Mljekarski list 10-2003

LISTOPAD,

2003.

ISSN0351-9104

~,oro111~,eoro_logija

SADRŽAJ

1

AGROMETEOROLOGIJA

Piše: mr. se. Dražen Kaučić, agromereorolog

Možda nas i snijeg iznenadi _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 1 Zagrijanost tla tijekom prolJeća ove godine ________ 15

fJJr]~illfil mmj

99

KRMNE KULTURE Značenje ozimih smjesa za proizvodnju

zelene krme - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 2 HRANIDBA Optimalni krmni obroci krava muzara uzkukuruznusilažu ______________________

4

VETERINARSTVO Za antibiotike u mlijeku kazna, a za dezificijense? ___ 10 Tuberkuloza goveda _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 11 MUŽNJA Učinkovita strojna mužnja

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 12

GOSPODARSTVO Analiza troškova proizvodnje mlijeka prema IFCN _ _

14

IZ HRVATSKEGOSPODARSKE KOMORE _______________

18

KAKO PROIZVESTI KVALITETNOMLIJEKO Mikroorganizmi i mlijeko Mlijeko ne smije sadržavati bakterije iz reda Sa!monella!

19

Enterobakterije _________________________

21

IZLOŽBE Stočarske izložbe - ljeto 2003.

Nedelišće 2003. ________________________ Vrbovec 2003.

Sveti !van Žabn~ Virovitica 2003. ________________________ Velika Gorica __________________________

25 25 26 27 27

Gudovac 2003. __________________________

28

2003.

-: : : : : : : : : : : : : : : : : : :

Nakon toplog proljeća i ljeta, eto nam i jeseni. Proteklih smo godina željeli da nam jesen bude suha i topla, a ove su godine naše želje sasvim suprotne. "Kiše i samo kiše", riječi su koje se tako često čuju. No, bojimo se da kiše i ovog mjeseca neće biti u izobilju.

Listopad je jedini mjesec u kojem su prepoznatljive klimatske promjene u proteklih sto godina. Listopad je postao suši, odnosno ukupna mjesečna količina oborina manja je čak za jednu trećinu.

Zaključci sa sastanka proizvođača i prerađivača

mlijeka i mliječnih proizvoda

99 ~~®~ ~ffi(Bffiffi(ill1

Dugoročno

pretkazivanje vremena vrlo je nezahvalno, a pogotovo ove godine. Upravo zato, podsjetit ćemo se na pojavu snijega već u mjesecu listopadu. Da, šestog dana u listopadu 1936. godine u Zagrebu i Varaždinu padao je snijeg.

Sljedećeg dana ujutro njegova je debljina u Varaždinu bila 11 cm. Dakle, kako je cijela ova godina, što se vremena tiče bila pomalo čudna pa i nepredvidiva, možda nas i bijele pahuljice snijega ovog mjeseca iznenade. ::J

IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA 10. 10.

20.10.

31. 10.

RAZMIŠLJANJA TERENSKOG AGRONOMA Mlijeko raste na polju, a muze u staji _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 30 OBITEWIDOM SVETIŠTE Gospa ilačka na Vodi ci _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 32

OSIJEK 5.52 17.126.05 16.536.20 16.36 ZAGREB6.03 17.236.17 17.056.32 16.48

SVETI MARKO EVANĐELISTA Sveti Marko Evanđelista -----------------DJECA NA SELU Vrtićarci - hodanjem do prirode _____________

34

Redakcijski kolegi]: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Br1ek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran Grgić, dipl. ing. Ljiljana Husinec, dipl. ing. Darko

37

VAŠ VRT

Kantoci, mr. se. Antun Kostelić, dipl. ing. Darko Uher, Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Čičmak Redaktorlca: dipl. ing. Vera Volarić, Tehnička urednica: ing. Mirna Božičević, Lektorica: Katarina-Zrinka

Vrt na raznim terenima _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 38

Čičmak, prof., Vlasnik I Izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I uredništvo: Zagreb, llica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax:

VAŠ LIJEČNIK

01 /4833-349, e-mail: hmu@zg.htnet.hr, MB: 3206599, Žiro račun: 2360000-

Trovanja hranom - nova epidemija ___________

40

1101408596, Cijena: 4,50 kn, Grafička priprema I tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 43.000 primjeraka

Naslovnica: XI. stočarska izložba Gudovac2003.

11

Mljekarski List 10/2003.

11

1

KRMNE KULTURE V

-ZNACENJE OZIMIH SMJESA LprrĐiJg:gyibi)n ~1l~w~

gn I

(

Piše: Darko Uher, dipl. in~')

Na našim obiteljskim gospodarstvima nizinskog i djelomice brdskog pojasa intenzivnom proizvodnjom i izravnim korištenjem može se namiriti zelena krma potrebna za hranidbu s polja i to 200 - 230 dana, a u sredozemnom i do 250 dana godišnje. Krmne kulture valja koristiti u slijedu na principu dviju žetvi godišnje, uvođenjem ozimih kultura koje u nas nisu dovoljno zastupljene a u nekim područjima uopće se ne koriste.

Ozime krmne kulture ili smjese kultura daju u rano proljeće vrlo kvalitetnu zelenu krmu za korištenje, tj. već od sredine travnja u kontinentalnom području, a na sredozemnom i ranije (kupusnjače), što će za iduće proljeće biti vrlo važno zbog iznimno duge suše ove vegetacijske sezone. Budući da je zbog suše ove vegetacijske sezone proizvedeno manje voluminozne krme od predviđenih količina na travnjacima, djetelištima i DTS ali i kratkotrajnih krmnih kultura na oranicama, u rano proljeće nedostajat će krme. Ovaj nedostatak može biti djelomice ublažen samo ako rano u proljeće proizvedemo zelenu krmu na osnovici ozimih smjesa krmnog graška i žitarica.

Ozima smjesa krmnog graška i žitarica kao zelena krma daje vrlo visoke urode kvalitetne krme. Nažalost, osim u rijetkim slučajevima, te se smjese vrlo malo ili uopće ne siju. Mogu se koristiti za zelenu krmu, višak se može silirati, a može se i zrela ovršiti za zrno (koncentrat).

Sjetvom ozime smjese krmnog graška cv.

Maksimirski ozimi i nekog kultivara ozime 2

kr:m.@

(pšenica) niskog rasta, čvrstog busa, omogućuje se dobivanje kvalitetne stočne krme rano u proljeće. Osim toga, nakon preoravanja strni, ove smjese ostavljaju u tlu 80-160 kg/ha dušika koji ostaje na raspolaganju idućoj kulturi, a potječe od simbiotskog vezivanja dušika iz zraka.

Vezale su ga kvržice, tj. bakterije koje žive na korijenu graška (tablica br. 1.). Žitarica koja služi kao nosač grašku mora imati čvrstu stabljiku i čvrsti bus da bi izdržala grašak koji poslije cvatnje još raste i može povaliti žitaricu pa tako dovesti u pitanje kakvoću i mogućnost uporabe smjese u kasnijem stadiju razvoja (proizvodnja zrna). Za korištenje u zelenom stanju najranije u proljeće dolazi smjesa na osnovici graška i raži a zatim smjesa na osnovici graška i tritikale. Smjesa graška i pšenice prispijeva za iskorištavanje u drugoj polovici svibnja, ali i ranije (slika 1.). U početku korištenja daje niske urode zelene mase, no može se dugo iskorištavati za zeleno sve do mliječne zriobe žitarice, kada se može silirati.

Nakon skidanja usjeva na tu se površinu, ovisno o orijentaciji gospodarstva, može posijati kukuruz za zrno, krmni sirak za zelenu krmu ili silažu, te presaditi razne prijesadnice povrća (rajčica, paprika, kupus i dr.). žitarice

Tablica 1: Vezivanje dušika mahunarki (modiftdranoprema Kanthu 1983.).

Biljka

kgN/ha

Biljka

kgN/ha

Bijela djetelina*

150-200

Bob

150-390

Crvena djetelina*

230-460

Grašak

105-245

Lucerna

300-550

Lupine

100-150

Obrada tla, predsjetvena priprema i gnojidba Smjese žitarica i graška mogu se sijati iza većine kultura koje na vrijeme ostavljaju tlo slobodno za sjetvu tako da je moguće izvršiti osnovnu obradu na vrijeme i kvalitetno. Tlo za ozime kulture valja orati na 25 do 30 cm dubine nekoliko dana prije sjetve. Prije osnovne obrade Mljekarski li<;t10/2003.

KRMNE

tlo treba nagnojiti organskim gnojivima, a nakon osnovne obrade mineralnim gnojivima. Usjevu treba osigurati gnojidbom 30 do 40 kg/ha dušika, 70 do 90 kg/ha fosfora i 80 do 120 kg kalija.

Predsjetvena priprema tla ista je kao za sjetvu žitarica.

Sjetva ozimih smjesa žitarica i graška Danas na tržištu postoji veliki broj kultivara žitarica vrlo različitih osobina obzirom na način rasta, visinu, lisnatost i vrijeme prispijevanja, krupnoću zrna (masa 1000 zrna) način i mogućnost nabusavanja. Stoga je normu sjetve preciznije izražavati u broju klijavih zrna po m 2 nego u kilogramima po jedinici površine. Zbog različite mase 1000 zrna, okvirne norme sjetve imaju velik raspon u kilogramima pa ako bi se pri sjetvi primijenila ista količina sjemena u kilogramima dobio bi se usjev vrlo različite gustoće sklopa što je čest slučaj pri zakašnjeloj sjetvi u loše pripremljeno tlo i u nepovoljnim uvjetima sjetve (tablica 2.). Da naprijed navedena tvrdnja ima potporu, navodim raspone mase 1000 zrna žitarica koja iznosi od 26 pa i preko 50 grama, u krmnog graška masa 1000 zrna kod sitnozrnih kultivara iznosi oko 80 grama a kod krupnozrnih kultivara čak i preko 250 grama. Iz navedenog se vidi da bi se sjetvom sitnozrnih kultivara ili frakcija sitnog sjemena posijala dva puta, a u nekim slučajevima gotovo tri puta veći

KULTURE

broj sjemenki po jedinici površine što bi se odrazilo na gustoću sklopa. Tako bi se sjetvom sitnog sjemena dobio često pregust sklop, dok bi se sjetvom frakcija krupnog sjemena istom količinom u kilogramima po jedinici površine ostvario rijedak sklop, dakle niži Slika 1: Smjesa urod mase, a kod žitarica ozimoggraška i pšenice povećani udio vlakanaca u krmi. Ako je cilj proizvodnje i korištenja zelena masa u ranijim stadijima razvoja (viša kakvoća), u čistoj kulturi ili smjesama sve se kulture siju gušće. Ako ćemo masu silirati u smjesama treba žitarice sijati gušće (gornja norma sjetve). Za proizvodnju zrna (koncentrat) žitarice se siju gušće (viša norma), dok se grašak zbog grananja i razvoja iznad žitarica (osim raži) sije rjeđe da ne bi došlo do polijeganja i gubitaka. Žetva poleglog usjeva je otežana a uzrokuje i gubitke. Često je potrebno i dosušivanje sjemena zbog nejednoličnog dozrijevanja. Mahunarke, a osobito grašak, treba sijati dublje (6 - 8 cm) u odnosu na sjetvu žitarica (3 - 4 cm duboko). Ako grašak posijemo plitko (3 cm), može doći do izvalačenja

Tablica2: Vrijemesjetve,način korištenjai normesjetveza ozimesmjesegraška sa žitaricama Ozime krmne Vrijeme kulture sjetve Ozimaraž + Ozimigrašak Prva polovicaX. Ozimaraž+ mjeseca Ozimigrašak Tritikale+ Ozimigrašak Prva polovicaX. Tritikale+ mjeseca Ozimigrašak Ozimapšenica+ Ozimil..>Tašak Ozimapšenica+ Prva polovicaX. Ozimiwašak Ozirnapšenica+ mjeseca Ozimigrašak Ozimazob+ OzimiJ?rašak Prva polovicaX. Ozimazob+ mjeseca Ozimiernšak Ozimazob+ Ozimi1..rrašak

Mljekarski li3t 10/2003.

Korištenje Vrijeme Način KrajVI. početak V. Zelenakrma mjeseca SredinaV.mjeseca Siliranje Početak V.ntjeseca

Zelenakrma

DrugapolovicaV. mjeseca DrugapolovicaV. mjeseca Kraj V. početak VI. mieseca SredinaVII. mjeseca Kraj V.prva polovicaVI. mie.

SredinaVI. mieseca SredinaVII. mieseca

Siliranje Zelenakrma Siliranje Zrno Zelenakrma Siliranje Zrno

Zrnanam' 150-300 80-120 150-250 80-100 150-250 80-120 150-250 80-100 200-300 80-120 250-300 80-100 200-300 60-80 200-300 60-100 250-300 60-80 250-300 60-70

Normesjetve Okvirnokg/ha Okvirnok!l/kj Masa 1000zrnag.

50-130 30-80 35-45 60-300 35-180 80-250 50-110 35-45 30-70 35-150 80-250 60-250 60-125 35-75 40-50 60-300 35-180 80-250 60-125 35-75 40-50 60-250 35-150 80-250 65-150 40-90 32-50 60-300 35-180 80-250 80-150 50-90 32-50 60-250 35-150 80-250 65-150 40-90 32-50 50-200 31-120 80-250 50-110 30-70 26-36 50-250 80-250 30-150 65-110 40-70 26-36 50-200 30-120 80-250 65-110 40-70 26-36 50-175 30-105 80-250

3

KRMNE KULTURE izniklih biljaka kasnim mrazevima na povrsmu, što za posljedicu ima lomljenje korijena. Budući da grašak nema mogućnosti razvoja sekundarnog korijenja kao žitarice, on se - ako je izvučen na površinu - ne može obnoviti pa propadne (osuši se). Zbog plitke sjetve graška i iznošenja mrazevima (sriježi) biljke graška tijekom zime, rijetko se postigne željeni sklop graška, tako da je u smjesama često povećan udio žitarice u odnosu na predviđeni udio. Posljedica je niži urod i slabija kakvoća. Da se to ne bi dogodilo, sjeme graška treba prvo posijati dublje a zatim na posijani usjev graška posijati predviđenu količinu sjemena žitarice. Pri sjetvi žitarice treba paziti na dubinu ulaza u tlo sijačih tijela da se sjetvom žitarica ne bi izbacilo na površinu sjeme već posijanog graška. U suhim uvjetima i na vrlo laganim tlima (pjeskovita tlo) dobro je usjev nakon sjetve povaljati laganim valjkom. Sve kulture i smjese kultura za krmu treba sijati u prvoj polovici listopada. Ako su uvjeti za sjetvu loši ili se kasni sa sjetvom u odnosu na navedeni rok, radi sigurnosti mogu se povisiti norme sjetve i do 25 % ovisno o kašnjenju sjetve. Kasna sjetva krajem listopada ili početkom studenoga može biti samo na Mediteranu, a u ostalim krajevima R. Hrvatske je nesigurna pa može dati slabije rezultate, ili čak propasti, pogotovo ako se grašak posije plitko jer će ga kasni mrazevi (srijež) iznijeti na površinu zbog čega će stradati.

Vrijeme prispijevanja za korištenje ozimih žitarica odnosno smjesa U tablici 2. naveden je slijed prispijevanja ozimih smjesa žitarica i graška te nacm korištenja. Ozime smjese žitarica i graška za košnju i ishranu zelenom krmom prispijevaju za korištenje već u drugoj polovici travnja (ozima raž i smjesa na osnovici raži) ovisno o godini i području na Mediteranu i ranije, a mogu se koristiti za zelenu krmu tijekom čitavog svibnja i u prvoj polovici lipnja (ozima zob i smjese na osnovici zobi). Za siliranje se žitarice mogu koristiti u mliječnoj zriobi pa do voštane zriobe što je najčešće krajem svibnja i u prvoj polovici lipnja, dok ozima zob te smjese zobi i graška prispijevaju za siliranje sredinom, odnosno u drugoj polovici lipnja. Ozime smjese krmnog graška i žitarica za zelenu masu daju osim vrlo visokih uroda zelene mase po jedinici površine i vrlo kvalitetnu krmu (tablica 3.)

Tablica 3: Krmna vrijednostozime~mjesegraška sa žitaricama u zelenoj masi u % (Stafa i sur.1 1993.)

I

j Suha tvar

Ozime krmne kulture

u% Smjesa ozima raž + ozimi !!1'8.~ak Smjesa tritikale + ozimi grašak Smjesa ozima pšenica + ozimi grašak

Krmna vrijednost Sirove Skrobna bielančevine vriiednost

12-20

2,5

11,0

13-20

2,7

11,0

12-20

2,7

8,7

j

HRANIDBA

(illJu 1:1ffi ~illOOJJ ~~il (!}:3~~ ~ ~~!)

~1E1~ ~ '1 1iše dr se ~t jepan Feldhofrr

Po završetku pašnog razdoblja ili uz pretežno štalsko držanje krave dobivaju krmne obroke koji se sastoje od konzerviranih, siliranih ili osušenih krmiva. To su obično travna silaža ili sjenaža, kukuruzna silaža i sijeno kao osnovna voluminozna krmiva.

S obzirom na ovogodišnju sušu, i ponekad veći nedostatak krmiva, bit će potrebno u krmnim obrocima krava kombinirati više različitih krmiva, češće se služiti drugim proizvodima i ostatcima iz ratarske proizvodnje kao što su: repa, krumpir, glave i lišće šećerne repe, stočni kelj i slično.

