Mljekarski list 1-2004

Teškoje odoljeti slasnom izazovu!

S ponosomvam predstavljamoprvidomaći sir ementalskogtipa - rezultatiskustvai rada našihsirarskihstručnjaka iz Bjelovara.

Brižljivonjegovantijekom višetjednogzrenja,BILOGORAC će vaszavestisvojimblagoslatkastimokusomi mirisomkojipodsjeća na mlade orahe. Bogatje kalcijem,a sadrži i vitamineA i B kompleksa.Sirnotijestoje meko, glatko i elastično, s poznatim i svojstvenimvelikimsirnim "očima" na prerezu. .,.

I azov za

ladokusce!

lnfo tel: 0800 277 277, www.lura.hr

LURA d.d.

SIJEČANJ, 2004.

ISSN0351-9104

SADRŽAJ IZ UREDNIŠTVA Dodjela "Zlatnog roga", za najveći štalski prosjek ___ I, 30 KRMNE KULTURE Gnojidba livada i pašnjaka _ _ _ _ _ _ _ _ ________

_

4

DODJELA <<ZLATNOG ROGA)), ZA NAJVECI STALSKI PROSJEK POKRAV

Utjecaj hranidbe na proizvodnju i sastav ovčjeg mlijeka - - - - 0 __ - - - - - - ___ - _ - - - - - - - - - - - _ _

10

(sa Godišnje skupštine Hrvatske mljekarske udruge, Marija Bistrica, studeni, 2003.)

VETERINARSTVO Pobačaj _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ Lažne kravlje boginje _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ Nova vrsta dezificijensa _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _

13 I6 17

MUŽNJA Utjecaj strojne mužnje krave na tkivo sise _ _ _ _ _ _ _ _

17

GOSPODARSTVO Gospodarski uvjeti i poslovanje u ovčarskoj proizvodnji_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _

I8

_

2

Perzijska djetelina _____ _

3

HRANIDBA Plijesni i mikotoksini . _____________________ OVČARSTVO

IZ HRVATSKOG STOČARSKOG CENTRA Mikroorganizmi i mlijeko _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 23 RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA Mlijeko raste na polju, a muze u staji _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 29 Staje s "vanjskom klimom" - za uzgoj mliječnih krava __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 36 REPORTAŽE Posjet uzgajivačima ovaca i koza u Austriji _ _ _ _ _ _ _ 31 Stručno predavanje

međimurskim kozarima

. _ _ _ _ _ 32

NOVA IZDANJA Mlijeko - od farme do mljekare _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 33 PREVENTIVA SUŠE .

Navodnjavanje . _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 37 OBITELJ I DOM DJECA NA SELU Prvoškolci _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ZIMA NA SELU Zima negda na vire ... i virovske konake ... _ _ _ _ _ _ POVIJEST HRVATA Od stoljeća sedmog _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ PUTOVANJE S DANICOM Zagorje (1904.) - 4. dio_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ AGROMETEOROLOGIJA _________________ _ Zagrijavanje i hlađenje tijekom zime _ _ _ _ _ _ _ _ _ Još malo o suši _____________ " _ _ _ __ _ _ _ _ _

42 42 45 47 46 47

VAŠ LIJEČNIK Nekima je uvijek hladno, a drugima uvijek toplo _ 48 Redakcijski kolegij: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan

Feldhofer, dr. Zoran Grgić, dipl. ing. Ljiljana Husinec, dipl. ing. Darko Kantoci, mr. se. Antun Kostelić, dipl. ing. Darko Uher, Glavni I odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Čičmak Redaktorlca: dipl. ing. Vera Volarić, Tehnička urednica: ing. Mirna Božičević, Lektorica: Katarina-Zrinka Čičmak, prof., Vlasnik i izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava i urednil!ttvo: Zagreb,

llica31/III, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mail: hmu@zg.htnet.hr, MB: 3206599, Žiro račun: 2360000-1101408596, Cijena: 5,00 kn, Grafička priprema i tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 43.000 primjeraka

Jf{jekarski b)Jt 01/2004.

f

V

U svrhu poticanja proizvodnje kvalitetnog mlijeka, a na prijedlog Redakcijskog kolegija «Mljekarskog lista», Upravni odbor Udruge donio je odluku, da se proizvođaču mlijeka s najvećim štalskim prosjekom po kravi dodijeli nagrada «ZLATNI ROG». Radi prikupljanja i provjeravanja podataka Upravni odbor Udruge oformio je Povjerenstvo od pet članova, te odredio kriterije za dodjelu nagrade: - farma - proizvođač mora imati najmanje 10 muznih krava - proizvođač mora biti evidentiran u Središnjem laboratoriju u Križevcima, te u mljekari kojoj predaje mlijeko.

Na osnovu zadanih kriterija komisija je utvrdila da je u razdoblju od 01. 10. 2002. do 30. 09. 2003. godine proizvođač mlijeka Mirka IMBRIŠAK, Staro Štefanje 80, iz Bjelovarska križevačke županije, isporučio 6750 litara mlijeka po kravi Ekstra i I. kvalitete, što predstavlja i najveći štalski prosjek.

Na Godišnjoj skupštini Hrvatske mljekarske udruge, između ostalog donesen je zaključak da dodjela nagrade «Zlatni rog» preraste u tradiciju. U tu svrhu Udruga će objaviti Pravilnik kojim će biti definirani kriteriji i način dostave podataka. nastavak na str. 30

IZLAZAK I ZALAZAK 10. 01.

20. 01.

SUNCA 31. 01.

------,-,- I OSIJEKr7.20 16.22I 7.15 16.357.05 16.Sl I

I

ZAGREB 17.33 16.337.27 16.45 I 7.16 17.02 1

KRMNE KULTURE

10:20:30). Na brdsko-planinskim pašnjacima gnojiva se primjenjuju isključivo ručno, a gdje to konfiguracija terena dopušta može se upotrijebiti i traktorski rasipač. Pašnjake valja gnojiti samo u proljeće čim se otopi snijeg, dok je tlo još vlažno. Primjenjuje se oko 300 kg/ha NPK 15:15:15, ili oko 350 kg/ha NPK 13:10:12. Pašnjake srednjeg intenziteta koji koriste za više ispaša tijekom vegetacije treba gnojiti u proljeće s 250 kg NPK 15:15:15 po hektaru. Osim te proljetne gnojidbe treba gnojiti i iza svake ispaše s 200 kg/ha NPK 18:9:9, ili 150 kg/ha KAN-a. Intenzivne, pregonske pašnjake na kojima stoka po određenom sistemu pase više puta tijekom godine, a isto tako i pašno-košne travnajake, treba gnojiti u više navrata i to: - u jesen kada prestane korištenje pašnjaka, pri kraju vegetacije ili rano u proljeće, gnojiti s 500 kg/ha NPK 8:26:26 ili NPK 7:20:30.

- rano u proljeće s 200 kg/ha Uree, i - iza svakog turnusa ispaše ili košnje gnojiti s još 100 kg/ha U ree.

Ovakvom gnojidbom osigurana je dovoljna količina hraniva za dvostruko pa i trostruko veću proizvodnju kvalitetne ispaše, a u pašno-košnom sistemu sijena i zelene krme. Na ovaj način može se u brdsko-planinskim pašnjacima proizvesti hrane za proizvodnju 150 do 200 kg prirasta mesa po hektaru, a intenzivni pašnjaci u pašno-košnom sistemu mogu dati paše i sijena za proizvodnju 500 kg prirasta mesa po hektaru. Korištenje travnjaka ispašom daje i vrlo dobre ekonomske učinke jer su troškovi držanja stoke na pašnjaku mnogo manji od troškova spremanja sijena ili silaže, a manji su također od ishrane stoke koncentratima.

Na pašno-košenim travnjacima cijena za jednu krmnu jedinicu je 1,5-2 puta niža nego li proizvodnja jedne krmne jedinice sijenu, a 2-3 puta niža nego žitarica.

Za proizvodnju zelene krme na livadama i pašnjacima trave uzimaju iz tla velike količine mineralnih tvari koje su čak znatno veće od onih koje iznose žitarice na oranicama.

Zbog toga se i livade i pašnjaci moraju dobro gnojiti, a to je ujedno i najvažnija agrotehnička mjera.

