Mljekarski list 11-2003

IZ MfNISTARSTVA '-OUOPRIVREDE I ŠUMARSTVA

... povoljnijakapitalnaulaganja ... nemabojazniza gubitak mirovine

STUDENI,

2003.

ISSN0351-9104

SADRŽAJ SKUPŠTINA Skupština Htvatske mljekarske udruge u Mariji Bistrici __ 1, 29 KRMNE KULTURE Mogućnosti korištenja krmnog sirka hibrida Grazer N tijekom vegetacije _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 2 HRANIDBA Travna silaža (sjenaža) u hranidbi muznih krava _ _ _ _ _ _ 4 VETERINARSIVO Uzgajivači sami "liječe" životinje __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 9 Enterotoksemija ovaca i janjadi _________ ~ ________ 9 MUŽNJA Protok mlijeka tijekom strojne mužnje ______________

11

GOSPODARSVO Veterinarski troškovi na farmama u središnjoj i istočnoj Europi. _________________________

12

IZ MINISTARSTVA POWOPRIVREDE Izmjene Pravilnika o kapitalnim ulaganjima __________

14

Zbog upisnika se ne gube mirovine - ___ - - - - - - - - - - - 16 OVČARSTVO Utjecaj genotipa na proizvodnju i sastav ovčjeg mlijeka _______________________________ 16 KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO Mikroorganizmi i mlijeko - Zašto je utvrđivanje broja mikroorganizama dobilo veliki značaj . ___________

19

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA Obavezno označavanje stoke - novi pravilnik - - - - - - - - - 23 Upravljanje reprodukcijom mliječnih krava __________ 23 RAZMIŠWANJA TERENSKOG AGRONOMA Mlijeko raste na polju, a muze u staji _______________

26

OBITEWIDOM SVI NA IZBORE Uloga katoličkih laika na predstojećim izborima _____ 28 SVETIŠTA Marija Bistrica - Duša duše Htvatske _____________ Majka Božja Remetska ______________________

29 30

SOBNOBIWE Kako smjestiti biljke u prostor _________________

32

KALENDAR RADOVA Kalendar radova za studeni. - - - - - - - - - - - - - - - - - - 32 PUTOVANJE S DANICOM Zagorje ("Danica 1904.)_ ____________________ 34 DJECA NA SELU Roditelji - uzori vrtićarcima . __________________

37

AGROMETEOROLOGIJA Još malo o suši ove godine _____________ - - _ - - 38 Sveta Kata, snijeg na vrata ___________________ 39

VAŠ LIJEČNIK Jesu li nam masnoće u krvi pod kontrolom. _______

- 40

Dragi čitatelji Mljekarskog lista, Na sjednici Upravnog odbora Hrvatske mljekarske udruge održane 6. listopada 2003. pored ostalog zaključena je sljedeće: •da se Godišnja skupština Hrvatske mljekarske udruge u skladu statutarnih odredbi Hrvatske mljekarske udruge - održi 21. studenog 2003. godine u Mari ji Bistrici u hotelu SALVE REGINA •da u dijelu programa Skupštine bude dodijeljen «ZLATNI ROG» - nagrada Hrvatske mljekarske udruge proizvođaču najveće proizvodnje mlijeka po kravi u razdoblju od 1. 10. 2002. do 30. o9. 2003.

U tu svrhu izabrana je Povjerenstvo kojeg sačinjava pet članova sa zadaćom odabira dobitnika nagrade prema kriterijima: - farma mora imati najmanje 10 muznih krava u spomenutom razdoblju - proizvođač mora biti evidentiran u mljekari kojoj predaje mlijeko, te u Središnjem laboratoriju u Križevcima.

Na osnovu dopisa Hrvatske mljekarske udruge mljekare će uputiti svoje prijedloge, a povjerenstvo će proglasiti dobitnika ZLATNOG ROGA. Hrvatska mljekarska udruga prihvatila se veoma zahtjevne zadaće u sklopu plana izdavačke djelatnosti i tiskala knjigu pod naslovom «MLIJEKO od farme do mljekare», autora prof. dr. se. Jasmine Havranek i prof. dr. se.

Vlatka Rupić, naših uglednih znanstvenika i sveučilišnih profesora Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. nastavakna str.29

Redakcijski koleglj: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran Grgić, dipl. ing. ljiljana Huslnec, dipl. ing. Darko Kantoci, mr. se. Antun Kostelić, dipl. ing. Darko Uher, Glavni I odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Čičmak Redaktorlca: dipl. ing. Vera Volarić, Tehnička urednica:

IZLAZAK I ZALAZAK 10. 11.

20. 11.

ing. Mirna Božičević, Lektorica: Katarina-Zrinka Čičmak, prof., Vlasnik I Izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, zagreb, Uprava I uredništvo: zagreb,

llica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mail: hmu@zg.htnet.hr, MB: 3206599, Žiro račun: 2360000-1101408596, Cijena: 4,50 kn, Grafička priprema I tlBSk: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 43.000 primjeraka

Mljekarski li.st 11/2003.

SUNCA 30. 11.

I

OSIJEK 16.35 16.236.49 16.137.01 16.07

I

I

ZAGREB 1 6.46 16.347.00 16.247.13 16.11 1

KRMNE KULTURE

UI®JJWJ~~ITJ · · ~ a ·~ ~ (

Piše: Darko Uher, dipl.~)

1 ·

"

J- . fJl

J

i

Osvrt na rezultate dobivene u ovogodišnjoj i prošlogodišnjoj proizvodnji na pokušalištu Agronomcm, te po jedan otkos pri visini od skog fakulteta u Zagrebu s obzirom na dugotrajnu sušu 200 cm i u punoj cvatnji sirka.

Očekuje se po jedan otkos pri svakoj ove vegetacijske sezone __ I od prethodno navedenih v1sma Krmni sirak je kao krmna kultura u nas vrlo malo proširena pa se njegove mogućnosti u proizvodnji kvalitetne krme ni izdaleka ne koriste.

Može se uzgajati u svim glavnim rokovima sjetve za zelenu krmu košnjom i hranidbom u staji, ili gdje to mogućnosti dopuštaju napasivanjem na parceli te pospremiti u vidu kvalitetne silaže.

Silaža krmnog sirka je na razini kakvoće kukuruzne silaže. Krmni sirak moguće je sijati od zadnje dekade travnja pa do kraja mjeseca srpnja.

Danas većina naših poljoprivrednika zazire od sjetve krmnog sirka bojeći se zakorovljavanja parcele što je slučaj s divljim sirkom. Hibridni krmni sirak, u našim uvjetima, nema mogućnosti prezimljavanja. Širi se uglavnom iz busa i sjemenom.

Ne formira podzemne vn1eze (podanke) i strada od jačeg mraza (-2 °C) kao i kukuruz. Njegova vegetacija jednaka je vegetaciji kukuruza. Od kukuruza ima razvijeniji korijenov sustav pa može crpsti vodu i hranjiva iz tla bolje od kukuruza. Budući da za formiranje suhe tvari krmni sirak treba manje vode od kukuruza (ima niži transpiracijski koeficijent), on se može uzgajati i u sušnijim uvjetima. U sušnom razdoblju pojača mu se voštana presvlaka koja ga štiti od povećane transpiracije, te uvije lišće i tako smanjuje potrošnju vode. U uvjetima osigurane vode tijekom vegetacije hibridi krmnog sirka daju sigurne i visoke prinose kvalitetne mase. Ove godine na pokušalištu Agronomskog fakulteta u Zagrebu dobivena su tri otkosa zelene mase krmnog sirka hibrida Grazer N pri v1sm1 korištenja od 100 cm, dva otkosa pri visini od 150 2

korištenja krmnog sirka (tablica 1). Iz tablice je vidno da su se urodi zelene mase kretali od 65,6 t/ha pri visini korištenja krmnog sirka od 150 cm do 41,57 tiha visina od 200 cm. U tablici 2 je datum utvrđenih prinosa zelene mase po varijantama korištenja i otkosima u 2003. g. što je jako bitno za obiteljska gospodarstva da orjentaciono znaju kada je najpovoljnije vrijeme za skidanje krmnog sirka.

Tablica 1: Prinoszelene mase krmnogsirka u tiha ( 2003. g.)

Varijanta Korištenja 100cm 150cm 200cm Punacvatnja

1. otkos

2. otkos

3. otkos

Ukupno

14,12

13,50

14,95

37,22

28,38

42,57 65,60 41,57 44,88

41,57 44,88

Tablica2: Utvrđivanje prinosazelenemase po vart/antama korištenjai otkosima izvršeno je sljedećih datuma u 2003. godini: Datumi

1.Otkos

2.Otkos

Do100cm

26.06.2003.

23.07.2003. 29.08.2003.

I Do150cm I D0200cm

3. Otkos

15.07.2003. 29.08.2003.

23.07.2003.I

I Punacvatnja 30.07.2003.

U 2002. g. urodi zelene mase krmnog sirka hibrida Grazer N kretali su se od 100,7 tiha pri visini korištenja krmnog sirka od 150 cm do 85,2 t/ha kod visine od 100 cm. U navedenoj godini M{jekarski list 11/2003.

KRMNE KULTURE imali smo 4 otkosa krmnog sirka pri v1sm1 korištenja od 100 cm, tri otkosa pri visini od 150 cm, te po dva otkosa pri visini 200 cm i u punoj cvatnji sirka. U tablici 4 naveden je datum kada su utvrđeni prinosi zelene mase po varijantama korištenja i otkosima u 2002. godini.

Tablica3. Prinoszelene mase krmnogsirka u tiha (2002. g.)

Faza korištenja I. otkos 2. otkos 3. otkos 4. otkos Ukupno

26,3 100cm 150cm 44,2 200cm 54,0 Punacvatnja 59,3

26,8 45,0 46,0 26,1

19,6 11,5 -

12,5 -

-

-

85,20 100,70 100,00 85,40

površinski, dok su ostali dio stabljike i niže biljke malo oštećeni tako da može nastaviti rast ako su iza mraza povoljne klimatske prilike. Ako je rijetki sklop, krmni sirak će i na mrazu (od -2 °C) stradati bez mogućnosti regeneracije. O prvom mrazu u jesen ovisi i dužina korištenja krmnog sirka. Budući da je krmni sirak termofilna kultura koja se uzgaja između proljetnih i ranih jesenskih mrazeva, on je vrlo prikladan za sjetvu u kombinaciji s ozimim kulturama - žitaricama ili ozimim smjesama žitarica i mahunarki, odnosno oz1m1m1m krmnim kupusnjačama. Takvim kombinacijama krmnih kultura postižu se vrlo visoki urodi mase i prinosi hranjiva po jednom hektaru, kojima se namiruju potrebe za tri pa i više krava muzara s dnevnom proizvodnjom deset i više litara mlijeka. O

Tablica4: Utvrđivanje prinosazelene mase po varijantama korištenjai otkosima izvršeno je sljedećih datuma u 2002. g.

Datumi

1.Otkos I 2.Otkos

3.Otkos

4.Otkos

Dol00cm OI.07.2002. 22.07.2002.18.08.2002.

I 15.10.2002.

I

Do150cm 10.07.2002.18.08.2002.15.10.2002.

Do200cm 17.07.2002.04.09.2002.

Punacvatnja23.07.2002.03.10.2002.

Neki hibridi krmnog sirka tanje stabljike, koji jače nabusavaju, mogu imati i veći dnevni porast.

U povoljnim uvjetima po jednom hektaru dnevno može prirasti i preko 1500 kg zelene krme.

Kombinacijama i rokovima sjetve krmnog sirka na slobodne površine, nakon skidanja ozimih usjeva, postiže se osiguranje zelene krme od sredine mjeseca srpnja pa do jačeg mraza u listopadu, što u kontinentalnim uvjetima iznosi 90 do 100 dana.

Da bi se osigurao brz porast i regeneracija, odmah nakon skidanja sirak treba prihraniti dušičnim gnojivima. Dobra se regeneracija postiže ako se sirak kosi nešto više (10 cm). Nisko košeni, ili jako duboko popasen sirak, sporije se regenerira. Tako korišten daje slabiji drugi porast, pogotovo ako izostane prihrana. Prirast je slabiji i u sušnom razdoblju. Od mraza strada uglavnom lisna masa, a osobito vršno lišće. Međutim, ako je sklop vrlo gust a mraz nije jak, sirak može stradati samo Mljekarski li,st 11/2003.

Slika 1. Krmni sirak u vegetaciji

Slika 2. Različite faze korištenjakrmnogsirka 3

HRANIDBA V

V

TRAVNA SILAZA (SJENAZA Kemijski sastav i hranidbena vrijednost travne silaže (sjenaže) vrlo su raznoliki i promjenjivi ovisno o vrsti trava i stadiju vegetacije, sastavu tla i gnojidbi, promjeni klimatskih prilika, načinu ubiranja, spremanja i korištenja krmiva. Na rast i kvalitetu krmiva veoma utječe vlažnost tla, što znači da će se posljedice dugotrajne suše i velikih vrućina vrlo nepovoljno očitovati na kvaliteti krmiva. U takvim prilikama posebice je važno primijeniti pravilnu tehnologiju siliranja krmiva.

Dobro siliranje i kvaliteta silaže osobito ovise o sadržaju šećera i anaerobnim uvjetima u silaži.

Bakterijama mliječno-kiselog vrenja uvijek je potrebna ugljikohidratna podloga (lako probavljivih šećera) bez koje se ne može stvarati mliječna kiselina potrebna za dobro konzerviranje i kvalitetu krmiva, posebice trave koja se teško silira jer sadrži malo šećera, a više lako probavljivih i razgradivih bjelančevina i spojeve nebjelančevi­ nastog dušika (NPN spojeve).

Najviše ukupnih šećera nalazi se u vegetacijskom razdoblju prije cvjetanja većine trava, a u sljedećim mjesecima značajno je smanjena. Ove godine je, zbog suše i velikih vrućina, smanjena koncentracija lako topljivih i razgradivih šećera; trava je jače otvrdnuta, pa će tako dobivena silaža biti lako pokvarljiva te značajno slabije kvalitete i hranidbene vrijednosti.

Dobro je, ako su stočari ove godine prilikom siliranja trave koristili sredstva za pospješivanje siliranja, i to sredstva koja uz bakterije mliječno­ kiselog vrenja sadrže i lako razgradive ugljikahidra te (šećere ili melasu). Također je trebalo silažu pažljivo i dobro ugaziti zbog što boljih anaerobnih uvjeta za mliječno- kiselo vrenje, jer se na taj način smanjuje opasnost od kvarenja silaže.

U krmnim obrocima s travom i sjenažom gotovo uvijek nedostaje energije (već iznad 10 - 15 litara mlijeka/dan), što uz višak bjelančevina otežava stanje, posebice kod krava visoke muznosti. Stoga je dobro uz sjenažu svakodnevno dodavati oko 1 kg kukuruzne prekrupe 4

Piše: dr. se. Stjepan Feldhofer

(krupno mljevenih žitarica). (Tablica 1 a i b).

Krmni obroci sjenaže sadrže dovoljno teško probavljivih strukturnih ugljikohidrata (sirove vlaknine) pa bi trebalo sijeno u krmnim obrocima smanjiti na minimalno 2 do 3 kg, tj. samo za održavanje rastresitosti buragova sadržaja. U krmnim smjesama za višu muznost krava ne treba biti više od 6 do 7 % siro-ve vlaknine, ali zato treba dodati više krmiva jače energetske hranidbene vrijednosti koja travnoj silaži (sjenaži) nedostaje. nas1ovakna str.6

Tablica 1: Osnovni krmni obrociuz sjenažu i sijeno a) 10

Muznost lit./dan

-~

15

Sijeno

kg

6

6

Sjenaža

kg

30

30

-

-

20

25

30

35

6

5

4

3

30

30

30

30

b) Sirovine Sijeno Sjenaža

Ukupno sadržekod15I mlijeka+1,0kgkukuruza g 15660 + 860= 16520 I kg 6 Suhetvari kgl 30 Sirovihbjelančevina g 1818 + 80 = 1898 Sirovevlaknine g 4866 t 21=4887 Kalcija g 99,0 +0,1= 99,1 Fosfora g 27,0 + 2,0=29,0 Magnezija g 21,5 + 1,1= 22,6 Energetske hranidbene vrijednosti MJNEL 81,600+8,386= 89,986 H.j. 10,92 + 1,30= 12,22

I

-

c) Sirovine Sijeno Sjenaža

Ukupno sadrže kod351mlijeka+10kgkrmnesmjese g 13080 +8600= 21680 kgl 3 Suhetvari kgl 30 Sirovihbjelančevina g 1584 +1919= 3503

Sirovevlaknine g 3948 + 639=4587 Kalcija g 81,0 + 71,0= 152,0 g 21,0 + 81,0= 102,0 Fosfora Magnezija g 15,2 +28,0= 43,2 Energetske hranidbene vrijednosti MJNEL71,100+ 72,730= 143,830 H.j. 9,51 + 11,30=20,81

I

Ml.fekarski list 11/2003.

t•:t1e1e. kl981o

tvo za aut

tsko I rueno pranJ • P3 Duett - praškasto, kombilkano

o i ručno pranje dez1nfe cyu • P3 Unisept

- praškasto kiselo sredstvo za aultai:iralakt>Y

rua-,opranje u utro . navečer • Zlatol MR-F - praškasto, alkalno sredstvo za rucno pranje i dezlfekclu • P Veloucld

kozmetička emulzija za njegu vimena

Pl'IJ9muznje • P3 lo-Shleld

ECOLAB d.o.o. tel. 01 6321 600, fax. 01 6321 633,

Zavrtnica 17, 10 000 Zagreb,

www.ecolab.com

• P3 Oxy-Foam

- aktivna pjena za de21nf1:>ketJU vimena

- Zaštitni proizvod nakon muznje • P3 Blu-Gard

- Mastibsprofllaksa

ICOIAB~

----.

