nadam se da i neće, ali - neka se zna!

Našim uzgajivačima koza poznato je da je reprodukcija, odnosno njezina uspješnost, temelj proizvodnje mesa i mlijeka. Reprodukcijski rezultat pod izravnim je utjecajem genotipa i vanjskih (okolišnih) čimbenika te njihove međusobne povezanosti. Svaka ovčarska i kozarska proizvodnja počinje pripustom. Bez pripusta, a nakon toga janjenja i jarenja, nema proizvodnje mesa ni mlijeka.

Stoga se reprodukcijskim osobinama ovaca i koza, pripremi životinja za pripust te organizaciji i provedbi pripusta, mora posvetiti najveća pozornost. Poznavanje procesa reprodukcije vrlo je bitno. Uzgajivačima ovaca i koza u interesu je prvi put mladu ovcu ili kozu pripustiti što ranije i što dulje ju u rasplodu koristiti. Međutim, mlada životinja mora biti, pored spolne zrelosti, i tjelesno spremna za dodatno opterećenje. Pri organizaciji pripusta od presudne je važnosti pravilan odabir roditeljskih parova, osobito odabir muškog rasplodnjaka (ovna, jarca) koji daje velik broj potomaka. Prije početka pripusta treba škartirati sva grla koja, iz bilo kojih razloga, nisu za pripust. Vrijeme pripusta uvjetovano je, uglavnom, svrhom proizvodnje , tehnologijom uzgoja i genetskim potencijalom M~ekarski List 11/2004.

stada, odnosno svake jedinke. Pred pripust je potrebno prosuditi fizičku (tjelesnu) kondiciju svakog grla pojedinačno, pa sva grla lošije kondicije pojačanom hranidbom pripremiti za pripust. Nije dobro pojačano hraniti debela i predebela grla, jer se to negativno odražava na postotak koncepcije. U našim uvjetima do oplodnje ovaca i koza najčešće dolazi nakon prirodnog parenja s muškim rasplodnjacima dok je primjena umjetnog osjemenjivanja u navedenim granama stočarstva zanemariva.

Spolna zrelost i prvi pripust U suvremenoj ovčarskoj i kozarskoj proizvodnji mladu ovcu i kozu (šilježicu, jaricu) treba pripustiti što ranije, kako bi počela proizvoditi, odnosno ostvarivati određeni dohodak. Dob prvog pripusta izravno je povezana s ukupnom ostvarenom dobiti po kozi ili ovci. Naravno, mlada životinja za prvi pripust mora biti fiziološki i tjelesno spremna. Koze i ovce najbrže rastu u prvoj godini života kada dostignu 2/3 završne tjelesne mase (u boljim hranidbenim uvjetima i više). Stoga se mlada grla, osobito ranozrelih pasmina, prvi put mogu pripustiti već u dobi između 6 i 9 mjeseci (romanovska, finska, teksel, istočno frizijska). Jasno, preduvjet je da su pored spolne (fiziološke) postigla i fizičku (tjelesnu) zrelost. Pojava spolnog nagona uvjetovana je aktivnošću hipofize koja utječe na razvitak i aktivnost spolnih organa. Kasnozrele pasmine ovaca i koza prvi put se pripuštaju nakon navršene prve godine života, u dobi od 14 do 24 mjeseca.Na pojavu puberteta najznačajniji utjecaj ima genotip, zatim hranidba, tjelesna razvijenost i fotoperiod. Neki smatraju da janjad 19

OVČARSTVO I KOZARSTVO

ojanjena ranije (početkom godine) spolno prije dozrijeva od janjadi ojanjene kasnije (kraj proljeća, početak ljeta). Ukoliko su mlada grla oplođena prije navedenog vremena, to će se negativno odraziti na njihov daljnji tjelesni razvitak (veliki dio hranjivih tvari utroši se za podmirenje hranjivih potreba fetusa) i ukupnu proizvodnju. Takve ovce i koze, osobito u lošijim hranidbenim uvjetima zakržljaju, daju sitnije, manje živahno potomstvo, a proizvodnja mlijeka niža je od očekivane. U našim uvjetima prvi pripust obično je u godini janjenja (jarenja) ili u sljedećoj godini, ovisno o tehnologiji uzgoja, proizvodnoj namjeni (meso, mlijeko ... ), genotipu, itd. Na tablici 1 navedena je dob pojave puberteta nekih pasmina ovaca.

Tablica 1: Spolna zrelost nekih pasmina ovaca

Pasmina Romanovska Istočno-frizi iska Finska Solčavsko -jezerska Dorper (J. Afrika) Limuzin Škotskacrnoglava

Spolnazrelost,mjeseci 6 do 7 7 7 9,7 7 (213 dana) 12 12 (45 do 70%)

S razvitkom sekundarnih spolnih oznaka, u mlade muške janjadi i jaradi počinje se javljati i interes za grla suprotnog spola. Pojava interesa i puberteta ovisi o pasmini, hranidbi, sezoni janjenja i jarenja, zdravlju, itd. U muške ranozrele janjadi pubertet se javlja vrlo rano, već u dobi između 3 i 5 mjeseci. U praksi je često teško pravilno prosuditi spolnu spremnost mladih ovnića i jarčića. Za navedenu odluku najčešći kriterij je dob, spolni interes, razvijenost testisa itd. Međutim, mnogi stručnjaci tvrde da je za pojavu puberteta bolji kriterij tjelesna masa, odnosno razvijenost, negoli kronološka dob. U mlade muške janjadi ijaradi vrlo je važan razvoj testisa koji je osobito intenzivan u prvim mjesecima života. Testisi većine suvremenih pasmina ovaca u mladog ovnića s 12 mjeseci teški suoko30g.

Iako su velike razlike među pasminama koza, u većine pasmina pubertet se javlja u ranoj dobi. U ranozrelih pasmina pubertet se javlja

20

između 4. i 8. mjeseca života (tu spadaju mliječne pasmine alpina, sanska, srnasta, togenburška), a u kasnozrelih između 1. i 4. godine. U Europi se uglavnom uzgajaju ranozrele pasmine. Koze su spolno zrele u dobi između 6 i 8 mjeseci. U toj dobi se u ejakulatima mladih jarčeva nalaze živi i normalno razvijeni spermatozoidi, a u nekih pasmina normalno razvijeni i pokretni spermatozoidi mogu se naći i ranije. U našim uvjetima glavnina ženske alpina, sanske i srnaste jaradi ojarene u razdoblju od siječnja do ožujka, može se pripustiti u godinijarenja.

Priprema ovaca i koza za pripust Kad smo već ovu našu priču započeli usporedbom s ratarima, onda se ukratko prisjetimo kako se oni pripremaju za sjetvu. Prvo tlo duboko uzoru, nakon toga pripreme tlo za sjetvu, odaberu najbolje sjeme i adekvatno gnojivo. Pripremaju li se ovčari i kozari tako temeljito za pripust koza i ovaca?

O hranidbi ovaca i koza, ovnova i jarčeva, prije i u vrijeme pripusne sezone uvelike ovise rezultati pripusta. Kvalitetan i količinski zadovoljavajući obrok tijekom cijele godine, a osobito uoči pripusta i za vrijeme pripusta, rezultira izraženijim znakovima tjeranja ovaca i koza (smanjen broj tihih gonjenja), povećan je broj ovuliranih jajnih stanica, veći je stupanj koncepcije (oplođenosti), smanjena je smrtnost embrija, a dobiveno je potomstvo vitalnije i veće porodne mase. U lošijim hranidbenim uvjetima smanjuje se količina ejakulata muških grla kao i gustoća sperme te pokretljivost spermatozoida, a povećava se smrtnost spermatozoida i broj abnormalnih spermatozoida.

Navedeno se negativno odražava na oplođenost ovaca.

Nedostatak vitamina A i nekih minerala (npr. cinka) negativno se odražava na tijek spermatogeneze i na kakvoću sperme, a samim tim i na plodnost ovaca. Na količinu i kakvoću sperme negativno utječu različite bolesti, osobito bolesti spolnih organa.

Visoka vanjska temperatura također negativno djeluje na količinu i kakvoću sperme.

Kada i kako pripremiti ovce i koze za pripust?

Hranidba je vrlo važan čimbenik koji utječe na reprodukcijske osobine ovaca i koza.

M{jekarskilist 11/2004.

...

-SaCC®

1026

postojano više

•

RM r

C V

POVECAVA VASU ZARADU u proizvodnji mlijeka i u tovu junadi Rezultati neovisnih istraživanja pokazuju povećanje dnevnog prirasta kod junadi u tovu za prosječno 9%, a u mliječnih krava prosječno 1,5 1više mlijeka po grlu dnevno.

1026

YEA-SAC C je prva kultura kvasca koja je dobila EU odobrenjekao mikroorganizam - poboljšivač odlika za mliječne krave, junad u tovu, telad i konje.

Ekskluzivni distributer

TSHČakovec Dr. lvana Novaka 11 40000Čakovec

Tel:040-329-139 Fax:040-328-934 E-mail: marketing@tsh-cakovec.hr www.tsh-cakovec.hr

Alltech Biotehnologija d.o.o.

Eisenhutova 3 10000Zagreb Tel./fax-:01-2339-588

\..,ltech® ...prirodno

Tel.:01-2339-001 www.alltech.com

OVČARSTVO I KOZARSTVO Zadovoljavajućom

hranidbom tijekom cijele godine dobiva se veći broj janjadi ili jaradi i skraćuje se vanpripusna sezona, što je osobito važno u stadima namijenjenim proizvodnji mesa. Da bi rezultati pripusta bili što bolji (kraće trajanje pripusta, izraženiji znaci tjeranja, manji postotak preganjanja, dobra plodnost i zadovoljavajuća vitalnost dobivenog potomstva), potrebno je ovce i ovnove, koze i jarčeve pripremiti za pripust. Prije pripusta treba izvršiti pregled cijelog stada i iz rasploda izlučiti sva starija i ostala (škart) grla koja iz bilo kojih razloga nisu za pripust (bolesna, manje proizvodnosti, itd.). Ovce ili koze potrebno je zasušiti. Ako životinje ne namjeravamo zasušiti, kvalitetnog obroka treba biti dovoljno kako bi životinje bile u dobroj kondiciji. S hranidbenim pripremama trebalo bi početi 2-4 tjedna prije pripusta (ovisno o tjelesnoj kondiciji u vrijeme prosudbe). Hranidbenom pripremom osigurava se intenzivnije mrkanje, ovce i koze ovulirat će veći broj jajnih stanica, pripust će trajati kraće i povećat će se plodnost stada za oko 20%.

