Mljekarski list 10-2004

LISTOPAD,

2004.

ISSN0351-9104 ZLATNI

SADRŽAJ

ROG

ZLATNIROG _____________________________ _ KRMNEKULTURE Značenje, vrijeme i norme sjetve ozimih žitarica i smjesa žitarice s ozimim graškom __ _ _ _ _ 2 HRANIDBA Vlakna u hranidbi mliječnih krava _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 9 VETERINARSTVO Bruceloza _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 12 Pobačaj _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 12 Promjena položaja sirišta goveda ______________ 15

Godišnjanagrada Hrvatske mljekarskeudruge proizvođaču mlijekaza najveći štalski prosjek po kravi, proizvedenogza tržište

GOSPODARSTVO Govedarski program razvitka u očekivanim proizvodnim uvjetima _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ I 7

KRITERIJI ZA DODJELU «ZLATNOG

HRVATSKISTOČARSKI CENTAR Europski kriteriji rada Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka u Republici Hrvatskoj prema međunarodnoj i hrvatskoj normi HRN EN ISO/IEC 17025:2000 ______________ 23

• Proizvođač mlijeka treba imati najmanje 10 krava tijekom svih 12 mjeseci u godini (prema podatcima Hrvatskog stočarskog centra, Zagreb).

• Priložena potvrda o isporučenim količinama mlijeka mljekari • Isporučeno mlijeko mora udovoljavati ekstra (E) odnosno prvoj (I.) klasi (podatci Hrvatskog stočarskog centra, Zagreb) Podatke će tijekom godine razmatrati i procijeniti stručno Povjerenstvo za dodjelu nagrade «Zlatni rog» a nagrada će se uručiti početkom iduće godine.

Podatke za protekli mjesec treba slati poštom na priloženom obrascu na adresu: Hrvatska mljekarska udruga Zagreb, Ilica

OBAVIJESTI Prowami mlijeka u školi - Svjetski dan "Skolskog mlijeka" 29. rujan 2004 .. ___________ 27 Prvo savjetovanje uzgajivača goveda u Republici Hrvatskoj 25. i 26. studeni 2004. godine _______ 37 STOČARSKA IZLOŽBA XII.stočarska izložba "Gudovac 2004."___________ 29 MUŽNJA Što znamo o robotskoj mužnji ________________ 32 PISMO ČITATELJA Kritički osvrt s komentarima na članak gosp. Zorana Grgića u Mljekarskom listu 8/2004____________________________

37

ODGOVOR NA PISMOČITATELJA O mljekarstvu, neznalicama, stručnjacima, nogometu i čuvarima trogrlog stada __________ 38 OBITELJI DOM ____________________________ I

-

-

-

-

-:}<:

- - - - - - - - - - - -:)<

45

- - - - - - - - - - - -:}<

ROGA»:

31/111.

- - - - - - - - - - -:)<

. - - - -,

, Napomena:

X Ime i prezime I I

Adresa:..

Broj krava:

*Popunjeni obrazac s

proizvođača:.

: podatcima za mjesec RUJAN dostaviti tijekom listopada o.g

..................... .

Količina mlijeka isporučena mljekari (litara): . ···· ·······························

Klasa isporučenog mlijeka:...

Datum predaje obrasca i potpis:

~ '

· ················

............................

I i_

Za eventualna dodatna objašnjenja iz: volite nazvati HrvatX sku mljekarsku ud: rugu 01/4831-265.

I

-

-

-

-

-

-"><- - - - - - - - - - - - -:><:- - - - - - - - - - - - -><- - - - - - - - - - - - -X-

- - - - _1

o

RedakclJakl kolegi]: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran Grgić, dipl. ing. Arnelija Šipak, dipl. ing. Darko Kantoci, mr. se. Antun Kostelić, dipl. ing. Darko Uher, Glavni I odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Čićmak, Redaklorlca: dipl. ing. Vera Volarić, Tehnička urednica: ing. Mirna Božičević, Lektorica: prof. Kalarina-Zrinka Čičmak Vlasnik I Izdavač: Hrvatska mljekarska udruga. Zagreb, Uprava I uredništvo: Zagreb, Hica 31/111,tel.: 0t/4833·349, 4831-265, fax: 01/4833-349. e-mail: hmu@zg.hlnet.hr, MB: 3206599, Žiro račun: 2360000-1101408596, Cijena: 5,00 kn, Grafička priprema i Usak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 43000 primjeraka

KRMNE KULTURE

'~~u

1!Vt!

c;OOl\f)~l Rezultati postignuti istraživanjima mnogih autora u proizvodnji kvalitetne ]krme ozimih žitarica i smjesa s ozimim ~mahunarkama ukazuju na velike ~ mogućnosti proizvodnje kvalitetne :::J krme. Kreiran je niz novih kultivara o ~ ozimih žitarica, odnosno mahunarki ci) q (grašak, grahorice) koje se mogu sijati u smjesama s određenim kultivarima ozimih žitarica za zelenu krmu, siliranje odnosno proizvodnju zrna (koncentrat).

Nakon skidanja ozimih smjesa, a sjetvom krmnog sirka, hibrida kukuruza i raznih kupusnjača bilo bi dovoljno krme tijekom ljeta i jeseni do jačeg zahlađenja. Na taj bi način na istoj površini bile dvije žetve tijekom jedne godine i znatno više krme po jedinici površine u odnosu na jednu kulturu.

Za dovoljnu količinu kvalitetne zelene krme u slijedu tijekom vegetacije treba koristiti nekoliko kombinacija ozimih i naknadnih kultura. Odnosno, treba podesiti rokove, omjere sjetve i kultivare koji će pristizati u slijedu kako bi za određeni ·način korištenja, na određenoj lokaciji, uvijek bilo

Ozime žitarice, odnosno smjese ozimih žitarica, trava i krmnih mahunarki u Hrvatskoj se ne proizvode dovoljno kao krmne kulture, premda su uvjeti za proizvodnju ove krme vrlo povo(jni.

dovoljno kvalitetne krme. Viškove proizvedene krme, u optimalnoj fazi kakvoće, treba spremiti za korištenje na onaj način koji najbolje odgovara vrsti i kategoriji stoke, odnosno na način korištenja za koji je gospodarstvo opremljeno, a gospodar educiran. Smjese kultura, ako su dobro prilagođenih kultivara, mogu dati znatno bolje rezultate negoli čiste kulture i kultivarijer bolje koriste tlo i mogu se koristiti na više načina.

Duže je vrijeme korištenja, jer smjese daju više i sigurnije urode mase, bolje su i izbalansirane kakvoće, zbog čega su u praksi dobro prihvaćene.

Osobito su ih dobro prihvatili farmeri s većim brojem krava visoke proizvodnje mlijeka po kravi i farmeri čije su površine za proizvodnju ograničene a nemaju mogućnosti povećati površine. Na takvim se farmama krma mora proizvoditi intenzivno i u slijedu, na principu dvije žetve godišnje kako bi za potrebe tijekom vegetacije uvijek bilo dovoljno kvalitetne krme

BESPLATNI SAVJETI! PROIZVODA -SVEZA SVINJE -SVEZA OVCEI KOZE -SVE ZA KRAVEI KONJE

~-

NAJPOVOUNIJECIJENE I UVJETIGARANCIJE! Vulinčeva 10, 10310 lvanić Grad

E-mail:gumex-eko@inet.hr OPREMA ZA FARME

2

,,_

Tel.:01/'2882 811,Fax:28 82 482

GUMEX

Mljekarski li-st 10/2004.

KRMNE KULTURE za skidanje. Viškove proizvedene krme treba konzervirati.

Kombinacijama dviju kultura (žetve), u jednoj se godini proizvede dovoljno kvalitetne voluminozne krme za ishranu jedne do tri krave muzare, a u vrlo povoljnim utjetima čak i više po jednom hektaru, što je u posljednje četiri godine na nekoliko gospodarstava potvrđeno istraživanjima (članak u Mljekarskom listu broj 12/ 2003. g.). Na tim je gospodarstvima primijenjena agrotehnika proizvodnje i korištenja kombinacija krmnih kultura (ozima smjesa graška i žitarica), a nakon njihova skidanja sjetva krmnog sirka, odnosno kukuruza. U takvim kombinacijama ozime smjese s naknadnim kulturama na istoj površini moguće je koristiti više godina a da se tlo ne iscrpi.

PROIZVODNJA SMJESA OZIMOG GRAŠKA I ŽITARICA

I.Plodored Smjese je moguće sijati iza većine kultura nakon kojih je tlo na vrijeme slobodno za sjetvu.

Najbolje predkulture su okopavine (npr. kukuruz za zrno rani hibridi ili za silažu, krumpir, itd.) dok su žitarice i mahunarke (posebice crvena djetelina), zbog zajedničkih bolesti i štetnika, manje prikladne. Ove smjese su odličan predusjev svim kulturama, osim pšenici i grašku.

2. Obrada tla Obrada tla za smjese žitarica i graška jednaka je obradi tla za sjetvu ozimih žitarica. To znači da predusjev mora biti dovoljno rano skinut kako bi kvalitetno i na vrijeme mogla biti obavljena osnovna obrada i priprema tla za sjetvu. Zatim slijedi tanjuranje i drljanje.

Najbolje je tlo pripremiti sjetvospremačem.

Budući da se radi o smjesi, agrotehniku bi trebalo podesiti kulturi u smjesi koja je značajnija i zahtjevnija.

3.Gnojidba Mineralna gnojiva dodaju se tako da se 1/3 P 2 0 5 i K 2 0 zaore, a ostatak doda prije predsjetvene priprema tla. Za ishranu ove smjese potrebno je gnojiti sa 70 do 90 kg/ha fosfora, 80 do 120 kg/ha kalija, a dušika 30 do 40 kg/ha u predsjetvenoj pripremi, odnosno toliko

Mljekarski list 10/2004.

da se usjev hrani dok kvržične bakterije na korijenu graška ne započnu fiksaciju dušika.

Grašak apsorbira dosta kalcija, pa ako ga u tlu nema dovoljno potrebno gaje dodati pri osnovnoj obradi ili pripremi za sjetvu.

4. Sjetva Danas je na tržištu mnogo kultivara žitarica vrlo različitih osobina obzirom na način rasta, visinu, lisnatost i vrijeme prispijevanja, krupnoću zrna (masa 1000 zrna) način i mogućnost nabusavanja. Stoga je normu sjetve preciznije izražavati brojem klijavih zrna po m 2 nego kilogramima po jedinici površine. Zbog različite mase 1000 zrna, okvirne norme sjetve imaju veliki raspon u kilogramima. Ako bi se pri sjetvi primijenila ista količina sjemena u kilogramima, usjev bi bio vrlo različite gustoće sklopa što je čest slučaj pri zakašnjeloj sjetvi u loše pripremljenom tlu i u nepovoljnim utjetima sjetve. Daje naprijed navedena tvrdnja točna, navodim raspone mase: 1000 zrna žitarica iznosi od 26 pa i preko 50 grama, krmnog graška masa 1000 zrna sitnozrnih kultivara iznosi oko 80 grama a kod krupnozrnih kultivara čak i preko 250 grama (tablica 1). Dakle, sjetvom sitnozrnih kultivara ili frakcija sitnog sjemena bilo bi posijana dva puta, a u nekim slučajevima gotovo i tri puta više sjemenki po jedinici površine, što bi utjecalo na gustoću sklopa. Sjetvom sitnog sjemena sklop je često pregust, a sjetvom frakcija krupnog sjemena istom količinom u kilogramima po jedinici površine sklop bi bio rijedak pa bi urod mase bio manji, a kod žitarica povećan udio vlakanaca u krmi. Ako je svrha proizvodnje i korištenja zelena masa, u ranijim stadijima razvoja (viša kakvoća) - u čistoj kulturi ili smjesama - sve kulture treba sijati gušće. Ako želimo masu silirati u smjesama, žitarice treba sijati gušće (gornja norma sjetve). Za proizvodnju zrna (koncentrat) žitarica sjetva mora biti gušća (viša norma) a grašak, zbog grananja i razvoja iznad žitarica (osim raži), sijati rjeđe da ne bi došlo do polijeganja i gubitaka. Žetva poleglog usjeva je otežana i s gubitcima, a često je potrebno i dosušivanje sjemena zbog nejednoličnog dozrijevanja. Mahunarke, osobito grašak, treba sijati 3

KRMNE KULTURE Tablica1: Vn/eme sjetve,način korištenjai normesjetveza ozimesmjesegraška sa žitaricama Korištenje Ozimekrmne kulture Ozimaraž+ Ozimi grašak Ozimaraž"+

Tritikale +

Tritikale +

Vrijeme

Način

Kraj rv.početak V. mjeseca

Zelena krma

Sredina V.mjeseca

Siliranje

Početak V. mjeseca

Zelena krma

Prva polovica X.mjeseca

Ozimi grašak

Ozimi grašak

Norme sjetve

Vrijeme sjetve

Prva polovica X.mjeseca Druga polovica V. mjeseca

Ozimi grašak

Siliranje

Ozima pšenica + Druga polovica V. mjeseca

Ozimi grašak Ozima pšenica + Ozimi grašak

Prva polovica X.mjeseca

Kraj V. početak Vl. mjeseca

Zelena krma

Siliranje

Ozima pšenica + Sredina Vll. mjeseca

Ozimi grašak Ozimazob+ Ozimi grašak Ozimazob + Ozimi grašak

Prva polovica X.mjeseca

Kraj V prva polovica VI. mjeseca

Zelena krma

Sredina VI. mjeseca

Siliranje

Sredina VII. mjeseca

dublje (6-8 cm) u odnosu na sjetvu žitarica (3-4 cm duboko). Ako je grašak posijan plitko (3 cm), može doći do lomljenja korijena izvalačenjem na površinu izniklih biljaka u vrijeme kasnih mrazeva. Budući da grašak ne razvija sekundarno korijenje kao žitarice, ako je izvučen na površinu ne može se obnoviti pa propada (osuši se). Zbog plitke sjetve graška i izloženosti mrazevima (sriježi), biljke graška tijekom zime rijetko kad su željenog sklopa zbog čegaje u smjesama često veći udio žitarice negoli je predviđeno pa su urodi niži i slabije kakvoće. Da se to ne bi dogodilo sjeme graška treba posijati dublje a zatim na njega sijati predviđenu količinu sjemena žitarice. Pri sjetvi žitarice treba paziti na dubinu ulaza sijačih tijela u tlo kako se, pri sjetvi žitarice, ne bi izbacilo na površinu sjeme već

2

Okvirna kg/ha

Okvirna kg/kj

I

Masa 1000 zrna g.

150-300

50-130

30-80

35-45

80-120

60-300

35-180

80-250

150-250

50-))0

30-70

35-45

80-100

60-250

35-150

80-250

150-250

60-125

35-75

40-50

80-120

60-300

35-180

80-250

150-250

60-125

35-75

40-50

80-100

60-250

35-150

80-250

200-300

65-150

40-90

32-50

80-120

60-300

35-180

80-250

250-300

80-150

50-90

32-50

80-100

60-250

35-150

80-250

200-300

65-150

40-90

32-50

60-80

50-200

31-120

80-250

200-300

50-110

30-70

26-36

60-100

50-250

30-150

80-250

250-300

65-110

40-70

26-36

60-80

50-200

30-120

80-250

250-300

65-110

40-70

26-36

60-70

50-175

30-105

80-250

Zrno

Ozimazob+ Ozimi grašak

Zrna nam

Zrno

posijanog graška. U suhim uvjetima i na vrlo laganim tlima (pjeskovito tlo) dobro je nakon sjetve usjev povaljati laganim valjkom. Sve kulture i smjese kultura za krmu treba sijati u prvoj polovici listopada. Ako su uvjeti za sjetvu loši ili se kasni sa sjetvom u odnosu na navedeni rok, norme sjetve, radi sigurnosti, mogu se povisiti i do 25 % ovisno o kašnjenju sjetve.

Kasna sjetva (krajem listopada ili početkom studenoga) može biti samo na Mediteranu, a u ostalim krajevima R. Hrvatske urod može biti ili čak propasti. Ako je grašak posijan plitko, kasni će ga mrazevi (srijež) iznijeti na površinu zbog čega će stradati.

5. Njega usjeva Zbog gustog sklopa korovi se rijetko javljaju.

Mogu ga eventualno zakoroviti kamilica (Matrinastavak na str.7

4

-+

Mljekarski list 10/2004.

OSTVARUJTE SAMO "EKSTRA" ILI PRVU KLASU HIGIJENSKOM KAKVOĆOM MLIJEKA VAŠIH KRAVA I OMOGUCITE SI VISI DOHODAK OD PRODAJE MLIJEKA! I

V

SAMOSTALNO KONTROLIRAJTE HIGIJENSKU KAKVOĆU MLIJEKA VAŠIH KRAVA NA POVEĆANI SADRŽAJ SOMATSKIH STANICA, KORIŠTENJEM NOVOG STAJSKOG TESTA

SgmaTest® ODSAD, JEDNOSTAVNIM TESTOM UČESTALO PROVJERAVAJTE HIGIJENSKU KAKVOĆU MLIJEKA U VAŠOJ STAJI I UNAPRIJEDITE VLASTITU PROIZVODNJU ZDRAVOG MLIJEKA.

SG>maTesr -

VAš

No VI

NEOPHODNI RADNI PRIBOR, KAO SUVREMENOG PROIZVOĐAČA MLIJEKA. NOVIM MASTITIS TESTOM, POSEBNO PRIPREMLJENIM ZA VAS, PROIZVOĐAČE MLIJEKA, JEDNOSTAVNO I UČINKOVITO TESTIRAJTE SVJEŽE IZMUZENO MLIJEKO VAŠIH KRAVA I NA SABIRALIŠTE MLIJEKA PREDAJTENA OTKUP SAMO HIGIJENSKI ISPRAVNO MLIJEKO! TROŠAK TESTIRANJA JE NEZNATAN ALI JE ZNATNA MOGUĆNOST POVEĆANJA PRIHODA OD POSTOJEĆEG STADA: JEDNO TESTIRANJE SVIH ČETVRTI VIMENA

ZA NA JE OD 1 KNI

~armd.o.o.