HRANIDBA

~-

Treba pripaziti i na kvalitetu žitarica koje će kao energetsko krmiva biti dodane neposredno u krmne obroke ili krmne smjese, jer ako je energija krava muznosti oko 30 do 35 litara mlijeka/dan (tablica 1c) manjkava, bit će lošija kvaliteta mlijeka (manji postotak masti, laktoze i bjelančevina, a više uree u mlijeku) ili će uzrokovati neka metabolička oboljenja (ketoze, acetonemije i dr.).

Dobro je u krmne obroke, uz travnu silažu i sjenažu, dodavati u buragu lako probavljive i razgradive ugljikohidrate i šećere, kao što su: melasa, repini rezanci i žitarice, ali i u buragu stabilan škrob (iz kukuruza i krupno mljevenih žitarica) koji će se poslije prolaza kroz burag razgrađivati i iskorištavati slijedom probave u tankom crijevu, i neposredno pretvarati u glukozu te resorbirati u krv.

Masti kao energetsko krmiva treba izbjegavati, osobito za hranidbu visoko bređih i krava poslije teljenja.

Krmni obroci od sjenaže sadrže veću količinu bjelančevina lako probavljivih i razgradivih u buragu, često s višim postotkom nebjelančevi­ nastog dušika (NPN spojeva). Stoga travnoj silaži, i sličnim zelenim krmivima, ne treba dodavati spojeve s ureom, kao ni Benural S. Kvaliteta bjelančevina iz sjenaže je vrlo dobra za sintezu mikrobnih bjelančevina, a pogoduje razvoju i reprodukciji buragovih mikroorganizama. Međutim, krave s visokom proizvodnjom mlijeka trebaju dobivati oko 30 do 35 % bjelanče­ vina stabilnih u buragu, s biološki kvalitetnim aminokiselinama. Krmne smjese za visoku muznost krava moraju sadržavati veću količinu sojine i suncokretove sačme jer sadrže veći postotak biološki kvalitetnih i .u buragu stabilnih bjelančevina (tablica 2).

Tablica2: Potpunakrmna smjesaza muzne krave uz travu i zelena krmiva (19%sirovih bjelančevina) Sirovine

% Sadrži

%

Suhi repini rezanci

86,00 19,19 6,39

Sojina sačma 44% Suncokretova sačma 33%

19,5 Kalcija 12,0 Fosfora

0,71 0,81 0,28

Pšenica

2,5 Magnezija 1,5 Energetske hranidbene 0,5 vrijednosti u kg MJ NEL Sol Minerala.ovitaminski premiks 0,5 H.j.

Ukupno 100 Fosfonal 18% Vapnenac

6

I

49,0 Suhe tvari 4,5 Sirovih bjelančevina 10,0 Sirove vlaknine

Kukuruz

7,273 1,13

.

.

·_

S obzirom da krmnim obrocima nedostaje energije, za bolju muznost krava obroci moraju sadržavati i oko 50 % kukuruzne prekrupe, zatim pšenično brašno, suhe repine rezance i slična krmiva bogata škrobom i šećerom. Moraju sadržavati iznad 1,1 H.j./kg ili iznad 7,2 MJ NEL Za veću proizvodnju mlijeka treba kravama davati potpune krmne smjese uz travnu silažu, a ovisno o muznosti: Za 20 I mlijeka/ dan - 3,0 kg/ dan 251 mlijeka/ dan - 5,5 kg/ dan 30 I mlijeka/ dan - 8,0 kg/ dan 351 mlijeka/ dan - 10,0 kg/ dan Dovoljno je 40 do 50 % krmne smjese od ukupne suhe tvari krmnih obroka, i to podijeljena na više manjih (2 do 3 kg) obroka.

Budući da u sjenaži ima mnogo kalcija, a malo fosfora, krmne smjese za proizvodnju mlijeka moraju sadržavati više fosfora. Zbog dugotrajne suše i visokih dnevnih temperatura u proteklom razdoblju, krmivima će nedostajati vitamina i minerala koje obvezatno treba dodati krmnim obrocima.

TRA VNA I KUKURUZNA SILAŽA U KRMNIM OBROCIMA KRAVA Zbog nedostatka energije u travnoj silaži (sjenaži) dobro je u osnovne krmne obroke (prema mogućnostima) istovremeno dodavati i kukuruznu silažu koja sadrži više energije, a manje bjelančevina. Na taj način se, uz odgovarajuću količinu i kvalitetu krmne smjese, vrlo dobro usklađuju hranidbene potrebe krava prema odgovarajućoj muznosti. (tablica 3 a i b) To je posebice značajno za hranidbu krava s visokom proizvodnjom mlijeka, jer su krave muznosti iznad 35 litara/dan na granici svojih mogućnosti uzimanja potrebne količine hrane i zadovoljavanja svojih fizioloških hranidbenih potreba.

Krmni obroci s travnom, kao i kukuruznom silažom i drugim sličnim krmivima mogu zadovoljavati fiziološke i hranidbene potrebe za muznost do 35 litara mlijeka dnevno, ali krave moraju uzimati i oko 3,0 do 3,5 kg suhe tvari krmiva na 100 kg tjelesne mase (3,0 - 3,5%). Te su količine hrane za većinu naših krava na fiziološkoj granici konzumiranja.

Ukupni krmni obroci krava moraju sadržavati prosječno oko 16 % sirovih bjelančevina i energetsku hranidbenu vrijednost oko 1,0 H.j. ili 6,6 do 7,0 M.J. NEL/kg suhe tvari krmnih obroka, s tim da najmanje oko 50 do 60 % ukupne suhe Mljekarski list 11/2003.

HRANIDBA tvari krmnih obroka potječe od voluminoznih krmiva. To obično ne ostavlja dovoljno prostora za sirovu vlakninu, koja je od vitalne važnosti za preživ~če, a često se i zanemaruje u težnji za postizanjem visoke proizvodnje mlijeka.

Kod muznosti iznad 35 litara mlijeka dnevno krave su u većini slučajeva nemaju uravnotežene krmne obroke pa im nedostaju pojedine hranjive tvari, posebice energija, bjelančevine, neki minerali i vitamini. Pritom se obično zanemaruje sirova vlaknina i voluminozna krmiva koja su, zbog tipične građe probavnog sustava, osnovna krmiva u hranidbi preživača.

Ako krave s jako visokom proizvodnjom mlijeka (iznad 35 litara/dan) - koje ne mogu konzumirati više od 3,5 do 4,0 kg suhe tvari krmiva na 100 kg tjelesne mase - dobivaju slabo uravnotežene krmne obroke k tome deficitarne pojedinim hranjivim sastojcima, češće obolijevaju zbog raznih organskih, metaboličkih i imunoloških promjena, češće dolazi do upala vimena, krave ostaju jalove ili dolazi do poremećaja u reprodukciji. Sve to dovodi u pitanje stvarni gospo-

darski interes tako visoke proizvodnje mlijeka i vrijednostima uzgoja krava.O etički odnos prema istinskim

Tablica3: Osnovnikrmni obrocimuznihkrava uz sjenažu, kukuruznu silažu i sijeno a) Muznost lit./dan

10

15

Sijeno

kg

6

6

Sjenaža

kg

25 10

25

Kukuruznasilaža kg

10

20 5 25 10

25 4

25 10

30 3 25

35

10

10

2 25

b) Sirovine Ukupno sadrže kod351mlijeka+10kgkrmnesmjese kg 2 Suhetvari Sijeno g 13670 +8600= 22270 Sjenaža kgj25 Sirovih bjelančevina g 1551 + 1919= 3470 Kukuruzna silažakgIO Sirovevlaknine g 3787 +639 = 4426 Kalcija Fosfora Magnezija

g 76,5 g 22,5 g 15,8

+ 71 = 147,5 + 81 = 103,5 + 28 = 43,8

Energetske hranidbene VrijednostiMJNEL 78,500+72,73= 147,230 H.j.

11,00+ 11,30= 22,30

li Zagreb,Žitnjakb.b.

Tel. (01) 2499 504 uprava (01) 2499 503 fax (01) 2499 508 tel (01) 2405 732 skladište fax (01) 2499 509

Mljeknrski list 11/2003.

Tel. (032) 308 587 fax (032) 308 589

DTS LIVADA za košnju i ispašu DTS TRAVNIKza košnju DTS PAŠNIK za ispašu ~ Sudanska trava "SuSu" <(::::, Stočni grašak "Poneka" za zelenu masu Stočni grašak "Solara" za zrno Stočna mrkva "Ljubljanska žuta" Stočna repa "Brigadier" I "Eckendorf" a.cn Jara grahorica" Jaga" i "Ebena" w Ozima grahorica "Popelsdorfer" CL. Lucertna "OS-66", "Elga", "Orca", "Europa" Sve vrste djetelina i trava

PROIZVODIMO, DORAĐUJEMO, IZVOZIMO IUVOZIMOo TEPRODAJEMO NA VELIKO I MALO SJEME RATARSKOG, POVRTNOG I INDUSTRIJSKOG BIWA Sve naše sjeme u maloprodaji možete naći u preko 900 poljoprivrednih apoteka diljem Hrvatske i u našoj novootvorenoj maloprodaji "KALIA" na Žitnjaku b.b. u Zagrebu te u veleprodaji u Zagrebu i u Vinkovci ma.

P.J.Vinkovci, KraljaZvonimira 80

,g ~ a:w o -, a:

Krave spremne .-~ ~za Startnakon telenja ~ ~R.0

---

ElettrolytlOu,g

nr sd1nelm

• der

Za brži oporavak krava nakon telenja

Q.nj

Zahtjev: Krava se nakon telenja mora brzo oporaviti.

Proces rađanja izvanredno je opterećenje.

Oporavak i regeneracija moraju se odvijati brzo.

Zadaća:

Izgubljene mineralne tvari, elektrolite dati u obliku posebne vrste izotonične mineralne vode.

Uzrok: Krava je oslabljena, postoji manjak elektrolita i energije, slaba vitalnost, posljedično zaležavanje, mliječna groznica, usporedni start laktacije, niska proizvodnja mlijeka.

Rješenje: BoviFit, fitnes napitak za svježe oteljenu kravu.

Djelovanje: ..

Otopina elektrolita za brzu regenerac1Ju krava nakon telenja. Smanjivanje osjetljivosti na stres i brže ustajanje nakon telenja. Laktoza za brže jačanje snaga, pivski kvasac kao fitnes_~omp~menta i pospješivač apetita u buragu. Dodatni 1zvoi:i energije uslijed laktoze i dekstroze (groždan1 šećer).

Zašto: Sa svakim gubitkom vode povezan je i gubitak elektrolita. Elektroliti su minerali (npr. natrij, kalij,

\~,..~Cl ®

.......,.

RKh dem Allkalbm . .......

·~~

~ . . ut~.,P~~l'<J . ~~:lb(.

klorid itd.), čija je glavna zadaća regulacija prom;ta vode u organizmu. Iz tog je razlog izuzetno bitno nadoknaditi i gubitke elektrolita nakon telenja.

Osim toga, telenje je povezano i s vrlo velikim gubitkom energije, koji kravu oslabi u većoj ili manjoj mjeri.

Kada: Neposredno nakon telenja prije nego krava popije vode.

Kako: Jedna vrećica BoviFita (1 kg) otopi se u 20 litara tople vode (25 - 30°C) i ponudi kravi piti direktno nakon telenja. U slučaju potrebe dati sondom.

Utrošak: 1 kg BoviFita po kravi.

Rezultat: Manjak elektrolita i izotonije odmah se nadoknadi, kupiraju se problemi s cirkulacijom, stimulira se burag, a time i konzumacija hrane.

Punjenje buraga, da bi sirište ostalo na svom mjestu (zaštita od dislokacije buraga), brzo čišćenje posteljice, povećanje općeg dobrog zdravlja krave.

Prednost: - zdrava krava - visok učinak - optimalan start laktacije

Sano - Suvremena hranidba životinja d.o.o., 10010 Zagreb, Hrelićka 98, Tel: 01 / 6609 - 851, Fax: 01 / 6609 - 728, e-mail: sano-zagreb@zg.tel.hr

VETERINARSTVO Piše: mr. se. Antun Kostelić

U posljednjih nekoliko godina velik broj uzgajivača goveda, koza i ovaca sami liječe životinje bez pomoći veterinara. Glavni razlog je izbjegavanje plaćanja usluge veterinara.

Najčešće proizvođači mlijeka liječe upale vimena. Umjesto da svu pažnju usmjere na mjere sprječavanja upala vimena i drugih bolesti, proizvođači liječe sami umjesto da traže pomoć ili savjet veterinara.

Uzgajivači misle da je svaki antibiotik

isti i da

će uvijek postići isti učinak u liječenju bez obzira

koji antibiotik primijenio, međutim jako griješe.

Posljedice takvog «liječenja» često su gljivične infekcije vimena koje se teže (ili nikako) liječe od upala vimena uzrokovanih bakterijama. Autor ovoga teksta nebrojeno se puta uvjerio kakve su posljedice nestručnog liječenja i to ne samo upala vimena.

Kod intervencije uzgajivači vide koji je lijek veterinar dao životinji, pa umjesto da sljedeći put ponovno pozovu veterinara oni liječe istim lijekom bez konzultacije veterinara ne razmišljajući o činjenici da isti lijek ne liječi svaku bolest.

Rezultat takvog «liječenja» je pojava rezistencije (odupiranja) mikroorganizama koji su izazvali upalu vimena pa skoro ni jedan antibiotik više ne može pomoći u liječenju takvih upala.

Velik dio uzgajivača kupuje lijekove u inozemstvu, ponajprije u Mađarskoj i Sloveniji.

U Hrvatskoj je zakonom propisano koji se lijekovi smiju koristiti u liječenju životinja. Nažalost, proizvođači ne pročitaju upute proizvođača lijeka, a ako i pročitaju ne razumiju stručnu terminologiju. Tako koriste lijekove koji ne odgovaraju liječenju određene bolesti.

Antibiotik ( i drugi preparati) koliko je lijek, može biti i te kakav otrov ako se nestručno koristi. Neki proizvođači čak predaju takvo mlijeko na sabirna mjesto, iako j~ mlijeko koje sadrži antibiotike opasno za zdravlje ljudi, a pogotovo djece. Osim toga ono je neiskoristivo u proizvodnji fermentiranih proizvoda (npr. jogurt).

U Njemačkoj se kazne za proizvođače koji predaju mlijeko s antibioticima kreću od 3500 pa sve do 35000 eura (preračunajte sami u kune)!

Zarazne bolesti ubijaju Budući da uzgajivač ne može sam utvrditi o kojoj je bolesti riječ, njegovo «preventivno liječenje» može izazvati drastične posljedice. Tipičan primjer takve bolesti je O groznica od koje je ove godine oboljela dosta ljudi u Hrvatskoj.

Veterinar je preskup, a koliko košta zdravlje?

Uzgajivač mora biti svjestan da ako se radi o zoonozi (životinjskoj bolesti koja može prijeći i na ljude) ugrožava vlastiti život ali i živote svoje obitelji. Stoga, MORA pozvati veterinara.

Izgovor da su veterinarske usluge preskupe ili da veterinari ne znaju nije opravdanje, tim više što Zakon dopušta izbor veterinara isto kao i liječnika. Otvaranjem više veterinarskih stanica na pojedinim područjima proizvođač može birati veterinara ali pritom osnovni kriterij mora biti stručnost a ne cijena usluga.

Jeftinije spriječiti nego liječiti Ako proizvođači dovoljno pažnje posvete odgovarajućem smještaju, hranidbi i higijeni mužnje ne će biti potrebno često liječenje, nego će se značajno smanjiti troškovi proizvodnje, što znači da će zarada biti veća.

Dakle, sve preventivne mjere uvijek su bile i bit će jeftinije od gubitaka koje uzrokuju bolesti a osobito nestručno liječenje . ._f

r.

,u

v .,-{

.µ

"' ~ § .µ

Uzročnik bolesti je bakterija koja u ovaca svih dobnih kategorija, ali pretežno starije od 18 mjeseci, uzrokuje bolest vrlo brzog tijeka, koja se očituje probavnim poremećajima, bolesti 0 jetre, živčanim znakovima i nakupljanjem tekućine u trbušnoj šupljini. ,~ : Uzročnik bolesti je u tlu, hrani i stelji. Bolest se širi prljavom i zagađenom hranom koja i:C S sadrži klice uzročnika. Janjad se inficira preko prljavih sisa ili pak zagađenim mlijekom. ~

Mljekarski li,t 11/2003.

9

VETERINARSTVO RAZVOJ BOLESTI. Bolest je povezana s prejedanjem mlijekom ili drugom krmom (svježom travom, kukuruzom, pšenicom, ječmom).

Obolijevaju najpohlepnije ovce u stadu, koje su i najjače. Bolest se može pojaviti naglom promjenom hrane, npr. prelaskom s lošijeg na bolji pašnjak. Često se javlja u proljeće izgonom ovaca na sočnu pašu. Kada ovce prelaze s paše na suhu krmu, nema opasnosti od ove bolesti.