Međutim, prije početka hranidbene pripreme potrebno je provesti ocjenjivanje tjelesne kondicije svih rasplodnih grla. Preporučuje se pojačana hranidba samo za grla lošije tjelesne kondicije. Životinje ne bi smjele biti ni predebele ni premršave. Ako su ovce i/ilikoze prije pripusta debele obrok im treba smanjiti da bi ih doveli u rasplodnu kondiciju. Prije pripusta vrši se odabir, odnosno iz daljnjeg rasploda isključuju se sva grla koja iz bilo kojeg razloga nisu za daljnji rasplod (bez zubi, bolesna, smanjene proizvodnosti, tjelesnih nedostataka itd.). Životinjama treba 2-4 tjedna prije pripusta omogućiti obilniju i kvalitetniju ispašu i/ili ih hraniti krepkim krmivima.

Prije pripusne sezone potrebno je svim rasplodnim grlima davati vitamine i tretirati protiv vanjskih i unutarnjih parazita.

Priprema ovnova ijarčeva za pripust Dobar rasplodni ovan i jarac mora biti tipičan predstavnik svoje pasmine: dobre tjelesne razvijenosti, u rasplodnoj kondiciji, snažan, živahan, dobro izraženih sekundarnih spolnih odlika. Međutim, živahnost ovna - jarca, njegova želja za skakanjem na ovcu - kozu u vrijeme mrkanja ne mora biti siguran pokazatelj 22

dovoljnih količina sperme kvalitete. Dokazano je da i sterilan ovan (jarac) ima izražen spolni nagon i može lučiti spermu.

Dobra kondicija i izdržljivost rasplodnjaka vrlo je važan čimbenik uspješne oplodnje ovaca u prirodnom parenju.

Prije svake pripusne sezone valja izvršiti analizu sperme. Pomoću mikroskopa utvrđuje se gustoća sperme, oblik i pokretljivost spermatozoida.

Brža metoda prosudbe kvalitete sperme je utvrđivanjem stupnja kiselosti (pH). Izrazito kisela reakcija sperme ukazuje na veliku fertilnost spermatozoida, a alkalna upućuje na sterilnost ovna ili jarca. Na količinu i kvalitetu sperme, pored pasmine i jedinke utječu, hranidba i klimatske prilike. proizvodnje

zadovoljavajuće

Tablica 2: Utjecajrazine obrokana količinu i kakvoću sperme te proizvodne osobinedobivenejanjadi Razinaobroka

Osobina

PotpuniNepotpuni

Količina spermeu ejakulatu,cm3

2,9

1,8

%oplođenih ovacanakon1.pripusta 74

54

Brojdobivene janjadiod 100ovaca 126

112

Porodnamasajanjadi,kg

3,6

4,2

Masajanjadipri odbiću, kg

26,6

27,7

Poznato je da spolna aktivnost jarčeva i ovnova nije ista tijekom cijele godine. Dok hladnije vrijeme pogoduje kvaliteti sperme, previsoke vanjske temperature joj štete pa može doći do spermalne degeneracije, što znači da u ovnova i jarčeva tijekom ljeta i izrazito visokih ljetnih temperatura može doći do privremene sterilnosti. Previsoke temperature, vrućine i sparine djeluju stresno i odražavaju se na reprodukcijsku sposobnost stvaranjem nepovoljnog endokrinog balansa te uslijed snižavanja metaboličke aktivnosti i smanjenog apetita mužjaka. Stoga se u toplijim područjima preporučuje prije početka pripusta ovnove ošišati. ■

Mljekurski ltit 11/2004.

HRVATSKI -

•

~

•

CENTAR

Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka - Križevci 1/

Baropakl kriterijirađa SređllnJe1 laboratorija 11 kontrolamlijekaa Repabllcl BnatakoJ prema međunarodnoj i hrvatskoj normi HRN EN 1SO/IEC 17025:2000

Nastavak Zaštitne

STOČARSKI

iz broja 10/2004. radnje

50. Laboratorij je dokumentirao pogrješaka u radu.

proceduralne

tijekove svoga rada kako ne bi došlo do

51. Dokumentirani su planovi, njihova realizacija, tj. provedba zaštitnih radnji.

.

52. «Zaštitne radnje su proaktivni proces utvrđivanja mogućnosti poboljšanja, a ne reakcija na probleme i pritužbe».

Stogaje

važno:

- dosljedno provođenje sustava kvalitete rada - tehnička i mjeriteljska osposobljenost Laboratorija

o

~

,

w

-

..J ~

o z

- informatička opremljenost i informatička obrada podataka - upravljanje kadrovskim resursima - definiranje operativnih tijekova svake procesne faze radi postizanja dobrog proizvoda koji služi kao ulaz sljedećoj procesnoj fazi.

Stalni nadzor obavlja se svakodnevno u segmentima: - testiranjem i umjeravanjem laboratorijske mjeriteljske opreme - provjeravanjem

provođenja sustava

kvalitete rada

1-

w

- provjerom funkcionalnosti

I-

~

- sustavna edukacija zaposlenika

..J

- stalna kontrola operativnih postupaka

-l-

u,

w

informatičkog sustava

i odgovorom na tražene zahtjeve

53. Zaštitnim radnjama smatramo: održanje kvalitete rada i poštivanje svih odrednica definiranih Poslovnikom, poštivanje procedura i radnih uputa, obavljanje svakodnevnih zadataka prema «Priručnicima dobre prakse», a iznad svega, poštivanje pravila struke.

54. U slučaju kršenja obveza iz radnog odnosa zaposlenici snose ·odgovornost sukladno «Pravilniku o radu» i« Kodeksu ponašanja», što smo vrlo precizno dokumentirali.

Zaštitnim radnjama smatramo i svakodnevni (preventivni) pregled svih funkcionalnih ~ 55. jedinica unutar SLKM-a a obavlja ga voditelj Laboratorija, suradnik za nadzor kvalitete o a: rada i osoba koju on ovlasti. a..

Zapisi o 56. Laboratorij je dokumentirao postupke za prepoznatljivost, indeksiranje, pohranjivanje i ~

~

daljnje održavanje bilježaka o kvaliteti rada; hijerarhijski pristup dokumentima, njihovo čuvanje u operativnom tijeku te analizu i čuvanje podataka dokumentiranih zapisima.

1Hljekarskilist 11/2004.

23

HRVATSKI STOČARSKI CENTAR 57. Osigurani su uvjeti čuvanja (i povjerljivosti) svih bilješki pisanih na papiru i elektroničkim nosačima.

58. Ispravljanje bilješki na dokumentima moguće je samo uz dopuštenje voditelja, ali bez upotrebe koreksa i nevidljivih križanja. Ispravak mora biti vidljivo verificiran s mogućnošću čitanja ispravljene vrijednosti.

59. Osigurana je sljedivost podataka o umjeravanju i ispitivanju kvalitete rada, o osoblju i uvjetima rada, o svim izvješćima i izdanim potvrdama kao i sva dokumentacija o sustavu kvalitete rada.

Neovisno ocjenjivanje sustava kvalitete rada 60. Laboratorij je dokumentirao planove o provođenju neovisnog (unutrašnjeg) ocjenjivanja sustava kvalitete rada, tijek i rezultate ocjenjivanja.

61. Dokumentirana je i osposobljenost zaposlenika za sustav neovisnog ocjenjivanja, tzv. interni audit sustav (IAS).

62. Interni audit sustav (IAS) obuhvaća sve segmente SLKM-a a provodi se najmanje 4 puta godišnje.

63. Svrha internog audita je provjera i potvrda valjanosti rada i ocjenjivanje kontinuiranosti provođenja sustava kvalitete rada sukladno normi HRN EN ISO/IEC 17025:2000 64. Definiran je i način nužnog ili interventnog audita u slučaju bilo kakve sumnje u sukladnost kvalitete rada i norme.

65. Interni audit, ili neovisno ocjenjivanje unutar Laboratorija, obuhvaća sve sastavnice sustava kvalitete rada (poslovnik, procedure, radne upute, zapise i primjenu u praksi).

66. U internom auditu stav ocjenjivača mora biti neutralan a ocjenjivanje objektivno.

67. Formirane su dvije grupe auditora; u svakoj su članovi i voditelj, a pod nadzorom su suradnika, odnosno pomoćnika ravnatelja i voditelja Laboratorija.

68. U obavljanju audita grupe se izmjenjuju vodeći računa o tome da ne auditiraju segmente za koje su svakodnevno zaduženi.

Ocjena Uprave o sustavu kvalitete rada 69. Uprava HSC SLKM-a stalno ocjenjuje kvalitetu rada Laboratorija radi djelotvornosti sustava i njegova razvoja, a u svrhu poboljšanja cjelokupnog procesa i rada Laboratorija uopće.

70. Budući daje politika HSC SLKM-a definirana i usmjerena implementaciji SUK-a sukladno normi HRN EN ISO/IEC 17025:2000 potrebna je samokontrola i samoocjenjivanje, tim više što nas ocjenjuju i korisnici usluga, stručne institucije u zemlji i svijetu te drugi relevantni subjekti, a posebno akreditacijske kuće.

71. Ocjena Uprave obuhvaća - prikladnost načela i postupaka - izvješća upravnog i nadzornog osoblja - rezultate najnovijih unutrašnjih ocjena kvalitete rada - popravne i zaštitne radnje - ocjenjivanja koja su provela vanjska tijela - usporedbe međulaboratorijskih rezultata ili ispitivanja osposobljenosti - promjene u opsegu i vrsti rada

Mljekarski List 11/2004.

HRVATSKI STOČARSKI CENTAR

H E P f' B LI K \

H H \' \ T S I:.:.\

DR2AVNIZAVODZA NORMIZACIJUI MJERITEWSTVO

l'\ACIONALNA SLUZBA ZA OVLAŠĆIVANJE

TI

o IL

l f 1 br.i

I

r

1On1/04

Ovime se utvrdttje

daje

HRVATSKI STOČARSKI CENTAR :::,redišnji laboratorij za kontrolu mlijeka Pnijarni Krizt->vač·ka 18f;i.48l60 KRIŽEVCI (l:,p<1sobljen pri·ma zalttjt--,·ima n"rme HRN r:N 1S0/IEr I 7tl2fi:~ooo 1.a pr,,vNll,u

Ispitivanja kemijskog sastava mlijeka, broja somatskih stanica, ukupnog broja mikroorganizama prisustva zaostataka antibakterijskih tvari u mlijeku

.-\krt'!rliracija vrij eri i do: ..!t,oc>-0<1-_ >',

Prilu~

f

i

stranice

Klasa: :18;J-11::!/04-:Jc JJI X Urbroj: !}58-114/JIJ-ll4--l 1

Zagreb. 2i rujna ;:::01)4.