Dobro mogu poslužiti ostatci i sekundarni proizvodi prerade žitarica, proizvodnje šećera, ulja, alkohola i kvasca, prerade voća, povrća i dr. (repini rezanci, repići, glave i ostatci prerade šećerne repe, pivski trop, ječmene sladne klice, grožđani i voćni kom i dr.). (Mljekarski list br. 8/2003. Hranidba) n=,'ak na str.6

4

Mljekarski list 10/2003.

za automatsko za automatsko i ručno pranJe • P3 Duatt - ~o.

aedSM>za automatsko l rućno pranje I dezinfet<ciju • P3 Uniaept rOeiioprarje '-4utro i navečer • Zlatol Veloucld

• praškasto, kiselo sredstvo za

MR-F - praškasto. alkalno sredstvo za rućno pra,ie i dezJfekctJ •

- kozmetička emulzija za njegu vimena • P3 Oxy-Foam

prije muzr1Je • P3 lo-Shield

COLAB d.o.o.

I. 01 6321 600, IX. 01 6321 633, avrtnica 17. 10 000 Zagreb,

ww.ecolab.com

k·'"'a"", _.,_,or.

- aktivna pjena za dezinfek~

- Zaštitni proizvod nakon mužnje • P3 Blu-Gard

vtnena

- Mastitisprofitaksa

ECOIAB

HRANIDBA

Tab/ica 1: Osnovnikrmni obrocimuznih krava uz kukuruznu silažu i sijeno a) Muznost lit./dan Sijeno kg Kukuruzna silaža kg

10 6

15 6

20

25

30

6

5

3

35 3

35

35

35

35

35

35

b)

Sirovine Sijeno Kukuruzna

kg silaža kg

6

35

Ukupno sadrže kod 15 I mlijeka Suhe tvari g 16360 1413 Sirovih bjelančevina g Sirove vlaknine g 4111 Kalcija 74,5 g Fosfora 33,0 g Magnezija 26,8 g Energetske hranidbene vrijednosti MJ NEL 94,50 H.j.

14,37

Osnovni krmni obroci: kukuruzna silaža i sijeno prosječne kvalitete Kukuruzna silaža i sijeno sadrže približno dovoljno hranjivih tvari za muznost 10 do 15 litara mlijeka (Tablica 1. a i b).

Ako kravama muznosti do 15 litara mlijeka na dan dajemo samo sijeno i kukuruznu silažu, dobit će dovoljno sirove vlaknine i energije (ukupno 14,37 H,j. ili 94,50 MJ NEL) ali ne i dovoljno bjelančevina, fosfora i nekih mikrominerala. To se može loše očitovati na mliječnost i plodnost krava.

Za postizanje bolje mliječnosti i plodnosti krava, dobro je i kravama manje muznosti dodavati u krmne obroke oko 100 do 150 g po kravi/ dan odgovarajućeg mineralno vitaminskog premiksa, a onima muznosti 10 do 15 litara/dan još i 1,0 kg sojine sačme. (Tablica 1. b) Kravama muznosti 10 do 15 litara mlijeka/dan dobro je u obrok dodati oko 1,0 do 1,5 kg potpune krmne smjese koja sadrži kvalitetne bjelančevine, dobrog aminokiselinskog sastava. S krmnom smjesom krave dobivaju veću količinu kvalitetnih i u buragu stabilnih bjelančevina, više energije i mineralno vitaminskih dodataka što će se očitovati stabilnijom i prema genetskim mogućnostima većom 6

+1,0 kg sojine sačme +900 = 17260 +440 = 1853

+ 65 + + +

2,5 = 6,0 = 2,7 =

+ 7,020 = + 1,15 =

4176 77,0 39,0 29,5 101,520 15,52

proizvodnjom mlijeka, većim postotkom mliječne masti i bjelančevina, i boljom plodnosti.

Za veću muznost, uz osnovna krmiva s kukuruznom silažom, kravama treba dodavati potpune krmne smjese s najmanje 19 % sirovih bjelančevina (Tablica 2.) i to: za muznost 20 litara/dan - 3,0 kg/ dan, 25 litara/dan - 5,5 kg/ dan, 30 litara/dan - 8,0 kg/ dan, 35 litara/dan - 10,0 kg/dan Uz osnovna voluminozna krmiva dobro je dodati potpunu krmnu smjesu u količini najviše 40 do 50 % ukupne suhe tvari krmnih obroka, i to podijeljeno na više manjih (oko 2 do 3 kg) pojedinačnih obroka.

S obzirom na ograničeni kapacitet buraga i potrebu da se za visoku muznost (iznad 20 - 35 litara/dan) daju veće količine lako probavljivih krepkih krmiva (krmnih smjesa), potrebno je u krmnim obrocima krava smanjivati suha voluminozna krmiva (sijeno) na samo 3 - 4 kg/ dan.

(Tablica 1. a) To uzrokuje značajno smanjenje sirove vlaknine u ukupnoj suhoj tvari osnovnih, pa i ukupnih krmnih obroka.

Potpune krmne smjese za visoku muznost krava sadrže samo oko 5 - 6 % sirove vlaknine. To znači da kravama s visokom muznosti oko 30 - 35 litara mlijeka/ dan, koje dobivaju dnevno oko 8 do 10 Ml.fekarski list 10/2003.

HRANIDBA

kg potpune krmne smjese uz kukuruznu silažu s malim postotkom sirove vlaknine (oko 20 % u suhoj tvari), značajno nedostaje sirova vlaknina jer dobivaju samo oko 16 - 18 % sirove vlaknine u suhoj tvari krmnih obroka.

Optimalne vrijednosti sirove vlaknine u krmnim obrocima krava iznose oko 18 - 23 %. To znači da se sirova vlaknina u našim navedenim krmnim obrocima za visoku muznost krava nalazi na donjim graničnim vrijednostima ispod kojih se mijenja pH vrijednost buragova sadržaja, dolazi češće do kiselih indigestija, probavnih i drugih metaboličkih oboljenja, značajnog snižavanja postotka masti u mlijeku i sl.

U slučaju značajnijeg nedostatka sirove vlaknine treba u krmne obroke krava dodavati 1,0 do 2,0 kg sojine ili suncokretove ljuske, zobene ili ječmene slame i sl.

Potpune krmne smjese za visoku muznost krava moraju sadržavati najmanje 19 % sirovih

Tablica 2: Potpuna krmna smjesaza muzne krave ( 19 % sirovih bjelančevina) (uz kukuruznu silažu) ¾ % Sadrži Sirovine 51,5 Suhetvari bjelančevina 7,8 Sirovih

86,00

Pšenica Pšenične posije

7,0 Sirove vlaknine

4,95

Sojinasačma 44%

17,5 Kalcija

0,80

Suncokreto vasačma 33%

10,0 Fosfora 1,5 Magnezija

0,70

Kukuruz

BenuralS

19,51

0,20

1,7 Energetske hranidbene u kg 2,0 vrijednosti Vapnenac MJNEL 7,164 0,5 Sol 1,11 H.j.

Vitaminsko mineralni premiks 0,5 Fosfonal18%

Ukupno

100

bjelančevina većinom

iz sojine i suncokretove sačme i pšeničnih posija (Tablica 2.). Zbog kukuruzne silaže koja sadrži malo bjelančevina a

Zagreb,Žitnjakb.b.

P.J.Vinkovci,KraljaZvonimira80

Tel. (01) 2499 504 uprava (01) 2499 503 fax (01) 2499 508 tel (01) 2405 732 skladište fax (01) 2499 509

Tel. (032) 308 587 fax (032) 308 589 DTS LIVADA za košnju i ispašu DTS TRAVNIK za košnju DTS PAŠNIKza ispašu ~ Sudanska trava "SuSu" c:s::::, Stočni grašak "Poneka" za zelenu masu Stočni grašak "Solara" za zrno j Stočna mrkva "Ljubljanska žuta" 1 Stočna repa "Brigadler" i "Eckendorf" Q. (I) Jara grahorica" Jaga" i "Ebena" w Ozima grahorica "Popelsdorfer" Lucertna "OS-66", "Elga", "Orca", "Europa" Q. Sve vrste djetelina i trava

PROIZVODIMO, DORAĐUJEMO, IZVOZIMO I UVOZIMOo TEPRODAJEMO NAVELIKO I MALO SJEME RATARSKOG, POVRTNOG I INDUSTRIJSKOG BIWA Sve naše sjeme u maloprodaji možete naći u preko 900 poljoprivrednih apoteka diljem Hrvatske i u našoj novootvorenoj maloprodaji "KALIA" na Žitnjaku b.b. u Zagrebu te u veleprodaji u zagrebu i u Vinkovcima.

,g ~ a:w o -, a:

NAŠE SJEME, VAŠ USPJEH! Ml:fekarski/i,st 10/2003.

7

-- Krave spremne ,,~-~eul

za Startnakon telen 1a ~ ~

-

~-

Za brži oporavak krava nakon telenj a

=.,... .. i<-

~a

., '

~

R

Zahtjev: Krava se nakon telenja mora brzo oporaviti.

Proces rađanja izvanredno je opterećenje.

Oporavak i regeneracija moraju se odvijati brzo.

Zadaća:

Izgubljene mineralne tvari, elektrolite dati u obliku posebne vrste izotonične mineralne vode.

Uzrok: Krava je oslabljena, postoji manjak elektrolita i energije, slaba vitalnost, posljedično zal~~ava~je, mliječna groznica, usporedni start laktac1Je, mska proizvodnja mlijeka.

Rješenje: BoviFit, fitoes napitak za svježe oteljenu kravu.

Djelovanje: Otopina elektrolita za brzu regeneraciju krava nakon telenja. Smanjivanje osjetljivosti na stres i brže ustajanje nakon telenja. Laktoza za brže jačanje snaga, pivski kvasac kao fitnes komponenta i pospješivač apetita u buragu. Dodatni izvori energije uslijed laktoze i dekstroze (groždani šećer).

Zašte: Sa svakim gubitkom vode povezan je i gubitak elektrolita. Elektroliti su minerali (npr. natrij, kalij,

klorid, itd.), čija je glavna zadaća regulacija prometa vode u organizmu. Iz tog je razlog izuzetno bitno nadoknaditi i gubitke elektrolita nakon telenja.

Osim toga, telenje je povezano i s vrlo velikim gubitkom energije, koji kravu oslabi u većoj ili manjoj mjeri.

Kada: Neposredno _nakon telenja prije nego krava popije vode.

Kako: Jedna vrećica BoviFita (1 kg) otopi se u 20 litara tople vode (25 - 30°C) i ponudi kravi piti direktno nakon telenja. U slučaju potrebe dati sondom.

Utrošak: 1 kg BoviFita po kravi.

Rezultat: Manjak elektrolita i izotonije odmah se nadoknadi, kupiraju se problemi s cirkulacijom, stimulira se burag, a time i konzumacija hrane.

Punjenje buraga, da bi sirište ostalo na svom mjestu (zaštita od dislokacije buraga), brzo čišćenje posteljice, povećanje općeg dobrog zdravlja krave.

Prednost: - zdrava krava - visok učinak - optimalan start laktacije

Sano- Suvremeaa hranidba životinja d.o.o., 10010 Zagreb, Hrelićka 98, Tel: 01 / 6609 - 851, Fax: 01 / 6609 - 728, e-mail: sano-zagreb@zg.tel.hr

HRANIDBA više energije, kravama visoke muznosti mogu nedostajati bjelančevine i pored toga što dobivaju veću količinu krmnih smjesa. Stoga za visoku muznost (iznad 15 litara/ dan) treba uz odgovarajuću količinu krmne smjese po mogućnosti dodavati još oko 1,0 kg sojine sačme/po kravi dnevno. (Tablica 1. b)

Osnovni krmni obroci s kukuruznom silažom, pivskim tropom i sijenom Nedostatak bjelančevina u osnovnim krmnim obrocima s kukuruznom silažom može se, umjesto sojinom sačmom, popuniti dodavanjem 10 kg svježeg pivskog tropa/ po kravi dnevno (Tablica 3.a i b). Dodatak svježeg pivskog tropa daje dobru energetsku hranidbenu vrijednost, povećava količinu bjelančevina u osnovnim krmnim obrocima pa količinu krmnih smjesa možemo smanjiti na 9,0 kg/dan (za 35 1 mlijeka).

Međutim, tako smanjujemo sirovu vlakninu na oko 16 % u suhoj tvari ukupnih krmnih obroka za 35 litara mlijeka, nedostaju neki minerali, mikrominerali i vitamini koje treba obvezno dodavati mineralno vitaminskim premiksima.

Osnovni krmni obroci s kukuruznom silažom sadrže malo bjelančevina, a one su uglavnom u buragu stabilne bjelančevine.

Sadrže manje lako topljivih i u buragu razgradivih sirovih bjelančevina (NPN - spojeva). S tim u vezi preporuča se u potpunu krmnu smjesu dodati 1,5 % Benurala S koji sadrži 42% uree (ograničene toksičnosti -s Benalom) i ima ekvivalent vrijednosti oko 115 % sirovih bjelančevina. (Tablica 2.)

Dodavanjem određene količine lako topljivih i razgradivih sirovih bjelančevina i NPN spojeva (Benurala S) kukuruznoj silaži poboljšava se reprodukcija buragovih mikroorganizama i sinteza mikrobnih bjelančevina u buragu, povećava se probavljivost i iskoristivost krmiva.

Zato je vrlo dobro kombinirati kukuruznu silažu s travnom silažom (sjenažom).

Krmni obroci krava općenito moraju zadovoljavati sve osnovne potrebe za održavanje fiziološkog stanja u buragu krava, vrste i količine buragovih mikroorganizama jer je to uvjet za pravilno preživanje, iskorištavanje krmiva i održavanje zdravlja preživača. Krave stoga moraju dobivati u buragu lako topljive i probavljive sirove bjelančevine iz zelenih krmiva i spojeva nebjelančevinastog dušika (NPN spojeve) s dovoljnim količinama lako topljivih i razgradivih energetskih tvari (šećera) i odgovarajućom koli-

Tablica 3: Osnovni krmni obrocimuznih krava uz kukuruznu silažu, pivski trop i sijeno a) Muznost lit./dan Sijeno kg Kukuruzna silaža kg Sirovi pivski trop kg

10 6 30 10

b) Sirovine

15 6

30 10

25

20 6 30 10

5

30 10

30 3 30 10

35 3 30 10

Ukupno sadrže kod 35 I mlijeka

+9,0 kg krmne smjese

kg

3

Suhe tvari

g

14380

+7740 = 22120

Kukuruzna silaža kg

30

Sirovih bjelančevina g

1594

+1756 =

Pivski trop

10

Sirove vlaknine

g

3132

+ 446

Kalcija

g

56,50

Fosfora

g

37,20

= 3578 + 71,1 = 127,6 + 63,0 = 100,2

Magnezija

g

20,87

+ 18,0 =

Energetske hranidbene vrijednosti MJ NEL H.j.

90,40 13,61

+ 64,476 = 154,876 + 9,99 23,60

Sijeno

kg

Mljekarski li.st 10/2003.

3350

38,9

9

HRANIDBA činom sirove vlaknine iz voluminoznih

krmiva.

Za postizanje visoke muznosti i zadovoljavajuće kvalitete mlijeka (mliječne masti, bjelančevina, suhe tvari i laktoze) nisu dovoljni samo produkti izmjene tvari buragovih mikroorganizama, već krave moraju dobivati i odgovarajuću količinu krmnih smjesa s većim postotkom biološki kvalitetnih, u buragu stabilnih bjelančevina i šećera (škroba), minerala, vitamina i drugih biološki aktivnih tvari.

Minerali i vitamini imaju posebno značenje za rast i izgradnju tjelesnog tkiva, kosti, krvi i stanje tkivnih tekućina, ionsku ravnotežu i izmjenu tvari (metabolizam). Osobito su potrebni visoko gravidnim i mliječnim kravama za razvoj i stvaranje ploda (fetusa) i sintezu mlijeka pa ih moramo obvezno dodavati mineralno vitaminskim premiksima.

Kravama s visokom muznosti gotovo redovito nedostaje fosfor, natrij, kalcij, magnezij i neki mikrominerali. Malo ovih minerala sadrže zelena,

a posebice suha voluminozna krmiva i kukuruzna silaža. Uz to, ako su i prisutni, često se slabo resorbiraju i iskorištavaju u probavnom sustavu goveda, jer njihovu resorpciju (posebice fosfora i magnezija) spr1ecava veća količina kalija i dušičnih spojeva koji se nalaze u biljnim krmivima.

Vitamine A, D i E treba svakodnevno dodavati hrani muznih i gravidnih krava, osobito u razdoblju visoke muznosti poslije teljenja, u vrijeme gonjenja (estrusa) i visoke gravidnosti.

Vitamini B skupine većinom se sintetiziraju u buragu djelovanjem buragovih mikroorganizama. Neke vitamine B skupine, kao B12 i niacin dobro je davati kravama u zasušenju, tj. prije teljenja i tijekom uvoda u mliječnost poslije teljenja. U

U

sljedećem

broju «Mljekarskog lista čitajte: Travna silaža (sjenaža) u hranidbi muznih krava.

VETERINARSTVO

NAAZA DEZINFICIJE 1 ,

Primjenom Pravilnika o kakvoći svježeg sirovog mlijeka, odnosno novim načinom obračuna cijene mlijeka koji se provodi nakon otvaranja Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka u Križevcima - a prema tvrdnjama mjerodavnih osoba - u Hrvatskoj je u proteklom razdoblju značajno poboljšana higijenska ispravnost mlijeka. To poboljšanje je i razumljivo s obzirom da su brojni proizvođači mlijeka kvalitetnijom tehnikom mužnje i primjenom raznih sredstava za pranje i dezinfekciju vimena i stroja za mužnju značajno popravili higijensku ispravnost mlijeka.

Takve mjere proizvođači su prisiljeni poduzimati ako žele postići najvišu otkupnu cijenu mlijeka, naravno uz kvalitetniju hranidbu i smještaj.