I pored toga što u Republici Hrvatskoj ima relativno velikih travnih površina, pa postoje realni uvjeti za uzgoj stoke na osnovici jeftinije krme s travnjaka i oranica, uz intenzivnu gnojidbu, to se kod nas nedovoljno koristi. Na privatnom posjedu zadržana je klasična ishrana stoke najčešće lošim sijenom, a na gospodarstvima u vlasništvu države osnovu čine skupe krmne smjese. Svugdje u svijetu se, međutim, uzgoj stoke (posebno preživača) temelji na suvremenoj proizvodnji jeftine krme na travnjacima i oranicama uz minimalni dodatak koncentrata.

Gnojidba pašnjaka Organska gnojiva dolaze u obzir za gnojidbu pašnjaka u uvjetima kada tih gnojiva ima dovoljno u neposrednoj blizini pašnjaka, odnosno na samom pašnjaku. To je stajski gnoj iz torova u kojima je smještena stoka na pašnjaku, zatim iz gnojnica i gnojovki iz staja na pašnjaku, ili u blizini. Ako, pak, u blizini ima oraničnih površina, onda je opravdanije taj stajski gnoj, gnojovku ili gnojnicu koristiti za gnojenje oranica. Organska gnojiva sadrže malu količinu biljnih hraniva.

Stajski gnoj sadrži oko 0,50 % dušika (N), oko 0,25 % fosfora (P2O 5) i oko 0,60 % kalija (K2O).

Stoga je, radi zadovoljavanja potreba travnjaka biljnim hranivima, neophodno primijeniti velike količine organskih gnojiva. Za razliku od organskih gnojiva mineralna gnojiva sadrže visoki postotak biljnih hraniva pa se potrebe travnjaka mogu zadovoljiti relativno malim količinama ovog gnojiva, npr. dušično gnojivo KAN sadrži 27 % dušika, a urea čak 46 %. Kompleksna NPK gnojiva sadrže sva tri osnovna biljna hraniva elementa dušik, fosfor i kalij, i to u različitim odnosima ovih hraniva. Ukupna koncentracija hraniva u tim gnojivima je i do 60% (npr NPK 2

Gnojidba livada U nešto povoljnijim klimatskim uv1et1ma, i na dubljim tlima, travnjačka flora razvija se bujnije pa je prikladnija i za ispašu i za košnju.

M(jekaiski list 01/2004.

KRMNE KULTURE Košnjom se skida nadzemni dio tratine i koristi za ishranu stoke kao zelena hrana, a može se konzervirati siliranjem ili sušenjem. Glede proizvodnih potencijala livada postoje dosta velike razlike. Livade na vlažnim, nizinskim staništima mogu dati dva do četiri otkosa i visoke prinose trave, dok livade u planini i na plitkim tlima daju svega jedan otkos i mnogo niže prinose. Isto tako, livade na močvarnim staništima i livade na jako kiselim tlima daju niže prinose i slabiju kakvoću krme. Sadašnja proizvodnja sijena na livadama u prosjeku iznosi 2,2 t/ha što s hranidbenog stajališta može u prirastu junadi dati proizvodnju od 100 kg mesa po hektaru. Gnojidba organskim gnojivima je opravdana ako je livada blizu staje ili ako gospodarstvo nema oraničnih površina. Mineralna gnojiva imaju u gnojidbi livada veće značenje od gnojidbe organskim gnojivima. Jednootkosne livade dovoljno je gnojiti samo u proljeće i to što ranije, čim se tlo tako prosuši da se može po njemu kretati. Tada treba gnojiti s 250 kg/ha NPK 8:26:26 po hektaru i 100 kg Uree po hektaru.

Dvootkosne i trootkosne livade u proljeće treba

gnojiti sa 400 kg/ha NPK 8:26:26 po hektaru i 150 kg/ha uree, a zatim iza svakog otkosa još sa 100 kg uree po ha.

Gnojidba djetelinsko-travnih smjesa Djetelinsko-travne smjese omogućavaju vrlo intenzivnu proizvodnju krme na oranicama, a nakon 3-4 godine korištenja tlo je vrlo dobre strukture, obogaćeno organskim dušikom i povećanim sadržajem humusa. Djetelinsko-travne smjese daju veću količinu i bolju kvalitetu krme od pojedinačno uzgajanih trava ili djetelina.

Intenzivne djetelinsko-travne smjese gnoje se NPK-gnojivima rano u proljeće, a dušikom iza svakog korištenja (5-6 puta). Optimalna gnojidba ovisno tlu i klimi kreće se oko: 300 kg/ha (N) 150 kg/ha fosfora (P20 5), i 200 kg/ha kalija (K20).

Primjer gnojidbe djetelinsko travne smjese: - rano u proljeće, prije kretanja vegetacije 700 kg NPK 7:20:30 po hektaru, - iza prvog, drugog i trećeg otkosa po 150 kg uree po hektaru, a iza četvrtog i petog otkosa po 150 kg/ha KAN-a 27 %. :.J

PERZIJSKA DJETELINA (Trifolium

resupinatum

Ova se djetelina sve više upotrebljava za ishranu stoke u svježem stanju. Daje visoke urode zelene mase odlične kvalitete.

Suši se lagano i ne trusi se lišće kao kod crvene djeteline. Bogata je nektarom te je odlična za ispašu pčela.

Jednogodišnja je kultura. Naraste 30-100 i više cm. Formira grm. Stabljika je uspravna, šuplja, zeljasta, mekana, jako grana. Korijen je vretenast. Cvat je mala glavica ružičaste boje, vrlo intenzivnog mirisa. List je troporast. Donje lišće je na dugim peteljkama.

Dobro uspijeva u toplim područjima s dosta oborina i vlage u tlu. Ako se dobro ukorijeni može podnijeti i jače mrazeve. Sušu relativno dobro 114/jekarskilist 01/2004.

L.)

Piše: Darko Uher, dipl. ing.

podnosi ali su tada urodi zelene mase veoma mali, jer prerano ulazi u fazu cvatnje. Najbolje uspijeva na lakšim, dubokim i plodnim tlima, kao što su aluvijalna tla. Reakcija pH tla 6-8 joj najviše odgovara, a na jače kiselim tlima slabije uspijeva.

Perzijska djetelina se može uzgajati kao ozimi ili jari usjev, uspješno se može uzgajati i kao naknadni te postrni usjev i pogodna je za uzgajanje u sistemu zelenog krmnog slijeda.

Može se uzgaJat1 sama ili u smjesi s jednogodišnjim ili dvogodišnjim travama. U jesenskom roku može se sijati zajedno s talijanskim ljuljem a u ljetnom sa sudanskom travom.

Nakon sjetve se sporo razvija, ali kasnije raste vrlo brzo, dobro regenerira pa daje 2-3 dobra 3

KRMNE KULTURE otkosa u godini sjetve, naročito ako se navodnjava. Zato se koristi, ako ne uspije sjetva lucerne ili crvene djeteline 1 u čistoj kulturi ili smjesi.

Osnovna obrada, sjetva, gnojidba i njega ista je kao i za crvenu djetelinu. Sije se 15-20 kg/ha sjemena u čistoj kulturi ili u smjesama s visokim travama (talijanski i westerwoldski ljulj). Može se sijati i u smjesi s lucernom ako se sije u proljeće na vlažnijim tlima da poveća prinos prve godine.

Koristi se za zelenu krmu i sijeno. Za sijeno se koristi prvi otkos. Sijeno perzijske djeteline, ukoliko se dobro suši, hranjiva je i stoka ga rado jede. Ovu djetelinu treba kositi za sijeno kada je između faze cvatnje 25 % i pune faze cvatnje.

Najkvalitetnije je sijeno ako se biljke pokose u fazi cvatnje 25 % biljaka. Kada se usjev pokosi u ovoj fazi 1 tada se kod drugog otkosa može oploditi sjeme. Najveći prinos sijena ostvari se košnjom u punoj fazi cvatnje. Ako se usjev pokosi u punoj

cvatnji, drugi otkos ne će proizvesti sjeme.