RAVNATELJ:

VOPITELJ .\KREDITAC'JJE:

/l ____ ~-0.-~

Mr. se. Biserka Bajzek-Brezak, dipl. ing.

J1l/ekarski list 11/2004.

I

f1r. s,· \\larijan \n<lrasP•, <lipi. m).!.

25

HRVATSKI STOČARSKI CENTAR=~===~===========~ ·_povratne obavijesti od korisnika -pritužbe - druge bitne čimbenike, kao npr. upravljanje kvalitetom rada, sredstava i školovanja osoblja 72. Rezultati ocjena služe u svrhu: - donošenja planova razvoja u sljedećem razdoblju - mjera za poboljšanje sustava kvalitete rada - temelj su za osposobljavanje kadrova - za procjenu učestalosti ocjenjivanja sustava kvalitete rada - za procjenu međunarodne suradnje i međulaboratorijskih komunikacija - za procjenu sukladnosti i politike kvalitete rada s normom HRN EN ISO/IEC 17025:2000 - za procjenu slabih točaka sustava kvalitete rada (u čemu smo «jaki» a u čemu «slabi»).

Sve ocjene Uprave temelj su za poduzimanje mjera poboljšanja, stoga su izvješćem dokumentirane, određeni su rokovi izvršenja, osigurano njihovo provođenje a radi kontinuiranog provođenja sustava kvalitete rada osiguran je nadzor unutar zadanog vremenskog roka.

U sljedećem broju Mljekarskog lista informirat ćemo vas o tehničkim zahtjevima koje je Laboratorij morao ispuniti.

HSC je u proteklom periodu uložio maksimalne napore da uspostavi sustav kontrole kvalitete mlijeka, ali isto tako i da osigura obavljanje usluga na vrlo visokoj razini kvalitete.

Budući da se nalazimo u nimalo lakoj poziciji određivanja kvalitete proizvoda (svježeg mlijeka), gclje se godišnje okreće više od 1 milijarde kuna, između 50 000 proizvođača mlijeka, 64 mljekare i 50 otkupljivača, vrlo je bitan kvalitetan i nepristran rad samog sustava i Središnjeg laboratorija.

HRVATSKI STOČARSKI CENTAR, Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka, Poljana Križevačka 185, 48260 KRIŽEVCI, akreditiranje od Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvoNacionalna služba za akreditaciju, prema zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC 17025:2000, za provedbu ispitivanja kemijskog sastava mlijeka, broja somatskih stanica, ukupnog broja mikroorganizama i prisustva zaostataka antibakterijskih tvari u mlijeku. Akreditacija važi za postupke navedene u ovlasnici DZNM-NSO br. 106/04 od 22. rujna 2004. godine.

Akreditacijom je potvrđena Europska kvaliteta rada Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka u Križevcima, a za nas ona znači da imamo nadzirani sustav upravljanja kvalitetom koji je dokumentirani ocijenjen.

Još veće zadovoljstvo nam.je zbog toga jer smo cijeli sustav uspostavili s vlastitim kadrovima te pokazali da imamo vrlo kvalitetne kadrove koji znaju i mogu provesti najzahtjevnije projekte u poljoprivredi.

Za SLKM je ovo završetak jednog teškog razdoblja uspostave sustava kontrole i akreditacije sustava koji je i u međunarodnom okruženju vrlo dobro poznat i priznat, a ujedno početak novoga, u kojem će nam biti prioritet da ove stečene standarde dalje održavamo, poboljšavamo i razvijamo kvalitetu usluga na zadovoljstvo naših proizvođača mlijeka, prerađivačke industrije kao i potrošača mliječnih proizvoda.

Potrebne prilagodbe proizvodnje mlijeka novim standardima sigurno ne bi bilo bez ovakvog laboratorija i sustava kontrole, a ona nam je potrebna zbog vlastitih potrošača, proizvođača, kao i činjenice da naša mljekarska industrija ne može izvesti mliječne proizvode ako sirovina za njihovu proizvodnju nije kontrolirana i zadovoljila zahtjeve EU standarda. ■ :26

Mljekarski list 11/200-f.

GOSPODARSTVO

@~(ru@OOJ□ršuu~ llil @@~a~[:;wn ~ ll ll

~(3N

_..._.._._,..

-~

~W3'.58u,)D8(3~rJu@IDJ□(Š~

Doc. dr. se. Zoran Grgić Ekonomičnost je

Vrijednost proizvodnje mlijeka je određena količi­ nom prodanog mlijeka i njegovom prosječnom prodG1-jnom cijenom. Osnovni troškovi materijala u govedarskoj proizvodnji su troškovi hrane (kupljene i vlastite). Amortizacija obuhvaća objekte za smještaj goveda i stočne hrane. Troškovi rada strojeva u samoj se proizvodnji mlijeka neizravno prikazuju korištenjem u proizvodnji vlastite stočne hrane. Troškovi tuđeg rada se obračunavaju prema plaćanju usluga, a troškove vlastitog rada je potrebno proračunati na utrošak rada i cijene rada (na temelju prosječne nadnice ili prosječne cijene rada na razini gospodarske grane stočarstva ili govedarstva). Obračunom vlastitih troškova rada osigurava se plaća aktivnim članovima kućanstva koji sudjeluju u govedarskoj proizvodnji; dobiveni koeficijenti kvalitetnije odražavaju stvarno stanje, a bolja je usporedivost s drugim proizvodnjama u gospodarstvu.

Općenito, kada je vrijednost koeficijenta ekonomičnosti veća od 1 govori se o ekonomičnoj proizvodnji, a vrijednost manja od 1 označava neekonomičnu proizvodnju.

Za gospodarstva koja ne prate redovito utroške rada i materijala, te ostale poslovne događaje u svom gospodarstvu, može se obračun ekonomičnosti provesti procjenjivanjem istih.

Pouzdanost koeficijenta je određena stupnjem realnosti ulaznih podataka. Za gospodarstvo čiji su prihodi najvećim dijelom iz govedarstva

mjerilo uspješnosti poslovanja koje se temelji na odnosu proizvedenih učinaka i za njih utrošenih elemenata proizvodnje.

U govedarskoj proizvodnji se proizvodni učinci općenito odnose na mlijeko, telad za tov i tovljenike. Utrošeni elementi proizvodnje su ljudski rad, materijali te korišteni objekti i poljoprivredna mehanizacija.

U našim obiteljskim gospodarstvima se "procjenjivanje" ekonomičnosti poslovanja odnosi na djelomičnu ekonomičnost mjerenu odnosom proizvedenih učinaka te kupljenog materijala i plaćenih usluga. Cjelovita ili opća ekonomičnost treba obuhvatiti i procjenu vrijednosti uloženog živog rada članova kućanstva te amortizaciju korištenih objekata, strojeva i opreme. Točnim utvrđivanjem cjelokupnih (zbrojenih) i pojedinačnih koeficijenata ekonomičnosti može se odrediti pojedinačan utjecaj različitih proizvodnji i njihovih elemenata na ukupnu ekonomsku efikasnost poslovanja u obiteljskom gospodarstvu.

Opća ekonomičnost proizvodnje mlijeka u obiteljskom gospodarstvu mogla bi se prikazati sljedećom jednadžbom: najčešće

E= Vm . M +Ao+Rs+Rv+Rt

'

gdje je Vm - vrijednost proizvodnje mlijeka (uključena vrijednost teleta), M - troškovi materijala, Ao - troškovi amortizacije objekata, Rs - troškovi rada strojeva, Rv - troškovi vlastitog rada i Rt - troškovi tuđih usluga.

l//jckarski list 11;20(N

GOSPODARSTVO obračun ekonomičnostijejednostavniji. Kad je u gospodarstvu nekoliko nepovezanih djelatnosti, potrebno je razlučiti proizvodnje po namjenL Jednostavni obračun se može učiniti kao u tablici 1.

skraćene

zabilješke o osnovnim poslovnim događajima tijekom tehnološke godine i razne potvrde i priznanice (izdatnice za nabavljenu robu ili predane proizvode, računi za gorivo i mazivo, te tuđe usluge, obračuni isplate za mlijeko i slično) mogu dobro poslužiti u Tablica1: Proračun ekonomičnosti proizvodnje obiteljskoggospodarstvaI. (u kunama) naknadnoj ekonomskoj obradi cjelokupnog poslovanja gospodarstva. Na temelju takvih Vrijednost proizvodnje mlijeka 47.120,00 podataka proračunom koeficijenata Ukupni troškovi 46.615.32 ekonomičnosti može se utvrditi stupanj Troškovi hrane 14.243,81 ekonomske efikasnosti u pojedinoj Materijal za vlastitu hranu 12.598,81 poljoprivrednoj proizvodnji gospodarstva, te Kukuruz 2.331,22 ocijeniti efikasnost promjena obujma, strukture Kukuruzna silaža 6.605,63 i načina poslovanja.

DTS 3.661,96 U praksi naših obiteljskih gospodarstava Kupljena stočna hrana 1.645,00 mogu se sresti primjeri s manje od 5 muznih grla Lijekovi i vitamini 120,00 u osnovnom stadu koji dulji niz godina Ostali materijal 70,00 evidentiraju svoju proizvodnju i proizvodne Amortizacija polj. objekata 3.951,52 rezultate. Takve kalkulacije su dragocjen izvor i mehanizacije podataka za naše analize i vrlo često su korektiv Troškovi rada 29.530,00 koji pomaže nama koji se bavimo analitikom Veterinarske usluge 1.350,00 ekonomske problematike u proizvodnji mlijeka.