Pravilnikom je reguliran i postupak u slučaju da su u svježem sirovom mlijeku utvrđeni ostatci antibiotika. U Njemačkoj proizvođač, u čijem su mlijeku otkriveni ostatci antibiotika, može platiti kaznu od 3 500 do 35 000 eura što je u svakom slučaju vrlo visoka cijena.

10

~iše: mr. se. Antun

Kostelić I

Međutim, 10s nigdje nije postavljeno pitanje ostatka u mlijeku sredstava za pranje i dezinfekciju vimena i stroja za mužnju. Navedena sredstva ne samo što se propagiraju, već se sve više primjenjuju u stajama širom Hrvatske, a da pritom nitko nije utvrdio (niti zakonski regulirao ili kontrolirao) primjenu takvih sredstava koja nesumnjivo mogu štetno djelovati na zdravlje ljudi.

Zakon je glede antibiotika vrlo jasan od samog početka: prvo, liječiti smije SAMO VETERINAR; drugo, proizvođač smije predati mlijeko tek nakon isteka karence; treće, ako preda mlijeko s ostatcima antibiotika, bit će kažnjen prema Zakonu.

Znamo da se antibiotici u predanom mlijeku nalaze najčešće nakon liječenja upala vimena i nepridržavanja karence za odgovarajući antibiotik, međutim, možemo slobodno reći da je problem antibiotika u mlijeku zanemariv u

Ml/ekarski list 10/2003.

VETERINARSTVO odnosu na problem ostataka dezinficijensa s KOJIM SE NITKO DOSADA U HRVATSKOJ NIJE BAVIO (ILI OGLASIO)!!!

Velik broj proizvođača mlijeka ne zna pravilno koristiti navedena sredstva a posljedica takvog neznanja, je to da sredstva završe u mlijeku a nitko ih (barem koliko je nama poznato) nije pokušao utvrditi u mlijeku ili nije objavio rezultate istraživanja (ako ih je bilo).

Najveći izvor zagađenja mlijeka je muzilica koja se prema preporuci mora prati kemijskim sredstvima nakon svake mužnje, što je razumljivo, međutim nitko nije postavio pitanje primjenjuju li proizvođači mlijeka upute proizvođač1 takvih sredstava. Često NE! Činjenica je da se ne pridržavaju ni uputa proizvođača antibiotika (koje često ilegalno nabave) odnosno veterinara, a vezanih uz karencu, pa nakon liječenja predaju mlijeko u kojemu su ostatci antibiotika.

Brojni proizvođači nakon pranja muzilice

(ako je uopće operu), urone sisne čaške u otopinu dezinficijensa u kojoj su uronjene do sljedeće mužnje. Prije mužnje ne isperu ih čistom vodom nego ih ispiru mlazevima mlijeka tijekom mužnje. Dogodi se i to, da nakon pranja dezinfekcijskim sredstvom ne isperu dobro (sve dijelove) muzlice.

Možemo nabrojiti još nekoliko primjera nepravilnog korištenja takvih sredstava, ali posljedica je uvijek ista: ta sredstva završe u mlijeku!

Postavlja se pitanje kada će se mjerodavne institucije početi baviti i problemom ostatka sredstava za pranje i dezinficijensa u mlijeku. Do tada ćemo piti mlijeko )}dobre«kakvoće.

Na kraju valja napomenuti, da je primjena navedenih sredstava u mužnji potrebna ali samo pod jednim uvjetom - mora biti pravilna.

U sljedećem broju Mljekarskog lista bit će govora o tome kako proizvođači mlijeka mogu liječiti bolesnu životinju! O

UWJ:Jmffi~TJ~W~ r~~I![)~ Piše: nu. se. Antun Kostelić

Tuberkuloza goveda je bolest proširena diljem svijeta. Najčešće obolijevaju visoko mliječna goveda. Važno je istaknuti da od tuberkuloze obolijevaju brojne domaće i divlje životinja, a također i čovjek (zoonoza).

Bolest karakterizira stvaranje čvorića (tuberkula) na organima životinja i čovjeka.

Tuberkuloza može nanijeti velike štete u uzgojima mliječnih goveda zbog smanjenja mliječnosti i prirasta, zatim zabrane prometa klaoničkih životinja.

Primjenom tuberkulinizacije omogućeno je rano otkrivanje i uklanjanje inficiranih životinja, čime je pojava bolesti proteklih desetljeća u Hrvatskoj svedena na minimum.

Mljekarski li.st 10/200B.

Uzročnik bolesti. Bolest u goveda uzrokuje bakterija Mycobacterium bovis koja bolest može izazvati i u ovaca, koza, konja, svinja, pasa, mačaka i čovjeka. Uzročnik je vrlo otporan te dugo preživljava u okolini pa, npr. u stajskom gnoju može preživjeti 176 dana. Međutim, na djelovanje većine dezinficijensa uzročnik nije otporan. Širenje bolesti. Na širenje bolesti u uzgoju najviše utječu izlučevine iz inficirane životinje kao što su balega i sadržaj izbačen kašljem. Životinja se inficira udisanjem zagađenog zraka ili konzumacijom zagađene vode ili hrane. Važno je naglasiti, da do infekcije može doći i preko sisnog kanala za vrijeme mužnje ili preko zagađene stelje. Životinje i ljudi obolijevaju nakon što su duži vremenski period izloženi uzročniku bolesti (infekciji).

Znakovi bolesti. Vrijeme od ulaska bakterije u organizam životinja do pojave prvih znakova bolesti dosta je varijabilno, tj. od nekoliko dana pa sve do nekoliko godina. Vidljivi znakovi bolesti uočavaju se nakon dužeg vremenskog razdoblja. Životinja se brže umara, sluznice postaju anemične (blijede), koža postaje suha, a dlaka nakostriješena i bez sjaja. Daljnji znakovi bolesti

11

VETERINARSTVO ovise o organskom sustavu zahbolešću. Kod plućnog oblika bolesti javlja se kašalj u početku suh a kasnije postaje vlažan, pri čemu životinja iskašljava sluzavi i gnojni sadržaj koji često proguta. U slučaju da je bolešću zahvaćen probavni sustav javlja se proljev koji se izmjenjuje sa začepom, dok se u balegi može uočiti sluz ili ugrusc1 krvi.

Tuberkuloza vimena razvija se polagano pri čemu nastaju čvorići koji nisu bolni na dodir. Razvojem većeg broja čvorića, koji dovode do poremećaja cirkulacije krvi, u žljezdanom dijelu dolazi do atrofije pa oblik oboljele četvrti postaje nepravilan.

Pored navedenih organa i organskih sustava tuberkulozom mogu biti zahvaćeni i drugi organi: jetra, zglobovi, bubrezi, spolni organi itd.

Dijagnoza bolesti. Bolest je teško prepoznati na temelju kliničkih znakova. Sumnju možemo postaviti tek u slučaju da životinja mršavi iako ima dobru hranidbu i apetit ili da je došlo do povećanja svih opipljivih limfnih čvorova.

Bolest se sa sigurnošću može dokazati izdvajanjem i prepoznavanjem uzročnika u balegi.

Danas je uobičajna (zakonom propisana) metoda za utvrđivanje tubekuloze tuberkulinizacija koja omogućava brzo otkrivanje oboljelih životinja.

Preventiva bolesti. U suzbijanju bolesti najsigurnija metoda je sustavna provedba tuberkulinizacije na svim govedima. U slučaju pozitivne reakcije svako govedo potrebno je neškodljivo ukloniti, a okolinu u kojoj je životinja boravila temeljito dezinficirati npr. pripravcima koji imaju najmanje 4% aktivnog klora . ..J vaćenom

12

V

Piše: · mr. se. Alen

UCINKOVITA STROJNA MUZNJ A Džidić

V

Strojna mužnja je interakcija muzača, stroja za mužnju i krave. Problemi nastaju ukoliko dio stroja za mužnju neispravno radi, ukoliko muzač ne poznaje ili zanemaruje pravilnu proceduru strojne mužnje, te u slučajevima kada je krava pod utjecajem stresa ili je bolesna.

Ključ uspjeha strojne mužnje je poznavanje fiziologije muzne krave, a radi povećanja količine namuzenog mlijeka na brz i potpun način. Vrlo je važno pritom paziti na zdravlje krave, kvalitetu mlijeka a istovremeno i na redovito održavanje stroja za mužnju. U skladu s rečenim postavlja se pitanje što je važno znati o fiziologiji muzne krave i kako nam to poznavanje može pomoći u povećanju proizvodnje mlijeka?

Mnogo je studija u svijetu i u nas napravljena o toj temi. Prvo i osnovno jest poznavanje sekrecije mlijeka tijekom strojne mužnje. Kako bismo to razumjeli, potrebno je istaknuti da prije same mužnje postoje dvije frakcije mlijeka: cisternalna i alveolarna. Cisternalna frakcija čini oko 20% mlijeka koje muzemo strojnom mužnjom, a ostalih 80% čini alveolarno mlijeko (vidi sliku).

Alveolamo mlijeko 80%

Cistemalno mlijeko 20%

Mljekarski list 10/2003.

MUŽNJA

Alveolarno mlijeko moguće je izmusti tijekom strojne mužnje uz pomoć predstimulacije koja se može izvesti na dva načina.

Prvi način uključuje pranje, izmuzivanje prvih mlazeva i brisanje čistim ručnikom ili papirnatim ubrusom. U ovom slučaju predstimulaciju obavlja muzač i poželjno je da se sisni sklop stavi na sise vimena unutar jedne minute od početka pranja vimena.

Drugi način uključuje stavljanje sisnog sklopa bez prethodnog diranja vimena. U tom slučaju predstimulaciju obavlja muzni uređaj, tj. sisna guma. Drugi način je loš jer predstimulacija počinje s početkom strojne mužnje čime se vrijeme mužnje produžuje. Ukoliko je količina cisternalnog mlijeka mala, na primjer u kasnoj laktaciji, jer nakon izmuzivanja cisternalnog dijela protok mlijeka prestaje sve dok alveolarno mlijeko ne dospije u cisternalni dio.

Tada je pritisak koji sisna guma vrši na sisno tkivo najveći i takvo stanje uzrokuje promjene stanja tkiva sise, a kasnije uvjetuje i pojavu infekcija. Naravno da korištenjem takvog načina strojne mužnje zanemarujemo higijenu koja utječe na zdravlje krave kao i na kvalitetu proizvedenog mlijeka. Ukoliko se nepravilna predstimulacija provede kod junica kojima je proces mužnje -nov i stran, tada to može dodatno otežati situaciju jer je za njih strojna mužn·a stresna. Po·ava stresne situaci"e ti"ekom

strojne muzn1e uzrokuje lučenje hormona adrenalina koji direktno utječe na smanjenje sekrecije mlijeka, tj. količine alveolarnog mlijeka koja bi se inače mogla izmusti. Smanjuje se tako, da je od 80% toga mlijeka moguće izmusti puno manje.

Krave vole uvijek isti način mužnje, a svaka promjena u izmuzištu ili u staji gdje krave muzemo može izazvati smanjenje količine izmuzenog mlijeka.

U sljedećem broju govorit ćemo o krivulji toka mlijeka tijekom strojne mužnje i kako nam ona može pomoći da ostvarimo povećanje količine izmuzenog mlijeka. O

Strojnamužnja

Ned agro d.o.o., Mekušanskac. 62, Karlovac, 047/654-292,

/\\

098/365-857

· OPREMA ZA STAJE NIZOZEMSKOG

fJco0

PROIZVOĐAČA

· RANI FOLIJEZA SJENAŽU I SILAŽU · NOVATEXWINNERMREŽAZA OKRUGLE BALE · RANI FOLIJEZA OKRUGLE BALE · ŠPAGAZA ČETVRTASTE BALE

BROUWERS: VEZOVI, TOPLIPODOVI, OGRADE, POJILICEPREKO 300 ARTIKALA

· POLOVNAPOLJOPRIVREDNA 1 MEHANIZACIJA · PLASTIČNE FOLIJE · HANGARI

Obratite nam se s povjerenjem!

Mljekarski list 10/2003.

13

GOSPODARSTVO

Analiza troškova proizvodnje mlijeka prema IFCN U nastavku prikazivanja podataka o proizvodnji mlijeka na govedarskim farmama širom svijeta prema analizama i izvješću IFCN-a (International Farm Comparison Network, Dairy Report 2002.) predočeni su podatci s tipičnih farmi u zapadnoeuropskim zemljama. Za ovaj članak su odabrani podatci iz Danske, Finske i Njemačke.

Proizvodni i gospodarski uvjeti prikazanih zemalja međusobno se značajno razlikuju, kao što se razlikuju i od uvjeta u nas.

Podatke prikazujemo radi općenite usporedbe i radi načelnog određenja pravca kojim bi se trebali razvijati najprije «bolji»domaći proizvođači kako bi u skoroj budućnosti mogli biti i oni uspješni u uočekivanim uvjetima otvorenog europskog tržišta.

Analiza i usporedba Osnovna obilježja prikazanih govedarskih farmi je relativno «nevelik» broj muznih grla s visokom mliječnošću. Na farmama je dosta obradivih površina po grlu, sve su farme visokospecijalizirane pa govedarstvo ostvaruje gotovo sve prihode farme.

Piše: doc. dr. se. Zoran Grgić Grafikon 1: Prikaz osnovnihobilježjas farme Hartman 2000. godine 20.000

Tablica 1: Osnovnipodatci o farmama DanskaFinska Njemačka grloffarma 61 20 Brojkrava 35 Mliječnost liUgrlo 6.912 7.209 5.977 Površina farme ha 24 55 39 Površina pogrlu ha/grlo 0,90 1,20 1,11 Udio aovedarstva uprihodu% 100 100 84

Usporedimo li podatke u tablici 1 sa sličnim primjerima kod nas, možemo zaključiti da nema većih odstupanja osim jednog vrlo značajnog, tj. u Hrvatskoj je takvih proizvođača manje od 300 (% od ukupnog broja proizvođača mlijeka), a u Danskoj, Finskoj i Njemačkoj ovakvi proizvođači predstavljaju većinu.

Izdatci proizvodnje 100 kg mlijeka su od 21,0 do 27,0 € što otprilike odgovara izdatcima u našim uvjetima. Radi se o plaćenim troškovima sjemena, gnojiva, zaštitnih sredstava i drugih inputa u proizvodnji vlastite stočne hrane, te plaćanju veterinarskih usluga.

Kad se obračunaju troškovi amortizacije, troškovi proizvodnje su oko· 30,0 € na 100 kg mlijeka što je također u okvirima domaćih uvjeta i prilika.

Zanimljiva je usporedba troškova oportuniteta, što sam preveo kao troškovi vlasništva.

Ovi troškovi proizlaze iz vlasništva nad imovinom u poljoprivredi te korištenja vlastite 14

1 18.000

r ·

_, !

16.000

i

14.000 12.000 10.000

t-----16.853 --

8.000 6.000 4.000

l1.s10

mu~

1

2.000

Mlijeko(lit.)

Vrijednost mlijeka (kn)

Vrijednost ukupno (kn)

• Gospodarstvo Hartman, Sv I. Žabno

Tablica2: Izdatci i ostali troškovimlijeka u€ za 100 kg Troškovi proizvodnje mlijeka Izdatci Amortizacija Troškovi vlasništva UKUPNO

Danska Finska Njemačka 27,0 25,0 21,0 2,5 4,7 6,0 11,0 29,0 24,0 40,5 58,7 51,0

imovine, rada i kapitala.

Više nego dvostruko veći u Finskoj i Njemačkoj nego u Danskoj ovi troškovi povećavaju ukupne troškove proizvodnje iznad 51 odnosno 57 € na 100 kg mlijeka.

Kako je proizvođačka cijena ispod te razine, očito se sustavom potpore rješava osiguravanje povoljnog gospodarskog položaja proizvođača.

Ml_jekarskilist 10/2003.

GOSPODARSTVO

Tablica3: Troškoviproizvodnjemlijekau €za 100 kg Struktura troškova Danska Finska Njemačka Troškovimaterijala, usluga i amortizacije 22,0 27,4 21,4 Troškovirada 22,0 9,0 12,0 Troškovikapitala(kamate) 8,0 1,8 2,4 Zakupzemljišta 1,8 1,7 4,0 UKUPNO 40,8 49,8 42,9

45.0

J:!

~ 35,0

!.,. g i

Vidljivo je da se i u nas određeni broj proizvođača uklapa u okvire zemalja EU koje imaju značajno mjesto i ulogu u proizvodnji

0,6 10,2

30,0

25,0 20,0

~ 10,0

Drugačiji

Zaključno razmatranje

0,8

40,0

~ 15,0

prikaz strukture troškova je u tablici 3. Tu je razdvojena struktura troškova materijala, rada i kapitala (kamata), a uključeni su troškovi zakupa.

Uz određena odstupanja (visoki troškovi materijala u Finskoj, rada u Njemačkoj i kamata u Danskoj) troškovi proizvodnje mlijeka u ovim zemljama se kreću od 40,8 do 49,8 € za 100 kg.

U našim uvjetima su slične razine pri zaračunavanju iste strukture troškova dobivene proizvodnjom mlijeka od 10 muznih grla uz mliječnost od 3 do 3,5 tisuće litara. Značajne su razlike zabilježene u strukturi troškova što je posljedica relativno niže cijene rada te manjih ostalih troškova u nas.

1

Grafikon2: Struktura troškovau gospodarstvus 1O muznihgrla

::,

5,0

o.o

•••• ••••••••• ·•·16,61•.r

❖:•:•:~~------------

1O grla 3000 ltt.

l

, ~ fvlaterijalnitroškovi

1 O grla 3500 ltt.

~ Troškovi rade

O "°'~'~,~,.<~="I ■ m~,~m>••

' prema anketi gospodarstva u 2000 godmi

Prihod od mljekarske proizvodnje se temelji na proizvođačka-prodajnoj cijeni mlijeka ali prema navedenim strukturama i visini troškova i u razvijenim zemljama potporama se zadržava dobar gospodarski položaj proizvođača.