ZA PROIZVODNJU I TRGOVINU SREDSTVIMA ZA UNAPREĐIVANJE PROIZVODNJE MLIJEKA NA SEOSKIM GOSPODARSTVIMA Braće Radića 24, Vrbanovec,42 232 Donji Martijanec, REPUBLIKA HRVATSKA Tel. 042 207 990; Fax 042 207 991 e-mail: farm@vz.htnet.hr ČLAN HRVATSKE MUEKARSKE UDRUGE

-+---,I

1,--z-a n-ar-ud-žb-u -ok-re-ni-st-ran-ic-u

Soma Test® INDIKATOR HRVATSKO DIJAGNOSTIČKO SREDSTVO ZA OTKRIVANJE PRIKRIVENIH UPALA VIMENA

PRVO REGISTRIRANO

SomaTest"KOMPLET SADRŽI: er INDIKATOR 2 x 500 mi (za više od 80 pojedinačnih testiranja svih četrti vimena) er BOČICE ZA DOZIRANJE er DOZATOR(pumpica za točno doziranje indikatora u šalice testatora); er TESTATOR(plitica s četiri salice za testiranj(tSVih četvrtivvimena); er PRAKTICNI PRIRUCNIK za proizvođače mlijeka na seoskim gospodarstvima er UPUTU ZA KORIŠTENJE

Napomena: proizvođač zadržava pravo promjene sadržaja kompleta ili bilo kojeg njegovog dijela

PRIBOR IZ KOMPLETA IMA TRAJNI KARAKTER, A NAKON 80-TAK IZVRŠENIH TESTIRANJA SVIH ČETVRTI VIMENA, TJ. NAKON ISKORIŠTENJA SADRŽAJA OBIJU BOČICA S INDIKATOROM, NABAVLJAJU SE SAMO DOPUNSKE BOČICE INDIKATORA OD PO 500 ML, SVAKA ZA 40-TAK TESTIRANJA. r - - -~ I

- - - - - - ><- - - - - - -

-.!-<-

-

-

-

-

-

-

-~

-

-

-

-

-

-

~ -

-

-

-

-

-

¼G-

-

I

-

KUPON ZA NARUDŽBU SomaTest®-aPO PROMOTIVNOJ CIJENI

I

N ruču·em:

79,80 kn* D Soma Test® Komplet ~kn + troškovi poštarine 49 80 kn* i D Soma Test® INDIKATOR (2 x ~kn + troškovi poštarine 1 1

Cijena:

500ml)

- Cijena:

* promotivne cijene vrijede samo za narudžbe koje se dostavljaju

poštom

Ime i prezime: _________________

_

(obvezno ispuniti štampanim slovima)

Adresa (ulica i kbr:, mjesto): ____________________ Poštanski broj i mjesto: _____________________

Telefon/mobitel:

_________

~ I Mlijeko dajem u otkup:

Ooa□ Ne.

_

(obvezno ispuniti) _

Broj krava na mojem seoskom gospodarstvu:

LJ

Naziv mljekare: _____________

Za dodatne informacije i eventualne nejasnoće izvolite se obratiti direktno na broj tel: 042/207-990; mob: 091/5178-281; 098/288-659

1

( obvezno ispuniti)

_ proizvođaču

Kupon za narudžbu pošaljite na adresu: : FARM d.o.o., Braće Radića 24, Vrbanovec, 42232 Donji Martijanec - - - ><- - - - - - --§o,,E, - - - - - - -:>E - - - - - - - ~- - - - - -~ - - - - -

1

: -

-:>E

-

-

-

KRMNE KULTURE

caria chamomila), osjak (Cirsium arvense), neke ozime kupusnjače (Brassicaceae sp.) ili drugi koji se šire korijenom i podankom, odnosno koji se brže razvijaju. Ako se korovi ipak jave, usjev se može tretirati Basagranom i to 2 do 3 l/ha tijekom vegetacije.

6. Korištenje smjesa graška i žitarica Kako bi vrijednost ovih smjesa kao vrlo kvalitetne stočne hrane bila potpuna, potrebno je odabrati pravi trenutak košnje, a on zavisi o načinu iskorištavanja, o vremenu sjetve i vrsti žitarice u smjesi te o potrebnim količinama i kakvoći krme.

Slika 1: Spremanjesmjeseozimoggraška i pšeniceu rolo- bale Smjese krmnog graška i žitarica mogu se koristiti: • košnjom i hranidbom u svježem stanju (zelena krma u staji) • napasivanjem s povećanim udjelom žitarica ili VIROVITICA•J.J. Štrosmajer trava • štednjaci na krutagoriva • siliranjem (uz veći udio žitarica u smjesi) • štednjaci zacentralno grijanje -slika 1 • peći nakrutagoriva • kotlovi zakamine, kalijeve peći • za sideraciju ili malč (protiv korova) • dijelovizazidanepeći • kao zrno koncentrat (bogat proteinima i energijom) Mogućnost • eventualno i za sijeno (u povoljnim uvjetima). prilaQođavanja dimnih izvoda Najčešće se koristi kao zelena krma i to od i vodovodnih početka cvatnje do formiranja mahuna, što znači priključaka prema želji kupca. od 15 do 20 dana i više. Za proizvodnju sijena u suhim uvjetima može se koristiti samo u I krajnjim slučajevima jer se list graška brže suši od stabljike pa otpada i smanjuje prinos i PEĆI NAPILJEVINU ZA hranjivu vrijednost. Grašak je bolje proizvoditi CENTRALNO GRIJANJE za grijanje prostorija, objekata za podmirenje potreba zelenom krmom, a i kompleksa stanovanja, viškove proizvedene krme valja silirati i to u fazi plastenika, staklenika, farmi i punog formiranja mahuna kada sadrži najviše radionlćkih prostora bjelančevina i kada daje najveću masu, odnosno kadaje žitarica u mliječnoj zrio bi. li

.

Mljekarski list 10/2004.

7

Milk-maker za plodne, proizvodno sposobne krave

.......

....... .

-•--.t..--•-.., "'-·•·····,. ....-. ,•

•

.Jr•

· K

• ....,.. ,

••

1.1

•· r

~ ..

• 1'

... ,

• --•

•9 -~:,

• ■ •.Q•,

.. t,

Prednosti s Lactoma: Ciljevi Sano:

1. Sano želi, da Vi s kravama zaradite novac, jer

Kompleks energije-proteina-aminokiselina-šećera-sumpora 1. Povećava količinu mlijeka 2. Visok sadržaj proteina i masti u mlijeku 3. Poboljšava plodnost 4. štiti od pojava deficita i gubitka težine s. Redovna plodnost

• Sano treba platno sposobne kupce • Sano kupci moraju biti najbolji • Sano i za 5 ili 10 godina treba kupce • Sano želi zadovoljne, stalne kupce.

2. Kako s kravama zaraditi novac: • velikom

količinom mlijeka

• svake godine povećanje za 500 litara • puno proteina i masti u mlijeku • svake godine jedno zdravo tele • zdravo vime i papci

3. Što učiniti, da bi se s kravama zaradio novac?

• napajati telad sa Sano Milsan.

• po teletu trebate 40 kg = ca. 300 kn • l litra Milsan stoji O. 94 kn.

• l litra prodanog

kravljeg

mlijeka

donosi ca 2,85 kn.

5. Vaši troškovi za oko 4.5 kg Lactoma iznose oko 13,50 kn dnevno.

To donosi oko 10 litara mlijeka dnevno više= 28,50kn!

To znači: 15 kn više po kra,i dnevno, a godišnje 4.575 kn veće dobiti putem

Lactoma.

6. Uz to:

• pobol.išana plodnost

• mlijeko za telad po litri stoji 1.13 kn

• bolje zdravlje

• uz 400 litara zamjene. to je 1.140 kn više za mlijeko.

• više masti i proteina

• vaša dobit: 840 kn.

Sano ovo po,·ećanje proizvodnje i uspjeh poh·rđuje svakodnevno na desecima tisuća gospodarstal·a.

4. S·rnjoj kravi trebate davati:

I Vi možete biti među njima!

• puno zraka. i tijekom zime • puno svjetla. i tijekom zime • puno vodi:!. i tijekom zime

Vaš Sano partnerrado će Vas savjetovati!

Zanima Vas TMR miješalica?Sano ima dobre ponudeza prodajui najam.

Uputa za hranidbu: Količina mlijeka koju krava daje odlučujuća je za količinu primjene:

20 litara mlijeka = 3 kg Lactoma 25 litara mlijeka = 5 kg Lactoma 30 litara mlijeka = 7 kg Lactoma 35 litara mlijeka = 9 kg Lactoma 40 litara mlijeka = I I kg Lactoma umiješati u hranu kao potpuni obrok. Uz to dati Camisan. Profisan ili Topsan. i to 10 g / litri mlijeka.

Sastav: sojina sal:ma. sačma uljane repice, rezanci šećerne repe, kukuruz. proizvodi i nusproizvodi pekarske ir.<lustrije,

laktoza, saharoza, glukoza, fruktoza, magnezij-sulfat.

Kemijski sastav: 18.5% sirm•tjg proteina, 5.0% sirove vlaknint:, 2,0% sirove masti, 46!11ši(roba i šećera, 4,0% pepela, Ct,7% s;.impora, 7,5 MJ NEL,203 g nXPlkg. 1.1 ;, liz,na, 0.4'\ m~tionina. 0,8% metionina i clstiM, 0,2% triptofana, 300 mg niacir.a.

Sano - Suvremenahranidba životinja d.o.o., Industrijskac., 44317 Popovača, tel.: 044/568 000, fax: 044/670 816

HRANIDBA

QJ C:J~__...,.,...[0

.

Poznavanje vlakana i razumzJevanje njihova značaja neophodno je u sastavljanju odgovarajućeg obroka mliječnim kravama. Da bi u potpunosti razjasnili značaj i ulogu vlakana, moramo postaviti sljedeća pitanja: Što su to vlakna? Na koji će način premalo ili previše vlakana u obroku utjecati na metabolizam i proizvodnju mlijeka? Koji su optimalni odnosi vlakana u obroku mliječnih krava u različitim stadijima proizvodnje? Što su vlakna?

Vlakna su sporo probavljiva ili neprobavljiva tvar krmiva. Obično, vlakna predstavljaju staničnu stijenku, strukturalni dio stanice biljaka koji im daje oblik i čvrstoću. Vlaknasti dio stanične stijenke čine celuloza, hemiceluloza i lignin, te pektin, razgradiv jedino u procesima mikrobiološke fermentacije. U buragu mliječnih krava populacija je bakterija, protozoa i gljivica koje proizvode enzime i razgrađuju vrlo složene dijelove stanične stijenke na manje molekule, kao što je glukoza.

S hranidbenog gledišta vlakna su dio krmiva koji je teže probaviti; životinja ih usitnjava žvakanjem ili preživanjem. Vlakna sadrže sporo razgradive tvari krme, kao što su celuloza i hemiceluloza, te nerazgradivi lignin.

Hranidbom odgovarajućim količinama vlakana u obroku, omogućen je normalan proces preživanja, a izbjegava se niska količina mliječne masti u mlijeku, te acidoza. Vlaknasta krmiva, kao što su voluminozna (suha ili svježa), zauzimaju mnogo više mjesta u buragu nego žitarice i druga koncentratna krmiva, a voluminoznost ograničava količinu hrane koju krava može pojesti ukoliko se hrani samo takvom vrstom hrane. Kapacitet popunjavanja probavila hranom predstavlja stvarni limit pojedene hrane, pa što je viši udio voluminozne krme ili nekog drugog vlaknastog krmiva u obroku taj limit bit će prije dostignut.

M1jekarski list 10/2004.

~DC:J ~W& [_

Piše: mr. se. Goran Kiš

]

Određivanje dijela vlakana u krmivima Tri su osnovne skupine (frakcije) vlakana čiji udio u krmivima određujemo kemijskim metodama: 1. sirova vlakna (SV), 2. kisela detergent vlakna (KDV) i 3. neutralna detergent vlakna (NDV).

Svaka skupina ovih vlakana dobivena je analizom različitih krmiva i opisana u različitim stručnim i znanstvenim publikacijama. Svaka od ovih skupina predstavlja različitu vrijednost za jedno te isto krmiva. Da bi izbjegli zbunjivanje u interpretaciji različitih vrijednosti vlakana, moramo poznavati kemijske metode određiva­ nja, kao i metodu kojom se određuju kemijske tvari stanične stijenke.

Sirova vlakna U procjenjivanju hranidbene vrijednosti krmiva najprije su određivana ova vlakna a i najviše se koriste u sastavljanju obroka. Metoda određivanja temelji se u kuhanju uzorka krmiva 30 min. u jakoj kiselini, te zatim 30 min. u jakoj lužini. Sirova vlakna, kao mjera, ne predstavljaju najtočniju vrijednost celuloze, hemiceluloze i lignina u krmivima. Razlog tome je što kiselina dijelom otopi hemicelulozu, lužina otopi lignin, pa broj koji dobijemo kao SV ne predstavlja točnu količinu vlakana u krmivu.

Kisela detergent vlakna Kisela detergent vlakna (KDV, u literaturi moguća kao ADV ili ADF) dobijemo kuhanjem uzorka krmiva jedan sat u otopini detergenta i sumporne kiseline. Kiselina otopi hemicelulozu, i na taj način dobijemo vrijednost KDV koja

9

HRANIDBA

predstavlja samo celulozu i lignin. Budući da ovom metodom određivanja nije uključena lužina, kao u određivanju SV, ovdje nema gubitaka lignina prilikom kuhanja uzorka u kiselom detergentu.

Ovom metodom određivanja KDV možemo pretpostaviti da su KDV veće vrijednosti od SV, budući da su manji gubitci prilikom kuhanja uzorka.

Neutralna detergent vlakna Uzorak koncentratne ili voluminozne krme kuha se jedan sat u neutralnoj (pH = 7) otopini.

Jedna od osnovnih kemikalija u neutralnoj detergent otopini, natrij-lauril sulfat, čest je detergent koji nalazimo u sredstvima za pranje rublja ili u šamponima. Kako ovim određivanjem nema ni kiseline ni lužine, nema ni gubitaka he'miceluloze ili lignina. To znači, da je NDV (u literaturi moguća i kao NDF) mjera koja predstavlja celulozu, hemicelulozu i lignin, tri osnovna strukturna dijela stanične stijenke biljaka.

NDV imaju najveću vrijednost, u odnosu na ostale komponente vlakana, slijedi KDV, a SV imaju najmanju hranidbenu vrijednost. Tablica 1 predstavlja primjer udjela vlakana u nekim krmivima.

Vlaknasta krmiva u odnosu na proizvodnju mlijeka Odgovarajući sadržaj vlakana i njihova fizička forma u obroku omogućuju normalan proces preživanja i funkcioniranje buraga. Zbog toga sva koncentrirana i voluminozna krmiva imaju određenu grubu ili krmnu vrijednost.

Vrijednost je u stimuliranju žvakanja, osobito za

vrijeme preživanja, pri čemu je bitna tekstura, (grubost), odnosno veličina čestica krme.

Visoko vlaknasti nusproizvodi prehrambene industrije, kao što su sojine ljuske ili kukuruzni gluten, sadržavaju puno vlakana, ali su sitnih čestica i male efektivne, odnosno male krmne vrijednosti. Ostala krmiva bogata vlaknima, ali male krmne vrijednosti su: repini rezanci, pivski trop, pšenične i kukuruzne posije te suncokretova sačma.

Za razliku od ostalih hranjivih tvari, mliječnim kravama potrebne su male vrijednosti vlakana u obroku, za maksimalnu proizvodnju. Vlakna u obroku krava imaju dva oprečna učinka. Prvo, povećanjem udjela vlakana u obroku, od nule prema optimalnoj razini, stimuliraju preživanje i održavaju normalno funkcioniranje buraga. Drugo, za određenu proizvodnju u obrok dodajemo više vlakana nego što je potrebno, pa vlakna ograničavaju konzumaciju i probavljivost obroka.

Udio vlakana u obroku Premalo vlakana ili su vlakna neadekvatne teksture (grubosti) Obrok visokoproizvodnih krava s udjelom NDV-a ispod 26-28 % ili obrok koji sadrži vlakna čije su čestice presitne, može izazvati ozbiljne metaboličke poremećaje. Prvi simptomi neadekvatne krmne vrijednosti (udio vlakana x grubost) obroka je smanjena aktivnost preživanja. Kako se normalno preživanje i žvakanje krava (osam do 10 sati na dan) skraćuje, proizvodnja sline opada. Slina, koja sadrži bikarbonate, djeluje u buragu kao pufer i neutralizira kiseline koje nastaju prilikom mikrobne fermentacije krmiva u buragu. Vrijednost pH buTablica 1: Udio vlakana u nekim krmivima određivana različitim metodama ragova sadržaja ne smije Sirova vlakna Kisela detergent vlakna Neutralna detergent pasti ispod 6,0-6,2 jer će KRMIVO (SV), % ST (KDV)), ¾ST vlakna (NDV) ), % ST mikroorganizmi slabije --~--·- -- -razgrađivati vlakna.

Livada, sijeno 34,0 39,5 ~ 66,5 Ako je u buragu premalo bikarbonata, pojavljuje Lucerna,sijeno 22,0 29,0 ___ 4o_,o _ se acidoza. Ovakvo stanje krava povezuje se i s Kukuruz, silaža I 24~ 28,0 j 51,0 __ padom količine mliječne - K~~=2,~ --·------~,;------i-·----9~,o-_J masti, te ostalim meta-

__J

I

J

:r~=--7=

J____ _J

I

J

boličkim poremećajima.

10

M(jekarski li,st 10/2004.

HRANIDBA

Tablica 2 prikazuje neke od Tablica2: Učinak različitog udjelavlakana u obrokumliječnih krava vlakana u obroku na metabolizam i proizvodnju. Kako Udio dugih, grubih vlakana u obroku(%) -----se udio NDV-a u obroku smanjuje, o 100 60 J__ 40 tako opada razina octene kiseline I u buragu, dok razina propionske I NDV, o;.

70 48 36 14 kiseline raste. Ove kiseline glavni 900 820 960 340 su proizvodi mikro b ne fiermen- Žvakanje (min/dan) učinaka

tacije krmiva u predželucu. Octena Slina (1/dan) kiselina prethodi sintezi mliječne , --masti, dok je propionska usmje- !Ac::i hur~ga, 01•___]_ rena produkciJ'i tjelesnih masnoća.

Propionati buraga, % I Tako se obrokom s malim udjelom vlakana povećava tjelesna masno- Mliječna mast,% ća, ali ne i masnoća mlijeka.

Previše vlakana ili vlakna neadekvatne teksture Kao što premalo vlakana u obroku nepovoljno djeluje na proizvodnju mlijeka, mliječnu mast i općenito na metabolizam životinje, tako i previše vlakana može smanjiti proizvodnju mlijeka.

Previše vlakana smanjuje koncentraciju energije u obroku jer voluminozna krmiva sadrže manje energije od žitarica ili drugih krepkih krmiva. Kako krava konzumacijom voluminoznih krmiva puni burag, tako se konzumacija krmiva bogata vlaknima smanjuje.

Obroci bogati vlaknima uzrokuju smanjenje proizvodnje mlijeka, pa ih proizvođači ne bi trebali davati kravama.

Optimalna količina NDV-a u obroku Optimalna razina vlakana u obroku uvjetovana je samom proizvodnjom mlijeka. Što je viša proizvodnja, treba smanjivati količinu vlakana u obroku. Za vrlo visoku proizvodnju mlijeka, udio NDV-a u obroku opada na 26% i smatra se minimumom u proizvodnji. Svaki puta kada udio vlakana (u formi NDV-a) u obroku padne ispod 26-27 %, postoje dobre šanse da će krava pasti u acidozu ili patiti od niske razine mliječne masti.

Preporuke za minimalni udio vlakana u obroku bazirane su na pretpostavci da 75% vlakana dolazi iz grube, voluminozne krme.

Preporučeni udio NDV-a u obroku prikazan je u tablici 3.