Ukupno strojevi 4.480,00 Najmanji je problem s proračunom prihoda od Ukupni vlastiti rad 22.300,00 proizvodnje mlijeka, jer sve količine dane u Ekonomičnost 1,01 otkup vrlo se precizno mogu vrednovati, i to po Radi se o gospodarstvu sa 7 muznih krava i strukturi: otkupna cijena, državna premija, prosječnom godišnjom proizvodnjom od oko premija mljekare, otkupni troškovi... Utroške 3 200, a prodajom od oko 2 487 litara mlijeka po materijala u kilogramima i litrama, te troškove kravi. Iz ukupne proizvodnje gospodarstva izražene u kunama već je teže proračunati i mora izdvojeni su troškovi materijala za proizvodnju ih se često procjenjivati, što ne daje preciznu vlastite stočne hrane koja je utrošena u sliku stanja. Utrošci rada su najteži za proračun, govedarstvu. Kako nije bilo detaljnog praćenja jer gospodari koji ne vode evidenciju najčešće utrošaka vlastitog rada ljudi i strojeva, ovi odmahnu rukom i nasmiju se pri spomenu troškovi su obračunati na razini govedarstva i naknade za vlastiti rad. "Kad bi računali još i to, pripadajuće biljne proizvodnje. Isto tako, stalno bi bili u gubitku" , govore mi. procijenjen je dio amortizacije poljoprivrednih Osnovne mjere kojima se može djelovati na strojeva i opreme koji su korišteni za povećanje ekonomičnosti proizvodnje mlijeka proizvodnju stočne hrane. Dobiven je pokazatelj obiteljskih gospodarstava usmjerene su na ukupne ili opće ekonomičnosti. zadržavanje iste razine proizvodnje mlijeka sa Za pouzdanost dobivenih pokazatelja od smanjenjem troškova ili povećanjem proizvodnje velike je važnosti nužnost kontinuiranog mlijeka uz zadržavanje iste razine, odnosno praćenja stvarnih utrošaka i troškova blažim porastom troškova proizvodnje. proizvodnje, te proizvodnih učinaka za sve grane Kako je jedno od osnovnih obilježja poslovanja obiteljskog gospodarstva.

Već proizvodnje mlijeka u našim obiteljskim M~'ekarski /i,t 11/2004.

29

GOSPODARSTVO

sada čine osnovu obroka. U dvogodišnjem muznost, prva mjera razdoblju je došlo do značajnog povećanja povećanja ekonomičnosti u području prihoda muznosti krava, te približavanja potencijalnom treba se odnositi na povećanje proizvodnje proizvodnom kapacitetu. mlijeka po kravi. Pritom se nastoji proizvodnjom Proizvodnja mlijeka po kravi je nakon dvije što više približiti tehnološkom potencijalu godine povećana za 19%. Godišnja proizvodnja muzne krave. Pretpostavljeni prosječni oko 3 800 litara je oko 84,4% pretpostavljenog tehnološki potencijal većeg dijela muznih krava simentalske pasmine u Hrvatskoj je oko 4 500 tehnološkog kapaciteta. S obzirom na povećanje kvalitete mlijeka, veću državnu premiju i premilitara, no u više od 40% obiteljskih gospodarju mljekare, porast vrijednosti prodanog mlijeka stava, koja posjeduju ova grla, stupanj je još izraženiji (20%). Troškovi proizvodnje iskorištenosti je manji od 70% (manje od 3 500 mlijeka su povećani za oko 1%. Navedena litara po kravi godišnje). kretanja su uzrokovala ekonomičnu proizvodnju U konkretnom slučaju obiteljskog gospodarmlijeka (Ek> 1) u gospodarstvu (porast od 19%). stva u Središnjo-panonskoj podregiji Hrvatske Ekonomičnost govedarske proizvodnje, odnosno prosječna muznost krava bila je prije provedenih mjera (2001. godine) oko 3 200 litara po kravi. U ukupnog poslovanja gospodarstva je povećana za 6% (s 0,97 na 1,03). gospodarstvu se prihod ostvaruje i tovom junadi (3-4 grla) iz vlastitog uzgoja. Prora- ,--------------------~ v Grafi·kon1: Struktura troškovaproizvodn;'emli;'eka cuni su rađeni za prvu i drugu godinu 60.000 postupne promjene u tehnologiji proizvodnje. Proizvodnja mlijeka, prihodi i troškovi, te pokazatelji ekonomičnosti proizvodnje 40.000 mlijeka i ukupnog govedarstva prikazani cu C ::, su u tablici 2. ~ 30.000 +----I, o Pretpostavlja se da je sustav ishrane C ~ 20.000 t----l:j,..,,({;jjjjj--------1~~6:n:6;~ _ _: grla temeljni činitelj ograničenja u iskorištenju proizvodnog kapaciteta.

10.000 -I----< Uobičajeni sustav hranidbe krava temeljio o +-----'-----'-----,--...L ___ L_ _ _, se na livadnom sijenu i prekrupi žitarica.

2002.

2003.

Promijenjen je uključivanjem kukuruzne D Vlastita stočna hrana IliKupljena hrana ~Ostali troškovi silaže i djetelinsko-travnih smjesa, koje gospodarstvima

niska

.j---------V,

Tablica2: Proizvodnaobilježjaobiteljskoggospodarstva ,-- ___ i _ek_o_n_o_m_i_čn_o_s-'tp~ro_iz_v_o.....,d...1.n;~·e ______ ~---~I

U troškovima proizvodnje mlijeka smanjen je udio kupljene stočne Indeks hrane, a povećan udio vlastite stočne Godina 2002.

2003. rom·ene hrane. U strukturi troškova materijaBro' krava 7 7 lr:::---"---:-"---------+----'-----~--1~0::::0'.....ll la povećan je udio ukupnih troškova 119 hrane. Pritom je značajno povećan Proizvodnja po kravi 3 200 3 800 119 udio vlastite hrane.

Proizvodnja mlijeka 22 400 26 600 119 Prodaja mlijeka 18 592 22 078 Organizacija proizvodnje vlastite 120 Vrijednost tržne proizvodnje 49.269 58.948 1 stočne hrane i racionalizacija rada os01 51.604 Troškovi roizvodn'e 51.296 119 novne su mjere u području snižavanja roizvodn'e mlfeka 1,14 Ekonomi 0,96 113 proizvodne cijene mlijeka u obiteljUkupni prihodi govedarstva 73.231 82.911 107 skoro gospodarstvu. U navedenom Uk ovedarstva 75.250 80.265 1,03 0,97 '-=====::::::==::::::!!=======:::::!::=~~===::!:~~==1~0~6::::!. primjeru, prema podatcima iz tablice

30

Mljekarski list 11/2004.

GOSPODARSTVO

smanjenju utrošaka rada, te boljem iskorištenju tehnološkog Opis / Godina 2002. Udio% 2003. Udio% potencijala i ekonomičnosti 79,83 21.674 81,13 proizvodnje mlijeka.

Ukupni troškovi hrane 19.492 No, s obzirom na relativno 2.565 10,50 1.548 5,79 Kupljena stočna hrana malo osnovno stado i visoke Vlastita stočna hrana 16.928 69,33 20.126 75,33 Lijekovi i aditivi 1.450 5,94 5,43 troškove ulaganja, u sadašnjim 1.450 14,23 13,44 uvjetima takva brza promjena Ostali materijal 3.474 3.592 Ukupno materijal 24.416 100,00 26.715 100,00 tehnologije i kapaciteta govedarske proizvodnje, u analizi4, vidljivo je smanjenje cijene uzrokovano većom ranom gospodarstvu, nije ekonomski opravdana. proizvodnjom mlijeka i nižim prosječnim Mjerama povećanja ekonomičnosti ostvaren troškovima. Proizvodna cijena mlijeka je s 2,29 je godišnji prihod po kravi od 8.421 kn, a dobitak 1.049 kn. Prihod po Tablica4: Račun dobiti i gubitka u proizvodnji mlijeka po litri (u kunama) kravi je povećan za 1.383 kune, a dobitak Razlika Godina Ukuona oroizvodnia za 1.339 kuna.

Opis / Godina 2002.

2003.-2002.

2002. 2003.

2003.

Prihodi 2,65 2,67 49.269 58.948 9.679 Ovaj iznos od Ukupni troškovi 1,94 51.296 51.604 2,29 308 1.339 kuna, koji je Troškovi materijala 1,23 1,00 27.442 26.715 -727 razlika između dobitUsluge 0,06 0,09 1.447 2.458 1.011 ka/ gubi tka prije i Vlastiti rad 0,67 0,57 15.106 15.056 -50 nakon provedenih Amortizacija 0,33 0,28 7.301 7.374 73 mjera, ustvari je Dobitak 0,36 0,73 -2.027 7.344 9.371 pokazatelj koliko je smanjena na 1,94 kn/litra. Pritom je mnogo veći u prosječnim uvjetima, velik dio naših gospodarutjecaj povećanja proizvodnje mlijeka, nego stava u gubitku samo zato što ne prate ušteda u troškovima proizvodnje. (evidentiraju) utroške i troškove svoje proizPrimjena novih tehnoloških rješenja u vodnje, te ne primjenjuju organizacijske i govedarskoj proizvodnji također je jedna od tehnološke mjere unapređenja. temeljnih mjera povećanja ekonomičnosti Ni jedno (vlastita evidencija i izračun proizvodnje mlijeka. kalkulacija), ni drugo (unapređenje organizacije Zamjenom osnovnog stada (u kojem su sada i tehnologije proizvodnje) danas nisu (pro)pisana grla simentalske pasmine) grlima frizijske obveza našim proizvođačima, ali uskoro će pasmine, zbog većeg tehnološkog potencijala, svakom gospodarstvu biti vrlo važno odrediti bilo bi moguće ostvariti veće prihode. svoj gospodarski položaj, odnosno sebe kao proizvođača u odnosu na ostale, te u odnosu na Isto tako, adaptacija staje i postavljanje suvremene muzne opreme pridonijelo bi očekivane promjene odnosa cijena materijala u -----,proizvodnji i prodajnih cijena mlijeka.

Tablica 5: Prihodi,troškovii dobitak po muznomgrlu A ne radi se o „svetom pismu", nego o Razlika jednostavnom prikupljanju praktično Opis / Godina 2002.

2003.

2003.-2002.