Jasno, pritom se zahtijeva određeni kapacitet i iskorištenje tog kapaciteta u govedarstvu (veličina farme, broj grla, mliječnost), o čemu će trebati voditi računa pri planiranju stručne i financijske potpore domaćim proizvođačima koji bi trebali konkurirati na otvorenom među­ narodnom tržištu. :..J

mlijeka.

AGROMETEOROLOGIJA

ZAGRIJANOST TLA TIJEKOM PROLJEĆA OVE GODIN Posljedice vremenskih prilika u ožujku, travnju pa i u svibnju ostavile su duboki trag na cjelokupnu poljodjelsku proizvodnju. Danas, kada čak i pomalo tužno razmišljamo kako smo od ovogodišnje ljetine mogli imati puno više, ostaje nam jedino da ovu godinu što prije zaboravimo.

No, nije baš tako. Tko zna, možda će i sljedeća godina biti slična ovoj pa je to razlog da analiziramo zagrijanost tla tijekom proljeća ove godine.

Zagrijanost tla doznajemo mjerenjima temperatura tla, a prvi zapisi o mjerenjima temperatura tla u Hrvatskoj datiraju još od 1898. godine. Naime, te su godine u Križevcima postavljena tri termometra za mjerenje temperature tla.

Danas se u Hrvatskoj temperature tla mjere na 48 meteoroloških postaja i to na dubinama 2, 5, 10, 20, 30, 50 i 100 cm.

Poznato nam je kako se tijekom proljeća

Mljekarski list 10/2003.

Piše: mr. se. Dražen Kaučić, agrometeorolog toplina prenosi s površine tla u dubinu. Priliv energije u ovom dijelu godine veći je od gubitka.

Ovog su proljeća na 5 cm dubine temperature tla (tab. 1.) bile veće od prosječnih višegodišnjih vrijednosti za 0,2°C u V eloj Luci do 2,2°C u Zadru. Proljeće je u istočnim i zapadnim dijelovima Hrvatske bilo toplije prosječno za 1,4°C. Svibanj je bio izrazito topao. U odnosu na prosječne višegodišnje vrijednosti, srednje mjeseč­ ne temperature tla na 5 cm dubine bile su veće u zapadnim dijelovima Hrvatske prosječno za 3,6°C, a u istočnim za 4,1°C. Međutim, u Zadru je tlo spomenutog mjeseca bilo toplije čak i za

4,7°C. Tlo je tijekom ožujka bilo hladno. Valja istaknuti da je u Osijeku srednja mjesečna

15

AGROMETEOROLOGIJA

tla ("C) temperatura tla na 5 cm dubine spomenutog mjeseca bila Tablica1: Srednjemjesečne temperature tijekomproljeća na 5 cmdubine niža od prosječne višegodišnje vrijednosti i za 0,8°C. V Ili IV Proljeće Mjesec Izrazit porast temperatura tla bio je 22. ožujka i 7.

Ili-V Postaja travnja (sl. 1. i 2.). Vrijedno je istaknuti da su temperature 11,3 21,4 Križevci 2003. g.

6,7 13,1 17,2 11,5 Viš. Sred.

6,2 11,0 tla na 5 cm dubine već od 13. travnja svakodnevno bile veće 4,2 1,7 Razlika 0,5 0,3 od 10,0 °C. 12,3 Varaždin 2003. g.

5,8 10,9 20,2 6,0 16,7 11,2 Viš. Sred.

10,8 Temperature veće od 5,0°C zovemo efektivnim tempe-0,2 0,1 3,5 1,1 Razlika raturama, jer se tek u zoni iznad tih temperatura odigrava Sisak 2003. g.

6,9 12,1 21,1 13,4 17,9 6,6 11,9 12,1 Viš. sred. rast biljaka. Upravo zato vrijedno je poznavanje datuma 0,2 3,2 1,2 Razlika 0,3 kada su one prelazile temperaturni prag od 5,0°C. Zagreb 12,0 21,8 13,5 2003. g.

6,8 12,2 Viš. sred.

6,6 11,7 18,3 Temperature tla na 5 cm dubine ove su godine, a u 0,2 1,3 0,3 3,5 odnosu na ranije godine, kasnije prelazile temperaturni prag Osijek Razlika 5,9 22,4 13,5 2003. g.

12,2 od 5,0°C. Razdoblje temperatura tla na 5 cm dubine, ali 6,7 12,0 18,4 12,4 Viš. sred.

4,0 -0,8 0,2 1,1 Razlika većih od 5,0°C (tab. 2. i 3.) počelo je kasnije od prosječnog 22,2 Poreč 2003. g.

9,0 13,6 14,9 višegodišnjeg datuma. Primjerice, u Vinkovcima je počelo 6, 18,9 13,7 Viš. sred.

8,9 13,2 Razlika 0,1 0,4 3,3 1,3 Osijeku 7, a u Đakovu 8 dana kasnije. Spomenuto kašnjenje 16,6 Rab 2003. g.

10,8 15,3 23,8 početka nastupa temperatura tla većih od 5,0°C posljedica je 10,7 15,7 Viš. sred.

14,7 21,7 0,1 0,6 2,1 0,9 Razlika hladnog tla tijekom veljače, a djelomično i ožujka.

11,0 15,4 24,1 16,8 Zadar 2003. g.

Najraniji datum prelaska spomenutog temperaturnog 19,4 10,4 14,2 14,7 Viš. sred.

4,7 1,2 2,2 Razlika 0,6 praga istočnih i zapadnih dijelova Hrvatske je 3. ožujka Vela Luka 2003. g.

13,0 20,0 14,0 8,9 (Sisak), a najkasniji 15. ožujka (Đakovo, Brestovac i Ilok).

Viš. sred.

9,9 13,2 18,3 13,8 -1,0 1,7 0,2 Razlika -0,2 No, u Dalmaciji su temperature tla na 5 cm dubine prelazile temperaturni prag od 5,0°C 16. veljače (Zadar).

Tablica2: Temperaturnipragovi(datumi) Dakle, toplina tla je posebno važna jer procesi pedogeneze, svi fizikalno-kemijski, biokemijski i biološki početka temp.tla većih od 5,0 °C na 5 cm dubine 2003.godine procesi u tlu ne bi bili mogući bez topline. Toplina tla utječe na energiju klijanja, nicanje, zriobu, morfologiju biljke, broj (datum) Postaja Tablica3: mikroorganizama itd.

Bilogora 11.03.

Visegodišnji datumi Bjelovar 10.03.

Hlađenje i zagrijavanje određenih slojeva tla posljedica je tem.praga Daruvar 9.03. smjera strujanja topline. Promjena smjera strujanja topline Đakovo 15.03. za razdoblje 1976.

-1999.

Gospić 21.03. uzrokom je stvaranja hladnih i toplih zona zatopljenja i Jastreb.

8.03.

Temp. zahlađenja. U vrijeme izlaska Sunca zona zatopljenja se nalazi u Krapina 8.03. prag sloju od površine tla do otprilike 20 cm dubine. Tijekom podneva Križevci 8.03.

Postaja s.o·c Ogulin 12.03. ova se zona pomiče još dublje. U drugom dijelu dana, kada je (datum) Opeke 9.03.

Osijek 5.03.

Sunce u zalaznoj putanji, temperature tla na površini opadaju dok Osijek 12.03.

6.03.

Vinkovci Pazin 5.03. u dubljim slojevima polako rastu pa dolazi do termičke ravnoteže.

7.03.

Sisak 3.03.

Djakovo I na kraju, vrijedno je zaključiti kako je tlo tijekom proljeća 9.03.

SI.Brod Slav.Brod 6.03.

Zagreb 9.03.

10.03.

Bjelovar ove godine bilo izrazito toplo. No, temperature tla na 5 cm Brestovac 15.03.

9.03.

Križevci dubine veće od 5,0°C kasnile su u istočnim i zapadnim dijelovima llok 15.03.

Varaždin 10.03.

Gradište 8.03.

Hrvatske 8 dana. Izrazito zagrijavanje tla počelo je nakon 7. Zagreb 6.03.

Vinkovci 12.03.

7.03.

Sisak travnja. :J N.Gradiška 12.03.

26.02.

Pazin

Slika1:Mjesečm hodtemperature tlana5cmdubine tijekom ožujka 2003.

-x-

Križevci -+ - Osijek

Dani

16

Poreć

Rovinj Slika2:Mjesečni hodtemperature tlana5cmdubine tijekom travnja 2003. Cres M.Lošinj -XKril!evd -+ - Osi}ek Rab 22 Rijeka Silba Zadar Knin Sinj Imotski Split V.Luka Opuzen 1

3

5

7

9

11

13

15

Dan!

17

19

21

23

25

27

29

Ploče

24.02.

25.02.

20.02.

17.02.

19.02.

23.02.

19.02.

16.02.

28.02.

1.03.

5.03.

28.02.

19.02.

19.02.

18.02.

M~ekarski list 10/2003.

=aur~rai =

Vrbovec, Eugena de Piennesa bb

w tel.: 01/2791-822, 2791-057, 2791-990

fax: 01/2792-035.e-mail:jurval@zg.tel.hr

o'aBELARU&~·

l'Ii'>I

P 1 A MINSK

T

i..,

mom

. NAJPOVOIJNIJI MOGUČNO~T POVRATA prednjih utovarim KREDITNIH ~RED~TAVADO 1j% !!!

od8.999 EURstandard odIS.999 EUR - snokrima

Omotači bala odSJOO EUR-llrah!ji Blam ......... od5.999 EUR!,omiutov,r

NAPOMENA: Sve cijene suizraf.ene htzPDV-a.

IZ HRVATSKE

GOSPODARSKE

KOMORE

Zaključci sa sastanka proizvođača

i prerađivača mlijeka i mliječnih proizvoda U Hrvatskoj gospodarskoj komori održan je 24. srpnja 2003. godine sastanak proizvođača i prerađivača mlijeka i mliječnih proizvoda te predstavnika nadležnih institucija. Na sastanku se raspravljalo o gospodarskom položaju govedarstva, proizvodnje i prerade mlijeka, ocjeni razvojnih mogućnosti te su dani prijedlozi određenih mjera i rješenja u cilju razvoja ove djelatnosti. Temeljem opsežne rasprave doneseni su sljedeći zaključci: 1. U provedbi postojeće agrarne politike upravljanja i gospodarenja državnim poljoprivrednim zemljištem prioritet treba davati programima proizvodnje mlijeka. Osnovni problemi su u usitnjenosti privatnog zemljišta, nesređenosti evidencije zemljišta i imovinsko pravnim odnosima, nerazvijenost tržišta poljoprivrednim zemljištem kao i nepovoljnim izvorima sredstava za kupnju zemljišta. Procesi razvoja i restrukturiranja mliječnog govedarstva trebali bi biti usmjereni na specijalizaciju i regionalizaciju proizvođača mlijeka prema kriterijima komparativnih prednosti.

Posebne komparativne prednosti u Hrvatskoj imaju četiri županije: Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka, Zagrebačka i Osječka-baranjska.

2. Početi primjenjivati Program razvoja govedarstva usvojen na Vladi RH prije dvije godine.

3. U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva potrebno je ustrojiti Upravu za prehrambenu industriju te Upravu za stočarstvo i mljekarstvo radi unapređenja ovih djelatnosti.

Obzirom da domaći uzgoj i proizvodnja bređih junica ne podmiruju potrebe razvoja mljekarstva, potrebno je omogućiti nabavu iz uvoza genetski kvalitetnih bređih junica i to mliječne HolsteinFrisien pasmine. Sukladno tome, potrebno je ukinuti zabranu uvoza junica iz EU odnosno zemalja slobodnih od BSE, posebno Njemačke, Nizozemske i Austrije koje međusobno trguju stokom. Prema našim saznanjima, unazad nekoliko mjeseci kupovale su se junice u Mađarskoj po cijeni većoj od 13.000 kn. Iste su uvezene iz Njemačke i Nizozemske te su u Mađarskoj bile samo u karanteni i dobile novu selekcijsku karticu. Tako skupe junice u postojećim uvjetima proizvodnje mlijeka na selu teško mogu tvoriti značajniju dobit.

4. U uvjetima liberalizacije tržišta mljekarska je industrija suočena s uvozom visokosubvencioniranih mliječnih proizvoda što za posljedicu može imati prestanak proizvodnje nekih proizvoda. Predlaže se daljnje smanjenje ili ukidanje carina na uvoz sirovog kravljeg mlijeka sve dok domaća ponuda mlijeka ne podmiri potrebe tržišta u cijelosti.

Potrebno je stimulirati ukupnu proizvodnju mlijeka do postizanja nivoa samodostatnosti jer diferencirane mjere agrarne politike (komercijalni i nekomercijalni proizvođači) nisu primjerene sadašnjem stanju nerazvijenosti proizvodnje i deficita mlijeka.

U procesu stabilizacije i pridruživanju za članstvo u EU Hrvatska bi trebala razvijati proizvodnju mlijeka kako bi osigurala godišnju proizvodnu mliječnu kvotu od 1,100 mlrd. litara mlijeka. Prema iskustvu drugih zemalja teško se brane i zatečene kvote pri ulasku u EU. Stoga je nužno donijeti dugoročni Program izgradnje mliječnih farmi s godišnjom dinamikom realizacije te definirati udjele bespovratnih sredstava po osnovi kapitalnih ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju.

Potrebno je unaprijediti politiku kreditiranja razvoja poljoprivrede te osigurati prihvatljive uvjete izdavanja garancija koje bi bile primjerene mogućnostima naših poljoprivrednih proizvođača. Za kredit bi, pored imovinske garancije proizvođača mlijeka, za dio sredstava garantirala Hrvatska garancijska agencija i tvrtka koja otkupljuje mlijeko. Krediti moraju biti na 15 godina uz 2 godine počeka s kamatnom stopom ne većom od 3% godišnje uz uvjet da troškovi koji nastaju obradom kreditne dokumentacije ne prelaze dodatnih 1%. O

18

Mijeh.irski List 10/2003.

KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO

Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka - Križevci

o~

MIKROORGANIZMI I MLIJEKO

-

ENTEROBAKTERIJ E

w ...,

_J

:E

o

--z zI-w o Iu

~

-

::::> -' Vl

-~ ~ o tu, u

~ ~

E-c

::::> ~ ~

w

-- ici o-CC: a..

-<o o ~

>Vl

~

~ ~

,u..... ~

< z <

~

~

(PORODICA ENTEROBACTERIACEAE) U ovu veliku porodicu bakterija spada nekoliko dobro poznatih rodova, čije pripadnike susrećemo i u mljekarskoj praksi. Najpoznatiji rodovi su:

ESCHERICHIA, KLEBSIELLA, ENTEROBACTER, SALMONELLA SHIGELLA, PROTEUS, YERSINIA, CITROBACTER i druge u mljekarstvumanje važne bakterije.

MORFOLOŠKE OSOBINE: IZGLED, VELIČINA I UVJETI RASTA ENTEROBAKTERIJA To su male štapićaste bakterije koje žive kao fakultativni anaerobi (sa i bez kisika). Ne stvaraju spore. Poneke imaju flagele za pokretanje, a neke su nepokretne.

Neke su enterobakterije obavijene zaštitnom kapsulom (inkapsulirane), a neke su bez kapsule (neinkapsulirane) koja ih štiti od vanjskih utjecaja, omogućuje im bolju otpornost i život u okolišu. Na hranjivim podlogama stvaraju kolonije veličine 2-5 mm. Prema vanjskim činiteljima su različito osjetljive i imaju različite zahtjeve glede hranjivih sastojaka. Poneke su vrlo otporne na razne fizikalne i kemijske supstance, dok su druge vrlo osjetljive prema istim utjecajima okoliša. Njihove biokemijske aktivnosti vrlo su različite.

Ovi posebni zahtjevi na hranjivim sastojcima, osjetljivost na različite supstance, te njihov afinitet na korištenje nekih posebnih sastojaka u hranjivim podlogama i razgradnja tih sastojaka koristi se za pripremu hranjivih podloga na kojima se pojedini rodovi i vrste mogu dobro uzgajati, međusobno razlikovati, pa tako i identificirati. Pri tome se kombiniraju hranjivi sastojci tako da omogućuju dobar rast i razvoj samo jedne vrste bakterija, dok drugu vrstu potpuno inhibiraju (spriječe njen razvoj i rast), pa na takvim podlogama njihove kolonije ne rastu.

Metaboličke aktivnosti nekih enterobakterija dobro su izražene u razgradnji laktoze (mliječnog šećera). Pri tome fermentacijski stvaraju kiseline i plin (plinotvorne bakterije). Na temelju afiniteta prema laktozi svrstane su grupe laktozapozitivnih i laktoza-negativnih, te laktoza varijabilnih bakterija. Neke stvaraju plinove, indol i sumporovodik, razgrađuju šećere i ureju. Razgrađuju bjelančevine, odnosno njihove sastavne jedinice aminokiseline, a naročito one koje sadrže sumpor.

Svaka vrsta bakterija (Salmonellae,Shigellae,Escherichiacoli i druge) imaju svoje hranjive podloge na kojima najbolje rastu i na kojima je njihova metabolička aktivnost najbolja.

M!jekarski li,st 10/2003.

19

KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO

PATOGENOST ENTEROBAKTERIJA Postoje apatogene, uvjetno patogene i patogene enterobakterije, bilo za čovjeka ili za životinju. Enterobakterije stvaraju endotoksine koji se oslobode raspadom svake pojedine bakterijske stanice, a omogućuju enterobakterijama patogenost.