Prvoklasno sijeno djeteline može se dobiti i od biljaka pokošenih u punoj cvatnji ukoliko se ispravno postupa sa sijenom. Silaža od perzijske djeteline odlična je hrana za goveda i mliječnu pasminu goveda. Da bi se postigli maksimalni prinosi, djetelinu treba silirati neposredno nakon pune faze cvatnje. O

Tablica 1. Kemijski sastav i krmna vrijednost perzijske djeteline

I

SuhaI Surove SurovaSurova I Stadijrazvoja tvar bjelančevine vlakna mast NET MJ/NEL I u% u% u% u% 15

22,0

I 11,6 2,1 44,7 10,7

Početak cvatnje 19

20,8

20,7 3,0 42,0

Sredinado 123 završetka cvatnje

19,1 123,4

Upupanju

I[

3,4 40,6

9,9 9,8

I HRANIDBA

~~]@§[ru~ a

~ [ruu~~'U@~~[ru~

@[ru~~~ITQfj§

(}!] ~ffi!jfl[ruu§

Plijesni i mikotoksini često su prisutni u stočnoj i ljudskoj hrani i nalaze se svuda oko nas. Plijesni rastu na organskoj tvari, biljkama, sjemenkama, gotovoj i konzerviranoj hrani, prerađevinama i organskom otpadu. U povoljnim uvjetima, uz prisutnost zraka, vlage i topline brzo se razmnožavaju i stvaraju otrovne tvari (mikotoksine).

"--------------------------_, Za razvoj plijesni nekad je dovoljna i vrlo mala količina zraka 1 a osobito ako su prisutni drugi povoljni uvjeti kao: vlaga u sirovinama preko 13-14%, relativna vlaga zraka 80-85% i temperatura oko 20-25 °C. Plijesni se razvijaju u širokom rasponu pH vrijednosti (pH 1,5-8,5), dakle na kiselim i lužnatim podlogama, što znači na svim vrstama silaže i na sličan način spremljenoj i konzerviranoj hrani.

Hrana može biti već u polju zaražena plijesnima. Plijesan se posebice intenzivno razvija u godinama s mnogo padalina, zatim zbog kasnog 4

Piše: dr. se. Stjepan Feldhofer dozrijevanja ili kasnog ubiranja krmiva s polja, tijekom ranog nastupa hladne i vlažne jeseni, ranih mrazeva i sl. Krmiva se

mogu zaraziti plijesnima i preko strojeva za ubiranje i transport, a osobito ako su krmiva zgnječena i mehanički oštećena, ili pokisla prilikom berbe i transporta.

Vrlo intenzivno se razvijaju plijesni ako su nedovoljno osušena krmiva spremljena u topla, loše provjetravana i nečista skladišta, te u skladištima i silosima toplinski slabo izoliranim i jednostrano izloženim sunčanom zračenju. U takvim uvjetima dolazi do većeg nakupljana vlage i topline u pojedinim dijelovima skladišta i silosa, do jačeg zagrijavanja i migracije vlage u masi krmiva što pogoduje i razvoju plijesni.

Ml:fekarskih~l 01/2004.

Sredstva

za pranje

I dazlnfekcl

u

(vimena,muznihuređaja. mljekovoda,hladnjakaza mll9ko I ostalog posuđa).

P3

Aa ■ pto N - tekuće, alkalno sredstvo

tekuće, kiselo sredstvo

za automatsko

I ručno prarie

za automatsko l rućno pranje • P3 Duett - pmkasto, konttwano (akalno I lci'lelO)

sredstvo za aJtomatsko I n..ćno pranje i dezinfekciju • P3 Unisept ručno pranje ujutro i navečer • Zlatol

Veloucld

MR-F

- praškast.o, kiselo sredstvo za automa18ko

- praškasto. alkalno sredstvo za ručno prar)Je I dezifekciju •

- kozmetička emulzija za njegu vimena • P3 Oxy-Foam

P111e mužnje • P3 lo-Shield

ECOLAB d.o.o. te!. 01 6321 600, fax. 01 6321 633, Zavrtnica 17, 10 000 Zagreb,

www.ecolab.com

I cfezlnfekdju. • pa HIIN-11

- aktivna pjena za dezinfekciju

- Zaštitni proizvod nakon mužnje • P3 Blu-Gard

VIIT'IAnA

- Mastrtisprofilaksa.

ECOIAI

HRANIDBA Toksične tvari dolaze većinom iz probavnog Ovogodišnje klimatske prilike, visoke tempesustava i djeluju na metabolizam, vegetativna rature i sušno razdoblje tijekom vegetacije i dozrijevanja, nisu bile povoljne za rast krmiva, a živčani i hormonalni sustav životinja. Klinička ni za jači razvoj plijesni. Međutim, s obzirom da slika je posebice složena u slučaju otrovanja s više su jesen i zima godišnja doba s uobičajeno mnogo vrsta plijesni.

Klinička slika otrovanja plijesnima - nije vlage i padalina povoljnih za razvoj plijesni i toksičnih metabolita (mikotoksina), a uv1et1 specifična pojedinim vrstama plijesni. Otrovanja se obično očituju: čuvanja krmiva često nisu dobri, treba u tom općim simptomima oboljenja pojedinih organa razdoblju s više brige čuvati krmiva od kvarenja. uz smanjena uzimanje hrane, Osobito je to značajno ove godine jer zbog suše probavnim i želučana crijevnim oboljenjima, općenito nedostaju potrebne količine krmiva, a uz kao nadmom i proljevom (često krvavim), to su vjerojatno spremljena krmiva lošije hranidživčanim poremećajima (omamljenost, paralibene kvalitete. ze, grčevi, uznemirenost, nepravilno kretanje), Nalaz plijesni na krmivima ne mora značiti da krmiva sadrže i toksične metabolite (miko- - bolestima jetre (žuticom i drugim pratećim simptomima), toksine). Nalaz plijesni samo opravdano ukazuje bolestima bubrega i mokraćnih puteva uz da su krmiva slabije hranidbene vrijednosti, s učestala i krvava mokrenja, manjim sadržajem energije i bjelančevina, da su Često mikotoksini djeluju na maternicu i lošijeg okusa i mogu biti uzrok slabijeg uzimanja reproduktivne organe pa izazivaju upale, a hrane, izazivati lakše probavne smetnje i neka posljedica je jalovost, nepravilno gonjenje, pobaalergična i slična oboljenja.

Pretpostavlja se da samo 30 do 40% plijesni čaji, rađanje slabo otpornog i nepravilno razvijestvara mikotoksine opasne po zdravlje životinja i nag ploda i sl. Životinje se na1cesce otruju pljesnivim ljudi. U povoljnim uvjetima mikotoksini mogu žitaricama, sjemenkama uljarica i njihovim postati toksični već tijekom 1 do 2, a najčešće za produktima prerade, loše osušenim i nepravilno 7 do 10 dana. spremljenim sijenom, kukuruzovinom i sl., loše OTROVANJA PLIJESNIMA Laboratorijski nalaz mikotoksina u krmivima, siliranim i konzerviranim krmivima. Osobito se brzo kvare samljevena ili zgnječena vlažna krmiva mokraći i mlijeku oboljelih životinja potvrđuje da ako izmiješana prije hranjenja stoje duže vrijeme su životinje otrovane plijesnima.

U nekim prilikama, primjerice poslije ter- na hrpi, u prikolici ili su rasuta u hranilištima i silosu. mičke ili kemijske obrade krmiva, može se Na gljivice, plijesni i bakteriološka značajno smanjiti količina plijesni, a može i onečišćenja obično upozorava zagrijanost potpuno nestati. Međutim, ako su mikotoksini krmiva, promjena mirisa, boje i okusa, smaveć ranije nastali, toksičnost hrane ostaje njena sipkost, zgrudanost zbog čega životisačuvana jer su mikotoksini vrlo stabilni na nje slabije uzimaju krmiva. toplinu i na djelovanje kemijskih sredstava.

Posebno su opasne neke plijesni vrste Otrovanja mikotoksinima javljaju se kod svih Aspergillus, Penicillium, Fusarium, Rhizopus koje životinja i čovjeka, a simptomi i težina oboljenja ovisf o vrsti, dobi i otpornosti organizma, vrsti i stvaraju vrlo toksične metabolite (mikotoksine).