Mljekarski list 10/2004.

227

70

J

61

15

22

3,7

3,5

150

205

214

J_ _J___ _J 55

40

i

27

3,4

.

40 1,0

Zaključak

Udio vlakana u obroku mliječnih krava bitanje u regulaciji konzumacije hrane i ukupnoj proizvodnji mlijeka. Da bi sastavili obrok koji podmiruje potrebe učinkovitim vlaknima, proizvođači trebaju razumjeti što vlakna jesu, koje mjere vlakana koriste i koju fizičku ulogu vlakna imaju u podmirenju normalne funkcije buraga. Sastavljanje obroka s optimalnim udjelom NDV-a treba osigurati maksimalnu konzumaciju hrane i maksimalnu proizvodnju mlijeka. O

Tablica3: Preporučeni udioNDV-a u obrokukrava Kraveu laktaciji

NDV(%ST)_I

Vrlovisokaproizvodnja,višeod 50 kg/dan

26

Visokaproizvodnja,35-50kg/dan

28

Prosječna proizvodnja,20-35kg/ dan

32-33

Niskaproizvodnja,manjeod 20 kg/dan

39

Kraveu ranojlaktaciji( 3.-4.tjedanlaktacije)

36

Kraveu suhostaju

50

Junice

/-;,ianje od 200kg

J

42

1200-400kg

_I

50

400-600kg

!--

34

----'

11

VETERINARSTVO

l? u

Piše: mr. se. Antun Kostelić

Nedavni slučajevi iz okolice Sinja, u kojima je od bruceloze oboljelo nekoliko ljudi, ukazali su na opasnosti od istih bolesti i ljudi i životinja.

Glavni simptom bolesti je pobačaj. Sustavnom provedbom preventivnih mjera, pojava ove bolesti u Hrvatskoj svedenaje na najmanju mjeru.

-----------------------------• UZROČNIK BOLESTI. Uzročnik bolesti je bakterija roda Brucella. Bolest goveda najčešće uzrokuje B. abortus, a bolest ovaca i koza najčešće uzrokuju B. melitensis i B. ovis.

Uzročnik može preživjeti na tlu 37 dana, na hladnoći u vodi do 3 mjeseca. Važno je naglasiti da uzročnik preživljava u mlijeku nekoliko tjedana, a maslacu i siru od slatkog mlijeka 30 dana. Brucelle su osjetljive na većinu dezinficyens§l.

NACIN SIRENJA. Glavni izvor infekcije su pobačeni plod i plodne ovojnice. U organizam životinje uzročnik ulazi hranom, vodom, preko oštećene kože, očne sluznice i vimena. Bruceloza se najčešće širi napasivanjem na livadama, pašnjacima, zatim vodom i hranom koju je zagadio iscjedak i plodne vode inficiranih životinja ili dodirom s pobačenim plodom, odnosno oboljelim mladunčetom. Bolest mogu širiti i psi, štakori i insekti (krpelji).

ZNAKOVI BOLESTI. Vrijeme proteklo od ulaska uzročnika u životinju do pojave prvih znakova bolesti dosta je različito, a u goveda se kreće od 14-180 dana. Krave najčešće pobace u zadnjoj trećini graviditeta. Kod ovaca i koza pobačaji se javljaju zadnja dva mjeseca graviditeta. U muških životinja bolest se očituje upalom testisa i završava sterilitetom. Pored

pobačaja i jalovosti uslijed infekcije, može doći i do upale zglobova, a pod kožom se mogu stvarati apscesi (nakupine gnoja). Pored navedenog mogu se javiti i upale vimena, šepanje (ovce) i po-

remećaji živčanog sustava.

DIJAGNOZA BOLESTI. Na bolest se sumnja nakon pobačaja, pogotovo ako je istovremeno pobacilo ;više životinja u stadu.

Sigurnu dijagnozu postavljamo nalazom i identifikacijom uzročnika u pobačenom plodu ili plodnim ovojnicama, zatim serološkom pretragom krvi. Jedna od praktičnih dijagnostičkih metoda je i mliječno prstenasta proba kojom možemo utvrditi prisutnost uzročnika u mlijeku.

BOLEST U LJUDI. Bruceloza ljudi je dugotrajna i teška bolest. Do infekcije dolazi pomaganjem životinji kod porođaja, udisanjem zagađenog zraka, konzumacijom zagađenog mlijeka ili sira. Bolest se očituje groznicom, a može doći i do upale moždanih ovojnica.

PREVENTNA BOLESTI. Osnovna preventivna mjera je umjetno osjemenjivanje krava, a bolest ovaca i koza sprječava se redovitom kontrolom zdravlja rasplodnjaka (vađenje krvi), zatim prijavljivanjem svih pobačaja veterinarskoj službi koja će uzeti materijal za laboratorijske pretrage kojima se utvrđuje prisustvo brucela. Posebnu pažnju treba posvetiti nabavi novih životinja, osobito rasplodnjaka kojima prije uvođenja u stado treba pregledati krvnu sliku ne samo radi bruceloza nego i drugih zaraznih bolesti kojima bi se moglo zaraziti stado. :.J Ovisno o stadiju graviditeta dijelimo ih na rane i kasne, a ovisno o uzroku na zarazne i nezarazne. Pored navedenog, pobačaji mogu biti i umjetno izazvani.

Pobačaj (abortus) je izbacivanje neZarazni pobačaji zrelog ploda iz maternice prije fi,ziološkog Zarazni pobačaji su posljedica završetka graviditeta.

U najvećem broju štetnog djelovanja mikroorganizama slučajeva pobačeni plodovi su mrtvi.

--------------------

odnosno virusa, bakterija,

12

rikecija na

M(jekarskili-st 10/2004.

Da li znate što je KOVEX pjena?

Ecolab d.o.o.

Zavrtnica 17 • HA-10000 Zagreb•

Tel. 01 6321 600 • Fax 01 6321 633 • Moo 098 245 498 • www.ecolab.com

VETERINARSTVO

gravidnu maternicu, plod i/ili plodne ovojnice. U tu skupinu spadaju i pobačaji koje uzrokuju neke vrste nametnika (parazita).

Važno je napomenuti da je pobačaj često jedini simptom infekcije pojedinim vrstama mikroorganizama kao na primjer Q- groznice i bruceloze, te da se javlja kod većeg broja životinja u stadu (ovce i koze). Pobačaji mogu biti i posljedica općih infekcija te se u tom slučaju javljaju kao sekundarni simptom. Kao što smo prije naveli, pobačaji mogu biti rani i kasni, ovisno o stadiju graviditeta. Kod kasnih pobačaja (zadnja trećina graviditeta) često dolazi i do komplikacija u vidu zaostajanja posteljice, jalovosti ili upale spolnih organa.

Važno je napomenuti da pobačaj kod domaćih životinja uglavnom izazivaju mikroorganizmi koji ugrožavaju i zdravlje ljudi (zoonoze), zato je potrebno pobačaj svake domaće životinje prijaviti veterinarskoj službi radi mikrobiološke pretrage (krv, fetus, posteljica), kako bi bio utvrđen mogući uzrok pobačaja.

Zakonom su propisane mjere za suzbijanje zaraznih bolesti (zoonoza) kojima je jedan od glavnih simptoma pobačaj (Q- groznica, bruceloza, leptospiroza itd.).

Preventiva zaraznih pobačaja Glavna mjera u suzbijanju zaraznih pobačaja je umjetno osjemenjivanje. U Hrvatskoj se ova metoda koristi jedino u govedarstvu i svinjogojstvu, a u uzgoju drugih domaćih životinja, osobito u ovčarstvu i kozarstvu, nažalost, uopće se ne koristi.

Prednost umjetnog osjemenjivanja je u zdravstvenom nadzoru rasplodnjaka (bikova, nerasta), a zakonski je određeno umjetno osjemenjivanje samo spermom zdravih životinja koje su pod stalnim zdravstvenim nadzorom veterinara.

Kao što smo napomenuli, umjetno osjemenjivanje se u Hrvatskoj ne koristi u ovčarstvu i kozarstvu paje potrebno posebnu pažnju posvetiti nabavi zdravih rasplodnjaka Garčeva i ovno-

J.-j

va) iz zdravih i provjerenih uzgoja, a bez obzira na dobro zdravstveno stanje i kondiciju potrebno im je izvaditi krv te ju poslati na pretragu u Hrvatski veterinarski institut. U slučaju da su rasplodni ovan ili jarac inficirani, u sezoni pripusta mogu zaraziti cijelo stado pa se u tom slučaju (po zakonu!) cijelo stado mora neškodljivo ukloniti.

Dakle, rasplodnjake nabaviti iz provjerenih uzgoja i prije sezone pripusta kako bi se bez žurbe provjerila njihovo zdravlje.

Nezarazni pobačaji Uzroci nezaraznih pobačaja su brojni, a dijelimo ih na unutarnje i vanjske. Karakteristično je da se najčešće javljaju pojedinačno. Životinje mogu pobaciti u svim stadijima graviditeta kao i kod zaraznih pobačaja.

Unutarnji uzroci pobačaja mogu biti: nježna konstitucija (visokomliječne krave), hormonalni poremećaj, smetnje u razvoju maternice tijekom graviditeta (priraslice), torzija (uvrtanje) pupkovine, višeplodnost uniparnih životinja (krava, kobila), kolike i timpanija.

Vanjski uzroci pobačaja mogu biti mehanički, termički, zatim posljedica pogrješne hranidbe ili liječenja. Pobačaj može izazvati grubo postupanje sa životinjama, udarci, padovi, transport ili pješačenje te hladnoća koja može dovesti do kontrakcija maternice.

N eizbalansirana hranidba može dovesti također do pobačaja (npr. nedostatak minerala), kao i napajanje hladnom vodom.

Sprječavanje nezaraznih

pobačaja

S gravidnim životinjama moramo postupati pažljivo i oprezno. Moramo im osigurati dovoljno prostora. Poželjno je životinje u suhostaju, a pogotovo one koje su pred porodom, odvojiti od stada. Hranidba mora biti prilagođena graviditetu.

Treba spriječiti prežderavanje životinja. Krmiva moraju biti kvalitetna. Dva do tri tjedna prije poroda životinje valja postupno navikavati na krmiva koja će koristiti tijekom

M{jekarskilist 10/200--J.

~======================VETERINARSTV laktacije. Poželjno je dva mjeseca do mjesec dana prije poroda dati životinjama vitaminskomineralne preparate, posebno vitamine A, D, E i minerale selen i kalcij (fosfor). Tako ćemo osigurati normalan razvoj ploda u zadnjoj trećini graviditeta te bolju zaštitu mladunčadi kolostrumom.

Potrebno je izbjegavati transport visokogravidnih životinja jer dolazi do stresa koji može rezultirati pobačajem.

Dužnosti uzgajivača u slučaju pobačaja Svaki je uzgajivač (goveda, ovce, koze, svinje, konji) dužan prijaviti pobačaj nadležnoj veterinarskoj službi. Veterinar mora uzeti uzorke za pretragu (pobačeni plod, fetus, posteljica) te izvaditi krv od životinje koja je pobacila. Zvanje veterinara je obveza uzgajivača jer, kao što smo naveli, uzročnik pobačaja može ugroziti zdravlje ljudi (slučaj u Sinju!). Izuzetno je važno pokušati utvrditi uzrok pobačaja! ■

V

V

PROMJENA POLOZAJA SIRISTAGOVEDA Promjena položaja sirišta je bolest koja se javlja kod goveda u intenzivnom uzgoju i to najčešće goveda holštajnske pasmine, dok se kod drugih pasmina rjeđe pojavljuje.

Sirište se iz fiziološkog položaja može pomaknuti na lijevu ili desnu stranu trbušne šupljine, pri čemu može doći i do njegova izvrtanja (torzije). Utvrđeno je da je češća promjena položaja u lijevu stranu, a u desnu stranu rjeđe. Bolest se razvija u kratkom vremenskom razdoblju.

UZROK BOLESTI. Kao što je navedeno, obolijevaju visokoproduktivne intenzivno hranjene krave u dobi od 3-8 godina. U preko 80% slučajeva bolest se javlja unutar 3 tjedna prije poroda i 4 tjedna nakon poroda. Utvrđeno je da se učestalo javlja kod stajskog načina držanja.

Pojavi bolesti pogoduje atonija (prestanak rada) sirišta koja može biti posljedica nagle promjene hrane, zaostajanja posteljice, edema i upala vimena itd. Visoka mliječnost može također pogodovati pojavi bolesti. Promjene položaja trbušnih organa nakon poroda, a posebno promjene položaja buraga, pogoduju razvoju bolesti.

ZNAKOVI BOLESTI. Jedan od prvih znakova bolesti je smanjen i promjenjiv apetit

Mije/carski list 10/2004.

I Piše:mr.se.Antun

Kostelić

odbija pn čemu krava koncentrat. Uslijed bolesti dolazi do pada mliječnosti.

Javlja se i promjena u količini i obliku balege.

Krava može imati ili začepili proljev.

U slučaju da bolest duže traje krava mršavi, drži se potišteno i ukočeno zbog bola u trbušnoj šupljini, mogu se javiti i znakovi kolika (bolova u trbuhu). Ako se bolest ne liječi, može se javiti nadam buraga i upala potrbušnice. Kod promjene položaja sirišta u lijevu stranu, u lijevoj gladnoj jami može se javiti uzdignuće poput kupole.

DIJAGNOZA. Bolest sa sigurnošću može dijagnosticirati jedino veterinar nakon uzimanja podataka o stadiju proizvodnje (stupanj graviditeta, porod), načinu hranidbe i držanja. Precizna dijagnoza postavlja se tek nakon temeljitog kliničkog pregleda životinje.

Metoda kojom sa sigurnošću možemo utvrditi promjenu položaja sirišta je laporatomija, odnosno otvaranje trbušne šupljine na lijevoj ili desnoj strani.

LIJEČENJE. Bolest se može liječiti operativno ili konzervativna. U slučaju lijeve dislokacije kravu se zavezanih nogu položi na desni bok pri čemu se snažno masira trbuh duž

1.5

=~ur~m a

Vrbo •ec, Eugena de Piennesa bb lcl.: 01 2791-822. 2791-057. 2791-990

!: fax: 01 _ 792-0'.\5.c-mail: jurval,o zg.htnet.hr

a&BELARUs· P/A MINSK

TRACTOR

WORKS

X :~•~" KRfiDITI DO7GODINA, BEZUČEŠĆA, BEZJAMACA

.ISKORISTITE MOGUĆNOST POVRATA 25%KAPITALNIH ULAGANJA ' :..,,. -. , .,.,.fl!> r,OSIGURAN ..SERVISIREZERVNI DIJELOVI ..ii

'.,,,

~.,

"'.

Bosch hidrauli a

Ravnipi

VNJAHIDRAUL I PREDNJI KARDAN! KLIMAUREĐAJ UŽNEB Ut01 arirs.i · . !JOJ· ,· . sd~,foipom

-

\

' -----

-

•

BELARUS-820.2 NL (81KS)

NOVO!

:-

_.,,

BELARUS-1523 (155KS)

•

'

r -~:r

BELARUS-820.2 (81KS)

luka rebara prema pupku i to 2-3 put nakon čega je potrebno kravu snažno prebaciti na lijevi bok. Desna dislokacija se puno teže liječi konzervativna.

Najbolji način je liječenje otvaranjem trbušne stijenke na strani dislociranog sirišta, a ponekad se preporuča i obostrano otvaranje.

PREVENTIVA. Osnovno pravilo u sprječavanju promjene položaja sirišta je hranidba krava prilagođena stadiju proizvodnje. Kao što smo naveli, bolest se

najčešće javlja 3 tjedna prije i 4 nakon poroda pa je osobito važno u tom vremenskom razdoblju (tranzicijski period) kravu hraniti uravnoteženim obrokom.

Jedna od modernijih preventivnih metoda je davanje velike količine (40 - 70 litara) mlake otopine elektrolita sondom u burag koji nakon toga lakše i brže zauzima fiziološki položaj.

Pored navedenoga sprječavanju bolesti pridonosi i držanje krava na ispustima i pašnjacima. O

~~[![]

~ Kako to izgleda u U prošlom broju Mljekarskog lista, u ovoj rubrici, opisani su našim primjerima? sadašnji uvjeti prodajnih cijena i prihoda u mljekarskoj U zeli smo prosječne proizvodnji u nas i u Europi. Kakvi su prihodi govedarskih podatke skupljene od farmi u EU? Prema podatcima IFCN-a (slobodni prijevod: obiteljskih gospodarMeđunarodna mreža usporedbe farmi) za 2002. godinu stava sa 7 do 15 muznih prihodi govedarskih farmi temelje se na 0,59 eura po litri grla i prosječnim proizvedenog mlijeka na „boljih 10% farmi" i 0,47 eura po ..._ _. prodanim količinama litri mlijeka na „lošijih 10% farmi".

_______________________ od 2 500 do 6 000 litara

U tih 0,59, odnosno 0,47 eura uračunati su, osim cijene mlijeka (oko 0,31 euro), i svi ostali poticaji po grlu.

0,7

0,5 ~ 0,4

w .c

10.3al

J

g_0,3 f!!

1110,2

10.21 1

it O 2 '

§~

o Top 10%

D Gross Margin (prihodvarijabilni trošak)

Zadnjih 10%

O Varijabilni troškovi {hrana)

Grafikon 1: Struktura prihoda po litri mlijeka u EU primjerima Mljekarski list 10/2004.

I

0,271

0,1

10.21 I

0,1

jo,oal

-g0,3

i 0,5 E 04

lo,191

::::,

0,6

~

0,6

o 2500 4500 Razina proizvodnje (litara)

6000

Osnovna cijena mlijeka D Poticaji za mlijeko D Ostali poticaji

Grafikon 2: Struktura prihoda po litri mlijeka naših proizvođača (u eurima) 17

GOSPODARSTVO

mlijeka po grlu. Uzeli smo tu najnižu proizvodnju radi slikovitog prikaza što se u praksi ostvaruje s prosječnom proizvodnjom mlijeka u nas.

U nas je ekonomski apsurd, tj. na nižoj razini proizvodnje ostvaruje se veći prihod po litri, jer se temelji na poticajima a ne na proizvodnji. Tako imamo lošu situaciju budući da naši poticaji već godinama ne potiču proizvodnju nego proizvođače „uljuljkavaju" u nepromjenjivost godina debelih krava. Da, samo se sladimo lijepim godinama, kao da nam neće sve to uskoro naplatiti otvaranje tržišne utakmice.

Uvjeti predviđeni Programom razvitka Za proizvodne jedinice podržavane ovim Programom razvitka proračunata je bruto marža (GM) ili doprinos pokrića varijabilnih troškova, kako bi bila ocijenjena učinkovitost njihova poslovanja u predviđenim gospodarskim uvjetima. Gross margin je uobičajeno mjerilo gospodarske učinkovitosti obiteljskih gospodarstava u suvremenim uvjetima subvencionirane poljoprivrede. Bruto marža se odnosi na pokrivenost varijabilnih troškova prihodima.