Neke su sposobne stvarati i egzotoksine (izvanstanične toksine). Kada promijene okoliš u kojem su inače pripadnici Enterobakten/e kultivirane u laboratorijskimuvjetima normalne crijevne flore, u drugim tkivima i organima mogu izazvati različite upalne procese, pa čak i sepsu, a poneke su uzročnici crijevnih trovanja. Tako Shigella dysenteriae uzrokuje bacilarnu dizenteriju, Salmonella typhi je uzročnik tifusa, Salmonella entiritidis uzrokuje bakterijske proljeve. Escherichiacolli može biti uzročnik teških infekcija mokraćnih organa i crijevnih infekcija.

IZVORI ENTEROBAKTERIJA Mnoge enterobakterije su stanovnici i pripadnici fiziološke flore u čovjeka i životinja. Tako su redovito sastavni dio fekalija (izmeta), nalaze se u tlu, na raznim otpadnim materijalima, na biljkama, te u vodi naročito kontaminiranoj fekalijama, zato vrlo često u mlijeko dolaze iz ovih izvora.

OTPORNOST ENTEROBAKTERIJA Ove bakterije imaju vrlo različitu (varijabilnu) otpornost od vrlo osjetljivijih do vrlo otpornih.

Otpornost im je omogućena genetski, a ovisi i o vanjskim činiteljima. Obično su osjetljive na antibiotike širokog spektra. Zato se bolesti uzrokovane ovim bakterijama dosta teško liječe.

MEĐU ENTEROBAKTERIJAMA RAZLIKUJEMO

NEKOLIKO RODOVA, A DOBRO JE POZNAT ROD ESCHERICHIA! Najčešći pripadnik ovoga roda je Escherichia coli.

To je štapićasta bakterija, pokretna, sastavni je dio crijevne mikroflore koja, kada promijeni svoje stanište i naseli druga tkiva i organe (mokraćni sustav), može biti uzrokom teških upala. Ima sposobnost razgradnje (fermentacije) laktoze, pri čemu stvara plin karakteristična mirisa - indol.

Postoji niz sojeva E. coli uzročnika infekcije mokraćnog sustava vrlo patogenih koji su pokretni (imaju fimbrije), a pomoću (pila) nitastih tvorbi pričvršćeni su za stanice bubrega, te su uzročnici tzv. Pyelonephritisa ali i upala drugih tkiva i organa. To su tzv. uropatogene E. coli.

Iako su stanovnici crijevne flore niz sojeva E. coli potvrđeni su kao enteropatogeni (uzročnici crijevnih tegoba) u određenim situacijama i zastupljenosti tih sojeva te nizu drugih čimbenika.

Stvaranjem raznih enzima egzotoksina, odnosno endotoksina određeni sojevi E. coli uzrok su crijevnih trovanja, tzv. ENTEROTOKSIČNA E. COL/.

Postoje i ENTEROINV AZIVNI SOJEVI E. COL/ koji izravno na crijevnoj sluznici izazivanju teške proljeve (gnojna i krvava stolica).

Postoje i ENTEROHEMORAGIČNI SOJEVI E. COL/ koji dovode do različitih vrlo teških oštećenja u crijevima, ali i na drugim organima (bubrezi).

Bakterija E. co/i poznati je uzročnik mastitisa muznih krava. Mnogi sojevi stvaraju niz enzima koji osim što razgrađuju laktozu raz~ađuju proteine odnosno aminokiseline u mlijeku, mijenjajući sastav i osobine mlijeka. Cesto susrećemo ugruške mlijeka iz vimena koji su vidljivi prostim okom, a kod takvoga mlijeka pri alkoholnom pokusu redovito se dobiva pozitivna reakcija.

20

Mljekarski list 10'20U8.

KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO

TAKOVO MLIJEKO NIJE ZA ISPORUKU I PRERADU U KVALITETNE MLIJEČNE. PROIZVODE..

PRISUSTVO ESCHERICHIAE COL/ U SVJEŽEM SIROVOM MLIJEKU UKAZUJE (A NA TEMELJU TOGA SE I PROCJENJUJE) NA NEHIGIJENSKU PROIZVODNJU MLIJEKA NA FARMI.

MLIJEKO NE SMIJE SADRŽAVATI BAKTERIJE IZ RODA SALMONELLA! Bakterije iz ovoga roda spadaju u porodicu enterobakterija. Rod Salmonella sačinjavaju dvije vrste bakterija sa velikim brojem podvrsta sojeva i varijateta. Vrlo su patogene za čovjeka a najpoznatija je Salmonella typhi uzročnik trbušnog tifusa kod ljudi.

'V

KAKO SE PRENOSE I SIRE SALMONELOZE! ( 1\

b

KONZUMIRANJE

NEHIGIJENSKIPRIREĐENA HRANA

Mljekarski l~t 10/2003.

HRANE

►

SALMONELOZE

21

KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO

Salmonella typhi je isključivo patogena za čovjeka. Bolesti koje uzrokuju Salmonella bakterije zovemo SALMONELOZE. Ove bakterije prenose se putem zagađene hrane na čovjeka. Uzročnik trbušnog tifusa Salmonella typhi može se prenositi osim zagađenom hranom i vodom i zagađenim povrćem. Bakterije nastanjuju tanko crijevo čovjeka pa se od tuda putem krvi i limfe šire dalje po cijelom organizmu. Inkubacija trbušnog tifusa traje 10 dana a u tom razdoblju uzročnici nastanjuju jetru, slezenu, koštanu moždinu te druga tkiva i organe. Bakterija je vrlo otporna i zahtjeva temeljito i ciljano liječenje antibioticima. Bolest se može manifestirati uz pojavu groznice, opće slabosti organizma, povraćanja i osipa po tijelu, a može primiti oblik sepse (toksemije-trovanje). Čovjek nakon preboljelog tifusa može izlučivati uzročnika više tjedana, mjeseci a u kroničnom slučaju više od godinu dana.

I DRUGE SALMONELE UZROČNICI SU CRIJEVNIH BOLESTI! Konzumiranjem loše pripremljene hrane zagađene salmonelama te konzumiranjem zagađene vode uzročnici nastanjuju tanko crijevo čovjeka gdje uzrokuju teške i neugodne proljeve koji se javljaju čak nakon 48 sati nakon konzumiranja hrane. Najčešći uzročnici su Salmonella enteritdis i Salmonella typhimurium.

Trbušnom tifusu slična je bolest koju uzrokuje Salmonella paratyphi 1 neke druge salmonele a to je paratifus. Ova se bolest javlja kao teška upala crijevnog trakta i bakterijemije.

Težak oblik bolesti uzrokuje Salmonella cholleraesuis.To je oblik gastroenteritisa kod kojeg se bakterije vrlo brzo šire u ostale organe i tkiva: kosti, zglobove, pluća i moždanu ovojnicu.

KAKO SPRIJEČITI ŠIRENJE BOLESTI Izvor zaraze salmonela bakterija može biti i oboljeli čovjek - kliconoša koji dolazi u izravni kontakt s hranom i vodom (kao što prikazuje slika). Glodavci (miš, štakor) putem svojih izlučevina koje mogu doći u dodir s hranom (najčešće u prostorima za čuvanje hrane) mogu također biti izvor zaraze.

Za salmoneloze općenito kažemo "BOLEST NEČISTIH RUKU" jer se mogu prenijeti nečistim rukama na hranu ili pribor opće upotrebe. Izvor zaraze može biti hrana zaraženih životinja (meso, mlijeko, jaja) kao i povrće tretirano zagađenom vodom.

Važno je nadzirati: • Kakvoću vode, kontrolirati sumnjive izvore koji bi mogli sadržavati salmonela bakterije; • Hranu treba dobro čuvati i pripremati termičkom obradom (pečenje i kuhanje hrane), a mlijeko u industrijskoj preradi obavezno pasterizirati; • Redovito obavljati deratizaciju i sprječavati širenje glodavaca; • Prostore u kojima se nalazi ili čuva hrana redovito čistiti i dezinficirati; • Redovito pranje ruku u procesu pripreme hrane kao i prije konzumiranja hrane; • Temeljito pranje posuđa i pribora prije konzumiranja hrane; • Oboljele od salmoneloza što prije smjestiti na liječenje i bolnički nadzor te detaljnu kontrolu nakon liječenja.

Salmonela bakterije se ne smiju nalaziti u svježem sirovom mlijeku, a ukoliko se nadu ukazuju na problem nehigijenskih postupaka s mlijekom.

Na shemi koju smo prikazali u prethodnom broj11Mljekarskog lista jasno je vidljivo, da izvor ovih bakterija u mlijeku može biti nečista voda, koja se koristi za održavanje čistoće prostora, pripremu stočne hrane i pitka voda za životinje, voda za održavanje čistoće pribora i pos11da za mlijeko, za pranje vimena i održavanje čistoće ruku muzača. Izvor ovih bakterija može biti i sam čovjek ako je obolio ili je kliconoša i u tom slučaju bakterije prenosi na okoliš.

Kao izvor ovih bakterija može biti i stočna hrana, proizvedena u vlastitom gospodarstvu ili transportirana iz tvornica stočne hrane (i prodaje sa skladišta) a u procesu proizvodnje kontaminirana bakterijama iz roda Salmonella 22

Mljekarski list 10/2003.

NE DOPUSTITE DA VAM SMANJUJUCIJENU (l MLIJEKU!

3,22

2,84

2,13

1,36

lJ < =

NEMOJTE

BACATI NOVAC I VRIJEME NA DRUGA SREDSTVA ZA HIGIJENU MUŽNJE! ULOŽITE IH U OXYL I REDOL, VRATIT ĆE VAM SE!

SAMO 2 SREDSTVA= KOMPLETAN POSTUPAK BEZ ISPIRANJA= ŠTEDITE VODU I VRIJEME 100% NAJPOVOLJNIJA CIJENA= ŠTEDITE NOVAC 100% NAJVEĆE HRVAlSKE MLJEKARSKE FIRME DOBILE SU IZVRSNE REZUL TAlE - ZAŠTO NE BISTE I VI !?

Stigle su OXYL vlažne maramice

za vime

~REDOI;> UNIVERZALNI DEZINFICIJENS Koncentriran, trenutno dezinficira vime, svu opremu i uređaje u mljekarstvu. Sprječava pojavu mastitisa. Ne ispire se nakon korištenja. Nije otrovan, ne nagriza.

Pitajte za naše cijene!

DETERDŽENTZA PRANJE - S PJENOM ILI BEZ PJENEPere vime, muzilice, izmuzišta, ruke.

Uklanja mliječni i vodeni kamenac, ne nagriza vime i ruke, neotrovan je.

Ispiranje nije potrebno.

POSJETITE NAŠ ŠTAND NA SAJMU U BIZOVCU OD 16. DO 20.10.2003.

Potražite u poljoprivrednim trgovinama, veterinarskim stanicama ili naručite od nas!

AQUASTEL

TRAžlMO DISTRIBUTERE ZA NOVA TRŽIŠTA

KOPRIVNIČKA 78 10 000 ZAGREB

01/3637

336

V

StoJe_.

vrhunska higijena mužnJ

Skup proizvoda europske kvalitete za postizanje visoke kvalitete u proizvodnji mlijeka.

Zašto-?

Visoka kvaliteta sredstava za pranje, dezinfekciju i njegu (vimena prije, za vrijeme i poslije mužnje, muznih uređaja, lakofriza i ostalog posuđa)

--

Dprah/tekuće lužnato sredstvo za strojno i ručno pranje i dezinfekciju svaki dar calgonltlft prah/tekuće lužnato sredstvo sa dodatkom klora za ručno ili strojno pranje

oal-

i dezinfekciju koristiti kod tvrdih voda

S prah/tekući kiselo sredstvo za strojno i ručno pranje, dezinfekciju i uklanjanjt mliječnog kamenca

Odlike deterdženata: mala potrošnja 0,5-1 % ( 50-100 gr. na 1O L vode), ne stvaraju pjenu, ne nagrizaju gumene dijelove i opremu, uporaba jednostavna (1kg za 15 pranja muzilice)

GBlgonlt EIITERREIN konc, 1: 100 čišćenje, dezinfekciju i njegu vimena prije mužnje; 08lg0dlp koncentrat 1: 1O sa dodatkom jodofora i glicerina za dezinfekciju, njegu

i zaštitu vimena od mastitisa poslije mužnje; Oatuofilt melk creme balzam za njegu vimena između mužnji oalgoilp T-HEXX mastirem zaštitni film vimena koji se dugo zadržava na sisi poslije mužnje

OSTALO Papirnati brisači za vime, vlažni brisači za vime DS 650, Sistem za samostalnu pripravu vlažnih brisača za vime, Čaše za njegu vimena, posude za prvi mlaz itd.

calgonit vrhunska higijena mužnje Uvjeri te se sami da se kvaliteta sama po sebi isplati

oalfpfl i LOLITA d.o.o.Osijek I. Kršnjavoga 44, tel. 031 358- 700; e-mail: lolita@os.tel.hr

IZLOŽBE

Priredila: VesnaBulić, dipl. ing.

IV. STOĆARSKA IZLOŽBA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE NEDELIŠĆE 2003.

Dana 13. 06. 2003. godine održana je IV. stočarska izložba" Nedelišće 2003." u organizaciji Hrvatskog stočarskog centra, Selekcijske službe

Čakovec i Međimurske poljoprivredne savjetodavne službe, a pod pokroviteljstvom Međimurske županije i Međimurskog poduzetničkog centra.

Na izložbi je predstavljena pet kolekcija iz govedarstva s ukupno dvadeset sedam grla.

Sva prvonagrađena izložbena grla nagrađena su diplomom Hrvatskog stočarskog centra, te brojnim novčanim i naturalnim nagradama od sponzora izložbe.

Prvonagrađeni su: 1. Vesna Belović, Totovec, za kravu JADRANKA simentalske pasmine koja je u prvoj laktaciji proizvela 5.~57 kg mlijeka s 4,2% m.m.

2. Josip Crep, Ivanovec, za kravu FANA simentalske pasmine iz uvoza koja je u prvo1 laktaciji proizvela 5.032 kg mlijeka, 3. Petar Vaš, Orehovica, za prvotelku PEPA simentalske pasmine koja je u prvih sto dana proizvela 2.194 kg mlijeka, 4. lvan Ivanušić, Orehovica, za kravu DUNJA holstein friesian pasmine domaćeg uzgoja koja je u prvoj laktaciji proizvela 7.669 kg mlijeka s 4,1% m.m.

Dražen Molnar, Palinovec, iz kategorije krava

KravaJADRANKAsimenta!ske pasmine ---

holstein - friesian pasmine domaćeg uzgoja - za šampionsko grlo izložbe WILLIEžb 33004268, oteljena 02. 07. '99., koja je u prvoj laktaciji proizvela 6.439 kg mlijeka s 4,5 % mliječne masti.

Nakon izložbe održan je i okrugli stol na temu "Poboljšanje kvalitete mlijeka " koju je prisutnima elaborirao ravnatelj Hrvatskog stočar­ skog centra dipl. ing. Krešimir Kuterovac.

Predsjednik Austrijskog Saveza uzgajivača simentalske pasmine gosp. Richard Pihler uručio je zvono uzgajivaču Josipu Črepu za prvonagrađenu kravu simentalske pasmine - uvoz iz Austrije.

Iz kozarstva i ovčarstva u prikazu su bile: kolekcije jarica i jarac sanske pasmine, kolekcija jarica alpske pasmine, šilježice, ovce i ovan pasmine njemački merino, te rasplodne koze i rasplodni jarčevi pasmine alpina. ~

XI. ŽUPANIJSKA STOČARSKA IZLOŽBA

"VRBOVEC 2003."

Dana 15. 06. 2003. godine održana je XL Županijska stočarska izložba "Vrbovec 2003." povodom dana Grada Vrbovca i blagdana Sv. Vida župe Vrbovec. Izložba je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske, a u organizaciji HSC-a, Zagrebačke županije i Grada Vrbovca.

Na izložbi je predstavljena pet kolekcija iz govedarstva s ukupno dvadeset pet grla.

Sva prvonagrađena izložbena grla nagrađena su diplomom HSC-a, te brojnim novčanim i naturalnim nagradama sponzora izložbe.

Ml/ekarski list 10/2003.

Steona junica simentalskepasmineMINA 2.5

IZLOŽBE Prvonagrađeni su:

1. Obiteljsko gospodarstvo Basrek, Gostović, za steonu junicu simentalske pasmine MINA čija je majka maksimalnu mliječnost imala u četvrtoj laktaciji od 7.690 kg mlijeka, 2. Obiteljsko gospodarstvo Basrek, Gostović, za prvotelku MONA simentalske pasmine domaćeg uzgoja, u prvoj kontroli proizvela je 30 kg mlijeka.

3. Milan Kuharić, Stara Marča, za kravu RUMENKA simental. pasmine domaćeg uzgoja, max. mliječnost imala je u 5. laktaciji od 5.953 kg mlijeka,

4. Branko Garvanović, Dugo Selo, za kravu RUžA holstein - friesian pasmine koja je u prvoj laktaciji proizvela 7.019 kg mlijeka, 5. T omislav Bukal, Prašćevac, za bikovsku majku RALLEkoja je max. mliječnost imala u 3. laktaciji - 8.376 kg mlijeka s 4,2%m.m.i 3,6% proteina.

Milan Latinović, Cugovec, za šampionsko grlo izložbe BISERKA koja je max. mliječnost imala u trećoj laktaciji - 8.520 kg mlijeka s 3,7 % m.m. i 3,3% proteina. O

V. STOĆARSKA IZLOŽBA KOPRIVNIČKO KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE "SVETI IVAN ŽABNO 2003."

22. 06. 2003. godine održana je V. stočarska izložba Koprivničko - križevačke županije povodom dana općine Sv. I. Žabno, 95.-te obljetnice Marvogojske udruge i 90.-te obljetnice Saveza marvogojskih udruga. Izložba je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske, Koprivničko - križevačke županije i općine Sv. I. Žabno, a u organizaciji Hrvatskog stočarskog centra, Udruge simentalskog goveda, županije i općine.