AFLA TOKSINI količini toksina. Za razliku od drugih životinja, Zaraženost plijesnima ne mora biti vidljiva, preživači su otporniji na djelovanje nekih vrsta jer spore plijesni često prolaze kroz vanjska plijesni i toksina zahvaljujući zadržavanju krmiva oštećenja biljke i prodiru u unutrašnjost. u buragu i djelovanju buragovih mikroorganizaOtrovanja muznih krava aflatoksinima ma. Osobito su teška otrovanja mladih životinja očituju se gubitkom teka i smanjenjem muznosti, ako istovremeno djeluju toksini više vrsta plijesni.

6

MLjekarskili.st 01/2004.

HRANIDBA povremenim proljevom i živčanim poremećajima.

Uz žuticu, jetra su povećana i nekrotična. Osobito su na aflatoksine osjetljive gravidne krave i telad.

Ako se gravidne krave hrane onečišćenim krmivima, aflatoksini prolaze kroz barijeru posteljice (placente) i djeluju na plod koji se rađa s tjelesnim deformacijama.

Telad zaraženih krava odmah poslije poroda dobivaju proljev, često s primjesama krvi, brzo dehidriraju i ugibaju za nekoliko sati ili poslije 2 do 7 dana. Pupak im je otečen i jako krvari. Prije uginuća razvija se žutica i očituju se živčani poremećaji.

Za sigurnu dijagnozu otrovanja toksinima nije dovoljan nalaz plijesni, već treba dokazati aflatoksine u odgovarajućoj koncentraciji u krmivima, mokraći i mlijeku. Aflatoksini, se postupno izlučuju iz organizma balegom (fecesom), mokraćom i mlijekom i ne ostavljaju trajne rezidue (ostatke) u tkivu (mesu) i organima životinja.

Ako su muzne krave, ovce i koze dobivale hranu onečišćenu aflatoksinom, istraživanja su pokazala, da se toksični aflatoksin M 1 izlučuje mlijekom već poslije 5-12 sati. Ako se životinje prestanu hraniti onečišćenom hranom, izlučivanje aflatoksina mlijekom prestaje za 4 do 9 dana.

PRAVILNIK O KAKVOĆI STOČNE HRANE (NN br. 26 od 25. veljače 1998.) propisuje najveće dopuštene količine aflatoksina u -krmnim sm1esama za goveda, ovce, koze 50 ,ug/kg -potpunim i dopunskim sm1esama za mliječne krave 10 ,ug/kg -krmnim i dopunskim smjesama za telad, janjad 10 ,ug/kg -potpunim krmnim smjesama za svinje i perad 20 ,ug/kg -krmnim smjesama za prasad, piliće, puriće 10 ,ug/kg Kritična količina aflatoksina za djecu i mlade životinje može se nalaziti u mlijeku krava koje su naizgled zdrave i ne pokazuju znakove otrovanja, a duže vrijeme dobivaju krmiva onečišćena afla toksinom.

Ova razmatranja trebaju biti posebno upozorenje za stočare i proizvođače mlijeka, jer M(jekarski list 01/200'-I.

mlijeko je osnovna hrana teladi, ali i za prehranu djece.

Kondenzacijom mlijeka i proizvodnjom mlijeka u prahu povećava se koncentracija aflatoksina do 8 puta. Obiranjem mliječne masti najveći dio aflatoksina ostaje u obranom mlijeku (oko 7586%).

Prema nekim istraživanjima utvrđena je povezanost izlučivanja aflatoksina mlijekom s većim brojem somatskih stanica i upalama vimena, što također može biti upozorenje da treba provoditi kontrolu stočne hrane i mlijeka na onečišćenost afla toksinima.

OHRA TOKSINI Ohratoksini su metaboliti nekih vrsta plijesni Aspergillus i Penicillium. Do otrovanja dolazi najčešće zaraženim zrnjem kukuruza, a manje drugim žitaricama i sijenom. Obično se nalaze i djeluju zajedno s aflatoksinima, što otežava kliničku sliku oboljenja. Razvijenost i količina ohratoksina također mnogo ovisi o vremenskim prilikama. Termičkom obradom zaraženih krmiva ohratoksini se ne razgrađuju.

Ohratoksini oštećuju jetru, ali je mnogo značajnije da izazivaju teška oboljenja bubrega, najčešće svinja, peradi (pa i teška oboljenja ljudi), manje goveda. Uzrokuju i maligna oboljenja.

ZEARALENONI Zearalenoni su metaboliti plijesni Fusaria.

Do kontaminacije krmiva ovom plijesni dolazi već na polju a nastavlja se u skladištima. Magloviti, vlažni i kišoviti jesenski dani i sniženje temperature zraka (ispod 17-24°C) pogoduju rastu ove plijesni. Stoga se najčešće javljaju na kasno zrelim hibridima kukuruza, vlažnim žitaricama, slabo osušenom i loše spremljenom sijenu. Na toksine zearalenona najosjetljivije su svinje, osobito mlade životinje, a manje goveda.

Otrovanja se često očituju pojačanim, nepravilnim i lažnim gonjenjem (estrusom), oteklinom, ispadanjem i krvarenjem radnice i maternice, krvarenjem i ispadanjem stražnjeg crijeva, oteklinom vimena. Kod gravidnih životinja može doći do resorpcije zametka, uginuća ploda i pobačaja. Smanjuje se plodnost krava. nastavak na str.9

Sano-koncept za telad do 200 kg

""

Dvostruko povoljnija othrana teladi - dodatna zarada na mlijeku

VAŠA PREDNOST: • lijepa, zdrava telad • visok prirast • jednostavna primjena • rano uzimanje čvrste hrane • zdravo tele

Rezultat:

Osobitosti proizvoda:

-=:-,:--. ··-.

~:::.:_

.. .,.~·

- __;,;.~-;;.:-~_,.,..:_·..,=:{~- __ ...: __ - ---

.. .

-

.-,'-:=

• optimalan starter za telad • idealna dopuna mlijeku • potiče zdravu crijevnu floru, trenira enzimatski sustav i potiče razvoj buragovih resica • brz razvoj mladog organizma u preživača = bolji rezultat tova

• koncentrat proteina, minerala, vitamina i elemenata u tragovima • sušeni pivski kvasac i laneno brašno • obogaćeno aminokiselinama - lizinom, metioninom i treoninom • ukusne aromatske tvari i tvari koje potiču apetit

HRANIDBA

Plijesnise vrlo brzo razvijaju ako su nedovoljnoosušenakrmiva spremljenau top!a lošeprovjetravanai nečista skladišta 1

1

Mikotoksini zearalenona izlučuju se mlijekom zaraženih krava. U mlijeku se toksini nalaze obično 42 do 44 sata od početaka hranjenja zaraženom hranom, a izlučivanje zearalenona prestaje 5 dana poslije uklanjanja zaraženih krmiva iz krmnih obroka. Zbog ovoga mikotoksina smanjuje se i mliječnost krava.

MJERE ZA SPRJEČAVANJE OTROVANJA STOKE PLIJESNIMA - Prije svega moraju se u proizvodnji i spremanju krmiva poduzimati sve potrebne agrotehničke mjere kako bi krmiva bila čista i nezaražena.

- Stupanj vlage zrna u doba žetve je vrlo značajan čimbenik koji potiče razvoj plijesni mikotoksina. Zbog toga - skladišta moraju biti čista, zračna, toplinski izolirana i uredna - silose treba uvijek prije punjenja do kraja isprazniti i očistiti - sušenje krmiva (ispod 14 % vlage) je presudno za kvalitetno duže čuvanje krmiva - Treba spriječiti «znojenje krmiva» i migraciju vlage u silosima što je posljedica promjena temperature i vlage, najčešće u silosima koja su

lvf?jekarskilist 01/2004.

slabo izolirani i izloženi jednostranom zagrijavan1u sunca.

- Češće treba mjeriti temperaturu uskladištene mase krmiva, a povećanje topline upozorava na intenzivan razvoj plijesni.

- Pljesnive dijelove krmiva treba očistiti i mehanički ukloniti čestice slame, ljuske, lomljena zrna, prašinu i dr. jer se na· njima nalazi najviše plijesni i mikotoksina.

- Zrnata krmiva u kritičnim uvjetima treba uvijek samljeti neposredno prije hranjenja, ne sitno u brašno, nego tako da ima granulaciju barem 50% iznad 0,5 mm (prekrupa) jer to će usporiti razvoj gljivica i plijesni (vrenje).