ZNAKOVI BOLESTI. Bolest obilježavaju živčani poremećaji, zatim proljev i teško ošteće­ nje jetre. Obično ujutro nađemo mrtve životinje a da prije toga nisu očitovale nikakve znakove bolesti. Kod oblika koji traje 2-3 dana tjelesna temperatura je povišena (do 41,5 °C), ovce i janjad imaju proljev, ne jedu, nekoordinirano se kreću i imaju grčeve koji traju sve do uginuća.

Ponekad na usta i nos izlazi pjena pomiješana s krvlju, a životinja se brzo sruši i ugine.

Liječenje bolesti je upitna, jer je životinja u trenutku intervencije u takvom stanju da upotrijebljeni lijekovi ne stignu djelovati, pa životinja ugiba.

PREVENTIVA. Suzbijanje bolesti ima mnogo veće značenje od liječenja. Bolest suzbijamo pravilnom hranidbom, cijepljenjem janjadi i ovaca. Važno je ovcama dati umjerene količine hrane koju vole kako bi se izbjegla prežderavanje. Bitno je izbjeći naglu promjenu hrane, isto tako i nagli prijelaz sa slabe na dobru pašu ili s oskudne na obilnu prehranu. Janjad treba tijekom 14 dana postupno privikavati na koncentrat, a pri hranidbi koncentratom korisno je formirati skupine prema dobi i težini. Kada prelaze na kvalitetan i bogat pašnjak, ovcama treba tijekom noći u toru dati sijeno da se ne prejedu trave. Najbolja zaštita je cijepljenje ovaca i janjadi vakcinom koja je trenutno na tržištu.

GRIŽA ILI DIZENTERIJA JANJADI Od griže obolijeva pretežno posve mlada janjad u dobi od 10 dana. Bolest je vrlo brzog tijeka. Gotovo uvijek završava smrtno, pa se računa da je smrtnost od ove bolesti 60-90%, čak i 100%. Bolest se pojavljuje sezonski, u vrijeme janjenja. Ako se zarazi janjad u dobi 2-3 tjedna,

10

veći

broj životinja može preboljeti zarazu.

Nerijetka se bolest javlja u istom uzgoju.

NAČIN ŠIRENJA. Janje se zarazi preko sise uprljane zemljom ili balegom, a može se, također, inficirati mlijekom u kojem je uzročnik bolesti.

Opasna su mjesta torovi i ovčarnici u kojima ovce s janjadi dugo borave te pašnjaci gnojeni ovčjim gnojem.

POGODNOSTI ZA RAZVOJ. Novorođena janjad veoma je osjetljiva pa ako se zarazi obolijeva već za 4-5 sati. Janje može oboljeti zbog zaostalog mlijeka u vimenu nakon sisanja jer se u tome mlijeku mogu razmnožiti uzročnici bolesti koje sljedećim sisanjem janje unese u organizam. Bolesti pogoduje loš smještaj ovaca i janjadi u ovčarnicima, osobito hladnoća i vlaga, nedostatna prehrana tijekom bređosti, zbog čega su janjci slabi i neotporni, zatim prisutnost crijevnih parazita u ovaca, te različiti meteorološki i klimatski čimbenici. Griža janjadi najčešće se pojavljuje u područjima vlažne planinske klime, a rjeđe u blagoj umjerenoj i mediteranskoj klimi.

ZNAKOVI BOLESTI. U pojedinim sluča­ jevima janje može uginuti iznenada, ili odjednom prestaje jesti, nije raspoloženo, a zbog bolova u trbuhu životinja nemoćno leži. Tjelesna temperatura je povišena do 41°C 1 a smrt nastupa unutar 12 sati od pojave prvih znakova bolesti. Pri lakšem tijeku bolest traje nekoliko dana. U početku se javlja žućkastozelenkasti proljev, balega je kašasta, kasnije sadržava sluz i krv, a miris po truleži veoma je neugodan. Zbog proljeva janjetu je područje oko čmara i stražnjih nogu jako uprljana.

Bolest se teoretski može izliječiti, međutim, zbog kratkog vremena od prvih znakova bolesti do smrti lijekovi često puta ne mogu djelovati.

PREVENTIVA BOLESTI. Preventiva je značajnija od liječenja bolesti.

Bolest lako suzbijamo cijepljenjem ovaca protiv enterotoksemije prije kraja bređosti, tako da janjad kolostrumom (mlijekom) dobiva protutijela i biva zaštićena od te opasne bolesti.

Dobrom vakcinom samo jednim cijepljenjem zaštićujemo janjad i ovce od enterotoksemije, odnosno od griže janjadi.

Mljeka.rski list 11/2003.

MUŽNJA

PROTOK MLIJEKATIJEKOM STROJNE MU ŽNJE I Džidić Piše: mr. se. Alen

Mužnja strojem odvija se u tri faze (vidi sliku 1):

1) faza rastućeg protoka 2) faza platoa (faza u kojoj 1e maksimalni protok mlijeka) 3) faza smanjujućeg protoka.

2

3

4

5

6

7

8

9

10 11 12

Vrijeme(min)

Slika 1: Faze protoka mlijeka t1/ekomstrojnemužnje Na faze protoka mlijeka tijekom strojne mužnje utječju razni fiziološki i anatomski čimbe­ nici. Važno je istaknuti da na pojedine faze protoka utječu i parametri uređaja za strojnu mužnju, kao npr. razina vakuuma, omjer i broj pulsacija, vrsta sisne gume itd. Faza rastućeg protoka traje sve dok ne dostigne plato protoka mlijeka. Trajanje te faze najviše ovisi o vrsti i trajanju predstimulacije prije stavljanja sisnih čaša na vime krave.

Za vrijeme predstimulacije, u trajanju od jedne minute, faza rastućeg protoka vrlo je kratka i odmah prelazi u fazu platoa. Ukoliko ne obavimo predstimulaciju, stimulacija počinje tek stavljanjem sisnih čaša na vime krave i tada faza rastućeg protoka traje puno duže. Visina plato-faze ovisi prije svega o anatomiji sise. U nekoliko znanstvenih eksperimenata već je pokazana kako Mljekarski list 11/2003.

dužina sisnog kanalića utječe na maksimalni protok mlijeka tijekom strojne mužnje, kao i to da tonus muskulature sise nema nekog značajnijeg utjecaja. Na dužinu plato-faze utječe raspored količine mlijeka u svakoj sisi, kao i brzina sekrecije alveolarnog mlijeka. Plato-faza prestaje u trenutku kada u cisterni jedne od sisa nestane mlijeka. U većini slučajeva to se događa u pred-, njim sisama vimena. Faza smanjujućeg protoka ključna je za zdravlje vimena. Ukoliko u jednoj od sisa vimena nema više mlijeka, onda se na njoj provodi tzv. "slijepa mu.žnja ". Takva mužnja direktno utječe na zdravlje te sise, pa je stoga vrlo važno imati kravu s ujednačenom količinom mlijeka u svim sisama kako bi se izbjegla "slijepa mužnja". Što iz ove teorije možemo zaključiti?

Svakako možemo zaključiti da je vrlo važno obaviti predstimulaciju krave u trajanju. od 30-60 s u vidu pranja, izmuzivanja prvih mlazeva i brisanja sisa prije početka strojne mužnje kako bismo smanjili trajanje strojne mužnje a sebi olakšali i smanjili posao.

Također možemo zaključiti da pravilnom selekcijom prema prosječnom protoku mlijeka (količina izmuzenog mlijeka u vremenu) smanjujemo negativan utjecaj vakuuma na tkivo sise bez mlijeka u fazi smanjujućeg protoka mlijeka.

Na kraju savjetovao bih svim farmerima koji se odlučuju za unapređenje postojeće ili za kupovinu nove muzne opreme da iskoriste informacije koje im nude mjerači protoka mlijeka a kako bi i sebi i kravi olakšali mužnju te povećali dobit.

Osim podatka o protoku mlijeka mjerači daju, naravno, i informaciju o dnevno izmuzenoj količini mlijeka po kravi.

Takva informacija ključ je uspjeha u proizvodnji mlijeka.:.]

11

GOSPODARSTVO

~[r@~~@wfl [n)§ lr§(f(jffi)§ITITu§ CYJ~~H~lru]@] HH~lru@] @CYJ[r@~f

\WH~[n)§~~

Veterinarski troškovi u proizvodnji mlijeka predmet su čestih rasprava u praksi naših obiteljskih gospodarstava. i-..

No, ne ću ovdje komentirati uobičajene o N primjedbe uzgajivača goveda o cjeniku ~ usluga, načinu obračuna i efikasnosti 45 veterinarske službe. c.:i Veterinarske usluge crne određenu .g stavku u troškovima i kalkulacijama ,~ svakog gospodarstva.

P::: Prema anketnim podatcima obiteljskih gospodarstava u posljednje 2 godine troškovi veterinarskih usluga su u prosječnim uvjetima (bez značajnijih bolesti i zahvata u kritičnim fazama, kao primjerice teljenje) za gospodarstva s 10 muznih grla u osnovnom stadu od 210 do 470 kuna (27,8 do 62,7 €) po muznom grlu.

a

Tablica 1: Veličina stada ·nafarmama Broj krava

Grafikon 1: Veterinarskitroškovipo muznomgrlu (u EUR.) ~

~

,,~

,--

-

t--

-

- ,___

61

76

~

66

~

,-

i---

1---

~

~

1---

- -- I--

- ,-40

6s

,-

37

~

!91

t--

--

19t-

Mađarskoj. U Danskoj, Švedskoj, te Poljskoj i

Estoniji ovi su troškovi od 0,35 do 0,54 € na 100 kg mlijeka.

Za usporedbu, u našim gospodarstvima su ovi troškovi od 0,79 do 2,08 € na 100 kg mlijeka.

Zapadna Europa Njemačka

Španjolska Velika Britanija Danska Švedska Središnja i istočna Europa Poljska

35 32 65 35 35

Mađarska

20 100

Estoniia

35

Prema podatcima IFCN-a za farme razvijenih zapadnoeureopskih zemalja ovi su troškovi od 61 do 76 €. Izuzetak su Danska i Švedska gdje su ovi troškovi na razini 37-40 €.

U istočnim zemljama su troškovi veterinarskih usluga značajno niži. Izuzetak je Mađarska s prosječnim troškovima od 69 € po grlu.

Na 100 kg proizvedenog mlijeka troškovi veterinarskih usluga su od 0,95 do 1,23 € u Njemačkoj, Španjolskoj, Velikoj Britaniji

12

Tablica2: Veterinarskitroškoviu našim primjerima (u EUR.) Po kravi

27,81 62,25 * 10 muznih

Na 100 kg mlijeka mliječnost

mliječnost

3000 lit 0,93 2,08

3500 lit 0,79 1,78

grla u osnovnom stadu

U izvješću IFCN-a je prikazana promjena mliječnosti i troškova veterinarskih usluga s porastom broja goveda na farmi.

U zapadnoeuropskim zemljama s porastom broja grla ne povećava se toliko mliječnost, jer je u ovim zemljama već dostignuta relativno visoka prosječna mliječnost. Od istočnoeuropskih zemalja vrlo značajan porast mliječnosti zabilježen je je u Poljskoj, a u Mađarskoj i Estoniji zabilježena je čak smanjenje mliječnosti.

Mljekarski list 11/2003.

GOSPODARSTVO

Grafikon2: Veterinarskitroškovina 100kg mlijeka (u EUR.)

Istovremeno, s povećanjem broja grla zabilježen je i porast veterinarskih troškova od 12 do čak 207% po m~znom grlu u Njemačkoj, Švedskoj i Danskoj. U Spanjolskoj je zabilježena manje, a u Velikoj Britaniji značajnije smanjenje veterinarskih troškova po muznom grlu.

Tablica4: Promjenaveterinarskihtroškovas porastomosnovnogstada Broj Broj Promjena ' Promjena troškova pokravi % na100kgmlijeka krava krava troškova Zapadna Eurooa Njemačka

Tablica3: Promjenamlt/ečnosti s porastombroja grla na farmi Broj Broikrava krava

Poljska

Promjena mliiečnosti %

Zaoadna Europa

35 32 65 35 35

68 73 165 200 100

Poljska

3

Mađarska

100 35

20 porast 52 400 smanjenje 6 100 smanienie 2

Njemačka

Španjolska VelikaBritanija Danska švedska

porast porast porast porast oorast

21 22 6 9

12

Središnja i istočna Europa

Estoniia

ri

35

68

porast 12 smanjenje 7 smanjenje 3 smanjenje 28 smanjenje57 smanjenje 58 porast 207 porast 183 oorast 100 oorast 77

Španjolska 32 73 VelikaBritanija 65 165 Danska 35 200 švedska 35 100 Središnja i istočna Europa I

Mađarska

Estoniia

3 100 35

porast

129 porast

52

400 porast 100 oorast

11 porast 139 oorast

146

20

17

Po proizvoqnji mlijeka zabilježen je veliki porast veteri~arskih troškova na 100 kg mlijeka u panskoj i Svedskoj, ali u Njemačkoj, a posebno Spanjolskoj i Velikoj Britaniji, to je smanjenje značajnije.

U istočnoeuropskim primjerima je zabilježen samo porast troškova po grlu i po jedinici proizvodnje. Tako je zabilježen blaži porast troškova veterinarskih usluga u Mađarskoj, ali u Poljskoj i Estoniji je ovo povećanje više nego dvostruko. □

\ .. a

·

agro d.o.o., Mekušanskac. 62, Karlovac,047/654-292, 098/365-857

~ ( \'C(j.J

OPREMA ZA STAJE NIZOZEMSKOG

· RANI FOLIJEZA SJENAŽU I SILAŽU · NOVATEXWINNERMREŽAZA OKRUGLE BALE · RANI FOLIJEZA OKRUGLE BALE ~~~ · ŠPAGAZA ČETVRTASTE BALE :..;;;...;;:.,._.=_.IE~

PROIZVOĐAČA

BROUWERS: VEZOVI, TOPLIPODOVI, OGRADE,POJILICEPREKO 300 ARTIKALA

l

• POLOVNAPOLJOPRIVREDNA MEHANIZACIJA • PLASTIČNE FOLIJE · HANGARI

i

....,.,.

Obratite nam se s povjerenjem!

Mljekarski li,st 11/2003.

13

IZ MINISTARSTVA

POLJOPRIVREDE

-ln!Ilmmfll

IPIEiu

(]) -~--

fW f\ m~

--,

TT'(\ilr1rn frnl f\,~f\ l~Tl'n'flfl1·f\1 . , . ~iše: ~ULl.tn.lL.!n\UJJW l..!JJ„Jđn.l!Jiu!\JVU!U...!n.l l~~nad Mat1c, d1pl:._:ng. pristupačniji našim poljoprivrednicima.

Investicijska potpora odobrava se samo za kredite u poljoprivredi, ribarstvu ili šumarstvu odobrene po komercijalnim uvjetima, koji nisu subvencionirani sredstvima državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne samouprave jedinica područne (regi_. analne) samouprave ili iz drugih

Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva plasiralo je u protekle tri godine oko 350,000.000 kuna u unapređenje poljoprivredne proizvodnje putem samostalnog kreditiranja ili udruživanjem novaca sa županijama i bankama. U odnosu na klasične komercijalne kredite u ovom slučaju su uvjeti bili povoljniji jer je kamatna stopa bila od 3,5 do 5 posto, uz mogućnost počeka kredita. ..__________________________ U Mljekarskom listu već smo pisali o novom modelu kapitalnih ulaganja, koji je definiran Zakonom o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu, a podrazumijeva dodjelu kapitalnih nepovratn1h sredstava komercijalnim poljoprivrednim gospodarstvima te fizičkim i pravnim osobama koje su registrirane za ribarstvo ili za šumarstvo, uz uvjet da su upi-sane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Ovim se modelom financijskim institucijama prepušta kreditiranje, ali zbog sporog obrta kapitala u poljoprivredi država se ne izvlači iz sustava kreditiranja poljoprivrede, već se daju bespovratna sredstva kako bi se pokrila razlika između komercijalne kamate i one koju može izdržati poljoprivredna proizvodnja.

U Narodnim novinama br. 91/03 objavljen je Pravilnik o provedbi modela kapitalnih ulaganja u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu.

Ovim se Pravilnikom propisuju uvjeti i načini za ostvarivanje prava na investicijsku potporu kapitalnim ulaganjima u poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, najviši i najniži iznosi investicijske potpore, utvrđuju se korisnici i njihove obveze te propisuju obrasci zahtjeva za investicijsku potporu kapitalnim ulaganjima i potvrde banke o visini i datumu odobrenja i iskorištenja kredita.

Investicijska potpora podrazumijeva dodjelu nepovratnih sredstava iz Državnog proračuna Republike Hrvatske kojima Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva sudjeluje u financiranju investicije za koju je komercijalna banka ili komercijalna financijska institucija odobrila kredit. Taj Pravilnik će u nekoliko idućih dana pretrpjeti promjene kako bi posto što učinkovitiji i

14

izvora. Izašlo se u susret mnogim poljoprivrednicima te se omogućilo da se dobiju bespovratna sredstva od države i za zajam (financijski leasing).

Promjenama se također, iznimno u 2003. godini, investicijska potpora može odobriti i za kredite subvencionirane iz sredstava državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne samouprave, jedinica područne (regionalne) samouprave ili iz drugih izvora koji su odobreni do 20. studenog 2003. godine. To pojednostavljena znači da svi oni koji su dobili kredite iz zajedničkih sredstava Ministarstva poljoprivrede i šumarstva i županija ili Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo mogu, ako zadovoljavaju sve ostale uvjete, podnijeti zahtjev i dobiti će bespovratna 10 % od visine kredita, a ako su subvencioniranim kreditom kupovali uzgojna valjanu stoku iz domaćeg uzgoja bespovratna će dobiti 20 % od visine kredita.