Na izložbi je predstavljena 5 kolekcija natjecateljskog karaktera, 2 kolekcije u prikazu po biku Piton HB 7188 i po biku Rud HB 308, te krava s životnom proizvodnjom. Izložena je ukupno 36 grla.

Sva prvonagrađena izložbena grla nagrađena su diplomom Hrvatskog stočarskog centra te brojnim novčanim i naturalnim nagradama sponzora izložbe.

Prvonagrađeni su: 1. Matija Vuković, Sv. I. Žabno, za steonu junicu MONIKA simentalske pasmine čija je majka maksimalnu mliječnost imala u trećoj laktaciji od 6.576 kg mlijeka, 2. Ivan Čurdija, Sv. I. Žabno, za prvotelku simentalske pasmine domaćeg uzgoja - MACA koja je u prvoj kontroli proizvela 24,6 kg mlijeka, 3. Dragutin Beštek, Kuštani, za kravu simentalske pasmine domaćeg uzgoja - SUTLA koja je u prvoj laktaciji proizvela 8.136 kg mlijeka, 4. Marijan Hartman, Sv.I.Žabno, za prvotelku holstein - friesian pasmine - HANA koja je u prvoj kontroli proizvela 40,3 kg mlijeka,

26

Steona junica MONIKA simentalske pasmine

5. Matija Vuković, Sv. I. Žabno, za bikovsku majku - MAZA koja je max. mliječnost imala u trećoj laktaciji od 6.576 kg mlijeka s 4,5% m.m. i 3,6% proteina.

Dragutin Beštek, Kuštani, za šampionsko grlo izložbe SENA koja je max. mliječnost imala u drugoj laktaciji - 6.734 kg mlijeka s 4,3 % m.m. i 3,6% proteina.

Uz ostale nagrade diplomom je nagrađena Višnja Bašlin za kravu sa životnom proizvodnjom - MICA koja se dvanaest puta telila, a jednom je otelila muške blizance. Dosada je proizvela cca 49.488 kg mlijeka s prosječnom masnoćom od 3,3% m.m. i 3,0% proteina ili ukupno 1.633 kg m.m. i 1.484 kg proteina.

Iz ovčarskog i kozarskog dijela u prikazu je bio ovan pasmine merinolandschaf te jarac Janko i njegovih pet kćeri. =1 Mljekarski list 10/2003.

IZLOŽBE

I. STOĆARSKA IZLOŽBA VIROVITIĆKO PODRAVSKE ŽUPANIJE "VIROVITICA 2003."

25. 06. 2003. godine održana je I. stočarska izložba Virovitička - podravske županije. Izložba je održana pod pokroviteljstvom Virovitička - podravske županije, a u organizaciji HSC-a.

Na izložbi su predstavljene četiri kolekcije iz govedarstva s ukupno petnaest grla.

Sva prvonagrađena izložbena grla nagrađena su diplomom Hrvatskog stočarskog centra, te brojnim novčanim i naturalnim nagradama sponzora izložbe. Šampionskogrlo - krava BISERKA Prvonagrađeni su: 1. Branko Hanić, Lozan, za steonu junicu simentalske pasmine - RAJNA čija je majka maksimalnu mliječnost imala u trećoj laktaciji od 7.018 kg mlijeka, 2. Dušan Aleksić, Borova, za kravu simentalske pasmine domaćeg uzgoja - BONA koja je u prvoj laktaciji proizvela 4.453 kg mlijeka, 3. Dražen Brlić, Kapela Dvor, za kravu holstein friesian - pasmine - MONIKA koja je u drugoj laktaciji proizvela 4.534 kg mlijeka, 4. Dušan Aleksić, Borova, za bikovsku majku FRIDA koja je max. mliječnost imala u trećoj laktaciji od 5.886 kg mlijeka s 4,2% m.m. i 3,4 % proteina.

Mladen Pinc, T erezino Polje, za šampionsko grlo izložbe BISERKA koja je max. mliječnost imala u trećoj laktaciji od 9.117 kg mlijeka sa 3,9 % m.m. i 3,2% proteina. O

IV. STOĆARSKA IZLOŽBA GRADA VELIKA GORICA Dana 2"8.06. ove godine održana je N. stočarska izložba Grada Velika Gorica pod pokroviteljstvom Gradskog poglavarstva i Grada Velike Gorice, a u organizaciji: Hrvatskog stočarskog centra, selekcijske službe Zagrebačkog prstena, uzgojne organizacije V. Gorica i Gradskog poglavarsva Grada Velika Gorica.

Na izložbi je predstavljena pet kolekcija iz govedarstva s ukupno 21 grlom i održana aukcijska prodaja steonih junica.

Sva prvonagrađena izložbena grla nagrađena su diplomom Hrvatskog stočarskog centra te brojnim novčanim i naturalnim nagradama sponzora izložbe.

Prvonagrađeni su : 1. Milivoj Stanković, Veleševac, za simentalsku steonu junicu - CITRA čija je majka maksimalnu mliječnost imala u četvrtoj laktaciji 5.194 kg mlijeka, 2. Branko Gmižić, Vrbovo, za simentalsku Mljekarski list 10/2003.

prvotelku iz domaćeg uzgoja - PANA koja je u prvoj kontroli proizvela 24 kg mlijeka, 3. Stjepan Drobnjak, Zablatje, za kravu simentalske pasmine domaćeg uzgoja - ZRINKA koja je max. mliječnost imala u prvoj laktaciji od 5.676 kg mlijeka, 4. Stjepan Šturlić, Mičevec, za kravu simentalske pasmine iz uvoza - ŠARA koja je max. mliječnost imala u prvoj laktaciji od 6.009 kg mlijeka, 5. Stjepan Šturlić, Mičevec, za bikovsku majku JAGODA koja je maksimalnu mliječnost imala u trećoj laktaciji od 5.782 kg mlijeka.

Stjepan Drobnjak, Zablatje, za šampionsko grlo izložbe - ZRNA koja je max. mliječnost imala u drugoj laktaciji od 6.529 kg mlijeka s 4,0 % mliječne masti i 3,4 % proteina.

Na izložbi je organizirana i aukcijska prodaja steonih junica (devetnaest junica) koju je Grad Velika Gorica sufinancirala 50%. Nažalost, moramo konstatirati da nije bilo velikog interesa za kupnju junica čak ni uz sufinanciranje.

Prodana je devet junica s prosječnom cijenom od 10.500,00 kuna. _J 27

IZLOŽBE

V

GUDOVAC 2003.

MEĐUNARODNISTOCARSKIIGOSPODARSKISAJAM

Priredila: VesnaBulić, dipl.ing.

Tradicionalni XI. međunarodni stočarski i gospodarski sajam i ove je godine održan od 05. do 07. rujna na sajamskom prostoru u Gudovcu kod Bjelovara. Organizatori Sajma bili su Bjelovarski sajam d.o.o. i Hrvatski stočarski centar. Suorganizatori su Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Bjelovarsko-bilogorska županija, Grad Bjelovar, HGK - županijska komora Bjelovar, Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu i Obrtnička komora Bjelovarsko-bilogorske županije. Županija partner, bila je Vukovarska-srijemska županija. Sajam je održan pod pokroviteljstvom Zlatka T omčića, predsjednika Hrvatskog Sabora.

Generalni sponzor ove izložbe bila je firma Lura d.d. Zagreb, sponzor ishrane stoke Kušić promet d.o.o. Sv. Ivan Zelina i sponzor Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske d.o.o.

U govedarskom dijelu izložbe sudjelovale su: Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka, Zagrebačka i Istarska županija.

Izložena je više pasmina goveda po kolekcijama.

Za simentalsku pasminu izložena je pet različitih kolekcija: - kolekcija steonih junica (16 grla) - kolekcija mladih krava (13 grla) - kolekcija ostalih krava (11 grla) - kolekcija bikovskih majki (12 krava) - kolekcija rasplodnih bikova: Pan K 594 HB 7445 i Pandur K 600 HB 7451, vlasništvo Centra za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske d.o.o. Zagreb.

Holstein friesian pasmina, tri kolekcije: - kolekcija steonih junica (7 grla) - kolekcija mladih krava (4 grla) - kolekcija ostalih krava (7 grla) Charolais pasmina predstavljena je kolekcijom od tri krave, dva teleta, junica i bik Conan Hb 33, vlasništvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Slavonsko srijemsko podolsko govedo bilo je predstavljena kolekcijom od dvije krave, te dva bika Bušak I. Hb 3 i Bušak II. Hb 4 pasmine buša, vlasništvo Centra za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske d.o.o. Zagreb - Križevci.

Istarsko govedo predstavljena je kolekcijom od šest grla raznih kategorija.

Izložene kolekcije simentalske i HF pasmine ocijenilo je Stručno povjerenstvo za ocjenu goveda, a posebno imenovana Povjerenstvo za izbor krave šampionke "Gudovac 2003.", izabrala je kravu šampionku i dvije njene pratilje.

28

Prvo, drugo i trećenagrađena grla, pored sponzora, nagrađena su diplomom i knjigom 90-te obljetnice uzgojna selekcijskog rada u stočarstvu RH koju je uručio ravnatelj Hrvatskog stočarskog centra - Krešimir Kuterovac i pomoćnici, a Ministar poljoprivrede i šumarstva gosp. Božidar Pankretić uručio je šampionsko zvono izabranom grlu.

Prvonagrađena grla po kolekcijama za simentalsku pasminu: - u kolekciji steonih junica - grlo MAJA žb 06057391, čija je mliječnost majke u maksimalnoj drugoj laktaciji iznosila 6.168 kg mlijeka s 3,8% mliječne masti i 3,4 % bjelančevina. Uzgajatelj: Stjepan Drmenčić, Virje, - u kolekciji mladih krava - MERRI žb 06049748, u prvoj kontroli mlijeka proizvela je 24,2 kg mlijeka. Uzgajatelj: Ivan Hodalić, Đurđevac, - u kolekciji ostalih krava - SUTLA žb 06039046, u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela je 8.136 kg mlijeka s 3,7% mliječne masti i 3,2% bjelanč$vina.

Uzgajatelj: Dragutin Beštek, Kuštani, Sv. I. Zabno M~ekarski list 10/2003.

IZLOŽBE

Prva pratilja šampionke:krava AKKE žb 26002884

Drugapratiljašampionke:kravaFLORISžb21059763

- u kolekciji bikovskih majki - krava ZORA žb 21044573, u maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela je 8.400 kg mlijeka s 4,1 % mi. mast~i 3,5 % bjelančevina. Uzgajatelj: Mirka Imbrišak, Stefanje Prvonagrađena grla po kolekcijama za holstein - friesian pasminu: - u kolekciji steonih junica - grlo DUNJA žb 39008269, čija je mliječnost majke u maksimalnoj drugoj laktaciji iznosila 10.300 kg mlijeka s 3,8% mliječnve masti i 3,2 % bjelančevina. Uzgajatelj: Davor Smidt, Hercegovac, - u kolekciji mladih krava - SAGA žb 39007338, u prvoj kontroli mlijeka proizve)a je 32,4 kg mlijeka.

Uzgajatelj: Josip Vinceković, Stefanje, - u kolekciji ostalih krava - ASTA žb 26002885, u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela je 10.226 kg mlijeka s 4,6 % mi. masti i 3,7 % bjelančevina.

Uzgajatelj: Marijan Hartman, Sv. I. Zabno. Šampionsko grlo izložbe: krava GILDA žb 06025482 simentalske pasmine, u maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela je 8.341 kg mlijeka s 4,2 % mliječne masti i 3,7 % bjela~čevina. Uzgajatelj: Ivan Carević, Cepidlak, Sv. I. Zabno.

Prva pratilja šampionke: krava AKKE žb 26002884 holstein friesian pasmine, u maksima-

Inoj prvoj laktaciji proizvela je 9.022 kg mlijeka s 4,4 % mliječne masti i 3,8 % bjelančevina. Uzgajatelj: Marijan Hartman, Sv. I. Zabno.

Druga pratilja šampionke: krava FLORIS žb 21059763 simentalske pasmine, u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela je 6.930 kg mlijeka s 4,2 % mliječne masti i },4 % bjelančevina. Uzgajatelj: Zlatka Pražetina, Stefanje.

U sklopu Stočarske izložbe održana je i aukcijska prodaja 93 junice, a prodane su 33 junice prosječne prodajne cijene 11.387,00 kn.

Na ovoj Izložbi, osim goveda, izložene su i druge vrste stoke. U konjogojskom dijelu Izložbe izložene su kolekcije konja pasmine hrvatski posavac, hrvatski hladnokrvnjak, lipicanac, arapski konj i zaprege. U ovčarskom dijelu izložene su kolekcije ovaca pasmine merinolandschaf, istočno-frizijska ovca, romanovska, travnička pramenka, istarska pramenka i lička pramenka. U kozarskom dijelu izložbe izložene su koze pasmine francuska alpina, sanska i burska koza.

Značajno je navesti da je 05. rujna 2003. godine bilo svečano obilježavanje 90-te obljetnice uzgojna selekcijskog rada u stočarstvu Republike Hrvatske. Uvodnu riječ proslavi dao je: Predsjednik Hrvatskog sabora gosp. Zlatka T omčić, Ministar poljoprivrede i šumarstva gosp. Božidar Pankretić i ravnatelj Hrvatskog stočarskog centra gosp. Krešimir Kuterovac, dok su povijesni pregled i rezultate uzgojna selekcijskog rada prezentirali voditelji gojidbenih programa.

U sklopu Sajma održan je 06. rujna 2003. godine okrugli stol pod nazivom " Proizvodnja goveđeg mesa u sustavu krava-tele".

Sudionici su bili: prof. dr. Mladen Knežević s Agronomskog fakulteta i Krešimir Kuterovac - ravnatelj Hrvatskog stočarskog centra. U

V

Šampionskogrlo izložbe:krava GILDA žb 06025482 Mljekarski list 10/2003.

29

RAZMIŠLJANJA

TERENSKOG

AGRONOMA

MLIJEKO RASTE NAPOLJU, Našmotoza listopad; fA

~ QlJ~IJ~O

CI) >CI)

ii:

PRAKSAI ISKUSTVA PROIZVOĐAČA, RAZMIŠLJANJA I PRIJEDLOZI Kako se pripremiti za eventualnu sušu 2004. godine?

Na nekim gospodarstvima ove zime i sljedećeg proljeća nedostajat će krme za normalnu proizvodnju mlijeka.

Ova suša nas ne smije obeshrabriti. I u drugim zemljama s razvijenim stočarstvom vrlo česti su sušni periodi. Za sve situacije postoje rješenja.

Ove jeseni moramo maksimalno povećati proizvodnju ozimih krmnih meduusjeva, a za sljedeće ljeto nabaviti dovoljno sjemena sudanske trave i sirka. Sve ovo, svakako, uz dobre travnjake.

Proizvodnju mlijeka moramo stalno povećavati !!!

Broj krava moramo povećati za svako slobodno mjesto u staji .

Svako žensko tele treba uzgojiti do bređe junice i prvotelke.

Ne smijemo dopustiti da nakon žetve parcele ostanu prazne i da se na njima razvijaju korovi.

Ako nakon žetve ne posijemo postrne krmne kulture, nakon nicanja korova parcelu je potrebno preorati ili prefrezati.

Sjeme pojedinih korova ostaje u zemlji klijavo 7 godina i više !!!

Prošli su kolovoz i rujan bez naše rubrike «Mlijeko raste na polju a muze u staji». Da, muze u staji, ali samo ako raste na polju. Nažalost, ovoga je ljeta slabo raslo. Kako je stala trava i 30

SUŠA2003.!

SUŠA2004.?

posušili se travnjaci, tako je i kod mene presušila inspiracija za dijeljenje savjeta. Lako ti je dijeliti savjete kada sve ide kako treba. Ali dijeli savjete kada nema kiše i kada nastupi ovako dugi sušni period. Nije lako dijeliti savjete ni kada stalno pada kiša, ali po kiši trava raste, pa makar i prerasla opet ima krme i nema krize. Kada se suša produžila u srpanj i kolovoz, hodajući travnjacima i po polju vidio sam da je nastupila kriza.

Hoće li barem jedna dobra kiša? Dobra kiša je samo ona koja promoči do dna brazde. Ako smoči samo površinu pomaže tek toliko da biljke prežive.

Cijelo ljeto sam razmišljao i kombinirao, što učiniti ako se ovakve suše budu ponavljale, i budu li općenito sušna ljetna razdoblja.

Kako postići i osigurati što veću proizvodnju zelene krme u sušnom periodu godine? Tražio sam odgovore i u literaturi, razmišljao o Sjedinjenim Američkim Državama i Australiji, tamo gdje su velika prostranstva u suhom podneblju ili koja često zahvaćaju sušna razdoblja. Razmišljao sam i o Alpama gdje vegetacija miruje gotovo sedam mjeseci, kao i o sjevernim zemljama od Finske do Kanade gdje krmu mogu proizvoditi samo u četiri i pol mjeseca tijekom godine (od svibnja do rujna). Hoćemo li i mi ovisiti samo o 5 mjeseci, od travnja do listopada?

Ako je zima duža, ožujak nam otpada. Na području Like i Gorskog Kotara na ožujak tako i tako ne možemo računati, bila zima kratka ili duga. Što se tiče ljetnog perioda, tj. srpnja i kolovoza, mi imamo sreću jer mlijeko raste na polju zajedno s kukuruzom i Iucernom.

Sirak i sudanska trava dvije su kulture kod nas još uvijek slabo zastupljene, a jako se dobro uklapaju u plodored ozimih krmnih usjeva i smjesa prof. dr. Zvonimira Štafe. Te «Štafine smjese» također su premalo zastupljene u proizvodnji voluminozne krme.

Plodored i sjetvena struktura 50 % površina pod travnjacima, lucernom ili crvenom djetelinom, a 50 % pod ozimim i ljetnim krmnim kulturama.