- Zaražena krmiva s plijesni mogu se tretirati kemijskim sredstvima: Na-bisulfidom, askorbinskom kiselinom, propionskom kiselinom, formaldehidom, amonijakom i UBE-om 70 (za korištenje u hranidbi preživača).

- Krmiva sumnjiva na prisutnost mikotoksina mogu se pomiješati s alumosilikatima, Benalom, bentonitom, zeolitom i sl., za koje se u nekim istraživanjima pokazalo da vežu mikotoksine («kemijske spužve»).

- Zaražena krmiva s toksinima plijesni ne smiju se davati muznim i gravidnim kravama teladi ' ' krmačama i prascima, a značajno ih treba smanjiti kod životinja u tovu (do 25% - ovisno o količini mikotoksina - toksikološke analize krmiva!).

- Zakonom je zabranjena upotreba onečišćenih krmiva, kao i ljudske hrane koja ne odgovara higijenskim propisima (broju mikroorganizama i toksikološkim pretragama - toksikološke analize mlijeka!).

- Dodavan1·e u stočnu hranu vitamina A E C ' ' ' folne kiseline i B12, zatim kalina, metionina i lizina, može ublažiti otrovno djelovanje mikotoksina u organizmu životinja (simptome otrovanja).

- Također dodavanje pivskog kvasca u krmne obroke može pomoći bržem oporavku životinja poslije trovanja s plijesnima.

- Treba provoditi opće mjere čistoće i higijenu hranidbe, posebice uredno uklanjati ostatke nepojedene ili rasipane hrane. O 9

OVČARSTVO

~ ~~~~~~ [ffi

[Ji?~

Offifiil~S'fJ @~ b

tSW&Wt

· 5iD~

: t-

•; sawm:

x:

-~

,ttai\i&ss,

U posljednje vrijeme u Republici Hrvatskoj proizvodnja i prerada ovčjeg mlijeka sve je raširenija. Ovce muzu i mlijeko prerađuju u različite sireve, ne samo u ~ tradicijskim ovčarskim krajevima (Pag, '-,...'._Istra, Brač, Lika...), nego i u kontinen~ ""- talnim područjima (Varaždin, Cakovec, ,~ Požega, Daruvar, Ud bina ... ) u kojima O:: navedena proizvodnja nema dugu tradiciju. Proizvodnja mlijeka uglavnom se temelji na različitim izvornim pasminama, a mlijeko u sir prerađuju na tradicionalni način u obiteljskim gospodarstvima. Određena količina ovčjeg mlijeka, ponajprije na otoku Pagu i u Varaždinu, prerađuje se u mljekarama.

Proizvodnja ovčjeg sira ekonomski je dosta interesantna pa se radi povećanja proizvodnje i kakvoće ovčjeg mlijeka u sve više stada provode kontrole količine proizvedenoga mlijeka i uzimaju uzorci za kemijske analize, jer se bez analize postojećeg stanja ne može planirati buduća proizvodnja ni očekivati određeni napredak.

Vođenje kvalitetne i sveobuhvatne evidencije, za svako pojedino grlo, preduvjet je provedbe selekcije, odnosno kvantitativnog i kvalitativnog poboljšanja. Selekciji ovaca, osobito odabiru ovnova, mora se posvećivati posebna pozornost.

Za rasplod stalno treba ostavljati najbolja grla (janjad dobivena od najboljih ovaca i najboljih ovnova). Uz to treba voditi računa o obliku vimena, veličini sisa i njihovoj prikladnosti strojnoj mužnji.

Veći interes naših ovčara za proizvodnju i preradu ovčjeg mlijeka potvrđuje i uvoz mliječnih pasmina ovaca (istočno frizijska), izgradnja ovčarnika s izmuzištima, primjena strojne mužnje, izgradnja mini mljekara specijaliziranih za preradu ovčjeg mlijeka itd. Uz to ovčari, da bi povećali proizvodnju i kakvoću mlijeka, sve više primjenjuju određene tehnološke zahvate: vode računa o načinu i vremenu pripusta, ranije odvajaju i odbijaju janjad od majki, kupiraju V

10

~ l!f ♦ 5f&PI'"

'

G X.i W

· -+

•

di fi-l'c&

HiNE

repove, prve mlazove mlijeka izmuzuju van i sl.

Genotip, odnosno pasmina, osnovni je čimbenik količine proizvedenoga mlijeka i njegova kemijskog sastava. Međutim, unutar pasmine, između stada i unutar jednog stada, postoje velike varijacije u količini i kemijskom sastavu mlijeka a posljedica su različitih negenetskih čimbenika od kojih su najvažniji: hranidba, redoslijed i stadij laktacije, tjelesna razvijenost ovce, veličina legla, sezona janjenja, dužina laktacije, broj dnevnih mužnji, temperatura okoliša, zdravlje i dr.

Da bi ovca proizvela onoliko mlijeka koliko se od nje očekuje, koliki je njen genetski potencijal, mora biti odgovarajuće hranjena tijekom cijele godine a ne samo u fazi laktacije. S obzirom da je hranidba ovaca najvažniji negenetski (vanjski, okolišni) čimbenik o kojemu ovisi ne samo količina proizvedenog mlijeka nego i njegov kemijski sastav te preradbene osobine, odnosno količina i kakvoća sira, pristup tom problemu mora biti vrlo ozbiljan. U obroku mliječnih ovaca važno je voditi računa o energetskom dijelu obroka budući da ovce u mlijeku izlučuju veliki udio energije. Računa se da ovca s litrom izlučenog mlijeka koje sadrži 7% masti, izgubi 7,1 MJ energije. Bez kvantitativno i kvalitativno dostatnog i izbalansiranog obroka nema visoke proizvodnje mlijeka zadovoljavajućeg kemijskog sastava. Hranidba omogućava iskorištavanje genetskog potencijala u potpunosti. Ako se ovca visokog genetskog potencijala za proizvodnju mlijeka ne hrani adekvatno, ona će proizvoditi do iscrpljenja vlastitih tjelesnih pričuva, zatim će se zamijetiti pad proizvodnje, a nakon toga može doći i do narušavanja zdravlja životinje. Količina energije i bjelančevina u obroku, kao i njihov međusobni odnos, izravno se odražava na količinu i sastav proizvedenog mlijeka. Sadržaj bjelančevina u mlijeku relativno je stabilan i pretpostavlja se da je osjetljiviji na količinu energije u obroku nego na njegov sastav. Suprotno navedenom, mast je najvarijabilniji sastojak j\,f{jekarski list

O1/2004.

OVČARSTVO ovčjeg mlijeka

i dosta je pod utjecajem strukture obroka. Varijacije se odnose ne samo na ukupnu količinu masti već i na sastav masnih kiselina.

Krmiva za ovce Ovca je preživač i osnovni sastojak njenog godišnjeg obroka mora biti voluminozna krma (paša, zelena pokošena masa, sjenaža, silaža i sijeno, slama, lisnik). Koncentrat se daje najčešće samo određenim kategorijama (janjad, ovnovi), ili ovcama u određenim fiziološkim fazama (pred pripust, krajem gravidnosti, tijekom laktacije).

Obrok bogat ugljikohidratima, a siromašan vlaknima negativno se odražava na mikrofloru buraga, smanjuje funkciju vimena i rezultira nižom proizvodnjom mlijeka s manjim sadržajem mliječne masti.

Sadržaj masti u mlijeku u pozitivnoj je korelaciji s količinom vlakana u obroku i s aktivnošću mikrobne populacije buraga. Za količinu i kemijski sastav mlijeka nije važna samo količina vlakana nego i njihova veličina koja utječe na vrijeme žvakanja i brzinu probave. Kada je sijeno kraće, ovce troše manje vremena na žvakanje i mogu pojesti više hrane što se pozitivno odražava na povećanje proizvodnje mlijeka i sadržaj bjelančevina. Samim tim povećava se i količina proizvedenoga sira. Nasuprot tome, prilično velike količine koncentrata u obroku ovaca mogu biti uzrokom smanjenja količine konzumiranih vlakana (voluminozne krme) što rezultira nižom proizvodnjom mlijeka s manjim sadržajem masti. Sadržaj bjelančevina u obroku ovaca u laktaciji u izravnoj je svezi s udjelom dušika, odnosno bjelančevina u mlijeku.