Investicijska potpora se odobrava za sljedeća kapitalna ulaganja: a) Nabava osnovnog stada u stočarstvu; b) Podizanje višegodišnjih nasada; c) Podizanje šuma; d) Izgradnja i opremanje objekata za poljoprivrednu proizvodnju i akvakulturu; e) Uređenje poljoprivrednog zemljišta; f) Nabava ribarskih plovila te nove opreme i mehanizacije za poljoprivredu, ribarstvo i šumarstvo; g) Izgradnja i opremanje objekata za čuvanje i preradu poljoprivrednih proizvoda i ribe.

Udio investicijske potpore može iznositi do 25% od ukupne vrijednosti iskorištenog kredita, ali ne više od 20% od ukupne vrijednosti investicije. Promjenama se, iznimno za nabavu osnov-

Ml/ekarski list 11/2003.

IZ MINISTARSTVA nog stada uzgojno valjane stoke iz domaćeg uzgoja dobiva 30 % od ukupne vrijednosti iskorištenog kredita, ali ne više od 25 % ukupne vrijednosti investicije.

Najviši iznos investicijske potpore po korisniku u jednoj kalendarskoj godini iznosi 250.000,00 kuna, a najniži iznos kredita za koji se može odobriti investicijska potpora iznosi 80.000,00 kuna. Vodeći brigu o specifičnosti­ ma pojedinih proizvodnji, promjenama se omogućilo da iznimno za nabavu: osnovnog stada u stočarstvu, nabavu sustava za navodnjavanje, obranu od tuče i mraza, najniži iznos kredita za koji se može odobriti investicijska potpora iznosi 40 000 00 kuna.

Korisnik koji je ostvario pravo na proračunska sredstva za investicijski program Ministarstva izvan okvira ovoga Pravilnika, odnosno poticaj za podizanje višegodišnjih nasada, ne može za to isto kapitalno ulaganje ostvariti pravo na investicijsku potporu po osnovi ovog Pravilnika.

Zahtjev za odobrenje investicijske potpore korisnik podnosi Ministarstvu kontinuirano tijekom godine i to u roku od 60 dana od dana odobrenja kredita na obrascu br. 1, dok Zahtjev za isplatu investicijske potpore podnosi u roku od 60 dana od dana iskorištenja kredita na obrascu br. 2.

Mnogi poljoprivrednici nisu podnijeli zahtjeve na vrijeme, te se promjenama za kredite odobrene u 2003. godini, a prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika, zahtjeve za odobrenje investicijske potpore mogu podnijeti do 30. studenog 2003. godine.

POLJOPRIVREDE

Uz zahtjev za odobrenje investicijske potpore prilaže se: 1. Ugovor o kreditu, original ili ovjeren preslik; _ 2. Sažetak investicijskog programa ovjeren od strane komercijalne banke koja je odobrila kredit, a koji uz ostalo sadrži i ukupnu vrijednost investicije, udio kredita komercijalne banke u investiciji, udio vlastitih sredstava u financiranju investicije te opravdanost ulaganja odnosno poslovni plan. Promjenom je omogućeno da ukoliko banka nije uvjetovala potrebu prilaganja investicijskog programa zahtjevu za kredit, banka o tome izdaje odgovaravajuću potvrdu podnositelju zahtjeva za investicijsku potporu.

3. Ovjerena potvrda banke da kredit nije subvencioniran Ministar poljoprivrede i šumarstva imenuje Povjerenstvo za kapitalna ulaganja koje razmatra zahtjeve te predlaže ministru donošenje Prijedloga odluke o odobrenju investicijske potpore za pojedina kapitalna ulaganja.

Korisnik kojem je izdan Prijedlog odluke dužan je u roku od 3 mjeseca od dana donošenja Prijedloga odluke iskoristiti kredit, ali iznimno Ministarstvo može produžiti rok za iskorištenje kredita, ali ne dulje od 9 mjeseci, te ukoliko korisnik ne iskoristi kredit u zadanom roku gubi pravo na nepovratna sredstva.

Na temelju Odluke Ministarstvo isplaćuje investicijsku potporu na tekući ili žiroračun korisnika i to u roku 60 dan, od dana podnošenja zahtjeva za isplatu investicijske potpore, a isplaći­ vati će se po redoslijedu zaprimanja zahtjeva za isplatu investicijske potpore, sukladno predviđenim sredstvima u proračunu Ministarstva.

Za sve dodatne informacije obratite se na besplatni informacijski broj Ministarstva poljoprivrede i šumarstva 0800 77 22. r

I na kraju, ukratko podsjećam da će se ovim promjenama proširiti broj onih koji imaju pravo na ovaj vid potpore. Ukupna kreditna sredstva realizirana na ovaj način iznose do 400,000.000 kuna. Stoga, reagirajte brzo, informirajte se dodatno kod djelatnika Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu ili kod djelatnika Hrvatskog stočarskog centra. )

Iskoristite prednosti reforme u poljoprivredi na način da ste dobro informirani o njima. O Mljekarski list 11/2003.

15

IZ MINISTARSTVA

POLJOPRIVREDE

Zbog nespretne interpretacije koja je objavljena u Dnevniku Dosljedna priHrvatske radio televizije, hrvatska javnost je na tren bila zbunjena mjena zakonske odredbe kojom se te je u potpunosti dovedena u pitanje daljnja provedba Upisnika regulira da osoba poljoprivrednih gospodarstava. Zbog svih zabrinutih ponavljamo umirovljenik poda je Upisnik poljoprivrednih gospodarstava interna baza poda- novnim stjecanjem taka Ministarstva poljoprivrede i šumarstva i ne može se koristiti statusa osiguranika u druge svrhe, pa tako ni u obračun poreznih obveza ili obveza po gubi pravo na miroosnovi doprinosa poljoprivrednika. vinu, dovela bi do ~----------------------------~ gubitka prava na Za nespretna tumačenja zakona nije mirovinu upravo umirovljene poljoprivrednike koji su svoje poslovanje u potpunosti uskladili s p:; kriv Upisnik poljoprivredenih gospodarstava već sustav poreza na dodanu vrijednost odredbama poreznih zakona. Time bi se stvorila u kojemu se nalazi 3.628 poljoprivrednih negativna diskriminacija ovih gospodarstava, a uz ispisivanje poljoprivrednika iz sustava PDV-a proizvođača. stvorio bi se kaos na tržištu. Činjenica jest da je izmjenom propisa kojima Ove okolnosti ukazuju, kako je zbog rečene su regulirane obveze uplate doprinosa za mirovinsko osiguranje, stvorene osnove za utvrđivanje izmjene zakonskih odredbi kojima su regulirane obveze plaćanja doprinosa mirovinskog osiguranja obveze po osnovi doprinosa za mirovinsko osigupo tzv. «generacijskoj solidarnosti» za sva poljo- ranje, potrebno uskladiti i podzakonske propise privredna gospodarstva koja su svoje poslovanje kako bi se ovakve negativne posljedice izbjegle. regulirala kroz sustav PDV-a. Bez da je o tome Ministarsvo poljoprivrede i šumarstva je obaviještena Ministarstvo poljoprivrede i šumar- održalo sve potrebne sastanke i iniciralo izmjene stva, određeni broj ovih gospodarstava već je ovih svih zakonskih akata kako bi se poljoprivredni dana primio Rješenja od mirovinskog fonda i proizvođači doveli u povoljniji, a ne lošiji položaj porezne uprave s utvrđenim iznosom obveze po od drugih građana Republike Hrvatske. O osnovi doprinosa za mirovinsko osiguranje.

CI)

XI)

OVČARSTVO

mr. se. Zdrav ko Barać potencijal životinje za Mlijeko je vrlo važan proizvo d ovaca i njegova proizvo d nja u određenu proizvodnju. svijetu bilježi stalan rast. Ovčje mlijeko interesantan je i ekonomski Količina proiz.vedenog zanimljiv proizvod osobito u mediteranskim zemljama gdje je od mlijeka varira ovisno o davnih vremena značajno u pre hrani stanovništva. Ovčje m1ijeko · Natme, · d• ke pasmini; mnoge pasmine rijet k o se k onzumira u sirovom stan1u. najveći to svjets proizvodnje ovčjeg mlijeka prerađuje se u sir. U svijetu se od ovčjeg ovaca mogu proizveSt i više mlijeka od količine mlijeka proizvode vrlo poznati sirevi, kao što su Roque 4.

1ort, Fiore Sardo i Pecorino Sardo, Feta i dr. U Republici Hrvatskoj najpoznakoju posiše njihovo janje tiji ovčji sirevi su Paški i Istarski, a odnedavno se sve više obnavlja (janjad) u <lojnom razdotradicija proizvodnje ovčjeg sira i na otoku Braču, Rabu, Krku i blju.

Cresu.

Današnji uzgojni pro.______________________________ __, grami u ovčarstvu uzimaMeđu različitim čimbenicima koji utječu na ju u obzir svrhu proizvodnje i proizvodne poproizvodnju i sastav ovčjeg mlijeka jedan od tencijale životinja (genotip), tako da su i u "Pronajvažnijih je genotip životinje, odnosno genetski gramu uzgoja ovaca u Republici Hrvatskoj" defi16

M(jekarski li.st 11/2003.

Pojaćani ravni prednji most

zasveBELARUS modele!

NAJPOVOUNIJI KREDITI MOGUČNO~T POVRATA prednjih utovari1ta KREDITNIH ~RED~TAVADO 1,% !!!

Balirke od8.999 EURstandard _.-.._..c:::il odIS.999 EUR-sooževima

~......ru ~~~-.~ilmd~ONatiJew.&~~~

Omotači bala odS.SOO EUR •Slrainji utom odS.999 EUR •bočni Uilllat ..........

NAPOMENA: Sve cijene suizražene bezPDV-a.

OVČARSTVO

nirane pasmine kojih je uzgojna svrha mlijeko, Tablica 1: Prosječni rezu/tati kontrolemlt/ečnosti odnosno pasmine za koje je nužno organizirati u matičnim stadima ovaca tijekom kontrolu mliječnosti kao sigurnu osnovu za 2002. godine odabiranje grla - roditelja za nove generacije.

Stalna su nastojanja određenim selekcijskim broj dužina mlijeko mlijekamastmastprotein protein zahvatima (uzgoj u čistoj krvi, različita križanja) zaključenih laktacije pasmina laktacija (dana) (kg) /dan(kg) (%) (kg) (%) (kg) dobiti ovcu veće proizvodnje mlijeka. Hrvatski Istočnostočarski centar u sklopu provedbe "Programa 206 274,68 1,30 5,72 15,714,88 13,39 frizijska 455 uzgoja i selekcije ovaca u Republici Hrvatskoj", Istarska pramenka437 203 245,08 1,21 7,93 19,446,25 15,32 temeljnog dokumenta u provedbi uzgojna selekPaška cijskog rada u ovčarstvu, u matičnim stadima mli170 140,24 0,83 7,55 10,595,90 8,27 ovca 918 ječnih i kombiniranih pasmina ovaca organizira i Pramenka provodi kontrolu mliječnosti, radi prepoznavanja 248 141 115,52 0,82 7,65 8,84 6,05 6,69 (b~~~ SOJ i odabiranja genetski najvrjednijih grla čijim se korištenjem u daljnjem uzgoju (reprodukciji) osimogu proizvesti i 500 litara mlijeka u laktaciji. gurava poboljšavanje mliječnih proizvodnih osoMlijeko sadrži prosječno 6,5 % mliječne masti i bina.

5,2 % bjelančevina.

Između pojedinih genotipova, odnosno izmeIzraelska pasmina ovaca awassi u laktaciji đu različitih pasmina postoje velike razlike u proproizvodi oko 400 litara mlijeka, u boljima stadiizvodnji mlijeka i njegovom kemijskom sastavu. ma i 500 litara, dok najbolja grla proizvode 1100 Za razliku od većine ovaca koje proizvode mlijeko 1300 litara mlijeka u laktaciji. Mlijeko sadrži od 6 samo za potrebe janjadi, mliječne odlike visoko do 7 % mliječne masti. mliječnih pasmina ovaca znatno se razlikuju po Genotip ovce značajno utječe i na kemijski dužem trajanju laktacije, po izgledu laktacijske sastav mlijeka pa među pasminama postoji vrlo krivulje, po perzistenciji laktacije itd. velika razlika u sadržaju pojedinih sastojaka Većina pasmina ovaca namijenjenih za proizmlijeka. Količina mlijeka u negativnoj je korelaciji vodnju mesa, proizvode i 80 do 1501 mlijeka. U tu s postotkom masti i bjelančevina u mlijeku, pa skupinu je, po mliječnosti, svrstana većina naših mlijeko ovaca koje daju više mlijeka obično sadrži izvornih pasmina ovaca. manje mliječne masti i bjelančevina. Ova veza ne Među svjetski poznatim mliječnim pasminaodnosi se samo na produktivnije pasmine u ma izdvojit ćemo pasmine zastupljene u uzgoju usporedbi s manje produktivnima u proizvodnji ovaca u Republici Hrvatskoj ili one koje su to bile mlijeka, već također, unutar proizvodnje iste ranijih godina a danas ih više nema: istočnofrizij­ životinje u različitim fazama tijekom laktacije. ska, sardinijska, comisana i awasi.

Ova činjenica odražava se i na proizvodnju sira. S Najbolje rezultate u proizvodnji mlijeka povefom proizvodnjom mlijeka ukupna količina stiže istočnofrizijska ovca koja u laktaciji od 210 proizvedenog sira iz mlijeka je veća, ali relativni do 300 dana proizvede 450 do 6501 mlijeka. prinos sira iz svake litre mlijeka je manji. _ Prosječna proizvodnja mlijeka ovaca talijanU tablici 1 prikazani su prosječni rezultati ske pasmine sarda (u nas poznata kao sardinijska kontrole mliječnosti u matičnim stadima mlijeovca) u prvoj laktaciji je 137 litara, a u kasnijim čnih i kombiniranih pasmina ovaca tijekom 2002. laktacijama 211 litara. Najbolja grla proizvedu i godine. do 550 litara mlijeka u laktaciji. Mlijek<? u Proizvodnja istočnofrizijske ovce približava prosjeku sadrži 6 % mliječne masti i 5,3 % bjelanse vrijednostima koje su karakteristične za ovu čevina. pasminu u uzgojima drugih zemalja. Od hrvatOvce talijanske pasmine komisana u prvoj skih izvornih pasmina najbolji rezultati ostvaruju laktaciji proizvedu prosječno 104 litre mlijeka, a u se uzgojem istarske pramenke. O kasnijim laktacijama 189 litara. Najbolja grla 18

Ml/ekarski list 11/2003.

KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO

Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka - Križevci

o~ w -,

-

...J

~

o ,-...c

u

z

IzQ w ,-...c

~ ~

I~ ...J :::> V'.l ,-...c

u

o

~ ~

f-i

~

~ ,-...c

~ ,-...c >V'.l ~

~ ~

-I-

U)

w

~ oa:

-

..... CL

,u

,-...c

~

< Q z< <

o~ ~

MIKROORGANIZMI I MLIJEKO Zašto je utvrđivanje broja mikroorganizama dobilo veliki značaj?

- U mlijeku ne smije biti PATOGENIH mikroorganizama - uzročnika raznih bolesti - U mlijeku ne smiju biti mikroorganizmi koji uzrokuju kvarenja hrane Kao što slika pokazuje, prehrambeni lanac (proizvodnja i prerada hrane uključujući uvoz - izvoz odnosno cjelokupno tržište) sve je kompliciraniji i složeniji.

Zagađenje okoliša iz dana u dan je sve jače a ne poduzimamo dovoljno mjera za efikasno rješavanje problema i osiguranja zdravog okoliša u kojem živimo i proizvodimo.

Svijet je promijenio način života. Mnogo se putuje, razvija se turizam i druge gospodarske grane što donosi intenzivno kruženje stanovništva po cijelom svijetu.

To postavlja raznolike zahtjeve i u prehrani: na oblik, vrstu, i na kvalitetu hrane.

Zbog načina života i porasta potrošnje, često vrlo loše hrane, sve je veći broj ljudi koji spadaju u rizične skupine. Tako se i osjetljivost na prisustvo različitih mikroorganizama u hrani povećava, a bolesti uzrokovane hran.om u svijetu i dalje su velik problem. Statistika govori da u svijetu svake minute od trovanja hranom i vodom umre šestero djece.

U SAD-u godišnje umre oko 10000, a zbog zagađene i mikrobiološki neispravne hrane oboli oko 60000 ljudi.

U Europi se posljednjih godina utrostručuje broj oboljelih zbog mikrobiološki neispravne hrane.

Može se i zaključiti da je broj trovanja hranom povećan unatoč vrlo visokom stupnju tehnologije u svijetu, ali očito premalo brige o OSIGURANJU ZORA VSTVENE ISPRAVNOSTI HRANE. ŠTO TREBA ČINITI?

ZADATAK

DO REZULTATA!

Odrediti (propisati) način postizanja higijenski ispravne hrane počevši od kvalitete mlijeka u gospodarstvima koja proizvode mlijeko i drugu hranu, dakle kvaliteta svježeg sirovog mlijeka vrlo je važna.

Na najmanju mjeru smanjiti prisustvo patogenih mikroor2:anizama i onih koji kvare mlijeko i drugu hranu.

Tako će dobrom preradom mlijeka industrija postići i vrlo visoku razinu kvalitete proizvodai lakše se brinuti za osiguranjezdravstvene ispravnosti mlijeka i druge hrane.