I poznatih podataka, te njihovom preslagiPrihodi 7.038 1.383 vanju i jednostavnim računskim opera8.421 Ukupni troškovi 7.372 7.328 44 cijama. Samo treba koristiti jedinstvenu Troškovi materijala 3.920 -104 3.816 metodologiju, tako da nema ponavljanja Usluge 207 144 I situacije niti da različito o istome pričaju 351 Vlastiti rad 2.158 2.151 -7 resorna ministarstva, službe potpore, Amortizacija 1.043 1.053 10 proizvođači, prerađivačka industrija, Dobitak -290 1.049 1.339 I trgovina. [] Tablica 3: Struktura troškovamaterijala u proizvodnjimltfeka

Mljekarski list 11/2004.

31

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

MLIJEKO RASTE NAPOLJU, ~ ~~ G1) ~1[~0

PRAKSA I ISKUSTVA PROIZVOĐAČA, RAZMIŠLJANJA I PRIJEDLOZI Naš moto za studeni: Kvota u proizvodnji mlijeka.

Određivanje kvota u proizvodnji mlijeka svakim danom je sve bliže, a s kvotom i manja cijena mlijeka.

Ne smijemo to zaboraviti!

Nisu drugi pametniji ni sposobniji od nas.

Ali, sve što moraju oni moramo i mi.

SUVREMENA TEHNOLOGIJA. Sve što moraju oni, moramo i mi. E tu nema, hoćeš - nećeš. Ili igraš ili ispadaš iz igre. Mali posjedi, dvije, tri, četiri krave, 2 500 litara po kravi.

I neki sada ne vole da se o tome piše. Smeta im. Da, najbolje da se o tome ne piše i ne govori. Drži figu u džepu i šuti. Da, veli narod, postoje majstori i nadrimajstori, stručnjaci i «stručnjaci», narod bi rekao nadristručnjaci. U Mljekarskom listu od srpnja dr. se. Zoran Grgić lijepo to napisa i usporedi s nogometom. I eto ti ga na! Promjena selektora i koncepcija igre i odnosa prema igri i obvezama igranja dovede do toga da hrvatski nogometaši zabiše gol švedskim nogometašima. Naša pobjeda, i mi bolji od njih! Prihod od utakmice, veći dio love ide pobjedničkoj ekipi. U nogometu mi njima gol, oni nama lovu. U govedarstvu obrnuta situacija.

Mi njima lovu, oni nama junice. Da nisu tako daleko, prodavali bi oni nama i mlijeko. Pa ta Švedska je tamo na sjeveru. Mrak je sada već u 3 sata popodne. A te njihove krave neke male i sitne.

Sada tamo trava više ne raste. Veli naš gazda: »Ma kakve su mi to krave? Ja to ne bi u štali imal ni da mi ih netko da badava. Nemaje 450 kila. Ona, daje 30 do 40 litara mlijeka? E moj poljoprivredni savjetnik da nisi ti malo ..... Moja krava 750 do 800 kila, a namuze ujutro 7, a uveče 5 litri mlijeka. Ma o čemu ti meni ? A muško tele i bik? I još ako su bikovi po 17 kuna ... » I tako, dobar uzgojni program, dobra debela krava, dobro muško tele, dobri utovljeni bikovi, dobre utovljene junice i bome dobra junetina.

Kakvu li junetinu jedu ti Šveđani? Ma kao da oni znaju što je to kvaliteta.

32

Mr.se.Srećko Ladišić

Što li nam samo \. _ trebaju te uvozne junice ? i U Hrvatskoj trava raste sve do studenoga. ;;;,Hrvatska i Švedska.

Geografski položaji, dužina dana, klima, godišnja doba, broj sunčanih sati, dužina vegetacijskog perioda. Sve čimbenici koje ne možeš promijeniti ni utjecati na njih.

Mali posjedi, mali broj krava, mali genetski potencijali u proizvodnji. Tu su nam negdje bile podjednake startne linije. Ako mi sa starta i nismo krenuli sve do 1990., a rat nije bio u cijeloj Hrvatskoj, mogli smo krenuti 1995., pa čak i 2000. godine. O da, krenuli smo mi i ranije. I tako počeli muku mučiti oko izgradnje «lauf staja». Eto, imamo ih u Koprivničko-križevačkoj županiji oko 50. Da bismo ubrzali daljnju izgradnju novih staja, organiziramo seljake koji imaju dovoljno velike posjede i sve mlađe ljude pripremljene i praktično educirane. Sazovemo sastanak u gradskoj vijećnici u Koprivnici. Na sastanak dođe 56 seljaka, poduzetnika, budućih europskih farmera i 27 što agronoma, veterinara, političara, onih odozdo i onih odozgo. I tako, među njima se našli neki «stručnjaci» koji tom prilikom održaše besjedu, a poslije toga do dana današnjega nisu pitali, je li tamo dolje napravljena neka «lauf staja» ili mu staja sa slobodnim držanjem krava.

I tako prođe vrijeme, i malo po malo, skoro dođe vrijeme za određivanje kvota. I što sada?

Proizvođači mlijeka! Uskoro ćete dobiti kvote, prema jednoj od sljedećih godina i to prema količini mlijeka koju ste u toj godini isporučili. U obzir će biti uzeta isporuka za jednu godinu, ili prosjek za 2, ili maksimalno za 3 godine.

Slovenski proizvođači mlijeka dobit će kvotu na osnovu isporuke mlijeka u 2004. godini. Isporučio si toliko, tolika tije kvota i to sve po 2 kune i 30 lipa.

Dalje, ako isporučiš više plaćaš kaznu. Je, kaznu, kaznu! Nema ti tu šale! Nema premije po litri, nema poticaja po kravi. Samo po jedinici površine.

E, sada dolazi na scenu računica. Dr. Zoran Grgić nam je u Mljekarskom listu 8/2004. dao računicu. Kladim se da mnogi nisu tu računicu progruntali kako treba.

'Ajdmo ovako: Godišnja proizvodnja po kravi 2 500 litara ili 6 000 litara.

~~".>'"A

M{jekarski list 11/2004.

STEONE JUNICE IZ UVOZA VISOKO STEONE VISOKO MLIJEČNE SVIH PASMINA ODABIR U ZEMLJI PORIJEKLA /AUSTRIJA ILI NJEMAČKA/ ili u karanteni Prodavatelja

KREDITIRANJE BRZA I JEDNOSTAVNA KREDITNA LINIJA BEZ JAMACA DO 3 GRLA

INFORMACIJE • ODABIR I DOGOVOR NAZOVITE: (098)358-532 I (098)651-570

RAZMIŠLJANJE

TERENSKOG

AGRONOMA

Godišnja računica. Mjesečna zarada iliti plaća.

E, ali pazi, najprije moraš platiti veterinara.

Kud baš najprije veterinara? Zatim moraš platiti baliranje ili foliju za silos, registraciju za traktor.

KAN i «umjetnjaka» još ne dijele badava, a bome i neće. A imaš i još kojekakvih troškova. Pa da vidimo što ti na kraju ostane.

'Ajde da malo vidimo tu tvoju računicu i tu tvoju tehnologiju.

1 krava i 10 krava. Jedna krava -jedno jutro ili ral. Doduše, ne svuda.

Proizvodnja: 'ajde bit ćemo malo bolji od ovih što predviđaju i planiraju budućnost proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj i kako će se u Hrvatskoj namirivati oko 400 milijuna litara mlijeka s proizvodnjom od 2 500 litara po kravi. Sve je to dobro, ali šalu treba staviti ipak kraju. lkrava 3 000 litara mlijeka x 2,30 kuna ===6 900 kuna ukupnog prihoda.

6 000 litara mlijeka x 2,30 kuna ===13 800 kuna ukupnog prihoda

lOkrava 30 000 litara mlijeka x 2,30 kuna = 69 000 kuna ukupnog prihoda 60 000 litara mlijeka x 2,30 kuna = 138 000 kuna ukupnog prihoda E sada, gospodo, odbite troškove i podijelite s 12 mjeseci, pa da vidimo kolika je mjesečna plaća i što kome ostane.

Druga stvar, u operativnom programu govedarske proizvodnje u Hrvatskoj uopće ne piše koliko mi u Hrvatskoj imamo OPG-a sa 10, 12, 15, 17, 20, 25 i 30 jutara vlastite zemlje, koliko su velike okućnice tih OPG-a i koliko ta OPG obrađuju još tuđe zemlje u zakupu. Zatim, nije predviđeno za sljedećih 5 do 10 godina za koliko će ta OPG povećati svoje posjede. Ovi podatci su jedina osnova na kojoj je bilo moguće planirati razvoj proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj. Onda je trebalo izvršiti registraciju svih proizvođača mlijeka, pa da vidimo tko se hoće baviti proizvodnjom mlijeka, a tko neće. Na ovoje trebalo vezati sve sadašnje i buduće poticaje. Programi

POUOPRIVREDNICI

KREDITI STATUSNIFARMER

ROČNOST V A L U T A

U MJ.

€%

3

3,50 4,00 4,75 5,75 6,25 6,75 7,00 7,25

6 9

12 24 36 48 60

kn%

6,00 6,50 7,00 7,75 8,25 8,75 9,25

STIMULATIVNE KAMATE NA VEĆE ROĆNOSTI

l.MHB VNWDW ILElO{M 241222 'Mllll118 4611-956Gaieva5 Q.&2/300810OSLB 200160 Ua,\Man5211 617111911 P..l'llndMl.l29 «134211etm.fC 313:WS VriMIGI13 48116811F'INE 784535 KDP11WttA 621478 111M 211850Wl(D',,'0 331ll?2 WIOVl11CA 725Sti lAIWI 251403 POĐ 272922.

524432

-1-J

..

KOOPERANTI

I IZNOSE!

LURE

PRUEVREMENA ISPLATA ZA MWEKO

a

POSLOVNI CENTAR ZAPOUOPRMIEDNU IWJElffELU IJELOVAA 241222 ~N

VINKOVCI

272922 200160 313345 403429 KOPRIVNICA 621 78 784535 VIROVITICA 725541 33162'l SISAK 524432

---ca

ltl{jekarski list 11/200'-l.

RAZMIŠLJANJE

razvoja svuda u razvijenim zemljama bili su diktirani, a ne hoćeš-nećeš. Ako radiš po principima suvremene organizacije OPG i primjene suvremene tehnologije, možeš računati na državnu potporu i poticaje. Ovako, državna premija po litri, pa poticaji po grlu + poticaji po jedinici površine, pa još k tome i besplatno umjetno osjemenjivanje, pa kredit isto možeš dobiti, i sve to dovede do toga, da danas imamo to što imamo.