Visok udio bjelančevina u mlijeku, popraćen disbalansom između udjela energije i bjelančevina, dovodi do povećanja bjelančevina u mlijeku kao i neproteinskog dušika, osobito uree a posljedica toga je lošija preradbena osobina mlijeka.

Paša Od pamtivjeka je najbolja i najjeftinija hrana za ovce - paša. Što je učešće paše u obroku veće, to su troškovi hranidbe ovaca niži pa je i određena ovčarska proizvodnja ekonomičnija. Smatra se da su ovce najučinkovitije u iskorištavanju pašnjaka.

Još uvijek, i u suvremenoj ovčarskoj proizvodnji, ovce odnosno učinkovitost ovčarske proizvodnje M{jekarski list 01/2004.

najviše ovisi o pašnjaku i o biljnim zajednicama koje na njemu dominiraju. U pašnim navikama ovce se razlikuju od goveda po tome što traže finije i niže trave (visine do 30 cm), kao i u navici pasenja u stadu što je osobito izražena u mediteranskih pasmina ovaca. Ovce imaju usku glavu, vrlo pokretnu gornju usnu i oštre sjekutiće što im omogućava korištenje pašnjaka s niskim travama.

S visokih trava ovce kidaju vrhove i lišće. Radije jedu mlade biljke, lišće i izdanke, a starenjem biljke smanjuje se ješnost. Međutim, ovca je na pašnjaku vrlo izbirljiva. Bira prvo vrste koje radije jede, a unutar biljne vrste prvo konzumira list i cvijet, a zatim stabljiku. Odabir vrste nije određen izgledom, građom i prinosom, nego ukusnošću i hranjivom vrijednošću. Ovce koriste velik broj biljnih vrsta, trava, leguminoza, pa i korova ako su mogućnosti izbora smanjene. Sve biljne vrste nemaju istu hranjivu vrijednost. Međutim, zajednička osobina svih zelenih voluminoznih krmiva je da sadrže malo suhe tvari (15 - 25%).

Zelene trave sadrže 3 do 7% vlakana, 6 do 10% NET (nedušičnih ekstraktivnih tvari) i 1,5 do 2,5% različitih minerala. Zelena trava, osobito mlada, bogata je vitaminima A i D te provitaminom vitamina A. Ovisno o sadržaju suhe tvari u paši, zatim o pasmini i tjelesnoj razvijenosti ovce, spolu, dobi, fiziološkoj fazi, ovce dnevno mogu pojesti 5 do 10 kg paše, ili 10 do 20% od njihove tjelesne mase. Navedeno treba imati u vidu i ovcama omogućiti da svakodnevno pojedu dovoljne količine paše. Količina pojedene paše može se povećati duljim boravkom ovaca na pašnjaku ili aktivnijim napasivanjem u kraćem vremenskom razdoblju. Količina pojedene paše ovisi o pasmini, jedinci, tjelesnoj kondiciji i fiziološkoj (proizvodnoj) fazi ovce. Utvrđeno je da mršave ovce pojedu i do 30% više paše od utovljenih ovaca, a ovce u laktaciji i do 50% više od ovaca u suhostaju. U vrijeme dugotrajnih suša, kao ove godine, ne smanjuje se samo prinos paše po jedinici površine nego i kakvoća. Ovce pasu i na takvom pašnjaku, ali u istoj količini paše u organizam unesu znatno manje hranjivih sastojaka.

Za vrijeme suše u paši osobito je smanjena količina bjelančevina i vitamina. U tom slučaju, 11

OVČARSTVO

ovcama u laktaciji, krepkim krmivima treba izbalansirati obrok i nadomjestiti nedostatak navedenih sastojaka. Obilne, sočne i mlade trave idealni su obroci za stimuliranje povećanja količine proizvedenoga mlijeka, a količina proizvedenoga mlijeka dobar je pokazatelj kvalitete pašnjaka. Ovce se mogu napasivati na prirodnim i pregonskim, zasijanim pašnjacima. U nas se najčešće napasuju slobodno, na prirodnim pašnjacima, dok je korištenje pregonskog napasivanja doista rijetko. Osobito je malo napasivanja ovaca na zasijanim pregonskim pasniacima. Međutim, po uzoru na razvijene europske zemlje, tamo gdje je moguće, ovčari moraju što prije početi zasijavati pašnjake i na taj način povećati prinos i kakvoću voluminozne krme što će se sigurno odraziti povećanjem količine proizvedenoga mlijeka.

Sijeno u hranidbi ovaca Sijeno je standardno krmiva u hranidbi ovaca tijekom zime, odnosno za vrijeme držanja ovaca u staji. Za ovce je najbolje sijeno dobiveno od leguminoza: lucerne, smiljkite, crvene djeteline, hibridne djeteline i sl. Trave za sijeno treba pokositi u optimalno vrijeme i pravilno ih osušiti.

Takva sijena su ukusna, bogata bjelančevinama, kalcijem i vitaminima A i D. Iako je sijeno leguminoza najbolje i najkvalitetnije u hranidbi ovaca (osobito u nas) najčešće se koristi livadna sijeno različite kakvoće ovisno o botaničkom sastavu, vremenu košnje, načinu spremanja i dr.

Unatoč dobrom botaničkom sastavu, košnji u optimalno vrijeme i uzornom spremanju, livadna sijeno sadrži znatno manje bjelančevina, kalcija i vitamina u odnosu na sijeno leguminoza. Stoga u hranidbi mliječnih ovaca livadnim sijenom obvezno treba osigurati dodatak bjelančevina, mineralnih tvari i žitarica (ječam, zob, kukuruz) koje treba prekrupiti, a ne dodavati u zrnu. Zelen, rano pokošen kukuruz, stabljike sirka, rano pokošene žitarice također se mogu davati ovcama u voluminoznom dijelu obroka. Hranjiva vrijednost navedenih krmiva ovisi o stupnju zrelosti, odnosno stadiju vegetacije za vrijeme košnje, i o količini lista. Navedena krmiva prije konzumacije potrebno je isjeckati da bi ih ovce bolje iskoristile.

12

Od

slama najvrjednija je zobena, zatim ječmena i pšenična slama. Mliječnim ovcama slama se može davati u fazi suhostaja. Ovce se zimi mogu hraniti i sjenažom koja treba biti čista i dobre kakvoće. Silažom se ne preporučuje ovce hraniti tijekom laktacije. U hranidbi ovaca mogu se koristiti i druga krmiva, kao npr. gomoljače (blitva, stočna repa, repini rezanci, mrkva).

Navedena krmiva vrlo su sočna, sadrže 85 do 90% vode, imaju malo vlakana (5 do 11%, na bazi suhe tvari) i bjelančevina 4 do 12%. Gomoljače sadrže manje kalcija, fosfora i kalija. Sadrže dosta ugljikohidrata (50 do 75% na bazi suhe tvari) od čega najviše ima lakoprobavljivog secera.

Međutim, u hranidbi gomoljačama treba biti oprezan, postupno ovce privikavati na taj obrok dajući im prvo manje količine. Ovce nenaviknute na hranidbu navedenim krmivima mogu imati probavne smetnje. Korjenjače i gomoljače ne valja davati cijele (u komadu) nego sasjeckane u kriške.

Korjenjače i gomoljače na proizvodnju mlijeka djeluju stimulativna pa ih ovce mogu dobivati u količini od 2,5 do 3 kg dnevno. Zbog visokog sadržaja vode prije navedenih krmiva, ovcama obvezno treba dati obrok sijena.

Ovce su dobri pobirači ostataka nakon žetve te korisnici nusproizvoda prehrambene industrije.

Koncentrat je dodatak voluminoznom dijelu obroka i koristi se za balansiranje obroka i popunu sastojaka kojih nema u voluminoznom dijelu obroka. Međutim, povećanjem količine koncentrata u obroku smanjuje se konzumacija voluminozne krme što se može negativno odraziti na postotak mliječne masti u mlijeku.

Za visoku proizvodnju mlijeka zadovoljavajućeg kemijskog sastava nije dovoljan kvantitativno i kvalitativno izbalansiran i dostatan obrok samo tijekom laktacije nego tijekom cijele godine. Dokazana je, da je dodatnim prihranjivanjem ovaca u posljednjoj fazi gravidnosti janjad vitalnija, veće je porodne mase, a ovca ima i više mlijeka.