Mljekarski list 11/2003.

A TO JF PROPISANO!

19

KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO

ĆA PREKO PRERAĐIVAČA MLIJEKAI DRUGEH

UVOZ-IZVOZ MLIJEKA I DRUGEHRANE l'.'l'DUSTRIJSKA PRERAI I DRUGEHRA

---

Od proizvodnje na gospodarstvu, prerade, tržišta .pa i načina čuvanja mlijeka i druge hrane u trgovinama kao i u domaćinstvu potrošača SVI SMO ODGOVORNI! Sve su to razlozi za: • Pooštravanje međunarodnih kriterija za osiguranje zdravstvene ispravnosti MLIJEKAi druge hrane • Sustavna edukacija svih u lancu - od proizvodnje do tržišta - o poznavanju i primjeni higijenskih postupaka u proizvodnji i manipulaciji hranom općenito i MLIJEKOM • Dobro poznavanje faktora rizika i njihove eliminacije • Inspekcijski nadzor i temeljitu mikrobiološku kontrolu • Postavljanje zahtjeva mikrobiološki kvalitetne hrane Sjetimo se ranijih naših članaka u kojima smo pisali" Kvaliteta čini cijenu".

Prva razina kontrole je utvrđivanje mikrobiološke kvalitete svježeg sirovog mlijeka, utvrđivanje ukupnog broja mikroorganizama u mlijeku, te svrstavanje mlijeka u kvalitativne razrede koji na cijenu proizvoda imaju različit utjecaj.

Dakle, za svježe sirovo mlijeko kriteriji su propisani i jasni.

20

M(jekarski list I I ::!UfJ.1.

KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO

DITI PROCES KOJI OSIGURAVA EKO I DRUGU HRANU

UTVRĐIVANJE KVALITETE MLIJEKA ZAPROCJENU NJEGOVE

VRIJEDNOSTI I KLASE OBAVLJA "SLKM" SCILJEM POSTIZANJA I OSIGURANJA MAKSIMALNE KVALITETE MLIJEKA.

r

:fretpostavka je: Sto je manji ukupni broj bakterija - manji je broj patogenih i onih mikroorganizama koji kvare mlijeko!

Veća je garancija i manji su rizici u postizanju kvalitete gotovog proizvoda u preradi te "osiguranja zdravstveno ispravnog mliječnog proizvoda. .J Postavlja se pitanjei y KOJOJ MJERI JE MLIJEKO LOŠE MIKROBIOLOŠKE KVALITETE PRIHVATLJIVO ZA TRZISTE? Ne radi se, dakle, samo o mikroorganizmima.

Radi se i o prisustvu toksina i enzima koje mikroorganizmi sintetiziraju, a uzrok su zdravstvenoj neispravnosti hrane.

KAKO SE DANAS U SVIJETU PRISTUPA OVOM PROBLEMU? U programu istraživanja Svemira, Amerika je razvila SUSTAV OSIGURANJA ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI HRANE. NAZVALI SU GA HACCP-SUSTAV (HAZARD ANALYSIS CRITICAL CONTROL PINTS). TO ZNAČI: ANALIZA OPASNOSTI NA KRITIČNIM KONTROLNIM

TOČKAMA.

M(;f'karski list 11/2003.

21

KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO

Ovaj sustav dalje razvijaju: Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Međunarodna komisija za mikrobiološku specifikaciju hrane.

To je, dakle, sustav kontrole hrane počevši od preventivnih mjera, do nadzora cjelokupnog procesa proizvodnje i prerade, pa i na tržištu do potrošača.

To je sustav koji predviđa utvrđivanje kritičnih točaka (identifikaciju opasnosti) u cjelokupnom lancu proizvodnje hrane, te otklanjanje svih uzroka koji mogu dovoditi u pitanje zdravstvenu ispravnost hrane, a time i posljedice.

HACCP - sustav uključuje identifikaciju, ne samo mikrobioloških već i drugih bioloških, kemijskih i fizikalnih čimbenika koji mogu ugroziti zdravstvenu ispravnost hrane.

j

---------

Što HACCP zahtijeva?

1. Utvrditi sve moguće opasnosti u svakoj fazi proizvodnog procesa počevši od : • provođenja ratarske prakse, proizvodnje i skladištenja stočne hrane (pesticidi, gnojiva, insekticidi i dr.)

• uzgoja domaćih životinja (načini držanja, postupci u proizvodnji mlijeka, zdravstvena kontrola i liječenje životinja) • puštanje u promet neispravnih (ispranih proizvoda) • nadzor okoliša u kojem proizvodimo • nadzor vode za piće • isporuka proizvoda i čuvanje (hlađenje/ne hlađenje) • transport proizvoda • prerada u industrijskim pogonima 2. Odrediti kritične kontrolne točke za pojedine vrste opasnosti u proizvodnji, odrediti način kontrole i preventivne mjere kojima bi se te opasnosti svele na minimum. Preporučuje se uvijek postupak nKorak po korak'' do eliminacije opasnosti.

3. Odrediti granice do kojih se određena opasnost tretira podnošljivom - prihvatljivom (dakle primijeniti propise) i odrediti način koji određenu opasnost stavlja pod potpunu kontrolu.

4. Pratiti i stalno testirati KKT - kritične kontrolne točke. Jedino je tako moguće imati sve pod kontrolom.

5. Kada su KKT (kritične kontrolne točke)poznate, moguće je da poneka KKT ipak pobjegne kontroli, tada treba odrediti korektivne radnje i korektivne mjere poradi stavljanja procesa pod kontrolu.

6. Da bi se ovo uspješno provodilo potrebno je načiniti procedure i upute o svim tijekovima i postupcima i to sve dobro dokumentirati, znači voditi prave zapise o svakoj situaciji.

UVIJEK TREBA RAZMIŠLJATI a) da proizvodimo mlijeko koje mora zadovoljiti propisima glede mikrobiološke kvalitete - HRANA ZA LJUDE b) da loše mlijeko može biti opasno za zdravlje ljudi c) važnost nadzora početne kakvoće mlijeka d) da nadzorom procesa i manipulacije mlijekom možemo poboljšati i očuvati kvalitetu mlijeka e) o mogućnostima kontaminacije zagađenja nepravilnim postupcima f) da se mlijeko odmah nakon mužnje podvrgne hlađenju i na +4° C ohladi najkasnije 2 sata nakon mužnje (prisjetimo se Baktericidne faze mlijeka tijekom koje mlijeko vlastitim sastojcima i mehanizmima čuva kvalitetu i priječi razvoj mikroorganizama, te ga zadržava duže vrijeme na početnom broju). (

I

I

L ___

RAZMIŠLJAJMO KAO DA ĆEMO I SAMI BITI POTROŠAČI VLASTITOG PROIZVODA KOJEGA SMO ISPORUČILI NA TRŽIŠTE

_

l

Sve upućuje na činjenicu da: KVALITETU TREBA DUGOROČNO PLANIRATI, A KVALITETA DONOSI NOVAC Koje su kritične točke u proizvodnji mlijeka na gospodarstvu, na koje bi točke trebalo obratiti pozornost, te koje se opasnosti kriju u pojedinim fazama proizvodnje, pokušat ćemo odgovoriti u narednim člancima.~

:22

Afljekarski list 11/2003.

I

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA

Hrvatski stočarski centar i Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Uprava za vete.sf rinarstvo održali su 02. srpnja 2003. godine o.. u kino dvorani Ministarstva prezentaciju :u Sustava o obveznom označavanju i upisu u jedinstveni registar domaćih životinja te vođenju evidencije.

Svrha prezentacije bila je upoznati predstavnike ovlaštenih veterinarskih organizacija, stručnih i znanstvenih institucija s Pravilnikom koji je objavljen u NN br.

74/03, 07. svibnja 2003. godine, a počeo se primjenjivati 01. srpnja 2003. godine za označavanje goveda, konja i magaraca, dok će se označavanje svinja, ovaca i koza primjenjivati od 01. siječnja 2004. godine.

Osnovni razlozi uvođenja novog sustava su kvalitetnija provedba mjera zaštite zdravlja ljudi i kontrola prometa domaćih životinja, a osnovni cilj je praćenje domaćih životinja od njihovog rođenja pa sve do kraja života.

Označavanje životinja obavljat će pravne osobe koje je ovlastilo Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, a to su: ovlaštene veterinarske organizacije, veterinarske službe, Hrvatski stočarski centar te vlasnici/posjednici životinja koji na farmskim objektima imaju više od 20 grla.

U označavanju goveda koristit će se jedinstvena ušna markica žute boje. Svako govedo bit će označeno s dvije istovjetne markice. Uvođenje sustava obveznog označa­ vanja započinje popisom goveda na gospodarstvu i označavanjem svih dosad

neoznačenih kategorija goveda. Svaki posjednik goveda dužan je prijaviti svaku neoznačenu životinju ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji ili Hrvatskom stočarskom centru. Novina u označa­ vanju je da svako tele mora biti označeno propisnom ušnom markicom i registrirano do 29 dana starosti. Ovlašteni označavatelj dužan je u roku sedam dana od označavanja sve podatke unijeti u Jedinstveni registar goveda (baza podataka) koji vodi HSC. Pravilnikom je propisana i sva prateća i potrebita dokumentacija: potvrda o označavanju goveda, potvrda o označavanju - putni list, farmska knjiga.

Troškove prvog označavanja goveda u skladu s novim Pravilnikom o obveznom označavanju snosit će Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva.

Reprodukcijski poremećaji česti su u mlijeu laktaciji, a uključuju ciste na jajnicima, bliznjenje, rani embrionalni pobačaj i zaostajanje posteljice, pa mogu rezultirati umanjenom reprodukcijskom funkcijom. Da li izliječenu kravu, koja pokazuje jedan ili više od spomenutih reprodukcijskih poremećaja, zadržati u uzgoju ili ju izdvojiti dvojba je i proizvođača mlijeka i veterinara. Postoji, također, proturječnost

između znanstvenika i praktičara u govedarstvu što se tiče ekonomskog uči:t;1ka zbog ovih poremećaj a u mliječnoj proizvodnji. Zbog te proturječnosti, management u proizvodnji mlijeka trebao bi biti više usredotočen na prevenciju i kontrolu čimbenika povezanih sa svakim poremećajem, nego na liječenje oboljelih krava. Neplo-

čnih krava

Mijekcuski list 1112003.

POTVRtM. O OZNAČAVANJU

~PIITNlllST

5

JEDtNSTVENI DOMAĆIHf:lv

Shematski prikaz ušne markice

MINISTARSTVO POUOPRI\IRfDE I tuMAASlVA

dnost može biti razlogom izdvajanja krava od 15 do 20 % godišnje. 50-60% krava izdvaja se iz 23

V

Stoje ....

vrhunska higijena mužnJ

Skup proizvoda europske kvalitete za postizanje visoke kvalitete u proizvodnji mlijeka.

Zašto_,?

Visoka kvaliteta sredstava za pranje, dezinfekciju i njegu (vimena prije, za vrijeme i poslije mužnje, muznih uređaja, lakofriza i ostalog posuđa)

oalgonit Oprah/tekuće lužnato sredstvo za strojno i ručno pranje i dezinfekciju svaki dm oalgonit LRprah/tekuće lužnato sredstvo sa dodatkom klora za ručno ili strojno pranje i dezinfekciju koristiti kod tvrdih voda

oalgonlt S prah/tekući kiselo sredstvo za strojno i ručno pranje, dezinfekciju i uklanjanji mliječnog kamenca

Odlike deterdženata: mala potrošnja 0,5-1% (50-100 gr. na 10 L vode), ne stvaraju pjenu, ne nagrizaju gumene dijelove i opremu, uporaba jednostavna (1kg za 15 pranja muzilice)

calgonit EUTERRE konc, 1:100 čišćenje, dezinfekciju i njegu vimena prije mužnje; calgodip koncentrat 1: 1O sa dodatkom j odo fora i glicerina za dezinfekciju, njegu i zaštitu vimena od mastitisa poslije mužnje; calgonit melk creme balzam za njegu vimena između mužnji oalgodip T-HEXX mastirem zaštitni film vimena koji se dugo zadržava na sisi poslije mužnje OSTALO Papirnati brisači za vime, vlažni brisači za vime DS 650, Sistem za samostalnu pripravu vlažnih brisača za vime, Čaše za njegu vimena, posude za prvi mlaz itd.

calgonit vrhunska higijena mužnje -~

Uvjerite se sami da se kvaliteta sama po sebi isplati

oalgonlt i LOLITA d.o.o. Osijek I. Kršnjavoga 44, tel. 031 358-700; e-mail: lolita@os.tel.hr

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA

uzgoja zbog niske proizvodnje, što je opet u vezi s neplodnosti.

Mjerenje reprodukcijskE uspješnosti Iako se osjemenjivanjem ili pripustom unesu milijuni spermija u maternicu krave, neke krave ne ostanu bređe. Nadalje, u nekim slučajevima razvijeni embrij bude resorbiran a plod ili fetus pobačen tijekom bređosti. Novorođeno tele rezultat je samo jedne inseminacije, no tome može prethoditi nekoliko neuspješnih pripusta. Zbog toga reprodukcijska uspješnost može biti mjerena različitim stupnjevima.

Stupanj plodnosti Stupanj plodnosti u klinički normalnih mlije~ čnih krava je vrlo visok i kreće se preko 96%, ah taj postotak može pasti i do 77% ako se koristi sjeme bikova loše kakvoće. Od uspješnih oplodnj~ svega 16 do 54% ovisi o plotkinji, a preostali postotak o biku. Dakle, sposobnost i bika i krave utječe na oplodnju. Osim neuspješne oplodnj~, stupanj plodnosti smanjuje se i tijekom bređost1, a to su embrionalni i fetalni gubitci (tablica 1)

Tablica1: Smanjenjereprodukcijskeuspješnosti nakonprvof!,servisakrave Broj dana nakon inseminaciie 1 30 90 telenie

Reproduktivna uspješnost u % 96 82 70 62

Broj servis perioda po oplodnji Jedan od najčešćih načina utvrđivanja bređo­ sti je rektalna palpacija maternice krava 40 do 60 dana nakon inseminacije. Primjenom utvrđivanja rane bređosti, kao redovitoj aktivnosti u managementu ili upravljanju mliječnim stadom, prosječan broj servis perioda ili inseminacija po oplodnji iznosi oko 1,3 sa stupnjem plodnosti oko 77%.

Ipak, zbog uginuća ploda taj broj iznosi oko 1,6 servis perioda po živorođenom teletu.

niku krave i dr.). U nekim slučajevima za ponovno osjemenjivanje uzgajivač može pozvati drugu organizaciju ili krava može biti pripuštena pod bika.

U prosjeku od 60-tog do 90-tog dana stupanj neponovljivosti iznosi oko 70%. Iznimno, u dobro upravljanim mliječnim stadima taj udio može iznositi i do 80%. Općenito, stupanj neponovljivosti je dobra, brza i jeftina metoda za usporedbu plodnosti bikova, za usporedbu uspješ?os~~ ~sj:menjivača, kao i za usporedbu plodnosti ml11ecmh stada krava.

Stupanj telenja Broj potrebnih inseminacija ukazuje na reprodukcijsku uspješnost. U dobro upravljanim mliječnim stadima prosječan broj inseminacija je oko 1,6 po živorođenom teletu, odnosno uspješnost oko 62%, dok u prosječnim stadima broj inseminacija iznosi oko 2,0.

S povećanjem broja p~eganjanja ili servis perioda smanjuje se stupanj plodnosti (tablica 2).

Tablica2: Utjecajbrojainseminacijaili servis periodana reprodukct/skuuspješnost Broj dana nakon inseminaciie 1 2 3 4 5 6 7 i više

Reprodukcijska uspješnost u% 59 53 48 42 30 31 19

Reprodukcijska uspješnost krave može se izraziti i kao broj proizvedene teladi tijekom života.

Junice koje se prvi puta tele s oko 30 mjeseci starosti tijekom života otele u prosjeku samo 3 teleta, a one koje se prvi puta tele u dobi oko 24 mjeseca u prosjeku tijekom života otele 4 teleta.

Interval telenja Ukoliko razdoblje između dva telenja mladih Stupanj neponovljivosti (nonreturn) krava (tzv.-interval telenja) koje se prvi puta tele, Stupanj neponovljivosti ili nonreturn je dru- iznosi 13 mjeseci, a 12 mjeseci krava koje su se ga metoda mjerenja repodukcijske uspješnosti, a već dva i više puta telile, stvoren je jedan od značajna je za organizacije koje se bave umjetnim glavnih preduvjeta za maksimalnu proizvodnju osjemenjivanjem jer ocjenjuju plodnost svojih mlijeka u narednoj laktaciji. Ako je proizvodnja i bikova. Ako uzgajivač u roku od 60 do 90 dana ne otpornost krava veća, ne mora doći do gubitka u traži ponovno oplođivanje krave, smatra se da je proizvodnji koji je zapažen u prosječnih krava krava ostala bređa od prve inseminacije. Ipak, ova kada se interval telenja produži na 13 ili 14 metoda za testiranje bikova nije potpuno sigurna mjeseci. Nadalje, neke visokoproizvodne krave ne jer u nekim slučajevima uzgajiv~č ne __ će traži_ti pokazuju potrebu ponovnog tjeranja dovoljno ponovno osjemenjivanje ako npr. _1zdvop~rav~ 1_z rano nakon poroda da bi dostigle interval telenja uzgoja zbog različitih razloga (po1ave c1st1na 1a1- od 12 mjeseci . ._] M{jekarskž li,st 11/2003.