Kroz sljedećih 5 godina u Hrvatskoj bi mogli kroz isticane mogućnosti i potencijale riješiti uvoz poljoprivrednih proizvoda od 1,5 milijarde dolara, a k tome bi mogli i povećati izvoz do nekih 3 do 5 milijardi dolara. Što se tiče malog posjeda, malog broja krava i lošeg genetskog potencijala, na području Hrvatske neki su počeli već odavno djelovati, još za vrijeme socijalizma. Prve «lauf staje« na području Koprivnice i Đurđevca napravljene su zahvaljujući

Ned agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, Karlovac, Tel./fax: 047 /654-292, GSM: 098/365-857, e-mail: nedagro@hi.htnet. hr

Visokokvalitetne nizozemske steone junice holštajnfrizijske pasmine

9()BLES ---- ----

----

Oprema za staje: DAIRIES Vezovi, topli podovi, ograde, krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice, sve vrste spojnica Folije i mreže Folije i mreže za okrugle bale, folije za silažu, vezivo

J'vlljekarskili~t 11/200-J.

Partner:

Surge

TERENSKOG

AGRONOMA

stručnjacima bjelovarsko-Sireline i koprivničke ekipe. «Lauf staje» OPG Panić - Koprivnica, OPG Kenđelić - Ferdinandovac, OPG Usorac, sada Dražić - Plavšinac, OPG Škvorc - Ladislav, OPG Grubić - Duga Rijeka, OPG Brnica - Ribnjak. Sve ove «lauf staje» od 20 do 40 krava napravljene su još za vrijeme socijalizma. Nekim stručnjacima nije smetao socijalizam po pitanju njihovog djelovanju na suvremenoj organizaciji seljačkog posjeda i primjeni suvremene tehnologije. I to onim stručnjacima koji su gledali kako se razvoj poljoprivrede odvija u svijetu i na osnovu toga stvarali svoje vizije razvoja hrvatske poljoprivrede u tadašnjim hrvatskim uvjetima. Tako je i dan danas. Problem se samo krije u jednoj stvari kako to napisa Zoran Grgić. Stručnjaci i «stručnjaci».

Stručnjaci su se u svijetu suočili s pustinjom, s močvarom, s morem, s nepovoljnim geografskim i klimatskim položajima i napravili su čuda i čuda.

Hrvatska je uvozila i danas još uvijek uvozi junice s područja Alpa, s dalekog sjevera, s područja gdje je nekada bilo more. Hrvatska uvozi godišnje za 50 milijuna dolara cvijeća s područja nekadašnjeg slanog morskog dna i iz područja gdje je nekada bila pustinja, gdje je raslo trnje, škrta oštra rijetka trava, legle se zmije i škorpioni.

Pored «stručnjaka» na tim područjima bi i dan danas meketale koze, legle se zmije, a močvara bila i dalje močvara, a da o morskome dnu i ne pričamo.

Nigdje u svijetu seljaci nisu određivali programe razvoja, uređenje zemljišta, suvremenu organizaciju posjeda i tržišta, razvoj suvremene tehnologije. Svuda u svijetu su to određivali i diktirali struka i stručnjaci. «Stručnjaci», ovi pod navodnim znakovima, uz svoju ekonomsku nepismenost i nebrigu za svoj narod i svoju domovinu, zadovoljni sami sa sobom, svojom plaćicom i svojim trenutnim položajem, sigurno ne mogu igrati poljoprivredno ekonomski nogomet na otvorenom svjetskom i europskom tržištu. N eminovno je da će u Hrvatskoj stručnjaci reći «stručnjacima» što ih ide i gdje im je mjesto. Sve dok do toga ne dođe nema pomaka naprijed, nego samo sve veći uvoz svega i svačega iz godine u godinu - od češnjaka iz Kine do junica iz Finske i Švedske. Što znači kvota?

Kvotaje kapital. S kvotama se trguje.

Staračka OPG i ona OPG koja se danas-sutra više neće htjeti baviti proizvodnjom mlijeka moći će svoju kvotu prodati. ■

(_{)ugogodišnja tradicija prodaje steonih junica proizJ:!odačžma, mljekarama i trgoc;cimadiljem sJ:!ijeta.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEINISIMENTAL i SMEĐE GOVEDO u sustavu selekcije

Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJEI NJEMAČKE i NIZOZEMSKE. <Preskočite posrednike, kupite junice direktno od proizPodača!

<!Juditekorak ispred! fnPestirajte u bolju budućnost!

-- - ----------------------

-

d.o.o.

Kralja Tomislava 22, HR-48260 Križevci Telefon: 048 681 393, fax: 048 681 394 Mobiteli: 091 6170 696, 091 6170 636

~=~========~===~=

~~lliJ~~

U POSJETI

SUVREMENOJ

FARMI

®®m[B~~ [?~

Vrijedna obitelj ORBANIĆ iz mjesta Kašćer­ gani, u blizini Pazina, odlučno je 1995. godine prišla realizaciji izgradnje farme za muzne krave.

Idejni začetnik - Silvano ORBANIĆ, dipl. ing. agronomije odlučio se za izgradnju farme u fazama, pa još nije stavio točku na «i», jer svoj program stalno nadopunjuje. Započeo je s nekoliko krava, a danas u svojoj staji ima ukupno 34 muzna grla i 38 grla ženskog podmlatka razne dobi. Sve kategorije blaga drže slobodnim

načinom.

Tehnološki je usavršio sve procese - od izbora pasmine, proizvodnje kvalitetne krme, i tehnologije mužnje. Odlučio se za pasminu smeđeg njemačkog goveda s kojim je postigao izvanredne rezultate.

Prosječna godišnja proizvodnja po kravi iznosi preko 8 500 litara mlijeka (ima krava i s 11 000 litara). Ovo je postignuta prvenstveno kvalitetnom i dobro izbalansiranom hranidbom goveda. KabaS t u

U SRCUISTRE

lu kvalitete mlijeka - Križevci, u čijem je sustavu ovo gospodarstvo, prosječna količina mliječne masti iznosi 4,1 %; bjelančevina 3,5%; ukupni broj mikroorganizama tijekom godine varira od 8 do 12 000, a broj somatskih stanica ne prelazi brojku od 160 000/mL mlijeka.

Dnevna proizvodnja mlijeka iznosi 500 do 780 litara mlijeka, koje isporučuje mljekarama Latus _Žminj i PIK-u Rijeka.

Odlazeći s ove farme osjećamo zadovoljstvo viđenim, te ostajemo u vjeri da će ovaj mladi govedarski entuzijasta uspjeti u daljnjem širenju svoje proizvodnje i tako zaokružiti svoj razvojni program, te da će u doglednoj budućnosti na svojem gospodarstvu i prerađivati proizvedenu količinukvalitetnogmlijeka.

Dragom kolegi Silvanu Orbanić i njegovoj obiteljiželimopunouspjeha.

Redakcija Napomena: Sudionici 36. hrvatskog simpokrmu (livadna sijeno, sijeno lucerne i sijeno zija mljekarskih stručnjaka imati će prigodu u pšenice) proizvodi na vlastitim površinama, a vrijemetrajanja Simpozijaposjetitiovufarmu.U nedostatak krmiva nadopunjuje;...k~on::c::::e::::n:.::t:.r.::::at.::i:.::m:::a:__ ________ ==~:-:----:-:-:-:--:--:-:--:-:--:::--:-:iz vlastitih

silosa, pritom koristeći automatsku hranilicu s dozatorima. Proizvedena krma je izvanredne kvalitete, na vrijeme košena, balirana i na najsuvremeniji način dosušena u novoizgrađenom postrojenju za dosušivanje sijena.

U ovom gospodarstvu posebna se pozornost poklanja reprodukciji, općoj higijeni, a napose higijeni mužnje. Suvremeno izmuzište i postupak pri mužnji osigurali su mu zavidnu kvalitetu mlijeka EKSTRA klase. Prema podatcima Središnjeg laboratorija za kontro-

Mljekarski Hst 11/2004.

37

IZ ZAGREBAČKE ŽUPANIJE V

M/MJIB@~JJH LID1~J1,Zl\V@Iillli(Cil P~lLilJJ_EJUi~ lilll@@]o (G@JIT·IlMil RWIHIDIID~J](Č]illl (GHWNIDA fZA(GHRIB ---

Mr. se. Đurđica Sumrak-------------------------

Tijekom 2003. godine Gradski ured za po(joprivredu i šumarstvo Grada Zagreba poticao je proizvodnju mlijeka na podrui'ju Grada Zagreba na način daje stočarima koji su mlijeko prodavali ovlaštenim m(jekarama (Lura, Vindija, KIM i Vodopijevec) isplaćivao poticaj u iznosu od 0,05 kn/litri.

._ ________________________

BREZOVEČKOG iz Šašinovca ima 11 krava i isporučilo je mljekari Lura d. d.

48 653 litre mlijeka extra kvalitete.

5. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo DARKA GRGATA ima 10 .. krava i iz Lužana je mljekari isporučilo

Nakon

analiza prikupljenih podataka o Lura d. d. 35 300 litara mlijeka extra kvalitete. mlijeka u 2003. god. Gradski Nagrada za ova tri proizvođača sastoji se da ured za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba HSC - Ispostava Velika Gorica financira nabavu 16. 10. 2004. god. nagradio je sljedeće proizvođače jednog uzgojna valjanog ženskog teleta s mlijeka: poznatim porijeklom te jednog teljenja za 1. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo prvotelkinju koja će biti u sustavu poticaja JOSIPA KALAJA iz Odranskog Obreža ima 23 prvotelkinja Grada Zagreba. mliječne krave i isporučilo je mljekari Vindija d.d.

Još jednom čestitamo svim poljoprivrednim 103 533 litara mlijeka extra kvalitete, te je proizvođačima - stočarima, te im želimo puno proglašeno najboljim. uspjeha u daljnjem radu na dobrobit njihovog 2. Obiteljsko po~oprivredno gospodarstvo poljoprivrednog gospodarstva ali i svih građana ST JEPANAMALKOCA iz Kupinečkog Kraljevca Grada Zagreba koji će i dalje piti zdravo i svježe ima 22 krave i isporučilo je mljekari Vindija d.d. zagrebačka mlijeko. O 98 498 litara mlijeka extrakvali- ~----------------------, tete i osvojilodrugu nagradu.