Ml.fekarskili,st 10/2003.

RAZMIŠLJANJA

TERENSKOG

AGRONOMA

Tu i talijanski ljulj možemo ubaciti kao ozimi krmni meduusjev. »Talijan«, koji je sijan kao meduusjev, dade u proljeće 2 do 3 otkosa, pa parcelu preoremo i zasijemo kukuruz, sudansku travu ili sirak.

Ali ova tehnologija ne ide bez kemijske analize tla, kalcifikacije i sadržaja fosfora i kalija ispod 18 miligrama + 250 do 300 - 350 kg čistoga dušika po ha.

Ove godine je suša sigurno jednu stvar pokazala i dokazala ! ! !

Dobra agrotehnika, dobra struktura tla s dovoljno visokim sadržajem kalcija i ostalih hranjivih tvari najbolja su preventiva u sluSiliranjekukuruza na golojzemlji čaju ovakvih suša. To ste ovoga ljeta mogli Milan Savić, Trkos,Rasinja vidjeti gotovo na svim poljoprivrednim kulturama. Na pojedinim parcelama biljke su se dobro rastu u suši. Postoji li mogućnost dugo dobro držale i dale su donekle dobre kultiviranja ovih dviju nekulturnih biljki ? prinose, a odmah preko mede biljke su Tom problemu ću ove jeseni i sljedeće godine poklekle već na samom početku suše. Tako je malo više posvetiti pažnje. Najprije moramo i s travnjacima. Neki su u ovoj suši dali 2 dobra vidjeti što će reći kemijske analize. otkosa i 2 tek toliko, i preživjeli su, ali veliki broj Stoka rado jede i jednu i drugu biljku, travnjaka se potpuno posušio i propao. samo što kod divljeg sirka postoji opasnost Što se pak tiče Dalmacije tamo ljeti ne rastu zbog toga što sadrži neke otrovne spojeve. ni ove kulture, tamo ljeti rastu samo požari jer U svijetu ima mnogo sorti jednogodišnjih ovce i koze nisu popasle i obrstile suhu travu i ljetnih kultura čiji je korijen dubok pa jako dobro nisko raslinje. I ovdje se vidi naša dobra agrarna i podnose sušna razdoblja a to su: sirak, sudanska šumarska politika; da su ovce i koze pasle travu i trava, njihovi križanci, zatim čumiza i paiza. brstile nisko raslinje, ne bi bilo toliko požara i Postoji samo jedan problem, a to je nabava ostao bi nam ipak veći dio šuma. Ali ovce i koze dovoljnih količina sjemena. ne mogu u šumu. Ovako dalmatinskih šuma više U svim razgovorima krajem kolovoza, s nema! proizvođačima mlijeka (Mladenom Petričevićem, Vratimo se našem problemu.

Perom Mahovlićem, Zlatkom Panićem, Josipom Koje kulture i koje kombinacije? Ako se ovo Vrlcem, Mirkom Satajićem, Josipom Viškom, ponovi sljedeće godine, kako naći rješenje i ima li Darkom Srbljinovićem, Mariom Varovićem i ga uopće? Nekada, dok je atmosfera bila zdrava i drugima), prikupio sam puno informacija o dok je Zemlja bila zdrava, suše i sušni periodi su kostrvi ili koštanu, te o divljem sirku. Ako nema se javljali kao posljedica određenih prirodnih zelene trave, lucerne ili sudanske trave, krave rado poremećaja koji su se normalno vraćali u svoju jedu nakošenu zelenu masu kostrve (koštana). ravnotežu. Danas kada su Zemlja i njena atmosMirka Satajić upozorava: «Kostrvu krave fera opterećene posljedicama razvoja naše znano- rado jedu, ali kravama se može davati samo do sti i tehnologije, posljedice nije više moguće sagle- faze metlice (klasa) i stvaranja sjemena. Sjeme davati u okviru nekih prirodnih pojava i ciklusa. se može nataložiti u buragu u knjižavcu i stvoOčito su se znanost i tehnologija razvijale u pravriti probleme. Krava može završiti i na klanju». cu u kojem baš nema puno mudrosti i pameti.

Kultivirani sirak je druga krmna kultura u U ovoj suši dali su slabe prinose i lucerna i SAD, baš zbog čestih suša na dosta velikim sirak i sudanska trava, kulture koje se dobro nose područjima. Kostrvu (koštan) također uzgajaju ili s normalnim sušnim ljetnim periodom. su uzgajali kao · krmnu kulturu (podatak iz Jedino što se dobro nosilo ove godine sa literature). sušom na našim poljima su korovi, a posebno Budući da sjeme kostrve niče tek krajem kostrva ili koštan, te divlji sirak. sljedećeg proljeća i početkom ljeta, možda bi bilo Dvije nekulturne biljke, dva korova, a tako dobro posijati je ujesen zajedno s talijanskim Mlfeka.rski list 10/2003.

31

RAZMIŠLJANJA

TERENSKOG

AGRONOMA

Dobrosloženi zatvorensilos Siliranjekukuruza na golojzemlji Dušan Radmilović, Veliki Grabičani, Rasinja ljuljem. Talijanski ljulj će u proljeće dati 2 do 3 otkosa, a od ljeta do jeseni, kostrva bi mogla dati također 2 do 3 otkosa.

Kada bi kojim slučajem sjeme kultiviranog sirka, sudanske trave, čumize ili paize zadržavalo klijavost u tlu od jeseni do kraja proljeća, kada

temperature postanu optimalne za njihov rast, bila bi to odlična kombinacija s ozimim krmnim kulturama i njihovim smjesama.

Ove godine dobar potez su napravili svi koji su na vrijeme pospremili dovoljne količine kukuruzne silaže. Proizvodnja i spremanje krme tijekom vegetacije najvažniji je dio rada svakog proizvođača mlijeka. U ovom poslu stvarno se mora startati uvijek na prvu loptu.

Naprosto, mora se gledati unaprijed barem 6 mjeseci i strogo se pridržavati kalendara planiranih radova jer sve mora biti na vrijeme, ukoliko to vremenske prilike dopuštaju.

Naša agrarna politika i tehnologija proizvodnje kukuruza, izgleda, ipak nisu dobro usklađene.

Ove godine mnogi proizvođači mlijeka imat će problema zbog nedostatka voluminozne krme. Žalosno je vidjeti koliko smo ove godine proizveli beskorisne kukuruzovine koja će ostati na poljima. U

SVETIŠTE V

GOSPA IlAClv\ NA VODICI Piše: Stjepan Keglević, dipl. ing.

Na kraju istočne slavonske ravnice gdje počinje Srijem, na cesti od Vinkovaca prema T ovarniku, na sredini između Dunava i Bosuta leži pitamo mjestance Ilača. U srednjem vijeku se zvalo Sv. Ilija i pripadalo župi T ovarnik. Na groblju je sredinom 18. stoljeća sagrađena lijepa crkvica četverolisnog oblika s kupolom kroz koju prodire svijetlost. Takve crkvice na području Hrvgi.tskevojne krajine sagrađene su po uzoru na crkvice Tirola i Stajerske. Kasnije je župna crkva u čast Sv. Jakova podignuta u središtu sela.

Međutim, današnju slavu Ilači dala je naša Gospa koja se tu počela ukazivati 1865. godine dakle, sedam godina nakon ukazivanja u francuskom Lurdu. Nije Gospa htjela zapostaviti ni svoj vj~rni hrvatski narod. Prema pisanju oca Ante KATALINICA sve je počelo ovako: »Seljak Petar LAZIN, na dan nedjelje Glušnice počeo je tjerati na pašu blago cestom Gospa ilačka na Vodici koja vodi prema Nijemcima, kadli opazi da je cesta, što se do tada nikada nije vidjelo, bila mokra, a njome je tekla voda, premda nije bilo kiše. Zapazio je mjesto gdje je bilo najviše vode, počeo malo prstom pa štapom raskopavati, kad najednom na tom mjestu provrije debeli mlaz vode. Toga izvora nikada prije tu nije bilo, a poslije tog časa nikada više nije presušio.»

Iste noći je mladi seljak Đuka AMBRUŠEVIĆ usnio B. D. Mariju, s djetetom Isusom u naručju, obučenu u bijelu i modru haljinu, s bijelom krunom na glavi. Gospa mu je rekla da je novi izvor njeno djelo i neka ga ogradi. On je to ubrzo brižljivo učinio, a narod je počeo dolaziti, moliti se, prati u izvorskoj vodi, ozdravljati od raznih bolesti te su tako počela hodočašća i pobožnosti «GOSPINA VODICI».

Nadležni đakovački biskup J. J. Strossmayer dopustio je da se na tome mjestu postavi Gospin kip.

32

M~ekarski l11Jt10/2003.

~ ~

Otkrit ću Vam tajnu kvalitete moga mlijeka!

oo::: u

N

Moj vlasnik za održavanje čistoće muzilica, mljekarsklh kanti i ostalih posuda koje dolaze u dodir s mlijekom koristi:

BISC5

3

Uvjerite se i vi u njegovu učinkovitosti KAKO? Ukratko ću vam objasniti:

- predlsplranje: poslije svake mužnje provesti ispiranje potapanJem muznih jedinica po mogućnosti u mlaku vodu; odgovarajućim četkama odstraniti grublje nakupine nečistoća. Napomena: ispiranje ne provoditi vrućom vodom da ne dođe do koagulacije kazeina. te da se lakše isplahne mliječna emulzl]a.

- pranje I dezinfekcija: u 10 litara tople vode otopiti 100 do 150 g BIS-a C 5330 (5 - 8 )ušnih žlica Ili 3/4 Jogurt-čaše). U pripremljenu otopinu potopiti muzne jedinice i po potrebi četkom odstraniti nakupine nečistoća.

- Ispiranje:

ne jedinice isprati mlakom vodom (može I vrućom)

~ SLUmARHNICICe~E MARICET1NOA INOUSTRLIE laf: 1131·513 • 513; fu: 1131-51> • 503

lel: 031 •

PAOOAJA s,,-1177; fu: o,,• 513 • 903 SAPONIA

,,

SVETIŠTE

Ukazanja Gospina su se ponavljala, pa ju je vidio jedan Rusin sa suprugom, pedesetorica hodočas­ nika iz Babine Grede, a najveće ukazanje bilo je gvardijanu iločkog franjevačkog samostana o.

Petru SMOLJANOVICU kojemu je, dok je molio na izvoru, došla svjetlost s istoka i u njoj lik B. D. Marije s malim Isusom u naručju. On je sve to pod prisegom potvrdio. Ozdravljenja bilo je sve više.

Ilačani su već sljedeće godine na tom mjestu sagradili kapelicu koja je, međutim, ubrzo postala premalena pa je na Veliku Gospu godine 1870. blagoslovljena nova, lijepa i prostrana crkva. Uz crkvu su sagrađene razne prostorije za potrebe mnogobrojnih hodočasnika pa je Ilača postala «Hrvatski Lurd».

SVETI

Najvažnija proštenja su na: Spasovo, Duhovski ponedjeljak, Petrovo i Pavlova, Veliku i Malu Gospu. Danas bi se moglo reći da je Ilača hodočašće narodnih manjina u demokratskoj Hrvatskoj jer vjernici tamo zanosno pjevaju Marijanske pjesme na rusinskom, mađarskom i njemačkom jeziku.

Za vrijeme Domovinskog rata neprijatelj je oštetio i ovu crkvu a osobito krovište. Ali vjerni Ilačani obnovili su svoje svetište pa će novi župnik vlč. gosp. Krešimir Aračić na Malu Gospu slaviti sv. Misu nav vanjskom oltaru pred obnovljenom crkvom. Zelimo njemu, župljanima, mnogim hodočasnicima i cijelom hrvatskom narodu da nas s naših najistočnijih granica štiti i brani Gospa ilačka na Vodici . .J

MARKO

SV[TI Ml\RK O LVC\NĐLLISTC\ Sveti Marko je rođen u židovskoj obitelji u Cireni na istočnoj obali Sredozemnog mora, ali se kasnije obitelj seli u Jeruzalem. Kršćanstvo je primio nakon Isusovog uskrsnuća i priključio se sv. Pavlu na putovanjima po Maloj Aziji i otoku Cipru. Kasnije su obojica došla u Rim gdje je Marko postao stalni pratilac sv. Petru.

Kako je sv. Marko bio pismen čovjek, revno je zapisivao sve propovijedi i poučavanja sv. Petra, te je tako nastala Evanđelje po sv. Marku koje se podudarala s onim po sv. Mateju. Bilo je to oko 50 godina nakon Isusovog Porođenja.

Kad je Marko tako skupio potrebita znanja, i pokazao se vrlo revnim širiteljem sv. vjere Isusove, pošalje ga sv. Petar u Aleksandriju (Egipat) koja je bila drugi grad po veličini u Rimskom carstvu a u kojoj je već postojala kršćanska zajednica.

Marko je najprije propovijedao po selima i malim gradovima a zatim je došao u Aleksandiju. Tu je razvio tako veliku djelatnost da su mu vlasti uskoro zaprijetile izgnanstvom pa se vratio u Rim. Pokrštavajući u Italiji stigao je čak do Akvileje koja je postala važno novo uporište kršćanstva.

Mučenička smrt Po ponovnom povratku u Rim prisustvovao je mučeničkim smrtima sv. Petra i sv. Pavla te se vratio po drugi puta u Aleksandriju ali već kao posvećeni biskup. Vlasti su bile i dalje poganske te su jednog Uskrsa, kad je sv. Marko slavio sv.

Misu, provalili u crkvu uhvatili ga, zavezali uže oko vrata i vukli ga ulicama po kojima su ostajali tragovi njegove krvi. Uvečer ga baciše u tamnicu 34

Piše: Stjepan Keglević, dipl. ing.

da bi ga ujutro ponovno vukli po kamenitim ulicama. Kada je došao do kraja snaga zavapio je: »U Tvoje ruke Gospodine predajem duh svoj» i izdahnuo. Bilo je to 25. travnja 68. godine. Vjernici su ga uspjeli pokopati a na tom mjestu podignuta je kasnije crkva njemu u čast. Simbol sv.

Marka je krilati lav koji predstavlja Kristovu kraljevsku i svećeničku čast. Nakon gotovo osamsto godina, tj. između 827. - 830., kada je u Veneciji vladao dužd Giustiani, dopremiše venecijanski trgovci posmrtne ostatke sv. Marka, proglasiše ga svojim zaštitnikom i sagradiše katedralu koju ukrasiše s 500 stupova prekrivenih šarenim moza1c1ma. Čašćenje u Hrvatskoj Najpoznatija crkva u nas je ona podignuta na središnjem trgu zagrebačkog Gornjeg Grada još početkom 13. stoljeća u gotskom slogu. Ona je svjedokom najvažnijih povijesnih događaja Hrvatskog naroda i Zagreba. Preko Save, kod Zagreba, u Jakuševcu postoji drvena župna crkva u baroknom slogu u kojoj je umjetnička oltarna slika sv. Marka iz 1691. Vlč. gosp. župnik rekao mi je da je danas sv. Marko ekološki svetac jer je zaštitnik polja i cijele prirode. U Međimurju, u Selnici vlč. gosp. župnik Josip HORVAT na Markovo prije sv. Mise vodi procesiju oko crkve pokraj koje je stolić a na njemu nova pšenica s njive. Svećenik čita četiri Evanđelja svaki puta nastavak na sir. 37

Mljekarski list 10/2003.

VAMAKS®

® Vitaminsko-makromineralni premiks namiienien izradi krmnih smiesa za krave u suhostaiu Svakodnevnom

primienom u količini 100 - 200 grama po kravi osigurava se:

@)VETERINA

d.o.o.

Bolji način hranidbe krava ...

RINDAMIN GM tijekom laktacije • Organske komponente za visoku ukusnost • Ca: P omjer 2,5:1 za većinu smjesa • Visoki sadržaj vitamina za vitalnost • Koristiti sa 150g po kravi dnevno

RINDAVIT TOP tijekom cijele godine • Visoke univerzalnosti u primjeni • Sa BOVIN-S Complex-om • Perfektan za period ispaše • Vrlo ukusan • Koristiti sa 1OOgpo kravi dnevno

RINDAVIT VK za period suhostaja • • • • • • •

Manje zaostalih posteljica Smanjuje rizik pojave mliječne groznice Nizak sadržaj Ca, visok sadržaj P Povećava kvalitetu kolostruma Visoka količina vit.E čuva zdravlje vimena Potpora zdravlja teladi Koristiti sa 150g po kravi dnevno Za daljnje informacije nazovite generalnog uvoznika: marcon d.o.o.

Kučan Marof, Radnička 65 42000 Varaždin tel: 042 /642-210 i 642-220

..._

..m_·

ili predstavnika: Ljiljana Pomper Dragozetićka 16, Zagreb mob: 098 /350-463

za proizvodnju i usluge, unutarnju i vanjsku trgovinu Vukšinac D. 21, 10342 DUBRAVA HRVATSKA tel.: 01 2725 622; 01 2726 229 tel./fax: 01 2726 186 e-mail: poljostroj@zg.hinet.hr

_tJ_rJS_Tlli_rJ]_"_a._o.o._l I

NAŠA PEĆ ZA VAŠ TOPAO I UGODAN DOM

IZ PROIZVODNOG PROGRAMA IZDVAJAMO:

• MOGUĆNOST KREDITIRANJA• • NAJPOVOLJNIJE CIJENE U HRVATSKOJ•

- rotacijske drljače od 170 cm - 300 cm - rezervne dijelove za poljoprivredne strojeve - raonici za plugove - usluge strojne obrade i obrade lima - kuhinjske peći na kruta goriva - peći za jednoetažno centralno grijanje - kamini, samostojeći i za ugradnju

SVETI

okrenut prema drugoj strani svijeta a zatim sazivlje Božji blagoslov na sve njive, livade, vinograde i voćnjake.