25

RAZMIŠLJANJA

TEREN S KOG AGRONOMA

MLIJEKO RASTE NAPOLJU, •(.)

:i!!

"C C'G

....J

~

•(.)

~

cn

u VI

..::

E ČD ,v,

i:i: ~

PRAKSAI ISKUSTVA PROIZVOĐAČA, RAZMIŠLJANJA I PRIJEDLOZI Naš moto za studeni: Savjetnici mogu pomoći, ali odluku vi sami donosite i vi realizirate Proizvodnja mlijeka i razvojna politika obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva- OPG. Posvećeno proizvođačima mlijeka općine Gola i Prekodravlja, kao i proizvođačima mlijeka na području ostalih općina Koprivničko-križevačke župap.ije, te cijelog područja Hrvatske.

Sto je vaša osnova razvoja i povećanja proizvodnje mlijeka?

Jeste li vaše OPG definirali kao privredno ekonomsku jedinicu? .

Vaša vlastita razvojna politika!!!

Od svih razvojnih politika koje su vam drugi krojili do sada baš niste imali neke veće koristi.

Barem je to pokazala praksa. Ako nešto poslušate i uz to sami planirate onda ste to i isplanirali i tako ćete napraviti. Svi mi sa strane možemo planirati što hoćemo, možemo vam pomoći da lakše ralizirate veću proizvodnju mlijeka, ali odluku vi sami donosite i vi realizirate.

Imate li razvojnu politiku proizvodnje mlijeka za vaše OPG? Koliki su godišnji efekti mjereni u izgradnji nove veće štale, proširenju postojeće štale, u izgradnji običnih nadstrešnica za žensku telad i junice, povećanju broja krava, povećanju proizvodnje mlijeka po kravi, koliko godišnje poveća­ vate broj uzgojenih junica i prvotelki, koliko krava godišnje izlučite zbog niske proizvodnje 26

mlijeka? Loši igrači ne igraju nogomet - ni vi ne bi trebali držati loše mliječne krave.

Treba se riješiti svih krava koje u vrhu laktacije (60. dan nakon teljenja)-daju dnevno manje od 20 litara mlijeka, kao i svih prvotelki koje daju manje od 18 litara. Niti su to mliječne krave niti će od takvih prvotelki biti mliječne krave! Samo krave koje u vrhu laktacije daju od 25 do 35 litara i više mlijeka dnevno - jesu mliječne krave.

Kravu morate postaviti kao ekonomsku jedinicu.

Krave koje daju 20 i više litara mlijeka pozitivne su ekonomske jedinice.

Krave ispod 20 litara mlijeka su negativne ekonomske jedinice.

Ako vam tko proda takvu kravu za proizvodnju mlijeka, trebali bi je vratiti pa neka je gazda vodi svojoj kući i neka je hrani. Takva jedva sama sebe otplati, a kamo li da stvara novostvorenu vrijednost za daljnje investicije. To nekima u Hrvatskoj nikako ne ide u glavu. Probajte takvu kravu ili bređu junicu prodati u EU pa će vas pitati odakle ste došli.

Rješavate li se muške teladi i tova junadi ili kako kažete bikova?

Uzgojem muške teladi i tovom junadi i bikova trebaju se baviti tovljači - proizvođači goveđeg mesa, a ne proizvođači mlijeka.

Na malome sitnom seljačkome gospodarstvu nema mjesta za bikove i krave. Ta vremena su prošla!

Kada vaš posjed bude velik barem 30 hektara, tada uz krave i proizvodnju mlijeka možete imati i tov junadi.

Traktore, zemlju i sve ostalo više ne «kupuju» bikovi i junaci, nego krave i mlijeko.

Jeste li se riješili krmača i svinja ?

Svinjogojstvom se trebaju baviti samo svinjogojci, a ne proizvođači mlijeka. I ta vremena su prošla!

Vaši posjedi su premali da si možete dopustiti mješovitu sitno seljačku svaštarsku proizvodnju.

Prema veličini proizvodnje mlijeka (nosiš mlijeko dva do tri dana) možeš kupiti i stokilaša ili dva, tri ako baš treba, ovisno o količini predanog mlijeka dnevno.

Riješite se svinja jer su vaši posjedi premali da bi. se mogli baviti i svinjogojstvom, a nemate ni dovoljno vremena. Svinje su jeftine, a bit će i još jeftinije, (junad isto). Od svinjogojstva mogu živjeti samo veliki svinjogojci.

Sve što pojedu bikovi i svinje (na malom Mljekarski li.st 11/2003.

RAZMIŠLJANJA

Slika 1: Praktična edukacijai pripremamladih poljoprivrednikaza izgradnju novih«lauf» staja za 25 do 40 krava. posjedu do 25 ha, a kamo li do 25 jutara) trebaju pojesti krave i od toga proizvesti mlijeko za koje ćete svakoga mjeseca dobiti novac.

Nemojte odmah zapeti za cijenu mlijeka, klasiranje mlijeka i laboratorij. Cijena mlijeka je dobra, a problemi oko kvalitete mlijeka mogu se riješiti. Problem su krave niske proizvodnje mlijeka, tj. one koje u vrhu laktacije daju manje od 20 litara. Og.e su negativne ekonomske jedinice - «loši igrači». Sto se tiče kvalitete mlijeka, ako ste tehnologiju i higijenu besprijekorno riješili, treba otkriti one krave u čijem je vimenu i mlijeku povećani broj somatskih stanica i mikroorganizama.

Nemojte zaboraviti i poticaje! Oni su tu makar nisu isplaćeni na vrijeme.

Ako povećavate broj krava. i proizvodnju mlijeka po kravi jedino vi možete Hrvatskoj osigurati kvotu u proizvodnji mlijeka za nacionalne potrebe i eventualne potrebe izvoza!!! Koji mehanizmi osiguravaju realizaciju vašeg zacrtanog programa razvoja ?

Ovo su pitanja s kojima se susrećemo dugi niz godina.

Svi poljoprivrednici, proizvođači mlijeka, s kojima surađujem od 1985. godine kada sam došao u Podravinu, u Koprivnicu znaju priču sa svih zimskih predavanja i svih stručnih ekskurzija u Sloveniju, Austriju, Italiju i Nizozemsku, priču o povećavanju broja krava, o omjeru: 1 jutro, 1 krava+ ženski podmladak, o izgradnji novih staja većeg kapaciteta, o izmuzištu, o betoniranom gnojištu, o ispustima za krave, o zasijanim travnjacima, o silosima i sjenaži, o rato kosama, o rezanju papaka, o kupovanju zemlje i okrupnjivanju posjeda.

Priča je to koju i dan danas pričamo.

Priča je to koju mogu mnogi potvrditi.

Mljekarski li.st 11/2003.

TERENSKOG

AGRONOMA

Mnogi su od vas sa svojim obiteljima stvorili modele OPG-a za proizvodnju mlijeka i sami ostvarili ono što su vidjeli na ekskurzijama u više europskih zemalja: proizvodnju mlijeka, proizvodnju koja ima perspektivu i koja će se na vašim gospodarstvima povećavati.

Po cijeloj Hrvatskoj, po svim županijama, imamo OPG-a i proizvođače mlijeka koji su stvorili hrvatski model malog, srednjeg i velikog OPG-a za proizvodnju mlijeka.

Sve su to gospodarstva koja imaju od 8 do 15 ili od 16 do 40 krava. Ima gospodarstava i sa 60 i 80 krava, a uskoro ćemo imati i gospodarstva sa 100 do 120 krava. Sva ova gospodarstva imaju vlastiti uzgoj junica i prvotelki, a sve krave koje daju u vrhu laktacije manje od 20 litara mlijeka izlučuju iz proizvodnje.

Tko savlada dobro tehnologiju i dobro organizira svoj posjed može biti zadovoljan s kravama koje u vrhu laktacije daju od 25 do 35 i više litara mlijeka dnevno.

Proizvodnja od 4500 do 5000 litara mlijeka godišnje po kravi još uvijek ide, od 5000 do 7000 je sasvim zadovoljavajuća i nju može postići svatko od vas tko se malo potrudi. To ste dokazali u praksi, a onima koji ne vjeruju ne možemo pomoći.

Je li moguće u Goli u Prekodravlju, na podrucijele Koprivničko-križevačke županije, kao i na području ostalih županija, povećati proizvodnju mlijeka u 2004. godini?

Moguće je!

Samo 10 do 20 % i bit će dosta. Žalosno je gledati svu beskorisnu kukuruzovinu koja je ostala na našim poljima uzduž i poprijeko cijele Hrvatske.

Koliko se s tih površina moglo proizvesti mlijeka??? U čju

Slika 2: Izgradnja nove((lau(>) staje na OPG Ivice Imbrišića (lijevo)i edukacijanositeljaOPG Vesnei Steve Ištvanović.

27

SVI NA IZBORE

ULOGA KATOLIČKIH LAIKA NA PREDSTOJEĆIM IZBORIMA~e:laikMarj ] Svi noviji vatikanski dokumenti o laicima traže od laika javno djelovanje na dobrobit čitave zajednice, tj. države.

Katolički laik mora svoja načela svjedočiti svojim životom, što će reći da mu život mora biti ispunjen poštenjem i marljivošću, a ne korupcijom i prijevarama. ..._ ____________________________ __J Najvažniji dan u životu laika je dan izbora.

Mnogi zapadni političari drže da i u najdemokratskijim zemljama svijeta demokracija vlada samo jedan dan i to upravo na dan izbora.

Zbog toga se taj dan D (dan demokracije) ne smije propustiti. glasovanje je građanska dužnost svakog čovjeka, a za katolika još i vjerska obveza.

Katolička crkva ne može preporučiti niti jednu političku stranku za glasovanje jer su vjernici članovi različitih političkih stranaka, ali može pripremiti vjernika za glasovanje i to najjačim sredstvom za postizanje određenog cilja, tj. molitvom. Svećenici i laici trebali bi se moliti za barem dvije stvari: 1. da odvijanje izbora bude demokratsko, tj. da budu pošteni 2. da svi glasači pristupe izborima.

Crkva može dati načela za koje stranke se može, a za koje ne bi trebalo glasovati i to prema evanđelju gdje Krist kaže da će se prave ljude prepoznati po njihovim djelima, a isto tako i političke stranke lako ćemo prepoznati po njihovim djelima i programima.

Na primjer stranke koje promiču i podržavaju istospolne bračne zajednice ne mogu dobiti katoličke glasove. Normalno dijete traži i oca i majku, a istospolne zajednice daju ili dva tate ili dvije mame. Djeca koja se odgajaju u takvim zajednicama najvjerojatnije će postati homoseksualci i pedofili. To su protuprirodne i biološki mrtve zajednice koje u konačnici vode ljudski rod u propast, a hrvatski narod u zatiranje.

Po primjeru iz Svetog Pisma katolički laik će glasovati za one stranke koje promiču i ističu dostojanstvo i vrednotu ljudskog života i obitelji koja je prema Svetom Ocu put naroda i Crkve.

Tome treba dodati i nacionalnu zajednicu u kojoj se ostvaruju vrednote ljudskog života i obitelji.

Svećenici i laici trebaju se trajno moliti, a poglavito u vrijeme izbora, da u hrvatskom narodu

28

oživi svijest i uvjerenje u zajedničko dobro koje je ujedno i pojedinačno vlastito dobro. to su uočili još stari Dubrovčani kada su dali uklesati u kne-

ževom dvoru natpis da se ne smije misliti samo na vlastito dobro nego i na opće dobro, što je isticana u štampi za nedavnog pohoda Svetog Oca Dubrovniku. Izostanak uvjerenja Hrvata da je dobro zajednice, tj. države i pojedinačno dobro posljedica je pomanjkanja slobode, jer su Hrvati stoljećima doživljavali državu kao nešto strano i suprotno vlastitom interesu. danas više nema razloga za takav stav, pa ga treba odstraniti iz života. Uklanjanje takvog stava je pitanje mentaliteta, a ne samo znanja, pa je potrebno puno upornosti i strpljivosti, a katolik treba pribjeći najjačem sredstvu za postizanje nekog cilja, a to je molitva.

Izostanak uvjerenja i svijesti da je zajedničko dobro i pojedinačno vlastito dobro ima pogubne posljedice kao na primjer korupciju, nevjerojatno birokratiziranu državnu administraciju, samouništavajuće mjere u gospodarstvu itd. U pogubne posljedice spada i činjenica da ju Hrvatskoj registrirano preko 80 političkih stranaka. To nije preko 80 različitih političkih - stranačkih programa, nego je to preko 80 različitih predsjednika stranaka koji bi htjeli biti šefovi države.

Istim razlozima mogla bi se pripisati i činjeni­ ca da mnogi Hrvati prečesto zapadaju u depresivna raspoloženja. Pravi katolik uvijek mora zračiti životnim optimizmom, jer smo svi djeca Božja i Bog nas nikada ne napušta. Mnogi krivo misle kada ih snađu nevolje i životni križevi da imaju baš oni peh i da im se to nije trebalo dogoditi.

Križ je bitna sastavnica ljudskog života, jer je i sam Krist trpio za naše otkupljenje. Svaka naša patnja je bitno manja od Kristove muke jer se nitko od nas nije poput Krista krvlju znojio. Bez Božje volje se ništa ne događa i nikada nismo sami jer je s nama Bog. Zato se trebamo moliti da nas nikada ne napusti nada u bolje sutra i povjerenje u Božju providnost.

Konačna poruka ovog nagovora glasi: SVI NA IZBORE! Mljekarski list 11/2003.

SKUPŠTINA nastavak sa stranice 1.

Knjiga, sveučilišni udžbenik namijenjena je ponajprije studentima agronomije, te stručno obrazovanim proizvođačima mlijeka kao i ostalim stručnjacima koji se bave problematikom proizvodnje i prerade mlijeka.

Knjiga sveobuhvatno obrađuje problematiku proizvodnje mlijeka a pisana je svim korisnicima razumljivim riječnikom.

Suglasno je zaključeno da ovo izdanje treba predstaviti širem auditoriju na godišnjoj skupštini Hrvatske mljekarske udruge.

Nakon sveobuhvatnog izvještaja o izdavačkoj djelatnosti i pohvala redakcijama Upravni odbor je predložio da je nužno intenzivirati odnose s

potencijalnim autorima znanstvenih i stručnih radova i priloga, radi održivosti nivoa i kontinuiteta izlaženja časopisa Mljekarstvo. Časopis Mljekarski list je neizostavno štivo proizvođača mlijeka, međutim osjeća se potreba povećanja opsega, radi prilagodbe zahtjevima suvremenih tehnoloških inovacija proizvodnje mlijeka.

Zbog navedenog Upravni odbor je zaključio da će od broja 1 iduće godine (2004.) Mljekarski list imati osam stranica više, što zahtijeva i korekciju cijene koja će biti neznatna ( 0,50 kn više). :J Uredništvo

[ MARIJA BISTRICA - DušadušeHrvatske] ,--..

-~

Hrvatska mljekarska udruga nije mogla izabrati za održavanje svoje godišnje ~ skupštine bolje i ljepše mjesto negoli ovo ~ uz Hrvatsko rl.acionalno svetište Majke ''-'' ·::: Bož1·eBistričke Kraljice Hrvata. I ovo je ~ ~ svetište, kao i druga u Hrvatskoj proizašlo ~ iz davnina naše povijesti. Čašćenje Blažene Djevice Marije širilo se na sjever Lijepe naše, pa se u ubavom Hrvatskom Zagorju, na sjeverno-istočnim obroncima Medvednice, u seocu Bistrica od 15. stoljeća časti čudotvorni, crno obojeni kip Presvete Bogorodice.

Kip je bio najprije u crkvi na Vinskom Vrhu, a zatim je prenesenu današnju Mariju Bistricu gdje se od 1684. javno časti i slavi. Časti ga puk iz Domovine i inozemstva. Najveću počast dao mu je naš sv. Otac IVAN PAVAO II. kad je 3. listopada 1998. pred Njenim kipom proglasio blaženim našeg kardinala Alojzija STEPINCA. Tom velebnom događaju nazočilo je oko 500.000 vjernika, a molbu za proglašenje blaženim izrekao je u ime crkve svih Hrvata sadašnji kardinal Josip

Nove metode evangelizacije suvremenih ljudi provodi u svetištu njen neumorni župnik msgr.

Lovro CINDORI. On je u suradnji s bistričkim

BOZANIĆ.

Mljekarski li,st 11/2003.

29

SVETIŠTA upravnim vlastima, udrugama i gospodarstvenicima, a pod pokroviteljstvom Zagrebačke nadbiskupije, organizirao u bivšem hotelu «Kaj» okupljalište svih onih koji Hrvatskoj hoće dobro i nazvao ga SALVE REGINA (ZDRAVO KRALJICE). Taj pozdrav je na početku kratke molitve ili antifone nastale u 17. stoljeću koja se brzo proširila po cijelom katoličkom svijetu. Ona se nastavlja riječima «Majka milosrđa) koje nam je svim potrebno, a završava pobožnim uzdahom «O blaga, o mila, o slatka Djevice Mari jo». O

Hotel "SalveRegina"

._.

mJIJKJI BOZJJI REmETSKJ ,c5 ·;: Q) ob

~

Kada se hodočasnik uspinje zagrebačkom Bukovačkom cestom, s njenog će vrha odjednom spaziti između drveća crveni šiljasti krović koji će mu biti putokaz u malu dolinu koju okružuju pitomi brežuljci Medvednice. Tu će u dolini kliknuti od radosti kad ugleda prirodnu i umjetničku ljepotu Svetišta Majke Božje Remetske iz kojeg sja i dio slavne hrvatske prošlosti.

s::

&

To najstarije hrvatsko svetište podignuta

g je u čast Blažene Djevice Marije. Prvi zapis o oj

njegovu postojanju

potječe

iz 1272. godine

~ kada je Zagrebački kaptol udijelio pavlinima (pus-tinjački red) imanje Kratki dol uz potok Bliznec da tu sagrade drvenu kapelu i samostan. Čudesna ozdravljenja (bilo ih je 115) i pobožnost Majci Božjoj neprestano su rasli pa je 1673. zapisao Andrija Eggerer: »Napokon, u katoličkoj i u istinu marijanskoj kraljevini Hrvatskoj smjestila je Marija prijestolje svojih milosti u pavlinskoj pustinji koja se pučki zove REMETE.» Teška je bila povijest toga svetišta jer ga T urci tri puta rušiše i pališe, ali najteže je bilo 1591. kad je zloglasni Hasan-paša Predojević dao objesiti 12 pavlinskih redovnika na kruške u Vugrovcu. Ali, zadesila ga je zaslužena kazna, jer se dvije godine kasnije utopio u Kupi kod Siska kada je turska vojska doživjela posvemašnji poraz.