Nasuprot tome, ovce koje nisu prihranjivane krajem gravidnosti imaju nerazvijeniji burag i smanjen intenzitet nakupljanja kolostruma prije i poslije janjenja. Ako su ovce u početku laktacije pothranjene, to se negativno odražava na sekreciju mlijeka i rast janjadi. O

Jlfljek<lrskiti:st 01/2004.

VETERINARSTVO

Piše: mr. se. Antun Kostelić Pobačaj

(abortus) je izbacivanje nezrelog ploda iz maternice prije završetka graviditeta. Pobačeni plodovi najčešće su mrtvi. Ovisno o stadiju graviditeta pobačaje dijelimo na rane i kasne/ a ovisno o uzroku na zarazne i nezarazne. Pored navedenog, pobačaji mogu biti i 11mietnoizazvani.

Pobačaji stvaraju velike gubitke u proizvodnji pa je potrebno posvetiti puno pažnje gravidnim životinjama i rasplodnjacima kako do njih ne bi dolazilo.

Zarazni pobačaji Zarazni pobačaji su posljedica štetnog djelovanja mikroorganizama odnosno virusa, bakterija, rikecija na gravidnu životinju. U tu skupinu spadaju i pobačaji koje uzrokuju neke vrste nametnika (parazita).

Pobačaj je često jedini simptom kod infekcije pojedinim vrstama mikroorganizama kao na primjer kod O- groznice, javlja se kod većeg broja životinja u stadu (ovce i koze). Pobačaji mogu biti i posljedica općih infekcija pa se u tom slučaju javljaju kao sekundarni simptom. Kao što smo naveli, pobačaji mogu biti rani i kasni, ovisno o stadiju graviditeta. Kod kasnih pobačaja (zadnja trećina graviditeta) često dolazi do komplikacija u vidu zaostajanja posteljice, jalovosti ili upale spolnih organa.

Pobačaj u velikom broju slučajeva izazivaju mikroorganizmi koji ugrožavaju i zdravlje ljudi (zoonoze), zato je potrebno svaki slučaj pobačaja, svih domaćih životinja, prijaviti veterinarskoj službi kako bi uzeli materijal za mikrobiološku pretragu (krv, fetus, posteljica) i utvrdili mogući uzrok pobačaja.

Zakonom su propisane mjere kojima je svrha suzbijanje zaraznih bolesti (zoonoza) a one su jedan od glavnih simptoma pobačaja (O- groznica, bruceloza, leptospiroza itd.). Osobito je važna pretraga krvi (seruma) rasplodnih životinja.

Preventiva zaraznih pobačaja Glavna mjera u suzbijanju zaraznih pobačaja je umjetno osjemenjivanje. U Hrvatskoj se ova metoda koristi jedino u govedarstvu i svm10gojstvu, dok se kod drugih domaćih životinja

JI{jekctrski!t:,t 01/200-+.

(osobito u ovčarstvu i kozarstvu) nažalost, uopće ne koristi.

Prednost umjetnog osjemenjivanja je u zdravstvenom nadzoru rasplodnjaka (bikova, nerasta), 1er Je zakonski određeno da se za umjetno os1emenjivan1e smije konstiti sperma zdravih životinja koje su pod stalnim zdravstvenim nadzorom veterinara.

Kao što smo napomenuli, umjetno osjemenjivanje se u Hrvatskoj ne koristi u ovčarstvu i kozarstvu stoga je posebnu pažnju potrebno posvetiti prilikom nabave novih rasplodnjaka (jarčeva i ovnova). Oni moraju potjecati iz zdravih i provjerenih uzgoja, a bez obzira na dobro zdravstveno stanje i kondiciju potrebno im je izvaditi krv te ju poslati u Hrvatski veterinarski institut na pretragu. U slučaju da su rasplodni ovan ili jarac inficirani, u sezoni pripusta mogu zaraziti cijelo stado.

Stoga je svakako preporučljivo rasplodnjake nabavljati iz provjerenih uzgoja i prije sezone pripusta kako bi se bez žurbe provjerila njihovo zdravlje.

Nezarazni pobačaji Uzroci nezaraznih pobačaja su brojni, a dijelimo ih na unutarnje i vanjske. Karakteristično je da se najčešće javljaju pojedinačno. Životinje mogu pobaciti u svim stadijima graviditeta kao i kod zaraznih pobačaja.

Unutarnji uzroci pobačaja mogu biti: nježna konstitucija (visokomliječne krave), hormonalni poremećaj, smetnje u razvoju maternice tijekom graviditeta (priraslice), torzija (uvrtanje) pupkovine, višeplodnost kod uniparnih životinja (krava, kobila), kolike i timpanija.

Vanjski uzroci pobačaja mogu biti mehanički, termički, zatim posljedica pogrešne hranidbe ili liječenja. Pobačaj može izazvati grubo postupanje sa životinjama, udarci, padovi, transport ili pješačenje. Uzrok može biti i hladnoća koja može dovesti do kontrakcija maternice.

Neizbalansirana hranidba može također dovesti do pobačaja (npr. nedostatak minerala) kao i napajanje hladnom vodom. nastavaknastr,16 __.

I. SPRIJEČITI ENERGETSKI DEFICIT KOD KRAVA VISOKE

?•

MLIJEČNOSTI NA POČETKU LAKTACIJE

•

2. IZBJEĆI MLIJEČNU GROZNICU 3. ODRŽATI ZDRAVLJE KRAVA MUZARA U PRIJELAZNOM RAWOBLJU

4. POMOĆI KRAVI MUZARJ U STVARANJU GLUKOZE, ODNOSNO KAKO SPRIJEČITI POJAVU KETOZE

JE u NAŠEM

VAS

ZAJEDNIČKOM RADU,

VISOKOKVALITETNU DA VAM UZ PRIMJENU

NAŠIH

HRANIDBENIH

* POVEĆATI PROIZVODNJU

MLIJEKA

• POBOLJŠAMO

MLIJEKA,

* ODRŽIMO

KVALITETU

DOBRU

STOČARA DA NA VAŠIM NJIVAMA

KRMU I ŽITARICE,

VOLUMINOZNU

PLODNOST

A

DODATAKA

NAS

"G.E.R.

PROIZVEDETE

KOMPANIJA"

POMOGNEMO:

PO KRAVI,

I ZDRAVSTVENO

STANJE

VAŠIH

KRAVA MUZARA

Budući da visokomliječne lcraveu početku laktacijei7Jučuju mlijekom više hranjivihtvarinego što primajuuobičajenim obrokom,potrebnoim je taj

nutritivni deficit nadoknaditi. Zbog složenosti probave kod preživača to nije u potpunosti moguće dodavanjem standardnih vitaminskomineralnih pripravaka. Mikroorganizmi buraga iskoriste skoro svu glukozu iz konzumirane hrane, zato sinteza LAKTOZE ovisi o stvaranju glukoze iz propionske kiseline,aminokiselina i glicerola u jetri. "mliječnost krave određena je njenom sposobnošću da proizvedelaktozu" Ponukani tom činjenicom izradili smo zaštićene (mikroinkopsulirane) proizvode, pomoću kojih je to moguće nadoknaditi. Ovi pripravci nerazgradeni prolaze bw-agovu barijeru i resorbiraju se direktno u tankom crijevu.

Ako promatramo proizvodni ciklus unutar medutelidbenog razdoblja, M1 naglasak dajemo na narazdoblje SUHOSTAJA tj. od 55-60 tog. dana prije teljenja, i na razdoblje do nove gravidnosti, tj. 80-120-tog dana po teljenju, zato VAM "G.E.R. Kompanija" za to razdoblje nudi pripravke: - koji su izvor aminokiselina za sintezu bjelančevina i laktoze mlijeka - koji povisuju koncentraciju glukoze u krvi - koji povisuju imunitet krava u tranzicijskom razdoblju - koji povećavaju broj celulolitičkih bakterija i smanjuju koncentraciju mliječne kiseline - koji ublažuju metaboličku acidozu - koji spriječavaju disfunkcije jajnika, tj. cijelog reproduktivnog aparata - koji smanjuju zamašćenje jetre i pomažu stvaranje propionske kiseline koji smanjuju razinu ketonskih tijela u krvi

PROIZVODI I DISTRIBUIRA "GE.R.KOMPANIJA" d.o.o.