Nagrade za ove proizvođače su: HSC u Velikoj Gorici financira nabavu jedne visokovrijedne steone junice i jedno besplatno teljenje za prvotelkinju, koja će biti u sustavu poticaja za prvotelkinje Grada Zagreba, a to ostvaruju u nadležnoj Veterinarskoj stanici .

3. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ZVONKA BEDEKOVIĆA iz Tišinske 33, Novi Zagreb, ima 20 krava i isporučilo je 75 218 litara mlijeka extra kvalitete mljekari Lura d.d.

4. Obiteljsko poljoprivred- Savjetnicaza vet. i stočarstvo Gradskoguredaza poljoprivredui šumarstvo no gospodarstvo DRAŽENA grada Zagreba, mr. se. Đurđica Sumrak, sa nagrađenim stočarima količini i kvaliteti

38

Mljekarski li.st 11/2004.

~================= IZ CENTRA

~@~

ZA REPRODUKCIJU

mom@~ rnes~

7JE

[TI];)Dr00l!J[[s[l0l!J IvankaMajit-Balić Mr. se.

U kolovozu 2004. Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske d.o.o. uvezao je 2 vrhunska elitna bika simentalske pasmine iz Austrije.Nakon obvezne karantene bikovi su ušli u redoviti ciklus proizvodnje duboko smrznutog sjemena. Oba bika se odlikuju dobrom naravi i odličnom kakvoćom sperme, te smo duboko smrznuli oko 7 000 doza.

1.RAPO (REPORT-RENNER) K-649 HB 7642

2.EGO ( EGOL-EGEL) K-650 HB 7643

Oteljen 06.03.1998.

Visina grebena: 154 cm Težina: 1 050 kg Ukupna uzgojna vrijednost: GZW: 104 ( 80%) Test na meso: 10810189 FW 104( 73%) Test na mlijeko: MW 104 ( 83) broj kćeri 29 +85( zakgmlijeka)-0,05 (mast%) +3(kgmast) +7(kgprot.) +0,06 (prat.%) FIT 97(60) Otac: REPO RT ( RENNER) GZW: 105 ( FL) ML: +881-0,15 +26-0,10 +24 MW: 117 99% FW:9598% FIT:80 Majka: BIRA ( STRESS-BELUNA) 09494-4,23-402 3,74-757 Max:10287-4,31-443-3,72-826 Cijena 1 doze DS sjemena iznosi 31,00 kn + PDV 22%.

Oteljen 03.08.1998.

Visina grebena : 156 cm Težina : 1 100 kg Ukupna uzgojna vrijednost: GZW: 118 (83) Test na meso: 119 108 116 FW :123 (89) Test na mlijeko: MW : 110 (89) Broj kćeri: 20: +791 (mlijeko kg) -0,32 (mast %) + 13 (mast kg) -0,17 (prat.%) + 15 (prat. kg) Otac: EGOL ( EGEL) GZW: 121 MI: +610 -0,18 + 13 + 0,04 +24 MW: 115 99% FW:13098 Majka: LENI

M{jekarski list 11/2004.

0 7 754 -4,50 -349 -3, 74-639 Max: 8 679 4,61 -400-3,83 -732

Cijena 1 doze DS sjemena iznosi 44,64 kn + PDV 22%.

39

STOČARSKE-IZLOŽBE

li.

__ OŽl3J

VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE "VIROVITICA2004." I - VesnaBulić,dipl,ing.

I --

Izložbu je otvorio i:::;;==========================::;;;;i ministar poljoprivrede, Dana 01. 10. 2004. godine održana je II. stočarska šumarstva i vodnog Virovitičko-podravske gospodarstva Petar Čo­ izložba pod pokroviteljstvom županije, a u organizaciji Hrvatskog stočarskog banković a bili su prisutni: pomoćnik minicentra, Udruge proizvođača mlijeka Virovitičko­ stra Stjepan Mikolčić, podravske županije, Udruge uzgajivača Hrvatskog župan Virovitičko­ hladnokrvnjaka iz Čađavice, Virovitičko-podravske podravske županije županije, grada Virovitice te javne ustanove Vatrolvan Begović, gradogasna postaja Virovitica. načelnik Virovitice IvicaKiriniostaligosti . .._ __________________________ _. novčanim i naturalnim

nagradama od sponzora

izložbe.

Prvonagrađeni su :

1. Željko Mudri, Čađavački Lug, za steonu junicu simentalske pasmine RUŽA, Žb.

0010014601, oteljenu 09.12.'02., čija je majka u III. laktaciji proizvela 6857 kg mlijeka s 3,3% m.m. i 3,0% bjelančevina.

Na izložbi je predstavljena pet kolekcija iz govedarstva s ukupno šesnaest grla.

Sva prvonagrađena izložbena grla nagrađena su diplomom Hrvatskog stočarskog centra koju su uručili ravnatelj HSC-a Krešimir Kuterovac i pomoćnik ministra Stjepan Mikolčić, te brojnim

40

Mljekarski li.st 11/2004.

Tradiciiu i povierenie

Premit.s zauspješnu. pr,pf emu krar

@)vnERINA

d.oo

zastuedecu laktac

Svelon..d•l:,ko 2, Kolir)()<fico, l 0.436 Rokov ?01ok, HRVATSKA, lelelon: CI /33 88 888, lelefok, OJ/33 88 600 e·moi! infoOveteriM.hr, www.veJerina.hr

KONTINUIRANO

INOVATIVNI

Rješenja za preradu u prehrambenoj

·... .......

industriji

® ...... , .......

MONDOMIX HAAS-Mondomixje po ISO 9001 normi, certificirana firma i kao takva isporučuje mašine i opremu za preradu u prehrambenoj industriji. Mondomikser je poznati sistem za kontinuirano podizanje volumena, instaliran u više od 55 zemalja kod proizvodnje različitih proizvoda. Čast nam je prezentirati se kao vodeći proizvođač u ovom području. Pored Mondomiksera isporučujemo još i raznovrsnu prerađivačku opremu prilagođenu zahtjevima. U našem tehnološkom centru razvijamo nove proizvode, a postojeće prilagođavamo uvijek novim zahtjevima tržišta. Mašine i opremu stavit ćemo vam rado na raspolaganje, kako bi probe mogli vršiti direktno u vašim prostorima.

Mi jednostavno ne prodajemo mašine nego nudimo rješenja Haas - Mondomix b.v.

Reeweg 13 1394 ZH Nederhorst den Berg The Netherlands

..

Te!: +31294256999 Fax: +31294253099 e-mail: sales@mondomix.nl www.mondomix.nl

Zastupnik vDRENv d.o.o. Tel/fax: +385 51255 583

2. Željko Mudri, Čađavački Lug, za kravu simentalske pasmine SANDRA Žb. 0010009130, oteljenu 30.11.'00., kojaje max. mliječnost imala u prvoj laktaciji od 6 194 kg mlijeka s 4, 1% m.m. i 3,4% bjelančevina.

5. Branko Keserica, Pitomača, za kravu holstein - friesian pasmine LARA Žb. 0030000123, oteljenu 12. 06. '97 ., kojaje max. mliječnost imala u III. laktaciji od 5 920 kg mlijeka s 4,5% m.m. i 3,4% bjelančevina.

3. Mladen Pinc, Terezino Polje, za bikovsku majku simentalske pasmine ORITA Žb.

0010008469, oteljenu 01. 01. '98., koja je max. mliječnost imala u III. laktaciji od 8 125 kg mlijeka s 3,5% m.m. i 3,0% bjelančevina.

Dušan Aleksić, Borova, za šampionsko grlo izložbe BONA Žb. 0006036342, oteljena 10.11.'99., kojaje max. mliječnost imala u drugoj laktaciji od 5 411 kg mlijeka sa 4,2 % m.m. i 3,6% bjelančevina. ■

4. Branko Keserica, Pitomača, za steonu junicu holstein - friesian pasmine, FIDA Žb.

0030001165, oteljenu 01.01.'03., čijaje majka u I. laktaciji proizvela 8 420 kg mlijeka s 4,2% m.m. i 2,9% bjelančevina.

1vl/jekarskibit 11/2004.

''-> ';:š

::,.

C)

~

::,.

~ V)

....

C)

~

Lakušja, Ivan Bešker iz KaliniPrskavac iz Treštanovaca, Josip Kifer iz Rajsavca, Ljubo Brizar iz Srednjeg Sela.

Izložbu su svojim stručnim predavanjima popratili djelatnici Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savj etodavnu službu Odsjeka Požesvko-s 1avo n ske županije. Teme predavanja su bile: 1.Lucerna (uvjeti za proizvodnju), predavač Ivan Han, dipl. ing. agr., stručni savjetnik za ratarstvo.

2.0bjekti za smještaj goveda, predavač Miroslav Kovač, dipl. ing agr., rukovoditelj i stručni savjetnik za stočarstvo.

U okviru izložbe i predstavljanja Udruge održana je i promocija knjige autora Miroslava Kovača, dipl. ing. agr. «O članovima i radu Udruge uzgajatelja simentalskog goveda u razdoblju od 2000. do 2004. god.». Uvodno su nekoliko riječi o knjizi izrekli predsjednik U druge Mato Kovačević, te tajnik Tomislav Mikel.

Istaknuto je tom prilikom da se knjigom nastoji uputiti u sljedeće: uzgajivače i rezultat njihova uzgoja simentalske pasmine. U knjizi su članovi Udruge predstavljeni imenom i prezimenom, adresom, trenutnim stanjem i planovima, ali i osnovnim problemima za nastavak uspješnog uzgoja i proizvodnje simentalskog goveda na svojim gospodarstvima ukratko je dana analiza kretanja broja goveda i proizvodnje mlijeka na našem terenu koja je uzgred rečeno izuzetno negativna i nadamo se daje dosegnula svoje dno - javno su objavljeni dokumenti iz rada U druge (Zapisnici, dopisi, baza podataka o članovima Udruge, itd.)

U Pleternici kod Požege održana promotivna izložba simentalskog goveda i promocija knjige <<0članovima i radu Udruge uzgajatelja simentalskog goveda Požeštine», te predstavljanje promotivnog postera Udruge

Dana 06.10.2004. god. u Pleternici, u okviru redovnog mJesecnog saJma odr žana je u organizaciji Udruge uzgajatelja simentalskog goveda Požeštine i Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu Odsjek Požeško-slavonske županije skromna i promotivna izložba goveda članova Udruge, te promocija knjige o radu Udruge u razdoblju od 2000. do 2004. god.