Današnja crkva, pred čijim baroknim pročeljem zadivljeni stojimo, potječe iz 1722 godine.

Ono je visoko i usko, ali bogato ukrašeno. Lijevo i desno su po dva pilastra (plosnati stupovi priljubljeni uz zid) a glave su im ukrašene listovima akantusa i glavicama anđela. U udubljenima

30

Lik Bogorodice- ''AdvocataeCroatiae" M(jekarski list 11/2003.

SVETIŠTA su kameni kipovi dvaju pustinjaka: sv. Antuna opata i sv. Pavla, a iznad manji kipovi sv. Ane i sv.

Joakima. Nad željeznim vratima je dvostruki prozor (bifora) a iznad njega natpis na latinskom jeziku koji u prijevodu glasi: ZDANJE OVO PODIGLA JE MARIJANSKA POBOŽNOST. Južni dio crkve prikazuje njen prvotni gotski slog jer postoji sedam potpornjaka i šest visokih prozora sa šiljastim završetkom i kamenim četverolisnim ukrasima. Pred crkvom je visoki stup na vrhu kojega je kip sv. Šimuna, a dolje grb zagrebačkog biskupa Jurja BRANJUGA. Iako je ulaz u crkvu nizak, u crkvi nam oko razveseli čitava galerija od 47 zidnih slika ispod pjevališta. Živopisnim bojama je pavlinski slikar Ivan RANGER prikazao čudesa koja su se zbila po zagovoru Majke Božje Remetske. U prostranoj lađi je pet pokrajnjih oltara, a u svetištu pod gotskim lukovima raskošni oltar od crnog mramora iz 1707. izrađen po uzoru na sjevernotalijanski barok. U sredini, u pozlaćenom okviru je Marijin kip s Djetetom Isusom koji ju jednom ručicom grli oko vrata. Njen lik je mio, nasmiješen i dobroćudno gleda onoga tko pred njom kleči. Na podnožju kipa uklesan je slavni naslov koji na hrvatskom glasi: »NAJVJERNIJA ODVJETNICA HRVATSKE, MAJKA NAJSVETIJA, DJEVICE REMETSKA.»To je Marija pokazala i u najnovijoj našoj povijesti. Glavna proštenja su na uskrsni i duhovski ponedjeljak te na Veliku i Malu Gospu.

Danas nema više pavlina jer ih je car Josip II. rastjerao 1786., ali nam je dobra Providnost dovela 1959. pobožne redovnike karmelićane koji su 1991. na temeljima srušenog samostana podigli novi samostanski kompleks u izvornom stilu. Tu oni na izvanredan način spajaju razvoj svoje

Glavni oltar u remetskomsvetištu osobne duhovnosti (kontemplativnost) sa suvremenom evengelizacijom potrebnom našem hrvatskom društvu, a posebno mladim generacijama.

Oni su osnovali Institut za kršćansku duhovnost i preuzeli remetsku župu kojoj je sada župnik agilni domaći sin o. Vjenceslav MIHETEC. Za mlade je osnovao Župnu nogometnu momčad »Zagovornica Hrvatske». Za razvoj duhovnosti župljana osnovan je Svjetovni karmelski red koji broji četrdesetak članova. Tijekom Domovinskog rata zbrinuli su na stotine nesretnih izbjeglica. Župa izdaje mjesečnik «Advocata Croatiae» na više od dvadesetak stranica, veličine 34 x 24 cm u odličnoj tehnici. Odgovorni urednik je o. V. Mihetec, a uređuju ga redovnici i katolički intelektualci. Adresa je Zagreb, Česmičkoga 1. Prigodom obilaska crkve i sakristije vodio nas je i tumačio nam o. Jure ZEČEVIĆ, koji nas je uputio na 17. web stranicu: http://www.karmel.at/ hrvatska/Remete.htm s opisom svetišta kojega je on priredio. Time Karmelićani pridonose širenju pobožnosti prema Majci Božjoj Remetskoj kao nikad nitko do sada. O

Crkva Majke BožjeRemetske Mljekarski list 11/2003.

31

SOBNO

BILJE

[ KAKOSMJESTITIBIUKE U PROSTOR] Jesen je vrijeme kada se pospremaju biljke koje su cijelo ljeto provele na otvorenome. Uostalom, to je'i vrijeme kada se nabavljaju nove biljke kako bi nadoknadili manjak zelenila u prirodi, pa je dobro podsjetiti se kako smjestiti biljke u prostor.

Nijedna ukrasna biljka ne smije rasti sve do stropa. Uspravna biljka neka doseže najviše dvije trećine udaljenosti od poda do stropa.

Iznimka tog pravila: želite pokriti cijeli zid, ili smjestiti biljke tako da zamijene sliku, tada odaberite viseće lončanice sitnog, lijepog ili šarenog lišća, objesite ih visoko, pa će u slapovima padati nadolje.

Visinu i širinu biljaka uskladite s namještajem ili policom gdje ćete ih smjestiti. Prevelike će "progutati" prostor, a premalene će se izgubiti.

Zbirku biljaka koje uzgajamo zbog dekorativnog lišća stavite ispod razine očiju da biste

vidjeli gornju, ljepšu stranu lista. Donja je obično neugledna.

Viseće biljke uvijek stavite dovoljno visoko da možete uživati u obješenim granama. Neka ne budu na prometnom mjestu.

Visokom i prostranom bilju mjesto je na podu. Možete ga staviti na podmetač ili na sasvim nizak stolić, ali to nije najbolje rješenje, veliki lonac ne smije ni vizualno izgubiti dodir s podom.

Ne miješajte krupno i sitno bilje, osim ako ga poslažete nekim redom, npr. da su na jednom kraju veći lonci, a na drugom niži. To je najbolje rješenje ako svjetlo dolazi sa strane.

Ako biljke stavljate na prozorsku dasku ili neku površinu u visini prozora, tada u sredini stavite najniže biljke, a lijevo i desno veće.

Uskladite biljke s namještajem. Iako čudno zvuči, postoje "moderne" i "starinske" biljke.

Nježna ciklama izgubiti će se u prostranom, modernom namještaju žarkih boja, a visoka sanseverija nikako se neće uskladiti sa stilskim namještajem. O KALENDAR

:§.

U polju• nastavite berbu proljetnih kultura -u i sjetvu ozime pšenice, osobito sorata koje podnose kasniju sjetvu. Slobodne površine nakon završetka jesenske sjetve duboko poorite i pognojite stajskim i mineralnim .§ gnojem. Brazdu ostavite otvorenu kako bi co zemlja mogla bolje i dublje izmrznuti i Cl akumulirati vlagu. a.i >C/l p::; U vinogradu nastavite radove (koji su propušteni prošlog mjeseca), ako to dopušta vn1eme.

Tlo treba rigolati, nabaviti materijal za proljetne radove.

32

RADOVA

U voćnjaku obrađivati tlo, gnojiti, saditi mlade zaštitu od niskih temperatura i

voćke i provoditi zečeva.

U povrtnjaku tlo gnojiti stajskim i mineralnim gnojem nakon čega duboko prekopati. Kontrolirajte provjetravanje u skladištima i trapovima.

Spremajte povrće za dugotrajno čuvanje. Klijališta praznite i raskužujte, a raskužujte i okvire i prozore. Pripremajte tlo za sjetvu i sadnju. Sijati: bob mahunar, grašak, mrkvu, peršin, a saditi češnjak i luk. Obavljati sjetvu rajčice u plastenik.

U vrtu, lukovice koje prezimljuju vani zaštite od hladnoće. Okopavajte ukrasno grmlje. Osjetljive vrste zaštitite od niskih temperatura. O Mljekarski list 11/2003.

Otkrit ću Vam tajnu kvalitete moga mlijeka!

Moj vlasnik za održavanje čistoće muzilica, mljekarskih kanti i ostalih posuda koje dolaze u dodir s mlijekom koristi:

Uvjerite se i vi u njegovu učinkovitost!

KAKO? Ukratko ću vam objasniti: - predispiranje: poslije svake mužnje provesti ispiranje potapanjem muznIh jedinica po mogućnosti u mlaku vodu: odgovarajućim četkama odstraniti grublje nakupine nečistoća. Napomena: ispiranje ne provoditi vrućom vodom da ne dođe do koagulacije kazeina, te da se lakše isplahne mliječna emulzija.

- pranje i dezinfekcija: u 1O litara tople vode otopiti 100 do 150 g BIS-a C 5330 (5 - 8 jušnih žlica ili 3/4 jogurt-čaše). U pripremljenu otopinu potopiti muzne jedinice i po potrebi četkom odstraniti nakupine nečistoća .

.____J

2:BA TEHNICKE PRIMJ MARKETINGA INDUSTRIJE

31-513 • 593; fax: 031 - 513 PRODAJA

31 • 513. 577; fax: 031 - ~13 SAPONIA ·)91<•.prehrambena I farm""" lndu ■trija d.d. Oeljek

·• Gupca 2. 31000 O■Q

mojte čekati! imate (0311513·:> . 311513-593) nazovite d možete dobiti pouz kiranje? Vrećica od 5

1

GT; T-=- · ti M 116Ct30I

1._11

~

PUTOVANJE

S DANICOM

Pripremio:

ZAGOWE ("DANICA" 1.904.) Darko Kantoct~dipl. ing.

U dije/11 Hrvat ke koji se prostire između Save i Drave, ili pak komu je sada vlasnik barun iztt1ed11Sutle i Dunava najviše II gore lvatt ica i Zagrebačka go- Lujo Vraniczany. Ono što je Božja priroda lijepim učini­ ra. I jedtta i druga u visi1te preko 1000 m. lztned11 ti/, gora i izmed la, ono je ljudska ruka još pogranićtte S11tle, koja dijeli Hrvatsku od tajerske, prostrlo se poljepšala. Uz krasan dvor 'Zagorje. 1111au Hrvatskoj krajeva koji u veći i ilniji, ima ii, prostire se još krasniji periveoma lijepilt, ali ttijedan goto...o tte do e.že ljepotom Zago,je. Ono voj isprepleten čitavim nise odlikuje i svojim 11rirodnim ljepotama, ,•ojit11brdin,a i doli11a- zom bijelih puteva, uz koje ma, vojitn vinogradima, šumama i livadama, a čega pak nigdje se ređa rijetko drveće iz dru dje nema to je ,eJiko obilje cla, ,a sila novih lijepo 11rede11ih dalekih krajeva; južno se dvoro,•a, pa starih, ,•eć zap11štenih gradova. To u ve svjedoci cvijeće prelijeva u svim bodavne, slav11e prošlosti. igdje u Hn•at koj nema ,nje ta gdje bi e jama po bujnim zelenim toliko t1aroda naseli/o kako ba " Zago,j11, a nigdje 11en1ažitelja livadama, a biSt ra se voda •· · • d . L '7• vere posred uzane jaruge, kO/t·· u ta,.:o 1Je veza,11za V0/11 gru u %et11 ""o "'"gorac to Je. dok se na drugoj strani javlja sjajan vodoskok, poOnaj trokut što Zagorje zaprema, pripada vrh koga se sjajne vodene kapi na Božjem suncu dvjema županijama. prelijevaju kao dragulji.

Pogled na Zagrebačku Južni dio rijeke Krapine potpada pod goru i na Ivanščicu odavle je prekrasan.

Zupaniju zagrebačku, te zaprema Kotar _;;tubički.

Od Bistre i Stubice vode uz brdo strmi Sjeverni dio više od Krapine potpada u Zupaniju putevi, kojima marljivi Zagorci preko Sljemena varaždinsku, pak se raspada u Kotar zlatarski, krapinski, klanječki i pregradski. Niže Zagrebačke nose u Zagreb živad na prodaju. gore prema jugu ide Prigorje posavsko i MarijaPod sjevernom stranom Zagrebačke gore, a na Gorica, a. na sjever od Ivanščice ide Maceljska onom mjestu gdje se gora već po malo snizuje, gora, Toplička gora i Prigorje podravska. Zagorje uleglo je na daleko poznato zavjetna mjesto se prema tomu sastoji od tri glavna dijela i to: prvi Marija Bistrica. Ugledna crkva, pak velika noćišta dio koji ide od Zagrebačke gore do rijeke Krapine, za hodočasnike, podaju bujnom zelenom kraju drugi dio između Krapine, Ivanščice i Krapinice i vrlo lijep pogled. Tu je nekoliko puta na godinu proštenje na koje se ne skupljaju samo Hrvati iz treći dio koji se od sjevera prema jugu prostire između Krapine, Krapinice i Sutle.

Zagorja, Posavine i Podrgvine, nego dolazi na Prvi je dio strma strana Zagrebačke gore koja stotine ljudi iz susjedne Stajerske i Ugarske. U je sva šumom obrasla, a tek u blizini Krapine vode novije je vrijeme preko gore sagrađena lijepa cesta prelazi u livade. Obilni potoci, koji teku prema koja u velikim zavojima vodi iz Bistrice u Kašinu zapadu u Krapinu, natapaju vrlo lijepe livade, na na južnu stranu gore. Na istoku se Zagrebačka humovima iznad mjesta podiglo se nešto vino- gora sve više snizuje. Tu u blizini ceste, koja vodi grada, a čitavi niz bijelih sela i gradića zarubio je iz Zagorja u Sv. Ivana Zelinu, stoji malo mjesto sjevernu stranu gore. Tu se od široke doline Hraščina znamenito jer je ondje pao godine 1751.

Krapine prostiru uz goru Bistra donja i gornja sa mjeseca svibnja iz neba veliki kamen, kakvih starim dvorom, onda Stubica u kojoj je danas mnogo po svemiru leti, a zovu ih meteori. Taj su sijelo kotarske oblasti i kotarskog suda; tu ima kamen kasnije odnjeli u Beč, pa ondje u jednoj razvalina starodrevnog grada u kojem je negda zbirci još i danas stoji. O sjedio i gospodario T ahi, gospodar susedgradski i stubički, zbog kojeg se podigla seljačka buna.

Matiju Gubca, Stubičanina kolovođu bune, uloviše i okruniše žarkom krunom na Markovu trgu u Zagrebu.

Kako u cijelom Zagorju, tako i u ovom kraju ima ljekovitih toplica, a te leže nedaleko od mjesta Stubice, pak se obično nazivlju Stubičke toplice. Ima ondje izvor vruće vode (58,6° C) koja vrlo mnogo pomaže bolesnicima. Oko vrela lijepo su uredili kuće u kojima ljudi mogu stanovati, sazidali su kupalište i nasadili lijep vrt. Nešto bliže rijeci Krapini diže se prekrasni dvorac Oroslavje, V

34

Mljekarski list 11/2003.

VAMAKS®

® Vitaminsko-makromineralni premiks namiienien izradi krmnih smiesa za krave u suhostaiu Svakodnevnom

primienom u količini 100 - 200 grama po kravi osigurava se:

@VETERINA

d.o.o.

Povećajte količinu mlijeka uz ...

RINDAVIT energietrunk • Energija za Vaše krave (krmače) • Ponuditi ga odmah nakon teljenja (prašenja) • Pojačava apetit • Povećava količinu mlijeka • Smanjuje rizik od ketoze • Otopiti 500g u 20 I mlake vode

SME Stabil • Vitaminski koncentrat za sve vrste životinja • Vrlo univerzalan u primjeni • Efikasno podupire imunološki sustav • Zdrave životinje imaju veću produkciju • Potreban u malim količinama

RINDAVITVK • Smanjuje rizik pojave mliječne gromice • Nizak sadržaj kalcija a visok fosfora • Povećava kvalitetu kolostruma • Visoka količina vit. E za zdravlje vimena • Potpora zdravlja teladi

Za daljnje informacije nazovite generalnog uvoznika: marcon d.o.o.