Prihodi farme su proračunati prema prosječnim cijenama od 2,40 kn/litra mlijeka i 19,50 kn/kg telad, što odgovara cijeni od 0,32 eura za litru mlijeka, te 2,64 eura za kg teleta.

Struktura i visina poticaja proračunati su prema sljedećim pretpostavljenim uvjetima: Poticaji Za uzgojenu junicu (prvotelka) - po junici Za držanje krave - po kravi Mlijeko po - litri

Kn

Eura

1.500,00

202,70

300,00 0,20

40,54 0,03

Pretpostavljeno je da se za adaptirane staje i niže razine mliječnosti koriste većim dijelom grla simentalske pasmine, a za specijalizirane farme i više razine mliječnosti grla holštajnske pasmine.

GMje proračunat za tri razine intenzivnosti poslovanja mjerene muznošću i prirastom po grlu. Normativi proizvodnje mesa i mlijeka, te

18

utroška rada i materijala dobiveni su prema proizvodnim rezultatima odabranih primjera u nas i na temelju simulacije u sadašnjim odnosima cijena inputa i outputa.

Za najbrojniji tip proizvođača "adaptirane staje" bruto marža je proračunata na razinama od 3 000 do 5 000 litara prodanog mlijeka po grlu.

Vidljivo je kako projekt zadovoljava uvjete bruto marže, što znači relativnu uspješnost projekta.

Neto marža projekta je negativna pri ispitivanim razinama intenzivnosti, što je posljedica troškova otplate kredita. U uvjetima prosječnog poslovanja, nakon otplate kredita situacija je znatno nepovoljna samo na razini manjoj od 3 500 litara prodanog mlijeka po muznom grlu, pa se o tome mora voditi računa pri stručnoj i financijskoj potpori ovom tipu proizvođača. U protivnom bi dodatno trebalo osigurati financiranje razvitka i nakon 10-godišnjeg razdoblja ovog projekta.

Dakle, za ove manje proizvodne jedinice predviđen je dohodak gospodarstva na razini od 63, 88 i 119 tisuća kuna, što u prosječnim

Tablica 1: Proračun bruto maržeza adaptirane staje Opis proizvodne jedinice

Adaptirane 1 1a· 15gra s 1e

Muznost litara

3000

Prihodi

137.070173.070209.070

Prodaja mlijeka

99.000 132.000165.000

Prodaja teladi

24.570 24.570 24.570

Poticaji i naknade

13.500 16.500 19.500

Varijabilni troškovi

73.989 84.507 90.027

Kupljena hrana

4.680

5.382

5.569

Veterinarski troškovi

5.985

5.985

5.985

Osjemenjivanje

2.700

2.700

2.700

4000

5000

lnputi zavlast.proizvodnju stočne hrane 48.750 57.038 61.913 Gorivo, mazivo i sl.

5.049

5.554

5.806

Energija, voda i sl.

6.825

7.849

8.054

Bruto marža

63.081 88.563 119.043

M[jekarski hst 10/2004.

======================~G gospodarskim uvjetima predstavlja dobru osnovu za egzistenciju obiteljskog gospodarstva.

Naravno, što su gospodarstva bliža razini od 5 000 litara, sposobnija su u potpunosti poslovati ekonomski efikasno. Na razini od samo 3 000 litara vrlo je upitna potpuno pokrivanje svih fiksnih troškova (amortizacija objekata i opreme, osiguranje, zakupnine, otplata kredita).

Kao i obično, na takvoj niskoj razini proizvodnje naši su proizvođači prisiljeni ne računati amortizaciju i vlastiti rad, što je pogubno. O nekom razvoju tada ne možemo uopće govoriti.

Možemo govoriti samo o opstanku, što nam ne bi trebao biti cilj u ovako ambicioznom Programu.

Za proizvodnu jedinicu u proizvodnji mlijeka s 40 grla u osnovnom stadu proračun je rađen na temelju proizvodnje za tržište od 5 do 7 tisuća litara mlijeka. Relativno visoka ulaganja u ovaj tip farme opravdan je na navedenim razinama proizvodnje. Već proizvodnjom većom od 6 tisuća litara u uvjetima smanjenog dohotka proizvođača, bez većih se problema, u prosječnim uvjetima poslovanja, servisiraju troškovi kredita.

Tablica2: Proračun brutomaržeza farme s 40 muznih grla Opisproizvodne jedinice

Specijalizirane farme 40grla

Muznost litara

5000

Prihodi

557.520 653.520 749.520

Prodaja mlijeka

440,000 528.000 616.000

Prodaja teladi

65.520 65.520 65.520

Poticaji i naknade

52.000 60.000 68.000

Varijabilni troškovi

286.961 300.720 311.285

Kupljena hrana

15.600 16.848 17.472

Veterinarski troškovi

20.987 20.987 20,987

Osjemenjivanje

10.188 10.188 10.188

6000

7000

lnputizavlast.proizvodnju stočne hrane

198.900 208.845 216.801

Gorivo, mazivo i sl.

16.716 18,053 19.056

Energija, vodai sl.

24.570 25.799 26.781

Bruto marža

270.559 352.800 438.235

ML.fekarskilist 10/2004.

Dakle, za ove

veće

proizvodne jedinice na razini od 270 do 438 tisuća kuna što u prosječnim gospodarskim uvjetima predstavlja dobru osnovu za preuzimanje velikih kredita pod povoljnim uvjetima koje predviđa Program, te punu uposlenost i egzistenciju obiteljskog gospodarstva s više od 2 radno aktivna člana.

Na razini od 2 500 litara po grlu, za koje je prije nekoliko brojeva Mljekarskog lista pitao kolega Ladišić, može se reći da ovi korisnici Programa s 15 muznih grla ostvaruju dohotke od 44 tisuće kuna. O nekom značajnom dobitku nema govora, jer su fiksni troškovi veći od 0,15 eura po litri mlijeka, odnosno za cijelu proizvodnju, odnosno za gospodarstvo iznose oko 42 tisuće kuna.

Dakle, s 2 500 litara po grlu i s 15 muznih krava u stadu, bolje je „butigu" zatvoriti već sada kad proizvođač, potencijalni korisnik Programa, ima svega 3-4 grla pa proizvodi značajno manje gubitke. Samo, takavproizvođačjevećdugonaša realnost i nema naznaka da će u sljedećih 5-6 godina uopće smanjiti svoj udio u ukupnim proizvođačima, a kamoli nestati. Sustav poticaja u nas je do sada bio takav da je neizravno stimulirana „regrutiranje" upravo takvih proizvođača iz poljoprivredne populacije ,,malih". Do 3-4 krave relativno se lako dolazilo; ne treba puno zemlje i mehanizacije, prihodi su stalni (mjesečni, čak), a i poticaji su obilni, makar i kasnili. predviđen je dohodak gospodarstva

Što će se dogoditi s dohotkom korisnika Programa razvitka u lošijim gospodarskim uvjetima?

Za ove dvije kategorije proizvođača, koji čine glavninu na kojoj se temelji tržna proizvodnja mlijeka i razvitak govedarske proizvodnje u nas, proračunati su i uvjeti poslovanja u pogoršanim uvjetima gospodarenja. Dakle, otkupna cijena mlijeka smanjena je na 0,29 eura, a troškovi su povećani za 10%. U tim uvjetima dvjema analiziranim kategorijama dohotci su od 41 do 89 tisuća kuna za manja gospodarstva (15 muznih grla), te od 186 do 332 tisuća kuna za

19

GOSPODARSTVO dobitak, a moramo, 7 tisuća litara nužan je zahtjev poslovnog razvitka farme.

U resornom ministarstvu pri javnoj objavi Programa (koji je, usput rečeno, proizvod ministarske ekipe iz prošle Vlade koja ga iz nepoznatih razloga nikada nije javno promovirala, a kašnjenje od 2 godine može biti pogubno ako prema planu već za 4 godine uđemo u EU) izjavljena je kako će proračunska sredstva za poticaje biti za polovicu smanjena.

U takvim uvjetima ostvaruju se dohotci u svim proizvodnim jedinicama. Dobitaka nema dok traje otplata kredita, tako da najviše razine proizvodnje (5 000 litara mlijeka po grlu s manjim stadom od 15 grla i 7 000 litara po grlu na farmama s 40 muznih grla) daju ekonomsku korist koja jamči opstanak gospodarstava tijekom razdoblja Programa i dobru osnovu za poslovanje i razvitak nakon vraćanja kredita.

To mora biti cilj mljekarske proizvodnje na obiteljskim gospodarstvima. U suprotnom ili nećemo zadovoljiti bilance, ili ćemo ih ispuniti na račun malih i slabih proizvođača. Teško da će državni proračun ubuduće platiti _tu razliku nedostatka mlijeka i dohotka od mljekarske proizvodnje. Ipak ćemo biti Europa, a ona ne trpi gubitnike, odnoTablica3: Dohodakprogramskihmodelau pogoršanimu1,jetimagospodarenja(kn) sno još ih dodatAdaptirane staje 15 grla Opis Specijalizirane farme 40 qrla no optereti jer 3 000 4000 5 000 Razina proizvodnje 5000 7 000 6000 su na teret zajePrihodi 123.363 155.763 188.163 501.768 588.168 674.568 dničkog prora-

veće farme

(40 muznih grla). Međutim, neto dohodak je negativan ispod 5 000 litara mlijeka po grlu, što je vrlo važno za ova mala gospodarstava koja trebaju dohodak ostvariti s pretpostavljenim grlima simentalske pasmine.

Mogu li ove kategorije proizvođača podnijeti i niže otkupne cijene mlijeka (0,22 eura/litra, bez poticaja)? Tada bi s istim ovim poticajima prihodi po litri mlijeka bili oko eura.

Takav proračun pokazuje da ove kategorije mogu ekonomski podnijeti pad otkupne cijene, ali samo ako proizvode više od 4,5 tisuća litara po grlu s manjim stadom, te preko 5 tisuća s većim stadom. Ako nikada ne koriste kredite! Aje li moguće zasnivati takvu farmu bez kredita?

Prema našem iskustvu i praksi u hrvatskim uvjetima, baš i nije. Zato nema druge nego svoju efikasnost graditi na razinama proizvodnje većim od 4,5 tisuće. Tako ispada da se i mali (15 grla) i veći (40 grla) moraju što više približiti višoj razini proizvodnje, što danas znači tako rijetkih, no ipak mogućih i manjem broju proizvođača ostvarivih 5, 6 ili 7 tisuća litara po jednom grlu. Ako mislimo na neto dohodak ili

Varijabilni trošak Bruto dohodak

81.388 41.975

92.958 62.805

99.030 89.133

315.657 186.111

330.792 257.376

342.414 332.154

čuna.O

Tablica4: Dohodakproizvođača s otkupnomcijenommlijeka od 0,22 eura (sa sadašnjimpoticajima) u kunama Opis Bruto dohodak Dobitak

15 grla - 3000 litara 35.225 -11.395

15 grla 4000 litara 54.555 -7.605

15 grla 40 grla40 grla5000 litara 5000 litara 6000 litara 79.383 160.111 227.376 1.683 -2.689 32.016

40 grla7000 litara 298.154 70.234

Tablica5: Dohodakproizvođača na razini otkupne cijenemlijeka od 0,22 eura (s 50% manjimpoticajima) u kunama Opis Bruto dohodak Dobitak

20

15 grla - 3000 litara 15.875 -30.745

15 grla15grla40 grla4000 litara 5000 litara 5000 litara 28.005 45.633 70.111 -34.155 -16.567 -92.689

40 grla 40 grla6000 litara 7000 litara 118.176 169.754 -41.664 -16.726

Mljekarski li,st 10/2004.

postojano više

PACK

R r

V

POVECAVA VASU ZARADU u proizvodnji mlijeka i u tovu junadi Rezultati neovisnih istraživanja pokazuju povećanje dnevnog prirasta kod junadi u tovu za prosječno 9%, a u mliječnih krava prosječno 1,51 više mlijeka po grlu dnevno.

1026

YEA·SAC C je prva kultura kvascakoja je dobila EU odobrenje kao mikroorganizam - poboljšivač odlika za mliječne krave,junad u tovu, telad i konje.

Ekskluzivni distributer YEA·SACC

1026

FARM

PACK

TSHČakovec

Alltech Biotehnologija d.o.o.

Dr. Ivana Novaka 11 40000Čakovec Tel: 040-329-139 Fax: 040-328-934 E-mail: marketing@tsh-cakovec.hr www.tsh-cakovec.hr

Eisenhutova3 10000Zagreb Tel./fax: 01-2339-588

\..f/tech®

Tel.,01-2339-001

...prirodno

www.alltech.com

Herbicid broj 1 za žitarice u Hrvatskoj!

DICURAN FORTE 80 WP • Odlično djelovanje na sve najštetnije korove u oz1mo1psen1c11Jecmu • Dugotrajno djelovanje - suzbija i korove koji niču dva ili više mjeseci nakon prskanja.

• Sigurna primjena i pri niskim temperaturama.

• Herbicid s najduljim rokom primjene - od nicanja u jesen sve do kraja busanja u •

■

V

•

•

■

•

-V

proljeće.

• JESENSKAJE PRIMJENAOPTIMALNA!!!

• IZVANREDNAPOUZDANOSTKADAŽITARICE IMAJUVISE OD DVA LISTA!!!

V

STOGA JE DICURAN FORTE HERBICID BROJ 1 ZA ŽITARICE U HRVATSKOJ!

Proizvodi:

ti

syngenta PredstavništvoZAGREB Kotarnica 26 Tel.: 01 / 388 76 70 U suradnji sa:

«CHROMOS AGRO d.d.

10000 ZAGREB Ulica grada Vukovara 271 Tel.: 01 / 604 05 33

HSC SLKM uspostavio je Sustav upravljanja kvalitetom rada i prilikom ocjenjivanja dokumentirao razinu implementacije sustava u svakodevnom radu.

Ocjenjivano je zadovoljavanje svih zahtjeva norme i njihovo provođenje u radu laboratorija prema sljedećem:

ZAHTJEVI ZA ORGANIZACIJU I UPRAVLJANJE LABORATORIJEM Prilikom ocjenjivanja SLKM je morao dokumentirati kako i na koji način ispunjava zahtjeve po narednim točkama: 1. Laboratorij je sastavni, funkcionalni i organizacijski dio HSC-a koji je pravna osoba na temelju rješenja izdanog od Trgovačkog suda Zagreb.

2. Udovoljavamo zahtjevima norme HRN EN 1SO/IEC 17025:2000 za obavljanje usluga koje su potrebne korisnicima koje postavljaju zakonodavna tijela i akreditacijske kuće. odlučilo

HSC-a se za uspostavu laboratorija prema navedenoj normi, te o 3. Poslovodstvo akreditaciju u ispitni laboratorij i dokumentirani primjenjiv sustav upravljanja u svim ~

w -,

našim prostorima i svim segmentima rada. Sva umjeravanja i ispitivanja i cjelokupan proces u SLKM-u provodi se sukladno normi HRN EN 1SO/IEC 17025:2000 sukladno odredbama drugih važećih propisa te zahtjeva organizacija koje daju ovlaštenja.

-

....J ~ 4. Kako je laboratorij dio veće organizacije koja se bavi djelatnostima

različitim od ispitivanja

i umjeravanja, Uprava je odredila odgovornosti ključnog osoblja koje svojim radom može utjecati na laboratorijske rezultate, radi prepoznavanja i sprječavanja mogućih sukoba interesa.

o z 1-

w

!::::5. Uprava je odredila rukovodeće i tehničko osoblje sa potrebnim ovlaštenjima i osigurala ....J

~

sredstva za provedbu svih dužnosti, za mogućnost uočavanja odstupanja od sustava kvalitete rada, ili postupaka u provedbi laboratorijske analitike kao i način za pokretanje radnji koje mogu smanjiti ili spriječiti takva odstupanja.

cn

6. Osigurane su mjere i način postupanja da bi osoblje bilo oslobođeno bilo kakvih unutarnjih ili vanjskih pritisaka koji bi mogli imati negativan utjecaj na kvalitetu rada laboratorija i konačne rezultate.

~

-1-

w

F!i 7.

o

Određena su načela i

postupci za zaštitu povjerljivih podataka, za zaštitu integriteta korisnika, kao i postupci za zaštitu elektronički prenosivih podataka, te čuvanje podataka.

cr: 8. Posebno su značajna načela i postupci za sprječavanje uključivanja u djelatnosti koje bi a..

o

umanjile povjerenje u stručnost osoblja laboratorija, nepristranost, prosudbe rezultata i poštenje.

objektivnost, ispravnost

~ 9. Dokumentiranje organizacijski i upravni ustroj laboratorija (uvažavajući njegov položaj u matičnoj organizaciji) i odnos između upravljanja kvalitete, tehničkih poslova, općih službi i

~

Jf?jekarski list 10/20()4._

23

HRVATSKI STOČARSKI CENTAR

pomoćnih

poslova. Posebno je dokumentirana

odgovornost, ovlaštenja

1 međusobni

odnosi

vodećeg osoblja u laboratoriju.

1O.Nadzor vanjskog osoblja, vježbenika i praktikanata

-posebno je definiran.

11. Nadzor osoblja u vrijeme probnog rada definiranje posebnim proceduralnim tijekom i uputama, te vjerno dokumentiran.

12. Laboratorij ima tehničku upravu maksimalne odgovornosti, obvezama pri izvršavanju svih tehničkih poslova i pristup svim resursima potrebnim za osiguranje i ispunjenje zahtjeva norme i rada u laboratoriju.

13. Upravaje odredila osobu - suradnika za kvalitetu koji ima posebne odgovornosti i ovlasti vezane uz sustav kvalitete i mogućnost komunikacije sa najvišim rukovodstvom, a posebno u slučaju rješavanja spornih situacija.

14. Radi lakšeg i temeljitijeg obavljanja posla imenovani su zantjenici ključnog rukovodećeg osoblja kako bi laboratorij osigurao fleksibilnost poslovanja i u slučaju izostanka osobe ključne za laboratorij.

Sustav kvalitete 15. Laboratorij je uspostavio i implementirao sustav upravljanja kvalitetom rada, prikladan svojoj djelatnosti, dalje ga održava i razvija, a pri ocjenjivanju dokumentiranje u takvoj mjeri i na takvoj razini daje ocijenjen vrlo visokom ocjenom.

«Sustav nije dobio samo prolaznu ocjenu, dobio je visoku ocjenu». :24

Mljekarski list 10/2004.

HRVATSKI STOČARSKI CENTAR 16. U Poslovniku kvalitete prikazana je kompletna strategija HSC SLKM-a sa svim načelima i ciljevima glede norme HRN EN ISO/IEC 17025:2000 i zahtjeva korisnika. Izjavu o politici kvalitete rada laboratorija prihvatilo je najviše rukovodno tijelo, tj. Uprava HSC SLKM-a još u veljači 2002. godine, kada je laboratorij posjetila EU komisija za hranu i već tada visoko ocijenila laboratorij.

1 7. Dokumentirana je provođenje dobre profesionalne laboratorijske prakse i obveza laboratorija na sustavno provođenje iste.