Predstavljanje rada Udruge održalo se pod motom «Uzgoj je naš cilj», a simentalsko govedo je naša tradicija.

Na izložbi su predstavljena goveda simentalske pasmine, nekoliko krava i junica te bik Rambo.

Uzgajivači koji su predstavili svoja grla na izložbi su bili: Damir Kovačević iz Poloja, Ivan J ur ković iz Brodskog Drenovca, Ivan Čurčić iz V

Detalj sa izložbe u Pleternici (06.10.2004.)

Mljekm:~kilist 11/2004.

ća, Antun

Kvalitetne rasplodne steone junice iz i,jemačke!

Govorimo hrvatskijavite nam se radi Individualne ponude!

Iskoristite prednosti naiveće svjetske

populacije umatičenih goveda iz Njemačke!

U matičnim knjigama je zaveden o: • 1,6 milijuna holštajna • 650 tisuća simentalaca • 200 tisuća smeđih goveda

STEPHAN REISACHER agrlbusiness INTERBOVES GmbH Germany Gerrnany • d-87452 altusried • diepolz 8 te/: 0049-83 73-9 30 64 • fax: 0049-83 73-9 30 65 IZVANREDNA STOKA ŠIROM SVIJETA GmbHGermany

usluge, proizvodi, vijesti: www.lnterboves.com e-mail: info@interboves.com

STOČARSKE IZLOŽBE

- predočene su aktivnosti i projekti koji se vode ili su se vodili u U druzi - fotografijama su popraćene određene aktivnosti tijekom razdoblja od 4 godine - te je upućeno na dosadašnje rezultate uzgojnog rada kao temeljnog cilja rada u U druzi.

Upravo je cilj izložbe bio širenje informacija o Udruzi radi okupljanja i pridruživanja što većeg broja proizvođača simentalca.

Za očekivati je daljnji kvalitetan rad Udruge koja uskoro donosi i svoju strategiju, a u kojoj će temeljni zadatak biti zapošljavanje profesionalnog djelatnika.

Primijećen je veći interes uzgajivača i stručnjaka za ovakvu vrstu druženja, te je pohvalno ocijenjena želja da se ljude organizira i na· taj način motivira. Svi su se složili da je POVIJEST

potrebno očuvati tradiciju i sustavno raditi na uzgoju simentalca u Požeštini.

Daj nam Bože snage da ustrajemo u toj nakani, ali i više razumijevanja od strane zajednice.

Zahvaljujemo se ovom prilikom Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva i vodnog gospodarstva koje nam je odobrilo dio sredstava za promotivne aktivnosti Udruge, te djelatnicima grada Pleternice koji su nam ustupili prostor i bili u svakom trenutku od pomoći.

Zatim se zahvaljujemo djelatnicimaACE Projekta (Development Alternatives Ine.) koji su podržali tiskanje knjige o radu Udruge i promotivnog plakata, Veterinarskoj stanici Požega koja je sponzorirala analize krvi, brigadiru Alojzu Tomaševiću, koji je organizirao postavljanje šatora i klupa za predavanja i promociju i drugima. _)

HRVAT A~=====================

Kra(ja Tomislava naslijedio je mlađi brat TRPIMIR II. koji je kratko vladao tj. od 928.-935., a naslijedio ga je sin KREŠIMIR I. Za vrijeme njihove vladavine Hrvatska kra(jevina zadržala je i da(je područja iz doba Tomislavova.

Međutim, zbog borbe

za osobne interese nastalo je teško komadanje kraljevstva.

Naime, Krešimir I. ostavio je dva sina: starijeg MIROSLAVA koji je postao kraljem i mlađeg MIHAJLA KREŠIMIRA. Već u četvrtoj godini Miroslavova vladanja tadašnji je bjelohrvatski ban PRIBINA stao na stranu mlađeg brata i poveo građanski rat kako bi ga doveo na prijestolje. U tom je besmislenom ratu Bijela Hrvatska oslabila jer su otoci Brač, Hvar i Vis opet priključeni N eretljanskoj kneževini, a dalmatinski gradovi ponovno došli pod izravnu upravu Bizanta. Osim toga se i mala pokrajina oko izvora rijeke Bosne odvojila od Bijele Hrvatske i pristala uz srpskog kneza ĆASLAVA. Slovinska zemlja između Drave i Save u svom zapadnom dijelu ostala je u hrvatskom Mljekarski li,st 11/2004.

kraljevstvu, a istočnu Slavoniju i Srijem Mađari su preoteli Bugarima.

Nakon građanskog rata u kojem je Miroslav bio ubijen zavladao je MIHAJLO KREŠIMIR II. koji je donekle obnovio snagu Kraljevstva jer je vratio Bosnu, poboljšao odnose s dalmatinskim gradovima te se vjenčao s HELENOM (Jelenom) iz obitelji Madijevaca, zadarskih patricija romanske krvi. O toj prvoj hrvatskoj kraljici kojoj je ime uklesano u kamenu nadgrobnu ploču pisali smo u br. 5 našega lista od 1999. godine.

Prigodom jednog pohoda Zadru kralj je darovao samostanu sv. Krševana nekoliko zemalja na hrvatskom kopnu. Umro je u najboljim godinama 969. ostavivši nekoliko malodobnih sinova.

Kralj Stjepan Držislav Stjepan Držislav je, kao što rekosmo, jedan od mlađih sinova Mihajla Krešimira II. i majke Jelene a stupio je na prijestolje 969. godine.

Tijekom prvih godina njegova vladanja ponovno dolaze do izražaja nesretna hrvatska kolebanja 45

POVIJEST

HRVATA

između

Istoka i Zapada tj. između Bizanta i Rima. Kraljevstvo je moglo, nažalost, opstati samo ako se u pravom času priklonilo jednoj ili drugoj strani.

Kralj se morao tih godina prikloniti opet Bizantu kojem je dobro došao kao vojni saveznik u višegodišnjim ratovima protiv makedonskog cara SAMUILA ( + 1014.). To Držislavovo savezništvo imalo je opravdanje jer je Samuilova vojska pustošila hrvatska područja sve do Zadra, ali nije osvojila nijednog grada.

Bizantski car je za uzvrat Držislavu poslao znakove kraljevske časti: krunu, žezlo, plašt i zlatnujabuku. Vratio muje na upravu dalmatinske gradove i otoke. Time je Držislav vratio područja istočno od Cetine, podvrgao pod svoju vlast Neretljansku oblast i Bosnu, a Srijem oduzeo Mađarima. Tako je opet u starom sjaju zasjalo Kraljevstvo Hrvatsko. Tom uspješnom razdoblju pogodovao je dugogodišnji mir s Mlečanima (Venecijom) koji su i dalje plaćali godišnji danak hrvatskom vladaru za slobodnu plovidbu i trgovinu uz Jadransku obalu.

Međutim, nadvili su se odjednom tmasti oblaci nad Držislavovu glavu. Teško je danas objasniti zašto se Držislav najednom pridružio makedonskom caru i time izgubio podršku bizantskog cara VASILIJA II. Ovaj je za osvetu

Darko Kantoc( dipl. ing Proljetne lukovice posadite u mješavinu zemlje i pijeska, a pri tome osigurajte dobru odvodnju. Nemojte se bojati posaditi ih vrlo gusto.

Izvadite dalije i druge ljetne lukovice koje ćete čuvati na suhom mjestu.

Prvi jesenski mrazevi mogu doći vrlo brzo. Na vrijeme unesite sve biljke kojimaje potrebna zaštita. Biljke koje idu u podrum na mirovanje, maksimalno orežite.

46

svim silama počeo pomagati Mletke i nagovorio ih da hrvatskom kralju prestanu plaćati danak.

To je prihvatio mletački dužd PETAR II. ORSEOLO i 994. godine uputio svog vojvodu Badovarija Bragadina sa šest brodova da zauzme otok Vis kao predstražu hrvatskog primorja.

Otok bi osvojen, ali ga neprijatelji brzo ostave budući se na obzorju pojavila hrvatska mornarica. Time zlo nije bilo zaustavljeno nego još i pogoršano, ali ne zbog vojnih poraza nego zbog izdaje starijeg Držislavova brata SVETOSLAVA SURONJE koji nije mogao pregorjeti da mu je kao starijem izmaklo prijestolje, kao i bogatstvo koje ono donosi, pa ponudi Mlečanima svoje usluge u vidu pobune protiv Držislava.

Domaći urotnici i strani osvajači usuglasili su svoje diplomatske i vojne aktivnosti te su primorski gradovi počevši od Osora zatim Zadar, Trogir i naposljetku Split (koji se nije lako predao) priznali mletačku vlast. Teške borbe vodile su se za hrvatski grad Biograd na moru, te otoke Korčulu i Lastovo. Dubrovniki N eretljani poklonili su se mletačkom duždu koji je ponosno uzeo naslov - vojvoda Dalmacije.

U tim nevoljama umro je Stjepan Držislav 997. Povjesničar Ferdo Šišić zapisao je za to razdoblje: » Tužne li slike iz prošlosti hrvatske; tužnije nema ni za kobnih turskih vremena». :.J

Pripremite izolacisjki. materijal (slamu, hasure, plastičnu foliju ...) za osjetljive biljke koje će prezimiti na otvorenome. Iako dobro podnose jaku studen, često stradavaju od naglih temperaturnih padova. Stoga, oprez nije na odmet.

Cvjetne lonce koje ste ispraznili, dobro operite i prije ponovne upotrebe dezinficirajte jer nema koristi od čuvanja stare zemlje.

Osiromašena je, a može prenijeti i bolesti.

Lonce s biljkama koje ostaju vani dignite sa zemlje i postavite ih na male podmetače. Na taj se način olakšava otjecanje vode i smanjuje opasnost od pucanja glinenih lonaca uslijed smrzavanja. O

Mljekarski list 11/2004.

Tehnologija kojadajeviše!~.

-

--

-

-

--

-

--

-

-

.

---

@ 'PIONEER A OUPONT COMPANY

~ .~

PIONEER., PIONEERSJEMEd.o.o.,Čulinečka c 2b/2,10040ZAGREB,Tel.:012958000,http://www.pioneer.co A ouPoNT

coMPANv

® Zaštitni znak registriranili pnmienienu drzavamasvijeta od strane: PIONEERHi - Bred International.Ine, Des Momes.lowa US