Crkva sv. Marka je na Veprincu (iznad Opatije gdje su ostatci srednjovjekovne crkve ugrađeni u današnju baroknu crkvu. U Istri postoje crkvice sv. Marka u Kašćergi (kod Pazina), zatim na Brijunima, a na otočiću sv. Marka počiva jedan luk Krčkog mosta.

U Dalmaciji na poluotočiću kod Vinjerca je kapela sv. Marka. Na hrvatskome jugu najvelebnije su crkve sv. Marku u čast. U Makarskoj na Kačićevom trgu je crkva koja je do 1828. bila

MARKO

katedrala sagrađena 1700., a posjeduje mnoge srebrne umjetničke predmete i portrete makarskih biskupa. U Korčuli je velebna katedrala iz 14. stoljeća u gotskom slogu kojoj su u 15. stoljeću dodani elementi cvjetne apulijske gotike. Oltarna slika djelo je talijanskog slikara Jakopa TINTORETA. U Hrvatskoj je 12 župa posvećeno sv.

Marku.

Ime Marko je opet zavaljena u našem narodu pa mnogi dječačići dobivaju na sv. Krstu njegovo ime, te njima i onim starijima, kao i Markicama, želimo blagoslov sv. Marka Evanđelista pisca ivatrenog širitelja Kristove ljubavi među narodima.O DJECA

NA SELU

[VRTIĆARCI · HODANJEM DO PRIRODE Stević, P!še:Dražen

Roditelji na selu imaju mogućnosti promatrati svoju djecu na poseban način. Zdravo dijete usklađenih pokreta postaje predmetom interesa svih oko sebe, te ima prigodu filtrirati različite pokušaje dodvoravanja. Kako je kretanje djeteta ranovrtićke dobi poprilično razvijeno, dijete prilazi onim osobama koje su spremne na različite igre.

pri]

I

Dvorište sela nudi djetetu omiljeni prostor.

Zemljane i betonske površine se izmjenjuju te postaju putevi za trčkaranje, vožnju autićima, kopanje lopaticama, crtanje zamišljenih likova komadićima cigle na betonu ili otrgnutih grančica na zemlji ili pijesku.

Poslovi u kući i oko nje idealna su prigoda za organiziranje igara u dvorištu, uz nekoliko nastavak no str.38

KOZARSTVO

prof. dr. se. Boro Mioč • prof. dr. se. Vesna Pavić

Naši uvaženi profesori s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof.dr.sc. Boro izuzetno vrijedno djelo s područja kozarstva. Ono će zasigurno osuvremeniti i upotpuniti domaću literaturu te zadovoljiti potrebu za kvalitetnim štivom s tog područja. Malo je autora odlučno napisati tako vrijedno djelo, naročito u vrijeme nepovoljno za izdavaštvo. Tim više se s nestrpljenjem očekivao izlazak iz tiska ove vrijedne knjige, obzirom da domaće literature s tog područja gotovo da i nema.

Djelo je namijenjena prvenstveno budućim stočarskim stručnjacima-studentima Agronomskog i drugih srodnih fakulteta, koji u nastavnom programu obrađuju teme iz kozarstva. Nadalje, koristit će stručnjacima u praksi, nastavnicima i učenicima u srednjim gospodarskim školama, ali će istovremeno biti izuzetno štivo našim vrijednim uzgajivačima koza.

Knjiga je sveobuhvatna, pisana u praksi provjerenim spoznajama, a brojne fotografije, crteži i tablice čine ovo djelo još preglednijim. Kvaliteti djela doprinosi i odlično ukomponirana povezanost znanstvenostručnih i praktičnih informacija, što čitaocu daje mogućnost potpunog razumijevanja. Recenzirana je od strane naših eminentnih stručnjaka, koji su u svojim vrlo pozitivnim ocjenama jedinstveni.

Kroz 16, logičnim slijedom poredanih poglavlja, čitatelju je omogućeno relativno brzo i lako usvajanje najvažnijih informacija o kozarstvu, kao jednoj od značajnijih grana u stočarstvu: 1. Uvod; 2. Privredno-ekonomska važnost koza; 3. Tipovi i pasmine koza u svijetu; 4. Namjena koza; 5. Uvijeti držanja koza; 6. Divlje koze i prilagodba; 7. Anatomske i fiziološke osobitosti koza; 8. Reprodukcija koza; 9. Nasljeđivanje i selekcija koza; 1O. Uzgojna-tehnološki postupci s jaradi; 11. Hranidba koza; 12. Proizvodnja mesa; 13. Proizvodnja mlijeka; 14.

Proizvodnja vlakna; 15.Objekti i oprema; 16. Bolesti koza.

Mioč i prof.dr.sc. Vesna Pavić, obradovali su nas i podarili svima nama

Cijena knjige iznosi 250,00 Kn, a narudžbu možete izvršiti na adresi izdavača: Hrvatska mljekarska udruga, llica 31/111,tel/fax: 01/4833-349 i e-mail: hmu@zg.hinet.hr Ml:fekarski list 10/2003.

37

DJECA

NA SELU

uvjeta. Prostor mora biti dovoljno velik, a zatvoren. Dijete mora osjetiti vašu blizinu, pa po potrebi morate prekidati vlastiti posao kako bi sudjelovali u igri.

Sudjelovati znači podržavati igru, zapitkivati dijete o igri, pohvaliti neku od djetetovih ideja, te ciljano predložiti nešto novo u igri.

Majke znaju kada treba potaknuti dijete na promjenu aktivnosti jer djetetu ranovrtićke dobi nedostaje trajnije koncentracije za samo jednu igru.

Očevi ponekad ne primjećuju dijete u njegovim aktivnostima iako tu i tamo znaju dobaciti pokoju riječ ohrabrenja djetetu u igri. Dijete je vrlo osjetljivo na nerazumijevanje bilo koje vrste. Komunikacijom se naglo povećava rječnik djeteta kao i razumijevanje svega što mu se govori.

Omiljena djetetova aktivnost te dobi je tricikl. Dvorište na selu može biti idealan poligon, a mjesta između cvjetnjaka idealno parkiralište. Na triciklu osim zabavne vožnje dijete može kopirati očeve aktivnosti (čišćenje traktora, servisiranje i sl.). Iz seoskih dvorišta najćešće se odlazi u polja ili niz brijeg.

Kako je trčanje te dobi vrlo razvijeno djeca se rado znaju i zaustaviti, te naglo ubrzati i opetovati to isto nekoliko puta.

Roditelje takva aktivnost bezrazložno može uplašiti. Tricikl treba na brijegu izbjegavati, ali ga zato na ravnici vrlo često nuditi djetetu kako bi odlazak izvan kuće i dvorišta bio sadržajniji. Uz tricikl valja ponijeti i loptu. Ona će u početku ispadati djetetu iz ruku, ali će je s vremenom prihvaćati sigurno u naručaj.

Bregoviti krajevi nose sadržaje omiljenog penjanja. Dijete će to možda činiti za vaše pojmove neumjereno, ali zato možete postaviti cilj. Primjerice stup vinograda ili stablo voćke. Na stablu je dobro imati ljuljačku ili komad vrlo debele špage za ljuljanje u svim smjerovima. Loptu ćete, najvjerojatnije, na brijegu brzo zaboraviti iz praktičnih razloga, ali zato djeci omiljeno penjanje možete usavršiti u svim oblicima. Ako je kojim slučajem i sezona berbe, eto prilike za igru i posao.

Vaše dijete te dobi poprilično bi trebali razumjeti u govoru.

Fond riječi kreće se oko 1000, a može vas nervirati jedino stil izgovora koji nikako ne mora biti kopija odraslih.

Iznenadit će vas brzo razvijanje razlučnosti odnosa veliki mali koje dijete te dobi koristi kao obrambeni mehanizam. U trenutcima nesigurnosti ili straha dijete najčešće zaplače. Djeci na selu je jednostavnije i prirodnije spoznati opasnosti, primjerice od životinja, prirodnih okruženja (šuma, polje), pa to treba njegovati.

Hodanje do prirode, kao djetetovu aktivnost na selu, valja usmjeravati u kombinaciji s vlastitim poslovima. Ranovrtićarac je željan istraživanja. Vi mu omogućite to uz malo truda, a puno vizualne kontrole. Time djetetu razvijate ubrzano sva njegova čula ( vid, opip, sluh, njuh ) . O

38

\Til'I' N.11.Il.11.ZNl)I '1I~Ili~ NI )l.1\ 1

Piše: Darko Kantoci, dipl. ing Prilikom formiranja vrta, odnosno njegovog oblikovanja, potrebno je voditi računa o vrsti terena na kojemu će vrt biti oblikovan. Tereni se dijele na planinski, ravničarski, šumski i onaj pored vodene površine. Svaki od ovih terena ima svoje specifičnosti.

Kuće na planinskim terenima uglavnom služe za odmor, sagrađene su na neobilježenim parcelama usred prirode na mjestu s dobrim vidikom i postojećom vegetacijom. Planinsko dvorište je manjih dimenzija, služi prvenstveno za odmor pa je podizanje povrtnjaka i voćnjaka isključeno.

Kako su ovakve parcele obično na strmim terenima, rješenje treba prilagoditi postojećem stanju jer svaka veća promjena onemogućuje iskorištavanje prirodne ljepote. Razlika u visini svladava se potpornim zidom, suhozidom i kamenjarima. Osnovni element planinskog vrta treba biti veliki travnjak oko kuće. Ako je kuća u šumi ili na početku šume, travnjak treba biti ispred nje ili treba ukloniti drveće kako bi bilo što više svjetla oko ulaza u kuću.

Na planini je manji broj sunčanih dana pa dvorište treba biti otvoreno, sunčano, s malo sjena i zatvorenih uglova. Zbog toga visoko drveće valja saditi samo ili u manjim skupinama i to tako da nam omogućuje najbolji pogled na okolinu. Potrebno je voditi računa i o vjetru.

Ml/ekarski list 10/2003.

VAŠ VRT Budući da je okolina ravničarskog terena jednoobrazna, u sklopu dvorišta oblikuje se željena prirodna sredina. Prostor se zatvara ogradom ili zidovima, a kako su ovakvi vrtovi obično veći mogu sadržavati povrtnjak i voćnjak. Glavni dio vrta čini travnjak, a poželjna je i vodena površina koja razbija jednoličnost ravničarskog krajolika.

Za razliku od planinskih vrtova u ravničarskim je moguća primjena geometrijskog načela uređenja vrtnog prostora. Biljke grupiramo tako da s jedne strane ograđuju vrt, dok s druge pružaju sjenovita mjesta. Najbolje je pomoću vegetacije ukloniti jako osunčavanje. Značajnu ulogu u ravničarskim vrtovima ima cvijeće jer je glavni nositelj kolorita.

Treba ga grupirati u manje ili veće cvjetne površine, kombinirane od jednogodišnjeg i višegodišnjeg cvijeća a kompozicija treba biti bogata i raznovrsna. Ista pravila vrijede pri uređenju gradskog, prigradskog i seoskog vrta.

Šumski vrt može biti u planini, ravnici ili na moru. Oblikuje se tako da većinu vegetacije čini drveće bjelogorično ili crnogorično. Kuća treba biti "skrivena" u šumi, točnije, mora biti smještena među stablima. Ispred glavnog ulaza poželjno je raskrčiti širi prostor tako da izgleda poput travnjaka usred šume. Poželjno je da je teren pokriven prirodnim travnjakom a da put prolazi slobodno između drveća. Najvažnije je očuvati prirodnu ljepotu svojstvenu za šumsku sredinu.

Na terenu uz vodu kuća mora biti okrenuta prema vodi, zbog pogleda na vodenu površinu.

Osim glavnog ulaza ovakvi vrtovi imaju i sporedni prema vodenoj površini. Pri izboru biljaka za sadnju treba voditi računa o izboru vrsta koje dobro podnose veliku vlažnost tla. Raspored nasada treba otkrivati i uramljivati najljepše predjele, štititi od vjetra i sunca prikrivati eventualne nedostatke okoline.~

( t>.O

.8

U polju ćemo slobodne površine nakon krumpira, suncokreta, soje, šećerne repe, sirka, krmnog bilja i ranih hibrida kukuruza - · zasijavati ozimim ječmom, ozimom raži i sortama ozime pšenice koje zahtijevaju raniju sjetvu. Intenzivno se nastavlja berba kukuruza, šećerne repe i ti.i svih proljetnih kultura u svrhu oslo>Vl O::: bađanja površina za sjetvu pšenice. U listopadu obavljamo najveći dio poslova u godini, jer valja preoravati najveće površine, pognojiti ih stajskim i mineralnim gnojem zatim obaviti sjetvu jer krajem mjeseca završava optimalni rok za sijanje većine sorata, što ovisi o području na kojem se uzgajaju.

U vinogradu, je nakon berbe, osnovni i najvažniji posao jesenska obrada i gnojidba.

Svake godine potrebno je tlo gnojiti mineralnim gnojivima i zaorati ih. Iskopati jame za jesensku sadnju novih trsova.

U voćnjaku zasaditi nove voćke i obaviti prihranjivanje. Stare i zapuštene voćnjake urediti. Mlađa stabla zaštititi od glodavaca.

Povrtnjak pognojiti stajskim i mineralnim gnojivom, duboko prekopati ili orati sve ~obodne površine za sjetvu ili sadnju povrća u

proljeće.

Pripremiti tlo za sjetvu ili sadnju zemlju i razgrađeni bioenergetski materijal, a nakon toga klijališta i prozore raskužiti. Povrće skladištiti i konzervirati. Počinje sjetva boba, mrkve, peršina i špinata, te sadnja češnjaka, luka, salate, radiča, luka srebrenca i kelja.

U vrtu sve slobodne površine treba prekopati. Zasaditi ukrasno bilje, a ono sađeno u proljeće lagano orezati. O povrća u ovome roku. Iz klijališta izvaditi

---------------------~

Ml.fekarskili,st 10/2003.

39

VAŠ

LIJEČNIK

Nemojte se ustručavati prijaviti inspekciji neuredne i nečiste ugostiteljske objekte.

No, restorani nisu jedine opasne zone.

Trovanja hranom pojavljuju se i u domovima za starije osobe. Jedna studija pokazala je da su starije osobe deset puta osjetljivije na takva oboljenja nego mladi ljudi. Starijima je oslabljen imunološki sustav i imaju manje želučane Piše: dr. Ivo Belan kiseline. Jedno inficirana dijete u dječjem vrtiću ½"::::--=-=============-==----==----=--=--===-~=-može uzrokovati epidemiju među ostalom djeMožda ste čuli za ovakav ili sličan slučaj: com. Dijete s proljevom ne bi smjelo dolaziti u dijete se odjednom počne žaliti na bolove u vrtić sve dok ne ozdravi. trbuhu i dobije proljev. Dva dana kasnije, uz još Posebno je važno da dobro upoznate simuvijek prisutne bolove, majka odvede dijete u ptome bolesti. Mnogi blaži slučajevi trovanja hrabolnicu. Dijete je dobilo krvavi proljev i unutar nom nikad ne budu registrirani jer te simptome tjedan dana bubrezi su mu prestali raditi. Tro- često zamijenimo s gripom. vanje je bilo uzrokovano posebnim sojem bakteSimptomi se mogu pojaviti od šest sati rije Escherichiacofi prisutne u nedovoljno pečenom do dva dana nakon konzumiranja pokvarene hamburgeru u fast-food restoranu. Krajnjim hrane ili nakon kontakta s inficiranom osonaporima liječnika dijete je bilo spašeno, ali s bom. Može se javiti temperatura, glavobolja, ozbiljnim posljedicama. bolovi u mišićima, grčevi u želucu, proljev (koji Usprkos brojnim upozorenjima, trovanja za- može biti i krvav), povraćanje i dehidracija. raženom hranom i dalje predstavljaju veliku zdraAko simptomi traju duže od dva dana, vstvenu prijetnju. Liječnici kažu da je pojedi- potrebno je obratiti se liječniku za pomoć. Proljev načnih i grupnih trovanja hranom sve više. i povraćanje mogu imati teže posljedice u djece, Zaraženost hrane spomenutom bakterijom samo jer djeca dehidriraju brže. Komplikacije mogu je jedna od ozbiljnih prijetnji. Safmoneffa(u mesu, dovesti do hemolitičkog uremičkog sindroma koji peradi, jajima), Clostridium botufinum (u pokva- može uzrokovati zatajenje bubrega. Ako dijete renoj konzerviranoj hrani), kao i druge brojne povraća ili ima proljev duže od 24 sata, liječnik će patogene bakterije koje se smjeste u hranu, uzro- odrediti pretragu stolice na štetne bakterije, kao kuju brojna oboljenja od kojih neka završe s što su E. cofi i Shigelfa. teškim posljedicama pa čak i smrću.

Nažalost velik broj slučajeva blažih oblika Premda sami možete smanjiti rizik brižljivom trovanja hranom nikada ne bude prijavljena liječ­ pripremom hrane u svojoj vlastitoj kuhinji, brojna niku. A upravo je prijavljivanje od ključne važotrovanja hranom uzrokovana su konzumiranjem nosti za zdravlje bliže i šire zajednice, zbog hrane izvan kuće, posebno u restoranima. Obra- poduzimanja preventivnih mjera. tite pažnju pruža li restoran čist izgled, jesu li Svi ti zdravstveni problemi postaju posebno pribor za jelo i čaše čisti, jesu li krpe za brisanje aktualni u toplim ljetnim mjesecima kada se stolova čiste, je li meso dovoljno pečeno? Hrana hrana najlakše kvari. LJ ostavljena na sobnoj temperaturi, bit će pogodno mjesto za razvoj bakterija.

mir0\r1:iww~ ~J11i~1u10J )~D~~ [P.U1JlIDl~ I

,vježemlijeko

uz svježe mlijeko