18. Definirani su ciljevi i načela pružanja usluga korisnicima.

19. Dokumentirali smo da su svi zaposlenici upoznati sa dokumentacijom sustava kvalitete, da se ista primjenjuje tj. da se prema istoj postupa.

20. Uprava se obvezala na primjenu norme HRN EN ISO/IEC 17025:2000 u svim segmentima rada laboratorija.

21. Prikazano je ustrojstvo dokumentacije sustava upravljanja kvalitetom rada laboratorija, te primjena svih dokumenata kao i sljedivost dokumentacije sukladno njezinoj hijerarhiji.

22. Dokumentirana je uloga i odgovornost tehničkog osoblja i rukovodećeg osoblja te način poštivanja i ispunjavanja odgovornosti za osiguranje sukladnosti s normom HRN EN ISO/IEC 17025:2000.

23. Unutar laboratorija dokumentirana je hijerarhija odgovornosti za određene poslove i zadatke, a isti se odvijaju prema vrlo precizno i detaljno načinjenim opisima poslova.

Upravljanje dokumentima unutar SLKM-a i prema van 24. Laboratorij je ocjeniteljima predočio svu dokumentaciju internih i eksternih izvora, odnosno dokumentaciju niže i više razine koja je sastavni dio sustava i ukupnog upravljanja radom.

25. Sva dokumentacija sustava prethodno je ocijenjena i odobrena prije upotrebe odgovornih za SLKM.

od strane

26. Laboratorij je dokumentirao vrlo ažurno načinjen popis svih dokumenata, njihovo odobravanje, izgled i distribuciju na ključna mjesta te dostupnost svim zaposleni cima ovisno o hijerarhiji.

27. Dokumentiranje

pregled, preradba, verifikacija, čuvanje i arhiviranje svih dokumenata.

28. Svi su dokumenti uredno označeni datumom izdavanja, brojem revizije, brojem stranica, ukupnim brojem stranica, oznakom kraja dokumenta, referentnim brojem, podatcima o osobi koja je kreirala dokument i osobi koja je pregledala i odobrila dokument.

29. Dokumentirani su načini postupanja s dokumentima tj. izmjenama i dopunama dokumenata uključujući i dokumente na računalnim sustavima.

Suradnja s korisnicima i ocjena zahtjeva ponuda i ugovora 30. Dokumentiranje način ocjenjivanja zahtjeva ponuda i ugovora najednostavan i razumljiv način, sve bilješke o razmjeni mišljenja s korisnicima, dokumentirani su ugovori, dokumentirane su upute koje smo upućivali korisnicima.

31. Postupak i načela rješavanja pritužbi prikazanje sa 4 proceduralna tijeka i pripadajućim radnim uputama, a kvaliteta rješavanja pritužbi dokumentirana je nizom primjera koje su ocjenitelji nasumično odabrali unutar opsežne arhivirane dokumentacije.

32. Laboratorij je dokumentirao i suradnju s korisnicima te postupanje u pojašnjavanju njihovih zahtjeva, način čuvanja povjerljivosti svakog pojedinog korisnika u odnosu na druge.

Mljekarski list /0/2004.

25

HRVATSKI

STOČARSKI CENTAR

33. S ciljem očuvanja integriteta korisnika HSC SLKM dokumentirao je spremnost na ispunjenje svoje zadaće i potpuno eliminirao pojam «podugovaranja poslova» za bilo koji segment laboratorijskih ispitivanja. U interesu očuvanja povjerljivosti i tajnosti podataka korisnika od samog početka, laboratorij smo tehnički i kadrovski ustrojili tako da smo u cjelosti spremni obnavljati svoju zadaću.

Postupci nabave 34. S nekoliko vrlo temeljitih proceduralnih tijekova i pripadajućim uputama kao i obrascima dokumentirani su postupci nabave svega što je potrebno za rad laboratorija, uključujući nabavu opreme te njezino testiranje unutar garantnog roka i ocjenu njezine kvalitete.

35. Dokumentirani laboratorija.

su postupci nabave svih roba koje se kontinuirano

naručuju

za potrebe

36. Nabava referentnih uzoraka u svrhu osiguranja mjerne sljedivosti posebno je definirana proceduralnim tijekom i oštrim pristupom u ocjeni ispravnosti pri samom ulazu u laboratorij.

37. Ocjena kvalitete cjelokupne robe koja se naručuje dokumentirana je na vrlo visokoj razini svim relevantnim značajkama o kvaliteti.

38. Sva dokumentacija nadređenih osoba.

vezana uz nabavu roba i usluga, pregledana je i odobrena od strane

39. Laboratorij je dokumentirao

ocjenu za sve dobavljače roba i usluga.

40. Posebno je dokumentiran način ocjenjivanja mjeriteljske temeljito za cjelokupno razdoblje rada laboratorija.

opreme - prikazan vrlo

Upravljanje pogrješkama u radu 41. Dokumentirani radu.

su postupci i načela koja vrijede i poštuju u slučaju nastajanja pogrješaka u

42. Jasno su definirane odgovornosti i ovlasti za utvrđivanje uzroka pogrješaka, ocjene njihove težine i posljedica, te načina poduzimanja mjera u svrhu sprječavanja istih.

43. Posebno su dokumentirani modeli poduzimanja popravnih radnji (korektivnih mjera), praćenje njihova provođenja i prihvatljivosti njihova rješenja te sprječavanja da se iste ne ponove.

44. N aglašenje značaj iskrenog i transparentnog obavještavanja korisnika u slučaju pogrješke koja bi mogla imati negativan utjecaj na rezultate laboratorijskih ispitivanja.

45. Naglašena je mogućnost prisustvovanja korisnika analizi uzoraka za vrijeme ispitivanja (čak i bez prethodne najave) - isključivo njihovih uzoraka.

46. Dokumentiran je način obavještavanja laboratorijske analitike.

korisnika

u

slučaju

potrebe

opoziva rezultata

Popravne radnje 4 7. Provođenje popravnih radnji definirano je i dokumentirana vrlo opsežnim prikazom utvrđivanja uzroka i analiza uzroka nesukladnosti, što prethodi donošenju popravnih radnji .

48. Ocjenjuje se veličina pogrješke i njezine posljedice i sukladno tome se određuju popravne radnje.

49. Dokumentiraju se sve promjene i svi zahvati tijeka provođenja popravnih radnji, donosi se njihova ocjena, odnosno ocjena njihove djelotvornosti.

Nastavak u sljedećem broju :26

M(Ji>karskilil;t 10/:2004.

OBAVIJEST

Piše: Prof. dr. se. Jasmina Havranek

Mnoge zemlje svijeta utemeljile su programe «školskog mlijeka» nakon mnogobrojnih upozorenja nastavnika, roditelja te stručnjaka u području prehrane, da mnoga djeca ujutro ne doručkuju, da im je koncentracija slaba, volja za učenjem niska te da i tijekom dana ne unose obrocima potrebne nutritivne sastojke.

Mlijeko kao jedan od najcjelovitijih prehrambenih proizvoda prepoznat je kao nosioc mnogih hranjivih vrijednosti ali i za djecu, vrlo važne tekućine. Danas je školsko mlijeko u mnogim zemljama svijeta program njihovih vlada. Pristup njima različit je, negdje cjelokupne programe financira Ministarstvo poljoprivrde i obrazovanja, negdje dio plaćaju roditelji. Veliki interes za to imaju proizvođači mlijeka (farmeri), kao na primjer u Kanadi gdje su oni i nosioci programa. Dobar primjer prepoznavanja toga je i što Europska unija dozvoljava subvencije za školsko mlijeko.

Interes imaju i prerađivači koji i merketinški i organizacijski rješavaju problem kako privući što više djece da popiju svaki dan svoje mlijeko.

U svim zemljama škole su se uključile dobrovoljno u sustav raspodjele obroka, jer su vidjele bolje rezultate kod svojih učenika.

A što se čini kod nas?

Jf{jekarski list 10/200'1-.

j

s

Stalno sami sebe uvjeravamo da se dobro hranimo, što najčešće nije točno. Iskoristimo istraživanja o načinu i navikama prehrane naše djece (pa i nas samih!), te učinimo nešto za njihov boljitak. Unatoč brojnih pisama i Ministarstvu obrazovanja i Ministarstvu poljoprivrede te nekim drugima, još uvijek nemamo dovoljno sluha.

Zdravlje i dobrobit djece trebali bi nam biti prioritet i zbog budućeg života mladih i Zemlje.

Stoga za sada, bar se prisjetimo, da je ove godine 29. rujna - Svjetski dan školskog mlijeka, koji će se u svijetu proslaviti od škole do centralnih gradskih trgova u mnogim gradovima svijeta.

)RNICA STOČNE HRANEO.O. lvana Novaka 11, Čakovec 1/329-)39, 329-154

www.1lh-cakovec.hr

~===================~STOČARSKA

IZLO

L]]D□ ffir©@&w@~ Dć6[1@~CĐ& rn@(lO@)@W &© ~®]}Dom

Piše:

VesnaBulić, dipl. ing.

Tradicionalni XII. međunarodni stočarski i gospodarski sajam i ove je godine održan od 03. do 05. rujna na sajamskom prostoru u Gudovcu kod Bjelovara.

Organizatori ovog sajma su Bjelovarski sajam d.o.o. i Hrvatski stočarski centar, a suorganizatori su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva RH, Bjelovarsko-bilogorska županija, Grad Bjelovar, HGK - županijska komora Bjelovar, Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu i Obrtnička komora Bjelovarsko-bilogorske županije. Istarska županija bila je partner.

Sajam je održan pod pokroviteljstvom ministra Petra Čobankovića.

Generalni sponzor ove izložbe je firma LURA d.d. Zagreb, sponzor ishrane stoke Kušić promet d.o.o. Sv. Ivan Zelina i sponzor Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske d.o.o.

U govedarskom dijelu izložbe bilo je više županija sudionica: Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka, Zagrebačka, Istarska i Sisačko - moslavačka.

Izloženo je više pasmina goveda po kolekcijama.

Izloženo je pet različitih kolekcija simentalske pasmine: • kolekcija steonih junica - šest grla • kolekcija mladih krava - dvanaest grla • kolekcija ostalih krava - dvanaest grla • kolekcija bikovskih majki - devet krava - kolekcija rasplodnih bikova, predstavljena je s dva bika: Vuk K-613 HB 7488 i Rambo K-622 HB 7528, vlasništvo Centra za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske d.o.o. Zagreb.

Holstein friesian pasminu predstavljale su tri kolekcije: • kolekcija steonihjunica- šest grla • kolekcija mladih krava - šest grla • kolekcija ostalih krava - pet grla

Mije/carski list 10/2004.

Charolais pasmina predstavljena je kolekcijom od pet junica i bikom Valentino HB 21, u vlasništvu Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Slavonsko-srijemsko podolsko govedo predstavljeno je kolekcijom od dvije krave i bikom, te dva bika Bušak I HB 3 i Bušak II HB 4 pasmine buša, vlasništvo Centra za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske d.o.o. Zagreb Križevci.

Istarsko govedo predstavljeno je kolekcijom od šest grla raznih kategorija u vlasništvu pet

uzgajivača.

Smeđe govedo predstavljeno

je kolekcijom od pet junica, uzgajatelj je Silvano Orbanić, a kolekcija hereford pasmine predstavljena je s dva bika, uzgajatelj je Rodoljub Džakula.

Izložene kolekcije simentalske i HF pasmine ocijenilo je Stručno povjerenstvo za ocjenu goveda: predstavnici HSC-a, zatim gosp. Kees Ruyter- predstavnik Nizozemske, Katarzyna Zoufaly- predstavnik austrijske selekcijske službe i Friedrich Pilsl- predstavnik Njemačke.

U povjerenstvu za izbor krave šampionke "Gudovac bili su: prof. dr. Pavo Caput, dr. se.

Ivan Jakopović, dr. se Milan Bolić i Vesna Bulić dipl. ing. Šampionka je krava simentalske pasmine, i po prvi put krava šampionka holstein friesian pasmine "Gudovac 2004."

Sva prvo, drugo i treće nagrađena grla, pored brojnih darova sponzora, nagrađena su diplomom koju je uručio ravnatelj Hrvatskog stočarskog centra - Krešimir Kuterovac i po~oćnici, a gosp. Josip Bartolčić, državni tajnik MPSVG-a uručio je zvona za šampionke izložbe.

Prvonagrađena grla simentalske pasmine po kolekcijama: •u kolekciji steonih junica - grlo SUMURAJA žb 06063822, čija je mliječnost majke u

29

STOČARSKA IZLOŽBA

maksimalnoj petoj laktaciji iznosila 9 458 kg mlijeka s 3,5% mliječne masti i 3,2 % bjelančevina. Uzgajatelj: Dragutin Beštek, Sv. I. Žabno,

7 112 kg mlijeka, 4,6% mliječne masti i 3,0% bjelančevina. Uzgajatelj: Stjepan Latinović, Gradec, • u kolekciji bikovskih majki krava STELA žb 21045547, u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela je 7 758 kg mlijeka sa 4,0 % mliječne masti i 3,5 % bjelančevina. Uzgajatelj: Mirko lmbrišak, Štefanje. Predsjednik Austrijskog Saveza uzgajivača simentalske pasmine gosp.

Richard Pihler i gđa Katarzyna Zoufalypredstavnica Austrijske selekcijske službe uručili su ispred Saveza zvono gospodinu Imbrišaku za prvonagrađenu kravu u kolekciji bikovskih majki.

•u kolekciji mladih krava - NINA žb. 21061980, koja je u prvoj kontroli mlijeka proizvela 27,2 kg mlijeka, 4%m.m. i 3,93% proteina. Uzgajatelj: Davor Pocrnčić, V.Grđevac,

•u kolekciji ostalih krava FINA žbl 7055601, koja je u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela

30

Prvonagrađena grla holstein friesian pasmine po kolekcijama: -u kolekciji steonih junica - grlo BUBA žb 39009050, čija je mliječnost majke u maksimalnoj petoj laktaciji iznosila 10 993 kg

M(jekarski list 10/2004.

STOČARSKA IZLOŽBA

mlijeka 3,4% mliječne masti i 3,3 % bjelančevina.

Uzgajatelj: Davor Šmidt, Hercegovac, •u kolekciji mladih krava - ZERA žb 39009500, koja je u prvoj kontroli mlijeka proizvela 31,6 kg mlijeka. Uzgajatelj: Drago Kovažik, Štefanje, •u kolekciji ostalih krava HILDA žb 39008105, koja je u prvoj laktaciji proizvela 7210 kg mlijeka s 4,2 % mliječne masti i 3,6 % bjelančevina.

Uzgajatelj: DragoKovažik, Štefanje

Šampionsko grlo holstein friesian pasmine: krava DUMECO žb26000268, u maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela je 9 100 kg mlijeka s 5, 7 % mliječne masti i 3,6 % bjelančevina.Uzgajatelj: Marijan Hartman, Sv. I. Žabno.

Diplomu uzgajivačima za prvonagrađena grla u kolekcijama holstein friesian pasmine uručio je je predsjednik Udruge hrvatskih uzgajivača holstein goveda - gosp. J. Vinceković.

Šampionsko grlo simentalske pasmine: krava GOLDA žb06048412, u prvoj laktaciji proizvela je 6 306 kg mlijeka s 4,3 % mliječne masti i 3,6 % bjelančevina. Uzgajatelj: lvan Carević, Cepidlak, Sv. I. Žabno.

Mljekarski list 10/2004.

U sklopu stočarske izložbe održana je i aukcijska prodaja, a prijavljena su 52 grla, predvedena 44 grla, a prodana je 41 junica.

Prosječna prodajna cijena je 11.829,27 kn.

Minimalna prodajna cijena za steonu junicu iznosila je 9.800,00 kn, a max. 13.900,00 kn za tele ijunicu holstein friesian pasmine.

U sklopu sajma održan je 03.09.2004. g. okrugli stol pod nazivom "Provedba operativnog programa razvitka govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj ". Sudionici su bili: Stjepan Mikolčić, dipl. iur., pomoćnik ministra MPŠVG, zatim dr. se. Ivan Jakopović, savjetnik za stočarstvo MPŠVG, Krešimir Kuterovac, dipl. ing., ravnatelj Hrvatskog stočarskog centra, Vesna Bulić, dipl. ing. - voditelj uzgojnog programa za govedarstvo HSC te predstavnici Hrvatske banke za obnovu i razvitak Hrvatske garancijskeagencije.;:J 31

-

ca

POUOPRIVREDNICI

KREDITI ROČNOST VALUTA UMJ, €% kn%

3 6 9 12 24 36 48 60

3,50 4,00 4,75 5,75 6,25 ,6,75 7,00 7,25

6,00 6,50 7,00 7,75 8,25 8,75 9,25

STIMULATIVNE KAMATE NA VEĆE ROĆNOSTI I IZNOSE!

....

KOOPERANTI

LURE

PRIJEVREMENA ISPlATA ZAMWEKO

ZAGREB vAAAlot.

BJB.OJAII :m222 \llašlca 118 4611956 6a11M1 5 042/300810 OSI.S( llg,\\lklM!ra521> 6178198 P~29 403429 t.w.cM:c 313345 Var!avllca 13 4811696 11/AIE:t 784535 l<IJl'RYIO 62 ~78 RI.ĐA 211850 V1N1<0V0 331622 YIROV!TICA 725541 ZAllAR 251403 P02Ir.A 272922 :t'32

POSLOVNI CENTAR ZAPOUOPRIVREDNU PO.žEGA 272922 KLIJENTELU BJELOVAR 241222 EX 200160 KOVEC 313345 7IRAŽDI 403429 KOPRIVNICA 621478 IVANEC 784535 VIROvrTICA 725541 VINKOVCI 331622 SISAK 524432

illllca

MUŽNJA

OBOTS~OJ O automatizaciji procesa mužnje postojale su ideje već krajem sedamdesetih godina. Prvi prototipovi robota za strojnu mužnju s izgledima za buduću komercijalizaciju pojavili su se krajem 80-tih godina.

Komercijalna prodaja robota za strojnu mužnju počela je slu~ žbeno 1992. godine u ~ s::i::: Nizozemskoj. Razvoj robotske mužnje bio ~ je slab tako da nije prelazio više od 150 ~ instaliranih robota sve do negdje 1998. ,~ godine kada počinje vrtoglavi rast, tako da i::t:: je već 2001. godine preko 1100 prodanih robota za mužnju i to većinom u sjevernom .___ _, dijelu Europe. Osnovno tržište takvih sistema za mužnju su farme na kojima je radna snaga skupa, krave proizvode puno mlijeka a cijena mlijeka je visoka. Strojna mužnja je dvokratna dnevna aktivnost na farmi i to 365 dana u godini.

Smanjenje posla oko mužnje i više slobodnog vremena glavne su prednosti robotske mužnje.