Kučan Marof, Radnička 65 42000 Varaždin tel: 042 /642-210 i 642-220

ili predstavnika: Ljiljana Pomper Dragozetićka 16, Zagreb mob: 098 /350-463

za proizvodnju i usluge, unutarnju i vanjsku trgovinu Vukšinac D. 21, 10342 DUBRAVA HRVATSKA tel.: 01 2725 622; 01 2726 229 tel./fax: 01 2726186 e-mail: poljostroj@zg.hinet.hr

NAŠA PEĆ ZA VAŠ TOPAO I UGODAN DOM

IZ PROIZVODNOG PROGRAMA IZDVAJAMO:

• MOGUĆNOST KREDITIRANJA• • NAJPOVOLJNIJE CIJENE U HRVATSKOJ•

- rotacijske drljače od 170 cm - 300 cm - rezervne dijelove za poljoprivredne strojeve - raonici za plugove - usluge strojne obrade i obrade lima - kuhinjske peći na kruta goriva - peći za jednoetažno centralno grijanje - kamini, samostojeći i za ugradnju

DJECA

NA SELU

llOIH'J1Et,JI · UZOlll Vll'l1IĆA1l(~l)ILI Druga priča je u vezi s branjem jabuka kada je Obično oko pete godine roditelji začuđeno promatraju svoje dijete i teško tumače prijelaz iz neoprezni otac tresući stao. blo istresao jedan manji dio ,u«bebastoga» stanja u «ozbiljne» vrtićarce. Fizički rast jabuka na glavu svog šesto"> malo je usporen, ali su zato usavršene sve osnovne godišnjaka. Ljutiti dječak ~ V) psihomotorne vještine i govor. pogledao je u vis i polusuzC Q) >N nih očiju ozbiljnim glasom ~ rekao ocu: «Drugi put kad Cl Q) Roditelji na selu nemaju prečesto treseš misli da je čovjek ispod tebe!» Otac na to B: prigode razmišljati o vrtiću, pa nestrpljivo nije imao što reći, jer «čovjek» je bio u pravu. očekuju prve školske dane kako bi odmjerili Bake i djedovi imaju više strpljenja pozabaviti snalaženje svoga djeteta u sredini punoj dje- se djecom svoje djece te vrlo pomna prate i bilježe ce. Pred školu ih uglavnom zabrinjava to što djeci reakcije unučadi. Malo je teže s· autoritetom jer nisu imali vremena pokazati sva slova ili ih unučad vrtićke dobi vrlo rado koristi njihovu potaknuti na neke jednostavnije misaone igrice. dobrotu i blagost. Tada se može zamijetiti nečija U trenutcima kada je vrtićarac savladao govor čudna narav, upornost ili možebitna tromost koja divi se odraslima a roditelji vrlo često postaju i se obično « pripisuje drugoj strani». ostaju uzori. Curice se rado zavlače u kuhinju pa Roditelji bi se trebali zabrinuti kada djeca kada mame nisu tamo pripremaju «nešto» svojim veličaju poslove baka i djedova, zaobilazeći svoje lutkama. Vozeći bicikl dečki obično zamišljaju da roditelje. To je obično dokaz koliko se tko posvesu na traktoru koji iza sebe ostavlja brazde u ćuje predškolskom djetetu. Ono što se djeci tragovima njihova kotača. Tada su oni preslika nikako ne smije zamjeriti je njihova iskrenost. Ta svoga tate koji radi velike poslove. Komunikaciju dječja faza može biti prilično bolna onim roditeljiizmeđu odraslih djeca bilježe poput snimača i ma koji nemaju vremena za vlastitu obitelj. prvom prigodom se hvale svojim vršnjacima Nerijetka se iz dječjih usta pokrene lavina neranaglašavajući veličinu nekoga od roditelja. To zjašnjenih problema. roditelji primjećuju tek kada među djecom izbije Djeca te dobi počinju tražiti uzore, a pronalaze ih kod onih odraslih koji za njih imaju jače uvjeravanje koje nerijetka pobjegne u svađu. dovoljno razumijevanja i strpljivosti. Ako se u toj Očevi se obično smješkaju, a majke brže bolje «gase vatru» među vršnjacima. ulozi pronalaze roditelji, svitanja će biti veselija Prilog tomu je zgoda kada su jednoga cijeloj obitelji. Ako su u toj ulozi bake i djedovi, popodneva dvije mlade majke sjele uz kavu, a njihova starost će se usporiti.

Dijete predškolske dobi traži skladnu obiteljnjihove se kćeri, predškolarke, igrale u susjednoj prostoriji. Pola sata tišine pretvorilo se u suze jer sku atmosferu, a svoje uzore «preslikava» u igri. jedna djevojčica nije mogla dokazati drugoj da je Ti uzori neminovna u dijete ugrađuju ozbiljnost i njena mama ispekla bezbroj najfinijih, najvećih, razumijevanje odraslosti, posebice djece na selu.

Djeca iz grada dobivaju nezdrave poticaje u vidu najslađih kolača i da njena mama, i samo ona, pravi najbolje kolače na cijelome svijetu. Druga različitih darova koji obično stižu u paketu s rečenicom: «Tata (mama) je trebao(la) puno raditi djevojčica je, naravno, uporno opovrgavala navode prve i došlo je do suza. Majke su se isto da bi tebi mogao(la) kupiti dar !? « Što mogu vrtićarci? Skrušeno čekati velike uzrujale i nije poznato jesu li odlasci na popoddane polaska u školu. nevne kave i dalje nastavljeni.

8

Mlfekarski list 11/2003.

37

AGROMETEOROLOGIJA

GODINE ~ MALO OSUš1 OVE

I/ !Piše:mr. se. Dražen Kaučić,

agrometeorolog

biljke više nemaju na raspolaganju lako pristupačnu vodu. Kad biljke nemaju na raspolaganju lako pristupačnu vodu, koriste vodu koja silama drži za čestice tla pa je rast biljki usporen.

Potrebno je istaknuti, kako potrebu natapanja ratarskih kultura u Hrvatskoj mnogi poljodjelci ipak do ove godine nisu ozbiljno shvaćali. Do ove godine manjak vode u tlu tijekom proljetnih mjeseci nije zabilježen u tlu istočnih pa i zapadnih krajeva Hrvatske. Primjerice, na Glavnoj agrometeorološkoj postaji u Križevcima, i to u praškastoj ilovači, 15. svibnja ove godine na 10 cm dubine do poljskog vodnog kapaciteta nedostajalo je 24 1,a na 50 cm dubine 119 1 vode na četvorni metar.

Eto, razmišljajmo o natapanju, ali ne na način da se natapanje koristi samo u slučaju ponovne pojave suše, nego da se kontinuiranim korištenjem sistema za natapanje prekine s takozvanom poljoprivredom "suhog ratarenja".

Naše su želje da nam poljoprivreda bude intenzivna, suvremena a njeni proizvodi što jeftiniji.

Pomalo je sramotno da se u Albaniji natapa 54% a u Hrvatskoj samo 0.1% obradivih površina. U svijetu se danas natapa 18% obradivih površina.

No, na spomenutim se površinama proizvodi čak više od 33% hrane u svijetu.~

O posljedicama ovogodišnje suše već je dosta napisana.

Njene će se posljedice dugo pamtiti. Kada će se ponovno suša pojaviti i koliko dugo će trajati, teško je prognozirati. No, na nama je da se već sada na njenu pojavu pripremimo. Kako bi nam priprema bila nešto lakša, podsjetit ćemo se kako je bilo ove godine.

Suša je ove godine počela još u drugoj dekadi veljače. Došlo je ljeto. Tijekom srpnja maksimalna temperatura zraka narasla je u Osijeku do 35, Krapini do 35.7, a u Daruvaru do 36.0°C. Ukupno je tijekom ovog mjeseca bilo u Krapini 10, a u Osijeku i Daruvaru 13 dana s maksimalnom temperaturom zraka većom od 30°C. Još toplije vrijeme bilo je tijekom kolovoza, jer su maksimalne temperature zraka narasle u Osijeku i Daruvaru do 37.0, a u Krapini i do 38.3 Celzijevih stupnjeva. S maksimalnim temperaturama zraka, većim od 30°C, u spomenutim gradovima bilo je 26 dana. Dakle, većina je biljaka tih dana doživljavala tzv. temperaturni šok. Prisjetimo se, pri spomenutoj temperaturi zraka u strukturi i metabolizmu biljaka dolazi do nepovratnih promjena, ubrzava se hidroliza bjelančevina i amida te dolazi do nakupljanja amonijaka a koji je za većinu biljaka toksičan u većoj koncentraciji.

I tako u cjelini promatrajući vrijeme tijekom ljeta, možemo zaključiti da je ono ove godine bilo toplije od višegodišnjeg prosjeka za 4 do 5°C. Valja istaknuti, da su srednje maksimalne i minimalne temperature zraka ovoga ljeta, primjerice u Zagrebu, najveće u protekle 142 godine.

Sadržaj vode u tlu tijekom ljeta bivao je sve manji, vode je bilo samo u plićim slojevima tla, pa su zasijane kulture bile vrlo blizu donje fiziološki aktivne vode u tlu. Podsjetimo se, donja granica fiziološki aktivne vode u tlu je vlažnost venuća, odnosno to je vlažnost tla pri kojoj 38

Natapanje oranica Mljekarski list 11/2003.

agrometeorologija Piše: mr. se. Dražen Kauč1ć, agrometeorolog

Pučka izreka na blagdan sv. Kate (25.studeni)

jedna je u nizu brojnih izreka koje navješćuju skoru pojavu snijega. No, pojava snijega moguća je već početkom ovoga mjeseca. Ne tako davne 1980. godine, u Zagrebu i u Osijeku snijeg je padao 3. studenoga. Vrijedno je istaknuti kako prosječni višegodišnji broj dana sa snijegom na tlu tijekom studenoga u Zagrebu i u Osijeku iznosi samo 2 dana. Dakle, ne moramo strahovati da će nam snijeg u ovome mjesecu ometati radove.

Pojavi snijega ove godine, pa makar ona bila i vrlo rana, mnogi će se poljodjelci ipak veseliti, a

razlog je vrlo jednostavan. Naime, dublji slojevi tla još uvijek se nisu zasitili vodom do poljskog vodnog kapaciteta, a kako se zalihe vode u tlu upravo sada stvaraju, snijeg nam je od neprocjenjive koristi. Topljenjem snijega voda i na neobrađenom tlu dolazi do najdubljih slojeva tla akumulirajući se za proljetne pa djelomično i ljetne mjesece. Eto, vjerujemo da će konačno nivo podzemnih voda porasti i da će već jednom još ove godine mnogi izvori pitke vode oživjeti.

Nadamo se da je ovogodišnjoj suši došao kraj. :J

KOZARSTVO prof. dr. se. Boro Mioč • prof. dr. se. Vesna Pavić Naši uvaženi profesori s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof.dr.sc. Boro Mioč i prof.dr.sc. Vesna Pavić, obradovali su nas i podarili svima nama izuzetno vrijedno djelo s područja kozarstva. Ono će zasigurno osuvreme-niti i upotpuniti domaću literaturu te zadovoljiti potrebu za kvalitetnim štivom s tog područja. Malo je autora odlučno napisati tako vrijedno djelo, naročito u vrijeme nepovoljno za izdavaštvo. Tim više se s nestrpljenjem očekivao izlazak iz tiska ove vrijedne knjige, obzirom da domaće literature s tog područja gotovo da i nema.

Djelo je namijenjena prvenstveno budućim stočarskim stručnjacima­ studentima Agronomskog i drugih srodnih fakulteta, koji u nastavnom programu obrađuju teme iz kozarstva. Nadalje, koristit će stručnjacima u praksi, nastav-nicima i učenicima u srednjim gospodarskim školama, ali će istovremeno biti izuzetno štivo našim vrijednim uzgajivačima koza.

Knjiga je sveobuhvatna, pisana u praksi provjerenim spoznajama, a brojne fotografije, crteži i tablice čine ovo djelo još preglednijim. Kvaliteti djela doprinosi i odlično ukomponirana povezanost znanstvenostručnih i praktičnih informacija, što čitaocu daje mogućnost potpunog razumijevanja. Recenzirana je od strane naših eminentnih stručnjaka, koji su u svojim vrlo pozitivnim ocjenama jedinstveni.

Kroz 16, logičnim slijedom poredanih poglavlja, čitatelju je omogućeno relativno brzo i lako usvajanje najvažnijih informacija o kozarstvu, kao jednoj od značajnijih grana u stočarstvu: 1. Uvod; 2. Privredno-ekonomska važnost koza; 3. Tipovi i pasmine koza u svijetu; 4. Namjena koza; 5.

Uvijeti držanja koza; 6. Divlje koze i prilagodba; 7. Anatomske i fiziološke osobitosti koza; 8.

Reprodukcija koza; 9. Nasljeđivanje i selekcija koza; 1O. Uzgojna-tehnološki postupci s jarad i; 11.

Hranidba koza; 12. Proizvodnja mesa; 13. Proizvodnja mlijeka; 14. Proizvodnja vlakna; 15.0bjekti i oprema; 16. Bolesti koza.

Cijena knjige iznosi 250,00 Kn, a narudžbu možete izvršiti na adresi izdavača: Hrvatska mljekarska udruga, llica 31/111,tel/fax: 01/4833-349 i e-mail: hmu@zg.hinet.hr

Ml.fekarskili_st11/2003.

39

VAŠ

LIJEČNIK

Piše:

dr.

Ivo Belan Nepobitna je činjenica da većina nas dnevno uzima hranu u kojoj je barem 50 posto kalorija od masnoće pa medicinski eksperti upozoravaju na opasnost od prekomjerne tjelesne težine, a onda i od srčanog infarkta, moždanog udara ili raka. Vodeći stručnjaci za prehranu, kao i medicinski autoriteti, preporučuju reduciranje masnoća u hrani, a to znači da je 30 posto ukupnih dnevnih kalorija dovoljno hranjiva i da pruža hrani potrebnu ukusnost. Što je to loše u mastima?

Kao prvo, masti debljaju. Svakim gramom mast nam daje dvostruko više kalorija nego bjelančevine ili ugljikohidrati. Poznato je da je debljina opasna po zdravlje. Bolesti srca i krvnih žila, visoki krvni tlak, šećerna bolest i mnoge vrste raka (na primjer dojki, debelog crijeva) pogađaju osobe s prekomjernom tjelesnom težinom mnogo češće nego one s normalnom težinom. Ustvari, s porastom tjelesne težine povećava se i vjerojatnost prijevremene smrti.

Stručnjaci preporučuju hranu s manje zasićenih masnoća (zasićenih masnih kiselina), masnoća u krutom stanju koje su obično životinjskog porijekla. Što je s masnoćama i rakom?

Nedavni izvještaj Komiteta za prehranu i rak Američke akademije znanosti ukazuje da je utvrđena uska veza između masti i pojave raka.

Ta je veza bila najjasnija u slučajevima raka dojke, debelog crijeva i prostate.

Liječnike i stručnjake za prehranu najviše zanimaju tri vrste masti. To su: zasićene, jednostruko nezasićene i višestruko nezasićene masti.

Većina masti životinjskog porijekla su zasićene masnoće (meso, sir, punomasno mlijeko, vrhnje, maslac, svinjska mast). Takva je mast i u čokoladi.

Jednostruko nezasićenih masti ima puno, na primjer u maslinovom ulju. Višestruko nezasićene masnoće nalaze se u ulju od soje, suncokreta i kukuruza. Većina biljne hrane: grah, žitarice, povrće, orasi, lješnjaci, sjemenke sadrže mješavinu višestruko nezasićenih jednostruko nezasićenih masti.

40

Iako sve vrste masti imaju isti broj kalorija (100 na količinu jedne velike žlice) one različito djeluju na ljudski organizam.

Zasićene masti povećavaju stvaranje kolesterola u jetri i pridonose razvoju ateroskleroze taloženju masnih naslaga na unutrašnjoj stijenci krvnih žila. Ove naslage povećavaju rizik od infarkta srca i moždanog udara.

Višestruko nezasićene masti smanjuju količinu kolesterola u krvi. U istom smislu pomažu i jednostruko nezasićene masti.

Američko udruženje kardiologa preporučuje 10% zasićenih masti u ukupno primljenim dnevnim kalorijama, a višestruko nezasićenih masti ne više od 10 posto. Ostatak «masnih» kalorija doći će od jednostruko nezasićenih masti. Ove količine masnoća još uvijek će osigurati hrani dovoljno ukusnosti i tečnosti.

Konzumirajmo više ugljikohidrata Masnoće iz riba bogate su omega-3 masnim kiselinama, to jest višestruko nezasićenim mastima. U jednoj studiji koja je trajala 20 godina a za to vrijeme su ispitanici (850 muškaraca iz Nizozemske) konzumirali barem 3 kg ribe dnevno, utvrđeno je, da je prepolovljen broj smrtnih slučajeva od infarkta srca. Omega-3 masne kiseline smanjuju nakupljanje krvnih pločica (trombocita). Kao višestruko nezasićene masnoće omega-3, dakle, smanjuju rizik srčanih oboljenja.

Istraživanja su otkrila da prehrana koja sadrži podjednake količine zasićenih i višestruko nezasićenih masti može pomoći i u kontroli povišenog krvnog tlaka.

Prema tome, u skladu s onim što danas znamo, konzumiranje manjih količina masti pomoći će u smanjenju prekomjerne tjelesne težine, kao i u smanjenju rizika infarkta srca, moždanog udara i vjerojatno raka. Da bismo smanjili ukupne masnoće, konzumirajmo više ugljikohidrata (škroba). Mnogi od nas morat će kontrolirati svoju ishranu, međutim, moramo promijeniti i odabir pri kupovini ali i način pripremanja namirnica. Takve promjene zahtijevaju svjestan napor koji za mnoge neće biti sasvim lagan ali će biti zdraviji, kažu prehrambeni stručnjaci.

M!Jekarski list 11/2003.

PR38A24 PR38P05 EVELINA PR37M34 STEFANIA PR36N70 PR36B08

--- .

-.m+Iilll

~

.a11 Ili

:.

:. :.

svježemlijeko svježe mlij~~ ,._-I '-<t

l'tnNJa

..~r,.LIT!;~.q

uz svježe mlijeko

-

·