Povećanje količine namuzenog mlijeka dodatna je

32

pogodnost, s obzirom daje frekvencija broja mužnji mlijeka nije nikakav izazov za kravu da posjeti muzno mjesto, potrebno je staviti automatsku hranilicu u tandem boks u kojem se obavlja robotska mužnja. Naravno, količina ponuđenog koncentrata ne treba biti prevelika (0,5 - 1 kg) kako zbog dužine trajanja strojne mužnje tako i zbog količine koju određena krava treba dobiti u cijelom obroku. Povrh toga, potreban je poseban management kretanja krava u štali (tzv. cow traffic). Najpoznatiji je obvezni pravac kretanja krava: mužnja, hranjenje i ležanje u štali. Robot za mužnju sastoji se od uređaja za elektronsku identifikaciju krave na muznom veća od dva. Znano je da vime puno

Mljekarski list 10/2004.

Tradiciiu i povierenie gradimo godinam i

.

Premits zavisoku proizvodnju. miUek

;dobro zaravUe krav ®

Premiij zauspješn~ prip!emu tkrar

zastueaecu lakacu

Pelana®

Počdna krmna smjesa zatelad zauze~ zdrave inaeredne t~lad uzustedu mtve @vnERINA

d.o.o

Svetonedeljsko 2, Kolinovico, 10436 Rokov Potok, HRVATSKA,telefon: 01 /33 88 888, telefaks: 01 /33 88 600 e-mail: info@veterino.hr, www.veterino.hr

MUŽNJA

mjestu, sistema za muzn3u 1 c1scenje te kompjuterski kontroliranih senzora. Vrste robota se dijele po broju muznih mjesta na robote s jednim, dva, tri i četiri muzna mjesta. Robote s više muznih mjesta opslužuje jedna mehanička ruka za stavljanje sisnog sklopa na vime krave, a pomiče se od jednog do drugog muznog mjesta. Robot s jednim muznim mjestom dovoljan je za 55 do 65 muznih krava ili 150 do 200 mužnji dnevno. Robot s dva muzna mjesta opslužuje 90 do 100 krava ili 270 do 320 mužnji. Tri muzna mjesta su dovoljna za 125 do 135 krava ili 375 do 425 mužnji i na kraju robot sa četiri muzna mjesta može pomusti 150 do 160 krava i to 400 do 525 puta. Iz ovog se lako može zaključiti, da se povećanjem broja muznih mjesta s jednim robotom smanjuje kapacitet, pa su na nekim farmama s većim brojem krava, pogotovo u istočnom dijelu Njemačke, počeli instalirati više robota s jednim muznim mjestom kako bi povećali kapacitet.

Glavni problem prilikom razvoja robota predstavljao je sistem za automatsku identifikaciju i stavljanje sisnog sklopa na vime krave. Dodatni otežavajući faktor bile su same krave nepravilnog izgleda vimena i položaja sisa. Prvi takav sistem se zasnivao na senzoru s ultrazvukom ugrađenim u robot tvrtke Prolion (Nizozemska). Bilo je velikih problema zbog nepravilnog izgleda sisa, a pogotovo sisa crne boje. Farmer koji je početkom devedesetih kupio jedan takav sistem morao je selektirati stado koje je muzao robotom. Sljedeći sistem robotske mužnje koristio je laser za identifikaciju. Takav sistem je puno uspješniji i opstao je do danas. U Francuskoj je početkom devedesetih razvijan sistem sa CCD kamerom koji je tek zadnjih godina zaživio u DeLavalovom (Švedska) VMS robotu za mužnju koji koristi i laser zajedno s kamerom za detekciju položaja sisa. Važno je istaknuti, da takav sistem radi u uvjetima velike vlage, nečistoća i prašine i vrlo je važno da je trajan i postojan.

Današnji sistemi stavljaju prvu sisnu čašu za oko 15 sekundi, dokje muzaču tijekom konvencionalne mužnje to vrijeme dostatno da stavi sve četiri sisne čaše na vime krave.

Drugi dio sistema čini sistem za čišćenje sisa a trenutačno postoje četiri različite vrste sistema: 1) Pojedinačno čišćenje četkama ili valjcima s trajnim ručnikom 2) Čišćenje svih sisa odjednom velikom rotacionom četkom

3) Pojedinačno čišćenje sisa sisnom čašom koja se koristi kasnije za mužnju 4) Pojedinačno čišćenje sisa posebnom sisnom čašom koja se koristi samo za čišćenje

Svaki uređaj za čišćenje treba između dvije mužnje očistiti dezinfekcijskim sredstvom ili isprati vodom. Svi ti sistemi za sada ne mogu zamijeniti čišćenje u konvencionalnoj mužnji koju provodi muzač, ali postoji programska mogućnost podešavanja broja čišćenja pojedine krave. Za kravu kojaje prljavija od ostalih još jedno dodatno čišćenje može se programski podesiti. Naravno u slučaju da sisna čaša obavlja čišćenje, vrijeme mužnje i zadržavanja krave u robotu dosta se produžuje.

Prvi mlazevi se izmuzuju tijekom ili nakon čišćenja i izbacuju kroz ventil na crijevu za čišćenje odmah nakon izmuzivanja.

Stimulacija sekrecije hormona oksitocina, te nakon toga i same sekrecije mlijeka tijekom robotske mužnje, dešava se tijekom faze čišćenja.

Svi sistemi prisutni na tržištu mogu potaknuti sekreciju mlijeka tijekom normalne mužnje i prije početka mužnje. Moja istraživanja u tom dijelu pokazala su da za krave koje imaju više od 50 % vime ispunjeno mlijekom dostatna je predstimulacija, i. e. čišćenje u trajanju od 30 sekundi, dok je kod krava s manjom količinom mlijeka (krave na kraju laktacije ili nakon kratkog intervala od prethodne mužnje) potrebna jedna minuta predstimulacije. Ovdje, svakako, treba istaknuti i činjenicu iz tih istraživanja da pranje vimena vodom temperature oko 13°C i 30°C nije dalo nikakvih razlika ni u sekreciji hormona oksitocina niti u količini namuzenog mlijeka.

Naravno, prije komercijalne upotrebe hladne vode za pranje, potrebno je prethodno ispitati zdravlje vimena.

Sisni sklop je sličan konvencionalnome, jedino što ne postoji kolektor, pa se primjenjuje individualna mužnja svake četvrtine vimena.

Tijekom robotske mužnje prikupljaju se svi podatci vezani uz karakteristike mužnje, kao što su: količina namuzenog mlijeka, dužina trajanja mužnje, prosječan i maksimalan protok mlijeka svake četvrtine i cijelog vimena kao i konduktivitet mlijeka. Mjerenje konduktiviteta radi sprječavanja pojave kliničkog mastitisa pouzdano je za prijevremenu detekciju samo nekih vrsta kliničkih mastitisa, tako da se taj podatak ne može koristiti kao jedina preventivna mjera zaštite vimena od infekcije. Ta informacija je potvrđena i u konvencionalnom sistemu mužnje. Kompletno čišćenje sistema treba obaviti minimalno jedanput tijekom dana, dok se jedno kratko pranje preporuča tijekom noći ili u ranim jutarnjim satima.Naravno, obvezno je čišćenje nakon krava koje imaju mastitis, te krava koje su se netom otelile i imaju kolostrum. Kada nema krava koje spadaju u ove

il1l.fekarski[1$l 10/2004.

MUŽNJA dvije kategorije, onda sistem radi 95% svoga vremena, dok u obrnutom slučaju učinkovitost pada na SO%.

Kao što smo već spomenuli u uvodu, jedna od važnih pozitivnih karakteristika robotske mužnje je povećanje frekvencije broja mužnji tijekom jednoga dana. Poznato je iz konvencionalnog sistema, ako se frekvencija mužnje poveća s dva na tri puta dnevno, količina namuzenog mlijeka poveća se za 5 do 25%. Jedna švedska studija je tijekom 25 tjedana promatranja utvrdila 7% povećanje količine mlijeka robotskom mužnjom u odnosu na konvencionalnu. Frekvencija mužnji u jednom danu kod takvoga robota kreće se od 2,5 do 3. Prosječni interval između mužnji trebao bi za većinu krava biti između 6 i 10 sati. Što je broj mužnji bliži intervalu od 6 sati, to je proizvodnja na toj farmi veća.

Hlađenje mlijeka u konvencionalnoj mužnji obavlja se unutar 3 sata nakon mužnje na 4°C. Kod mužnje robotom mlijeko se najprije u predspremniku ohladi na 11°C, a potom u spremniku na 4°C. Vrlo je važno da put mlijeka od sisnog sklopa do spremnika za mlijeko nije dugačak, jer robot muze skoro 24 sata, a postoje i dijelovi dana kada neko vrijeme nema mužnje što pogoduje razvoju mikroorganizama.

Ušteda vremena farmera tijekom robotske mužnje je u prosjeku oko 10% kada se uspoređuje s konvencionalnim sistemima, no važna novost je da je metoda rada drugačija, tj. puno lakša. Vrlo je važno barem dva puta dnevno pratiti listu pomuzenih krava, a kako bi se utvrdilo koje krave nisu pomužene preko 12 ili 13 sati, ovisno o proizvodnji mlijeka, i takve krave je potrebno dovesti do robota kako bi bile pomuzene.

Kvalitetan management farme svakako će svesti takav broj krava na minimum, no nekvalitetan može povećati broj krava (i preko 10) koje treba dva puta dnevno dovoditi do robota, pa se onda postavlja pitanje isplativosti uvođenja robota za mužnju. Manager ovakve farme mora isto tako vrlo dobro poznavati rad na kompjuteru i biti spreman čitati i par tisuća stranica uputa ukoliko želi potpuno znati što robot radi, a i u slučajevima kada nastanu poteškoće. Ukoliko se odlučite kupiti robot za mužnju, potrebno je dobro poznavati managment svojeg stada, kako bi prijelaz bio što bezbolniji. Druga važna stvar je osigurati kvalitetan, brz i blizu lociran servis, jer ukoliko je zastoj veći od 2 sata dolazi do problema i vratit ćete se u normalno poslovanje tek možda idući dan.

Firmi koja proizvodi robote za mužnju ne isplati se angažirati servisera ukoliko ne postoji tržište za

/ 1,1/jekm-skilist

i 0/2004.

barem 20 robota u skoroj budućnosti, tako daje to vrlo važna informacija o kojoj treba prije kupnje raspraviti s ponuđačem opreme. Isto tako predložio bih da obvezno pogledate jednu farmu koja je slična vašoj kako biste uvidom u dokumentaciju i razgovorom s dotičnim farmerom stekli što bolji uvid u cjelokupnu situaciju,jer kada oprema stigne više neće biti vremena za to.

Zaključak U svakom slučaju, robotska mužnja poboljšava dobrobit krava, omogućava bolje zdravlje vimena, a kravi omogućava slobodan izbor dnevne rutine

kretanja, hranjenja i mužnje. Pri robotskoj mužnji svakako još treba razviti pouzdan sistem za identifikaciju abnormalnog mlijeka, kao i poboljšati sistem za hlađenje mlijeka. Individualni pristup svakoj kravi omogućava bolji management, kao i praćenje proizvodnje svake krave i podešavanje sistema prema njenim potrebama. Za farmera to znači više slobodnog vremena, ali i stalno učenje novih stvari kako bi sve funkcioniralo

uredu.li

Ned agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, Karlovac, Tel./fax: 047 /654-292, GSM: 098/365-857, e-mail: nedagro@hi.htnet hr

Visokokvalitetne nizozemske steone junice holštajnfrizijske pasmine

V

BLES

Oprema za sta·e: DAIRIES Vezovi, topli podovi, ograde, krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice, sve vrste spojnica Folije i mreže Folije i mreže za okrugle bale, folije za silažu, vezivo

Partner:

=- BROU\NERS

Surge

::.IIIIEQUIPMENT

L 85

STEONE JUNICE IZ UVOZA VISOKO STEONE VISOKO MLIJEČNE SVIH PASMINA ODABIR U ZEMLJI PORIJEKLA /AUSTRIJA ILI NJEMAČKA/ ili u karanteni Prodavatelja

KREDITIRANJE BRZA I JEDNOSTAVNA KREDITNA LINIJA BEZ JAMACA DO 3 GRLA

INFORMACIJE • ODABIR I DOGOVOR NAZOVITE: (098)358-532 I (098)651-570

OBAVIJEST

~ ~w~mm~rm~ ~ m ~[Dffl

wITmEi~@!J 15.116.

STUDENI 1004.

GODINE

U organizaciji Hrvatskog stočarskog centra 25. i 26. studenog 2004. godine u Bizovačkim toplicama održat će se I. savjetovanje uzgajivača goveda u Republici Hrvatskoj s temom 'Prilagodba hrvatskog govedarstva uvjetima Europske unije". Predavači na Satjetovanju bit će istaknuti stručnjaci iz područja poljoprivrede Republike Hrvatske i zemalja Europske unije.

Osnovni cilj i želja je upoznati uzgajivače s trendovima razvoja govedarstva u zemljama Europske unije, a unutar glavne teme bit će uključena sljedeća predavanja: 1.Iskustva susjednih država iz područja govedarstva pri ulasku u Europsku uniju 2. Mliječne kvote 3. Uvjeti registracije farmi za proizvodnju mlijeka 4. Novčani poticaji u govedarstvu u Europskoj

6. Zakonska regulativa, promjene i potrebe 7.Menagement i tehnologija proizvodnje mlijeka i mesa, te genetsko unapređenje goveda.

U sklopu savjetovanja održat će se i dva okrugla stola s temama: • Provedba uzgoja i uzgojnih programa, te uloga udruga uzgajivača u procesu približavanja Europskoj uniji • Iskustva susjednih država u govedarstvu pri ulasku u Europsku uniju Molimo sve zainteresirane uzgajivače za Savjetovanje da nam se jave kako bismo im uputili sve dodatne obavijesti (uvjeti smještaja, kotizacija) na adresu: Hrvatski stočarski centar Odjel za uzgoj, selekciju i razvoj govedarstva i konjogojstva llica 101, Zagreb Tel. 01/3903 128, 3903 124, 3903 139 ili na broj fax: 01/3903 192 O

UillJl

5. Dobrobit životinja

~ ~~ff§J

-Kritički osvrt s komentarima

na članak gosp. Zorana Grgića u Mljekarskom listu 8/2004. njihova razmišljanja, rasprava i pokusa na tzv. stručnom nivou. Zašto ne kopiraju sam njegovim neznanjem o problemima poljokoju evropsku zemlju sa razvijenom (od budžeta do privrede i stočarstva u Republici Hrvatskoj . .. poljoprivredom ..._ _____________________ grupiranja zemljišta i obrazovanja).

Pročitao sam članak gosp. Grgića i zadivljen

Gosp. Grgić se trudi sa fakultetima, institucijama i savjetodavnim službama da natjera lijenog proizvođača mlijeka na proizvodnju, da ima ugodan evropski život, a on to neće.

Ne misli li da treba ukinuti te institucije koje ne pokazuju nikakve rezultate i sami su sebi svrha. Nije li slučajno naše stočarstvo rezultat Mljekarski list 10/2004.

Realnost je, gosp. Tahi, u Hrvatskoj sasvim drukčija: - promjenjivost politike prema zemljištu iz godine u godinu te potpuno nepoštivanje državnih i lokalnih spahija, vlastitih zakona - promjenjivost ulaganja (ove godine 6 mjeseci u hidrološke radove, a ostalo u stočarstvo) - lokalni problemi u pokušaju izgradnje farmi: 37

PISMA

ČITATELJA

projekti, fizibili studije, FIBR i ostale banke, garancije, zatim zemljišta i grupiranje te na kraju kupovina stoke, te veterinari, poljoprivredne biznis zadruge selekcije, Križevci - danonoćni rad i udaranje glavom u birokratski aparat i na kraju rizik uzgoja te neredovita plaćanja sa svim mogućim zakidanjima.

Nije li lakše živjeti na državnim jaslama, ići na godišnji i gledati nogomet te komentirati stočarstvo.

Znate li Vi da se proljetos, nakon sušne godine u Slavoniji mogla kupiti dobra steona krava na vašaru za 500-3. 000 kuna A znate li Vi da su poticaji stizali do ljeta, a ne u zakonskom roku te da se kukuruz kupovao i do 180 kuna metar.

Da li ste vi svoju plaću dobili u zakonskom roku?

Reći ću Vam i kako će proći ovaj gospodarski program.

- Dio birokrata će fiktivno napraviti projekte i podići novce za dizanje osobnog standarda ili neki drugi «biznis» (tu ubrajam i ministarstva, institute i dr.).

- Dio novostečenih stočara koji su se domogli već gotovih farmi sa političkom zaleđinom će također doći do novca.

- Nešto malo upornih entuzijasta će također ODGOVOR

NA PISMO

uspjeti ostvariti cilj; to je tek početak nebrojenih problema od strane prve dvije grupe.

- Puno ozbiljnih ljudi probat će doći do cilja i nakon silnih gubitaka odustat će.

Ovih 77 000 malih proizvođača mlijeka neće imati šanse.

Ali to neće biti Vaš problem jer na godinu ćete izmišljati nove programe, dizati honorare za autorska prava i slično te sudjelovati u stručnim debatama o stočarstvu i nogometu.

P.S. Koliko čujem i čitam u našem glavnom gradu je poljoprivreda najrazvijenija u Hrvatskoj, kao i da su poticaji maksimalni. Nadam se da će iduće godine stoka hodati i Savskom cestom, a oranice se širiti do katedrale.

Mi u Slavoniji ćemo i dalje uzgajati partizanku i biti kažnjavanijer netko tamo kiše od nje. Čuvar one Vaše tri krave - Antoni Ratko iz Đakova /

Zamolili smo gosp. doc. dr. Zorana Grgića, autora članka «O nekim kritičnim točkama programa razvitka govedarske proizvodnje u Hrvatskoj» - objavljenog u Mljekarskom listu broj 8/2004 - za komentar, kojemu se rado odazvao pa ga tiskamo u cijelosti.

Uredništvo

ČITATELJA

@ ~[~llil;fiRA!Jg [iJ ~R;lll

~U~

o'8..!Jt{WJJ.1.M.W >3rrnryf.\1Df1Mf.\ ~IDfl foY?,~f.\fo\f.\ LJ~ tJ~

i:=::========== pisanju da bi se gospodin Ratko i

Dobro, nakon 6-7 članaka o Programu razvitka na stranicama Mljekarskog lista krenule su reakcije, osvrti i komentari.

Svatko ima pravo na svoje mišljenje, nadam se svi pišemo ovdje zbog boljitka i unapređenja proizvodnje mlijeka kako stoji na naslovnici našeg Mljekarskog lista. i_ ________________________

Gospodin Ratko iz Slavonije, čuvar stada od tri krave, jedan od onih o kojima sam razgovarao preko članaka s kolegom Ladišićem „zadivljen" je mojim pisanjem. Imam osjećaj po njegovom

38

Piše:doc.dr. se.

Zoran Grgić

..

ja ipak usuglasili oko problematike mljekarstva da je poštovani čuvar one „moje" tri krave detaljnije isčitao i moj tekst u broju 8, i tekstove u zadnjih 4-5 brojeva Mljekarskoga lista.

Idemo redom. Pa na kraju ću

zamoliti da još jednom raspravimo o znanju i neznanju.· Dakle, Zoran Grgić je agrarni ekonomist, dođe sam ili s tehnologom u obiteljsko gospodarstvo. Nema čarobni štapić, a Mljekarski list 10/2004.

ODGOVOR

kamoli bič. Ima prijenosno računalo, dobru volju i nikad izgubljeno oduševljenje selom iz kojega je potekao i ljudima toga sela. Da, gospodine Ratko, slavonac sam kao i Vi, šokac, potomak čuvara granice na Savi, ne puno različit od Vas čuvara trogrlog stada. Izabrao sam ovo zanimanje jer nisam dijete asfalta, i mislim da mogu i trebam pomoći da se ne „plete kotac kao otac" nego da Vaši nasljednici pristojno žive od proizvodnje mlijeka. Nadam se da Vam je jasno da se čuvanjem tri grla ne može pristojno živjeti.

Nećemo ni imati nasljednike u proizvodnji mlijeka ako ih ne trgnemo s 3 grla i razine manje od 10 tisuća litara godišnje.

Nisam do sada, i nadam se da nikad neću izgubiti niti svojih predaka koji su duboko vezani uz rad na zemlji. Srećom, posao mi je takav da dosta vremena provodim u izravnoj proizvodnji i s proizvođačima.

Kažete da se trudim s fakultetima i službama natjerati lijenog proizvođača mlijeka da udobno živi na europski način. Krivo. Rekoh ne držim bič, ali točno je, da bih rado da se dio od 500 milijuna, kuna koliko Lijepa naša godišnje troši na govedarske poticaje, ne daje malima koji se neće mijenjati, odnosno ne bih dao onima koji ne pokazuju napredovanje. Zbog svih nas. Europski život nije tako lijep, pogotovo ne malima. Troškovi se udvostruče čim pristupite u EU, a prihodi se režu, porezi rastu. Mislite li da će meni na Agronomskom fakultetu biti lagodan europski život? Varate se, jača konkurencija bit će i kod mene - ,,krv, suze i znoj". A eto, ja prihvaćam izazov. Morat ćete i Vi. Ili Vas neće biti kao korisnika poticaja za proizvodnju.

Proizvođači mlijeka nisu lijeni. Nikada to nisu ni bili. Nema ni kapi mlijeka bez znoja i truda. Ja bih samo htio da se znoj kao i novac ne prosipaju uzalud. Ali, složit ćete se u jednom, imamo previše proizvođača koji uopće ne mijenjaju svoj način proizvodnje, a sve oko nas je u promjenama.

Shvatite da će nam biti ograničena sredstva za poticanje stočarstva.

Prvi će iz poticaja izletjeti ovi mali - tri kravice.

Da, moći ćete životariti uz veće, ali će drugi ubirati bolji dio dohotka Vašeg malog stada.

Bojim se da ako računate na poticaje iz drugog dijela - kao ruralni razvitak ili eko proizvodnja, ni tu nema previše prostora za Vas. Neka mirovina? Da, ali tada ćete svoje kravice i zemlju M(jekarski hst 10/2004.

NA PISMO

ČITATELJA

dati na korištenje susjedu koji će biti "pravi" čuvar krava.

Ne mislim daje ukidanje institucija kao što su savjetodavna služba, instituti i fakulteti u poljoprivredi rješenje. Nikako. Samo brzim usvajanjem novih tehnologija i prilagođavanjem istih našim prilikama, te pravim obrazovanjem možemo pratiti konkurenciju. Suglasan sam da treba povećati odgovornost tih institucija. Baš kao što se mora yovećati odgovornost proizvođača mlijeka. Sto o tome mislim rekao sam na stranici 19 istoga članka u broju 8 za koji me proziva gospodin Ratko.

Uzalud nam priče o dobrom genetskom potencijalu, uzalud nam dobri primjeri, uzalud potpora fakulteta, instituta, savjetodavne i stočarske službe. Neću sad računati koliko i državu i proizvođače košta ova potpora, ali sigurno se radi o lijepom iznosu koji treba pridodati na oko 500 milijuna kuna godišnje novčane potpore koliko se iz državnog proračuna izdvaja za govedarstvo. Svima nama na dušu pada ovaj konačni rezultat od 2 500 litara mlijeka po grlu godišnje.

Kao što se vidi, napisao sam da potpora fakulteta, instituta, savjetodavne i stočarske službe puno košta (evo, poljoprivredni fakulteti i instituti potroše oko 50 milijuna kuna godišnje), zato i nama pada na dušu ovako niska muznost po grlu. Ne mogu nija kriviti za slabu muznost čovjeka koji ima 2 jutra zemlje, 2-3 kravice i nisku muznost, kasne mu poticaji, mljekara odgađa isplatu, laboratorij kaže da je loša kvaliteta ...Krivimja tu onog koji muje rekao da će moći živjeti s tom i takvom proizvodnjom. I onoga tko ga prije nije savjetovao da ne ide u to bez planiranog porasta.

A i ako nešto ne možeš i ne znaš, trebaš si to priznati. Spominjete mi nogomet. Da, kao klinac sam volio i igrao nogomet. Samo na vrijeme sam shvatio da ima puno talenata boljih od mene. I da Dinamo nije moja budućnost. Prihvatio sam se knjige. Vjerujte "državne jasle" nisu pale same od sebe. Tako je i s vas 77 tisuća. Ili igrati s dobrom taktikom koja će pokazivati rezultate ili ispadate u europskom pretkolu. Ja takvima preporučujem objesiti kopačke o klin, bolje sada nego kad voda prijeđe preko grla . Znate one koji

39

ODGOVOR

NA PISMO

ČITATELJA

su digli kredite, pa ih pokopala ili suša ili krava jalovica, slaba muzarica? Uvijek me oduševi kad ta ista kravica kod drugoga dobro daje. A čovjek je kupio za onih 500-3.000 kuna. I neka je. Neka zaradi na tuđem neznanju. I nekima nije smetala suša. Znate, tržište je gadna stvar, tko se ne prilagodi propada. Zar je grijeh na vrijeme upozoravati nato?

Je li tako teško prihvatiti da su mogućnosti ispod granice koju nameće tržište i reći nije to za mene? Mislim, može se i svjesno ostati na lošoj proizvodnji, ali tada prihvatite da drugi zarađuju na Vama.

Jesmo li tu bar donekle suglasni gospodine Ratko?

Pitate je li naše stočarstvo rezultat naših razmišljanja i pokusa na tzv. stručnom nivou?

Institucije državne potpore unapređenju proizvodnje (savjetodavna, stočarska i veterinarska služba, fakulteti i instituti i sl.) su u pravilu nemoćne kad predlažu nove tehnologije i tehnološka rješenja. Njihovo je da savjetuju i predlažu, a proizvođači korisnici proračunske državne potpore u mljekarstvu, mogu ali ne moraju te savjete i ponude prihvatiti. Koliko malih u onih 77 tisuća proizvođača je spremno mijenjati se na bolje?

Gospodine Ratko, siguran sam prema svojim podatcima i nekim podatcima mojih kolega da su rezultati struke puno veći od 3 krave i 10 tisuća litara mlijeka u gospodarstvu.

Gospodarstva koja surađuju s institucijama i koriste nove tehnologije imaju puno više. Evo, to možete vidjeti i na primjerima gospodarstava u našem i Vašem Mljekarskom listu. Molim, vjerujem da bi meni i Vama kolega Ladišić rado pokazao gospodarstva koja opisuje u ovome listu.

Nikakav problem doći do Vas i odvezemo se zajedno do njih. Ne znam ih sve osobno (osim 2 gospodarstva do sada spominjana), ali osobno vjerujem da ih ima dosta koji su počeli s tri krave, ali srećom danas su odmakli daleko od toga. Oni se neće dati pomesti s tržišta kad nam dođe ta Europa.

Institucije? Previše koštamo državu da bi si mogli dopustiti gubljenje vremena na takve male proizvođače. Znate tko bi se trebao brinuti o vama? Kreatori agrarne politike. A to na žalost u nas nije struka nego politika. Politika Vas

40

održava na životu jer joj trebate, najčešće kao glasači, i da poslije mogu reći propali su svi pokušaji poboljšanja, jer vi niste odradili svoj dio posla. Vrlo često za to niste uopće vi mali izravno krivi. Puno vas je ali tako ste mali da vam se glas ne čuje daleko. Zato ste laka meta. Ujedinit se nećete ili ne možete. Promijenit se također nećete ili ne možete. A politika Vam nije rekla da kao što je otpušteno gotovo 400 tisuća radnika u gospodarstvu, treba biti „otpušteno" i 30-40 tisuća od nekadašnjih 110 tisuća „čuvara" hrvatskih krava. Odgađa Vam to reći, pa će Vam time biti teže kad odluka dođe „kao grom iz vedra neba". Činite najveću moguću grješku kad se pitate zašto ne kopiramo koju europsku zemlju po pitanju proračuna, obrazovanja i okrupnjavanja zemljišta. Tehnologiju, tehniku i taktiku ne možete i ne smijete kopirati. Morate je najprije prilagoditi svojim uvjetima. I napraviti najbolje promjene. Osim novca, za to morate imati osposobljene i kvalitetne stručnjake, te obrazovane proizvođače. Mi visinom proračuna u govedarstvu premašujemo europske primjere, samo se uz proizvođače „šlepaju" čuvari trogrlog stada, kao što nam se uz stručnjake vuku ,,stručnjaci".

Mogu se suglasiti s Vama da nema jasne politike korištenja državnog zemljišta, ali i privatnoga. Postoje državni i lokalni moćnici.

Znate li, da smo u razvijenoj europskoj zemlji, niti bi Vi bili podržavani s Vaše tri krave i pretpostavljam isto toliko hektara zemlje, niti bih ja smio kao zaposlenik Fakulteta imati voćnjak u Slavoniji. I moje i Vaše bi obrađivao netko tko živi samo od poljoprivrede, ali ne poljoprivrede kao način života nego izvora dohotka. I Vi i ja bi dobili samo najamninu.

Možete li zamisliti što će se dogoditi kad uskoro netko iz politike to kaže meni i Vama i nama sličnima. A morat će. Odvojit će nas od poljoprivrednih resursa koji nam nisu jedini ili glavni izvor prihoda. I svi ćemo biti porezni obveznici.

Suglasan sam s Vama po pitanju birokratskog aparpta i problema s izgradnjom farme. Zato i najbolji projekti padaju jer se svatko želi okoristiti, najčešće na račun proizvođača koji sve to plaća. I zato su nam i najpovoljniji krediti upitni.

M(jekarski list 10/2004.

RU.PERT KLINGERGes.m.b.H. 3925 Arbesbach, Austrija, www.klinger-export.com

</Jugogodišnja tradicija prodaje steonih junica proizvodačima, mljekarama i trgovcima diljem svijeta.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTAL i SMEĐE GOVEDO u sustavu selekcije

Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJE,NJEMAČKE i NIZOZEMSKE. <Preskočite posrednike, kupite junice direktno od proizvodača!

f3udite korak ispred!

f nvestirajte u bolju budućnost!

r - A.god.o.o.

KraljaTomislava22, HR-48260 Križevci Telefon:048 681 393, fax: 048 681 394 Mobiteli: 091 6170 696, 09 t 6170 636

ODGOVOR

NA PISMO

ČITATELJA

Je li lakše živjeti na državnimjaslama, ići na godišnji i gledati nogomet, te komentirati stočarstvo? Pa, kako se uzme. Već mi se više puta dogodilo da prijatelji i rođaci gledajući me dok se doslovce znojim u proračunima kažu kako im je jednostavnije sjesti na traktor ili počistiti štalu ili iskopati kanal nego studirati puste knjige. I knjiga zna biti teška, znaju to mnogi koji su odustali od studija. I državne jasle, nisu što su nekada bile. Zavod na kojem sam trenutno predstojnik ostao je u nekoliko godina bez gotovo polovice kadra koji nije bio u stanju kusati s tih visoko podignutih jasala. Znate svako malo nam podignu letvicu i kažu što još moramo napraviti da bi ostali uz te jasle. Dolaze stručnjaci iz Europe. Mi smo već odavno na tržištu. A asistent godišnje zaradi kao Vi na 10-12 tisuća litara mlijeka i 5 hektara oranice. Je li to puno za 18 godina školovanja (osnovna škola, srednja škola, fakultet, poslijediplomski studij)?

Iz Slavonije sam. Bebrina kod Slavonskog Broda. Od Jelas polja prema Savi. Znam da se zbog suše mogla kupiti steona junica za 3.000 kuna. Znam ljude koji su ih kupovali.

Udvostručili su stada. Ni jedan nije ostao na manje od 10 grla. Znam ja ljude koji su platili grla na kredit preko 2.200 eura. Pa ih prodali za 1.000. I sad misle da će netko drugi vratiti njihove kredite. Znam· neke koji su najprije nabavili stoku. Držali su je doslovce pod najlonskim nadstrešnicama uokvirenim balama sijena. Istima su krave tijekom proteklih 7 godina debelih krava izgradile novu štalu s muznim postrojenjem. Znate, počeli su s 5-6 grla, sad imaju preko 20, a muznost im je veća od 4,5 tisuća litara po grlu. I imaju manje od hektara po grlu. Znate, ne pišem ja ovo iz kancelarije.

Prolazio sam od početka svoga radnog vijeka i danas prolazim selima. Ne samo slavonskim. I dobri i loši primjeri. Ni jedno ne izbjegavam.

Gotovo dva vikenda mjesečno provedem u Brodu. Neće mi biti teško ako se dogovorimo odvojiti jednu subotu, za posjetiti i Vaše mjesto i gospodarstvo. Možemo i na primjeru Vašeg gospodarstva složiti računicu i prikazati je u našem i Vašem Mljekarskom listu.

Suša? O posljedicama sušne 2000. godine sam pisao u Mljekarskom listu (br. 10/2000. „Gospodarske posljedice suše u Hrvatskoj i utjecaj na proizvodnju mlijeka", str. 17-20) 42

Nadam se da ste čitali. Suša. I ja dobijem osip kad čujem jedne godine hvalospjeve o velikom broju novih farmi muznih krava u jednoj našoj Slavonskoj županiji. A druge godine slijedi uvoz sijena u istu Županiju i prodaja krava zbog suše.

Ma dajte, hoćete da Vas kad dođem za vikend u Slavoniju odvezem ljudima kojima suša nije tako naudila. Znate zašto? Obrazovali su se.

Obavijestili su se od savjetodavaca, profesora i drugih stručnjaka. I od boljih proizvođača.

Koristili su tehnološke postupke, sorte i kulture kojima su ublažili ugroženost od suše. Evo,jedan takav. Imao je samo 3 krave u štali. Dobro, može se reći da je bio naš pokusni kunić, poslušao je profesora i ima dobro hranjene krave i svinje.

Kakva suša? To je opravdaaje za one koji se ne znaju i neće prilagoditi. Da, neki su samo dodatno, uz svoje, pokosili i zapuštene tuđe površine. Na žalost, ima puno zapuštenih površina u Vašoj i mojoj Slavoniji. I u suši su ostale neiskorištene.

O utjecaju kašnjenja poticaja na dohodak u proizvodnji mlijeka pisao sam još 2000. godine (ML, br. 7, ,,Utjecaj promjena poticaja i naknada na financijski rezultat proizvodnje mlijeka obiteljskih gospodarstava", str. 19-22). Znam što to znači proizvođačima. No, morate praviti razliku između poticaja i proizvođačke cijene.

Pitate za moj plaću? Ja svoju plaću primam gotovo redovito. Nije velika. Znate. Ali trebate znati da poticaji nisu Vaša plaća, nego je to dodatak na plaću. A meni država ne daruje dodatak na plaću. Vama daruje. Već godinama. I tek sad država priznaje da poticaji ne unaprijeđuju naše mljekarstvo. I do sada Vas država nije tjerala da plaćate poreze. Meni to ne prašta. Moram sam izmusti iz sebe dodatne radove, komentare, studije. S tri krave sigurno da Vam je za sjesti i plakati čekajući da se iz državnog proračuna uplate poticaji na Vaš račun. Znam dosta Vaših kolega proizvođača mlijeka kojima je poticaj čisti dobitak. Regres za ljetovanje. Mislite da sam ja ili netko od kolega agronoma iz savjetodavne službe krivi što Vi nemate isto u Vašim jaslama?

Usput budi rečeno, ovo pišem u petak 17.09. u 2 sata ujutro, znate, gospodin urednik želi već u 8 ujutro imati tekst za lektoriranje. Jutros sam imao jednu obranu diplomskog i 10 studenata na ispitima. Redoviti sastanci, izvještaji državi kako Mljekw·ski list 10/200'1.

ODGOVOR

trošim njen novac. Ništa na lijepe oči. Popodne sam pisao skriptu za nove studente. Navečer sam gledao Dinamo, to mi valjda nećete zamjeriti, i sad opet pišem. Znači ovo mi je treća „mužnja" danas. Ja sam Vam slavonski simentalac, nisam neki nizozemski holstein. Od sebe ne dajem 7-8, ali dajem 5 tisuća litara mjesečno. I na godišnjem ne „padam" ispod 3 tisuće. Sve za osnovnu cijenu rada, evo sad dodatno punim laktofriz Hrvatske mljekarske udruge, pa će biti ovaj mjesec i poticaja za mene.

Trebam li se osjećati krivim zbog toga?

Znate, da sam ja mislio samo na državne jasle ne bih još kao student krajem 80-ih s ocem posadio 120 stabala šljive. Ne bih kao asistent na fakultetu posadio šljivik sa 60 stabala. I ne bih oca učitelja (opet državne jasle, ha?) nagovorio da nedavno iskrči svoju očevinu i opet posadi 150 stabala šljive. Znate, ja svoje godišnje odmore provodim i u fizičkom radu. Ma dobro, volim ja i nogomet, ne propuštam kirvaje, ali nakon dva dana plandovanja svrbe me prsti i traže tipkovnicu računala da se bavim kalkulacijama.

I znate što mislim i znam. Da me danas otrgnete od državnih jasli i bacite u Bebrinu ili Vaše slavonsko selo, ne bih si dopustio da tresnem na glavu i ostanem ležati. Vrlo brzo bih bio čuvar ne 3 nego barem 10-ak krava. Jednostavno sam takav. Ne bih si dopustio da ostanem gubitnik, da mi obitelj ne živi normalno, i najviše od svega, ne bih volio da mi sin ne nastavi širiti moje gospodarstvo. To je valjda u genima, koji su nas i u najgora vremena sačuvala na toj slavonskoj zemlji. A slavonska zemlja je sve samo ne škrta.

Kad mi netko to kaže u Slavoniji odmah mu spomenem uvjete koje imaju proizvođači u Lici i dalmatinskom zaleđu. Da vidite što je škrtost, a opet nekima krave daju 5 tisuća litara mlijeka. A simentalke su, ne "crne".

Idemo sada o Vašem viđenju budućnosti ovog Projekta. Nadam se da niste u pravu glede fiktivnog pravljenja projekta i dizanja novca.

Iskreno vjerujem da će se novac uložiti u farme.

Problem je što će se vjerojatno nakrpiti birokrata i poluparazita. Tu kao i Vi, vidim djelomično upletene iste institucije, koje će možda izvući svoju korist na bilo koji način, a to će višom cijenom investicije plaćati investitori proizvođači mlijeka. Nadam se da će postojati bolja društvena kontrola nego do sada. Novostečeni M(jelwrski hst 10/2004.

NA PISMO

ČITATELJA

stočari? Ma, neka im novac ako povećaju kapacitete i proizvodnju. Važno je da ovaj novac nije dar, nego kredit kojeg moraju vraćati.

Zašto mislite da „entuzijasti" neće uspjeti?

Vjerujem da će kolege, ponajprije savjetodavci na terenu prepoznati gospodarstva u koja vrijedi ulagati, i da će im pomoći da prebrode birokraciju, dobiju kredit i realiziraju projekt.

Ne možemo valjda uvijek baš sve pokvariti?

Za 77 tisuća malih proizvođača mi se čini da niste u pravu. Jednostavno, računat će se samo na entuzijaste i ozbiljne među njima. Drugi neka postoje, ali ne na državnim jaslama - poticajima.

U pravu ste. Oni koji će ostati na 3 krave i 2,5 tisuće litara po kravi zaista neće biti moj problem. I ne trebaju.

Malo ste zločesti po pitanju „mojih" izmišljanja novih programa i dizanja autorskih honorara. Znate, za svoj polugodišnji rad na Programu ni ja ni koliko znam 7 suradnika (profesori, agronomi) nisu dobili ni lipe. Možete to vidjeti i u mom tekstu objavljenom u Mljekarskom listu 2002. godine (8/2002., ,,O programu razvitka govedarske proizvodnje u Hrvatskoj", str.17-20).

Za PS. U pravu ste. Grad Zagreb i Zagrebačka županija su najrazvijeniji po proizvodnji i koriste najviše poticaja i kredita.

Moram Vam reći da je to zasluga manjeg birokratskog aparata, manjeg broja lokalnih moćnika (spahija kako kažete), a većeg broja entuzijasta i ozbiljnih ljudi na odgovarajućim političkim i stručnim mjestima. Vi se nadate da će stoka hodati Savskom cestom, a ja se nadam da neću moći proći slavonskim cestama od stoke ili bar kamiona punih stoke. Oranice? Pa, možemo se dogovoriti da Vas provezem naseljima oko Zagreba. Vi biste se iznenadili da uopće nema gdje rasti korov, sve je obrađena.

Partizanka raste samo oko Agronomskog fakulteta i po tramvajskim tračnicama. A Vi znate kao ija koliko je zapuštenog i neobrađenog zemljišta u Slavoniji. Neki zločesti kažu da se primaju i poticaji na ime tog više godina nekorištenog zemljišta, za što Vam je najmanje kriv Zagreb.

Drago mije da smo razmijenili misli i nadam se da smo neke stvari malo razjasnili.

Srdačan pozdrav- Zoran Grgić ■

43

Kvalitetne

rasplodne

steone junice iz Njemačke!

Govorimo hrvatskijavite nam se radi individua Ine ponude!

Iskoristite prednosti najveće svjetske populacije umatičenih goveda iz Njemačke!

U matičnim knjigama je zaveden o: • 1,6 milijuna holštajna • 650 tisuća simentalaca • 200 tisuća smeđih goveda

STEPHAN REISACHER agribusiness INTERBOVES GmbH Germany

usluge, proizvodi, vijesti: www.interboves.com

Germany • d-87452 altusried • diepolz 8 te/: 0049-83 73-9 30 64 • fax: 0049-83 73-9 30 65

IZVANREDNA

STOKA

ŠIROM

SVIJETA

GmbH Germany

e-mail: info@interboves.com

POVIJEST

-~ ,.__,,

·;;

~

~ ~

.k

Krajem IX. sto(jeća tj. od 892. do oko 900. vladao je Bijelom Hrvatskom knez MUTIMIR (najmlađi sin Trpimirov), za kojegaje bilo zatišje, što znači nije bilo borbi sa sutdedima kao ni domaćih sukob(javanja .

V) ~

Njegovo ime uklesano je 895. godine u oltarnu pregradu u crkvici sela Uzdolja kraj Knina. Uz ime na latinskom jeziku upisanje i naslov- «princeps», što znači knez.

On je, dakle, bio predzadnji knez jer se nakon njega oko 910. pojavljuje knez TOMISLA V, zacijelo njegov sin, koji će se desetljeće kasnije ovjenčati kraljevskom krunom i tako sjajno završiti kneževsko razdoblje u hrvatskoj povijesti. o_.

Zbivanja prije krunidbe Povjesničar Pero GAVRANIĆ (1895.) izvješćuje nas da je prema starim zapisima Tomislav bio hrabar mladić, jak na oružju, vele poduzetan i kripak u rvanjih. Njegovo vladanje započelo je vojevanjima u Posavskoj Hrvatskoj u koju su Mađari provaljivali. Prema Dukljanskoj kronici borbe su trajale nekoliko godina, ali je Tomislav bio konačni dobitnik. Zadobio je Zemlju slovinsku, u Sisku osnovao banovinu i sjedinio sa svojom kneževinom na obalama Jadrana.

Daljnji odlučujući događaj bio je sukob jakog bugarskog cara SIMEONA (893.- 927.) s bizantskim carem a zbog prevlasti nad srpskom kneževinom kojom je vladao ZAKARIJA. Kad su Bugari već krenuli prema Carigradu, bilo je carstvo u tako teškom položaju daje zatražilo pomoć pape Mljekarski hst 10/2004.

HRVATA

IVANA X. molivši ga da kneza Tomislava pridobije za savez protiv Bugara. Kad je Tomislav na to pristao, za uzvrat se carigradski patrijarh odrekao svojeg vrhovništva u crkvenom pogledu nad dalmatinskim gradovima i otocima, a car Roman povjerio je svjetovnu upravu nad tim područjima samom Tomislavu. Dao muje naslov prokonzula ili stratega te se Tomislav mogao nazvati «Knez Hrvatske i Dalmacije» što je bilo prvi puta u našoj povijesti. Sve su to bili odlučujući događaji za hrvatski narod koji je do dana današnjega ostao u Zapadnoj ili rimokatoličkoj crkvi, a romansko stanovništvo u gradovima počelo se postepeno pohrvaćivati.

Tomislav je stekao vlast i nad bosanskim županijama: Livnjanskoj, Glamočkoj i Duvanjskoj, te nad crveno- hrvatskim oblastima u porječju N eretve. Time je veličina Tomislavove države dostigla svoj vrhunac a imala je oko 1 500.000 stanovnika. Tomislav je 925. godine svladao bugarskog vojvodu ALOGOBOTURA u nepristupačnim klancima svojih brdovitih

Krunidba kralja Tomislava

45

PO VIJEST HRVAT A

=====================~

područja.

Ruski ljetopisac NESTOR zapisao je: «Simeon pođe na Hrvate i pobijeđen bi od Hrvata». Sva su ta zbivanja stvorila uvjete da se Tomislav proglasi kraljem.

Hrvatska postaje kraljevinom Prema povjesničaru V. Klaiću, neposredno nakon bitke s Bugarima skupila se pobjedonosna vojska, ali i mnoštvo naroda sa svećenstvom i županima na Duvanjskom polju pod vedrim nebom i pred jednom crkvom (podatci iz Ljetopisa popa Dukljanina) i uz silno oduševljenje proglasila Tomislava kraljem. Kralj s krunom na glavi, sjedeći na konju mačem je zamahnuo na sve četiri strane svijeta u znak da će braniti svoj narod od svih neprijatelja došli ma s koje strane.

Snaga nove države odrazila se u njezinoj vojnoj moći na kopnu i moru, a brojila je oko 100 000 pješaka, 60 000 konjanika, a Jadranskim morem plovilo je 80 sagena (veliki brodovi) sa po 40 mornara-ratnika, 100 kondura (mali brodovi) sa po 10-20 mornara te potrebnim brojem veslača.

Ubrzo nakon krunidbe stigoše u Hrvatsku dva poslanika pape Ivana X. s poslanicama za biskupe te jednom poslanicom za Kralja u kojoj gaje oslovio: »Ljubljenom sinu Tomislavu, kralju Hrvata». Tim pismom Papa je priznao Tomislavu kraljevski naslov nazvavši ga «rex Chroatorum» što je za onodobne međunarodne prilike i odnose bilo od odlučujuće važnosti.

Povod dolaska papinih izaslanika bilo je otvaranje Crkvenog sabora u Splitu, kojem je Kralj povremeno prisustvovao i sporu između latinskog svećenstva i hrvatskoga koje je bogoslužje vršilo na staroslavenskom jeziku. Nakon II. sabora 928. godine konačno je odlučeno da vrhovništva nad crkvom u cijelom kraljevstvu pripada splitskom nadbiskupu kao nasljedniku sv. Dujma. To je bio gubitak za hrvatskog biskupa Grgura u Ninu koji se po preporuci pape, odlučio za Skradinsku biskupiju.

Kralj Tomislav je umro nakon tih događaja, zacijelo 928. godine, nakon što je ostvario Kraljevinu Hrvatsku i Dalmaciju koja je zajedno sa Slavonijom potrajala stoljećima sve do 1918. godine. Međutim od naziva kralja važnija je Tomislavova velika vizija o sjedinjenoj i međunarodno priznatoj državi koja je danas, eto, naša ostvarena stvarnost. O 46

HRVATSKI NAZIVI MJESECA

"Ne istražujlistopaduime, jerbonjegaveć izdaje vrime, list opada i golise drvo..."

Ovako je J. S. Relković, vinkovački svećenik u 18. stoljeću, pjesnički objasnio naziv mjeseca listopada.

Listopad je mjesec kada pada lišće s drveća. Na tlu se stvara sloj otpalog lišća koji se nekada nazivao listopad. Tako narodni pjesnik pjeva Pokrile se gore listopadom. A što se događa kada listopad prekrije izvore vode, kaže nam drugi narodni pjesnik Kaž' mi - reče - sluzice, ti hladenac hladne vode I listopad ću ukloniti, a vode se napiti.

Naziv ovog mjeseca je vrlo star. Znamo da je korišten još u srednjem vijeku, a zapisan je 1273. u Bugarskoj, u Trnovskom evanđelju, staroj rukopisnoj biblijskoj knjizi. U staroslavenskom jeziku je također postajao mjesec naziva listopad, ali tada je to bio jedanaesti mjesec. I danas se u češkom, poljskom i ukrajinskom jeziku jedanaesti mjesec zove listopad. U Mikaljinu rječniku su se i deseti i jednaesti mjesec nazivali listopadom. Pridjevi izvedeni od listopada bili bi listopadan, listopadski. Riječi koje su nastale na sličan način su listoplodan, listorodan, listosličan, listotvoran.

Nekoć su listopad nazivali i miholjščak, po svecu Mihovilu koji se prije promjene kalendara slavio u listopadu a danas u rujnu.

Međunarodno ime oktobar dolazi iz latinskog jezika, a izvedeno je iz broja osam jer je oktobar bio osmi mjesec rimskog kalendara.

Ostali nazivi listopada: listopan, padolist, lukovščak, otubar, oktubar, october,ottobre. O

Ml_jekarskilist 10/2004.

AGROMETEOROLOGIJA I

-

-

-

=-.

- -

_:._

agrometeorologija "U listopadu mraz i bura brije, siječnja i veljače sunce grije" "U listopadu mraz i bura brije, siječnja i sunce grije", govori nam jedna od brojnih pučkih izreka. I stvarno, događa se da nakon hladnog listopada, siječanj i veljača budu neobično topli.

Ove je godine do prve pojave mraza došlo već 10. rujna. Minimalna se temperatura veljače

zraka na 5 cm od tla tada spustila u Križevcima do -2 Celzijeva stupnja. Pojava mraza tijekom listopada u našim krajevima nije tako česta, a kad do nje i dođe bojimo se da je pojava hladnih dana preuranila. Tijekom ovog mjeseca u Zagrebu, pa i u Osijeku, mraz se pojavljuje prosječno tijekom 5 dana. No, i to je dovoljno da se prekine zrioba kukuruza i berba duhana, stradava cvijeće, a i lišće jače opada. Poljodjelci ranom pojavom mraza nisu zadovoljni jer se prekidaju svi fiziološki procesi u biljci, pa s pravom govorimo o kraju razdoblja vegetacije. □

Uvoćnjaku

Piše: Darko Kantoci, dipl. ing

Saditi nove voćke, obaviti prihranjivanje.

Stare i zapuštene voćnjake urediti.

U povrtnjaku Razbacati stajski gnoj i rasipati mineralno gnojivo. Duboko kopati ili orati slobodne površine za sjetvu ili sadnju povrća u proljeće.

Pripremiti tlo za sjetvu ili sadnju povrća ovog roka. Iz klijališta izvaditi zemlju i razgrađeni bioenergetski materijal. Raskužiti klijališta, okvire i prozore. Skladištiti i konzervirati povrće za dugotrajnu zimu. Sijati bob, mrkvu, peršin i špinat. Saditi češnjak, luk, salatu, radič, artičoku, luksrebrenacikelj.

U vrtu Sve slobodne površine treba duboko prekopati. Saditi ukrasno grmlje, a ono posađeno u proljeće lagano orezati. O

Upolju Slobodne površine nakon krumpira, suncokreta, soje, šećerne repe, sirka, krmnog bilja i ranijih hibrida kukuruza, kao i sjemenskog kukuruza zasijavamo ozimimječmom, ozimom raži i sortama ozime pšenice koje treba ranije sijati. Nastavljamo berbu kukuruza, šećerne repe i svih proljetnih kultura radi oslobađanja površina za sjetvu pšenice. U listopadu se obavlja najveći dio poslova u C::J polju: preoravanje, gnojidba stajskim i mineralnim gnojivima i sjetva do kraja mjeseca kada završava i optimalni rok ~==================~=========== sjetve većine sorti, što zavisi o području.

IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA Uvinogradu 10. 10.

20. 10. 31. 10.

Nakon berbe osnovni je i najvažniji posao jesenska obrada i gnojidba. Svake godine OSIJEK5,52 17,12 6,05 16,536,20 16,36 potrebno je tlo gnojiti mineralnim gnojivima i zaorati ih. Iskopati jame za jesensku sadnju novih voćnjaka ili za popunjavanje, a mlade ZAGREB~~ 11,2316,17 17,0516,3216,48 trsove zaštititi od glodavaca.

c:::J

Mljekarski li:st 10/2004.

47

VAŠ LIJEČNIK

~mm0 [P[3[TIO!Jill] L-1

P_iše:dr._IvoBelan_

Prviuzrok tojneugodnoj pojavi jošje uvijek nepozna nije zarazno oboljenje, znači ne možete ju dobiti ni prenijeti, npr. upotrebom tuđeg češlja. Ona izrazito svrbi, a kosa ispada.

Međutim, čak ni slučajevi jakog peru tanja neće dovesti do ćelavosti.

Na pojačanje simptoma seboreje, dakle i na perut, utječu i emocionalna napetost, napor, neprospavane noći itd.

Oboljenja vezana uz pojačanu funkciju lojnica češća su kod gradskog stanovništva nego kod seoskog, češće kod stalno «napetih» intelektualaca, nego kod ljudi mirna života.

Vjerovali ili ne, Amerikanci svake godine potroše dvadeset milijuna dolara na kupnja različitih vodica kako bi se riješili neugodne pojave na vlasištu. To su gotovo uvijek bezuspješni pokušaji. '.:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::": Suvišno je opisivati kako izgleda perut jer svi to vrlo dobro znamo. Nema čovjeka koji nije, makar povremeno, imao glavobolje s peruti u kosi, koja pada na ovratke odijela, košulja i bluza.

U koži glave, a i na nekim drugim dijelovima tijela, nalazi se velik broj žlijezda, lojnica.

Pojačan rad lojnih žlijezda zove se seboreja, a jedan od znakova te bolesti je stvaranje peruti, sitnih ljuskica - mrtvih stanica koje otpadaju s kože. Iako se radi o pojačanom radu žlijezda lojnica, razlikujemo suho i masno perutanje.

Zašto kod nekih ljudi dolazi do izrazito pojačanog lučenja lojnih žlijezda a kod drugih ne, to medicina još nije uspjela odgonetnuti. Očito na to utječe mnogo toga. Jedno su hormoni spolnih žlijezda, a dokaz je za to uočljivo pojačanje rada lojnih žlijezda u vrijeme puberteta. U to vrijeme na masnoj koži javljaju se prištići (akne), a na vlasištu obilnije perutanje.

Sumnja se da su krivci neki mikroorganizmi. Dermatolozima nije promaklo da se seboreja katkad javlja kod nekoliko članova jedne obitelji, pa se zbog toga razmišlja i o nasljednom faktoru. Postoji mišljenje da i hrana što obiluje mašću, jaki začini, alkohol, kava i čaj mogu pojačati simptome seboreje.

Seborejaje uglavnom bolest mladih ljudi i od nje više obolijevaju muškarci nego žene. Perut

48

Imali lijeka?

Nažalost, medicinska znanost zasad nema pravog lijeka za oslobođenje od tih bijelih ljuskica. Međutim, privremena se olakšanja mogu postići. Temeljno sredstvo za liječenje seboreje i perutijoš uvijek je sumpor, bio u obliku masti, šampona, losiona i sl. Mijenjajte šampone dok ne pronađete koji vam najviše odgovara.

Osobito kod masnih oblika preporuča se često pranje glave, bar jednom tjedno, može i češće.

Osim sumpora upotrebljava se još salicilna kiselina, rezorcin, katran itd. Šampon umasirajte u kožu i ostavite ga pet minuta prije nego ga dobro isperete. Ako nema nikakvog poboljšanja, potražite savjet dermatologa. U svakom slučaju nemojte očekivati čudo, ali upornošću i dobrom higijenom glave vaše će teškoće biti sigurno manje, a možda ćete se potpuno osloboditi peruti. A kada se ona vrati natrag, započnite opet isto liječenje. I nemojte biti jako zabrinuti jer, kao što je jedan dermatolog u šali dobacio, još nitko nije umro od prhuti. U Mljekarski list 10/2004.

Tehnologija kojadajeviše!·

štovani poljodjelci!

~

~

PIQNEER.PIONEERSJEMEd.o.o.,Čulinečka c. 2b/2,10040ZAGREB,Tel.:01 2958000,http://www.pioneer.com A DuPoNT

coMPANv

® Zast1tniznak registriran111 pnm1en1en u drzavamasviJetaod strane: PIONEERH1- Bred lnlernat1onalIne., Des Moines, lowa, USA

l9petpwi,1 Zagltd',ii pombdJi! PRVIU HRVATSKOJ I SVIJETU Najnoviji proizvodi u Vlndijinom asortimanu su VMS tekući voćni jogurti u atraktivno dizajniranoj mirisnoj

PETboci od pola litre.

Svakodnevnom konzumacijom fermentiranih proizvoda ljudski organizam dobiva visokokvalitetne nutriente poput kalcija, proteina I sl., prijeko potrebne za zdravlje.

t'inhija