Trstenik20,Buzet 052/660229 ++385(O)91 66022 99

A) VITAMJNSKO MINERALNI<: DODATKE : SUHOVIT BYPASS-1 za razdoblje od 60 do 20-tog dana prije teljenja SUHOVJT BYPASS-2 za razdoblje od 20-tog dana do teljenja SUPERMJLK BYPASS-1 (super b-1) za razdoblje od teljenja do 50-tog dana SUPERMJLK BYPASS-2 (super b-2) za razdoblje od 50 do 120-tog dana SUPERMILK "Silaža "- za razdoblje od 120-tog dana do dana zasušenja GEROTOL: stimulira funkcije jajnika-reproduktivnog aparata, prevenira poda/ne bolesti

KONSIGNACIJA: l)ZADAR "EKOFARM" *Antona Dobrile 3 023/340190

2)KARLOVAC CRPK Karlovac Mostanje 49 tel:047/654 460 fax:047/654 461

B) HRANIDBENE PRIPRAVKE ZA KRAVE MUZARE GLIKOGER; dodatak u hranidbi krava koji spriječava pojavu ketoze i zamašćcnje jetre, Povisuje koncetraciju GLUKOZE u krvi (primjenjuje se 3 tjedna prije i 3 tjedna poslije teljenja)

3)HRAŠĆINA- TRGOVIŠĆE "KONAGRA" d.o.o.

Tel:049/458037

MELOGER; melasirana stočna hrana koja regulira celulolitičku floru buraga primjenjuje se od 20 tog dana poslije teljenja pa sve do 150 tog dana laktacije ENERGETOL II B ; dopunska energetsko-proteinska krmna smjesa sa dodatkom OMEGA - 3 masnih kiselina

LAKTACIJA 7 1 2

DANI TJEDNI

21 3 4

S

6

SUPERMILK BYPASS - 1 NUTRITIVNI DODACI

a) obvezni b) po potrebi

49 56 7 8

84

119

12 13 14 I rs 16 17 -t--S-UP-ERl_M_IL-K-"S-ILAŽASUPERMILK BYPASS - 2 DOZASUŠENJA

9,10111

VETERINARSTVO MUZAČKE KVRŽICE. Čovjek se inficira mužnjom oboljelih krava, a te "muzačke kvržice (naziv za bolest čovjeka) očituje se na rukama muzača. Bolesti pogoduju sitne rane na koži ruku (prsti). Prvo se javljaju kvržice koje postupno rastu 1-2 cm veličine. Kvržice pucaju a na njiho-

11

QJ U jednom od prijašnjih brojeva Mljekarskog lista govorili smo kako se malo pažnje posvećuje ostatcima (reziduama) u mlijeku/ o kemijskim preparatima koji se koriste u higijeni mužnje a koji/ uslijed nestručnog rukovanja/ zagađuju mlijeko i ugrožavaju zdravlje ljudi.

Na hrvatskome tržištu je skupina preparata za koju je znanstveno dokazana da nakon upotrebe ostavlja minimalne (ograničene) ostatke ili ih uopće ne ostavlja, u odnosu na druge poznate dezinficijense. Princip rada s novom skupinom dezinficijensa zasniva se na metodi elektrokemijske aktivacije. Ova metoda razrađena je u Americi gdje su te dezinficijense i počeli koristiti u higijeni mužnje, dezinfekciji objekata, a posebno u prehrambenoj industriji. Zanimljivo je napomenuti da su navedeni preparati testirani i u Nizozemskoj, zemlji s najrazvijenijom proizvod-

vom mjestu se stvara krasta. Najčešće se pojavi jedna do dvije kvržice, rjeđe pet. Promijenjena mjesta na koži potrebno je premazati ili poprskati antibiotikom, 70% alkoholom ili jodnom tinkturom kako bi se spriječila sekundarna infekcija. Nakon izlječenja najčešće ne ostaju nikakvi ožiljci.i.]

Piše: mr. se. Antun Kostelić njom kravljeg mlijeka, gdje su također ocijenili kao vrlo uspješni u higijeni mužnje.

Ovi dezinficijensi vrlo učinkovito djeluju, tj. uništavaju specifične uzročnike upala vimena kao što su Staphylococcusaures ili Esherichiacoli, zatim na uzročnike listerioze, tuberkuloze, salmoneloze itd. Pored navedenih bakterijskih bolesti, ovi preparati elektro-kemijskom aktivacijom uništavaju i spore, viruse i gljivice.

Dezinficijensi su i vrlo ekonomični, jer poslije pranja muzne opreme, neposredno prije mužnje i obvezatno nakon mužnje, nije potrebno ispiranje pri čemu se štedi i voda i vrijeme.

Za svaku je pohvalu rad istraživača čiji dezinficijensi u kratkom vremenu uništavaju sve skupine mikroorganizama. Primjena je jednostavna, a ne ugrožavaju zdravlje ljudi i životinja, te ne djeluju štetno na okolinu. Pored navedenog, a vrlo je važno za proizvođače mlijeka, nova vrsta dezinficijensa je 50% jeftinija od dosadašnjih na tržištu. :.J MUŽNJA

UTJECAJSTROJNEMUŽNJEKRAVE NA TKIVO SISE [ Piše:mr.sc.AlenDžidić J Očuvanje

zdravog sisnog tkiva i sisnog kanalića sprječava nastajanje mastitisa/ odnosno sprječava ulazak patogenih bakterija u unutrašnjost četvrtine vimena.

Sisno tkivo i sisni otvor najčešće su izloženi promjenama tijekom strojne mužnje.

Mljekarski list 01/2004.

Mehaničke sile vakuuma i sisne gume u fazi odmora (zatvorena sisna guma) tijekom strojne mužnje najviše utječu na tkivo sise. Malo zadebljanje tkiva sise nakon mužnje fiziološki je prihvatljiva reakcija tkiva na strojnu mužnju, a veće zadebljanje i hrapavo tkivo povećavaju opasnost od infekcija. Zadebljanja tkiva sise nakon strojne mužnje treba pratiti i na

17

MUŽNJA

komercijalnim farmama kako bi na vrijeme bio uočen problem u upotrebi stroja za mužnju i procedura strojne mužnje ili pak tehnički nedostatak stroja za mužnju. Znanstvenici se bave ovom problematikom od kada postoje uređaji za strojnu mužnju pa su sukladno tome razvili metodologiju za ocjenu stanja tkiva sisa nakon mužnje koju je lako provesti u stadu.

Ocjena tkiva sise mora se provesti odmah nakon skidanja muzne jedinice, a prije stavljanja dezinfekcijskog sredstva. Vrlo je važno krave prilikom ocjene ne uznemiravati, osobito u stadima koja nisu navikla na ocjenjivanje. Sve četiri sise treba pregledati i ocijeniti uvijek na isti način.

Bilo bi dobro da osoba koja vrši ocjenjivanje ima slobodne ruke, a da pomagač sve zapisuje što ocjenjivač govori. Svaku sisu treba ocijeniti po mogućnosti bez diranja, (ali kapljice zaostalog mlijeka prethodno obrisati). Sisu je potrebno ocijeniti sa strane i od vrha, tj. od sisnog otvora.

Ova klasifikacija ocjenjivanja znanstvenika iz «Teat dub international» služi kao referentna metoda za ocjenu stanja tkiva sise nakon strojne mužnje. Klasifikacija pojave prstena na sisnom otvoru: normalni otvor (N), malo izdignuti prsten (S), hrapav prsten izdignut 1-3 mm (R), jako hrapav prsten izdignut više od 4 mm (VR) (slika 1).

Krave čiji je protok mlijeka slabiji, tj. one koje duže muzemo, kao i one koje muzemo i onda kada bi muznu jedinicu već trebali skinuti s vimena, najsklonije su zadebljanju tkiva sise, a takvih je krava minimalno 20 % na velikim farmama. Ukoliko je broj krava na farmi manji od 80, potrebno ih je sve uključiti u ocjenjivanje.

Kratkoročne promjene vidljive nakon mužnje, a to su crvenilo ili plava boja sisa, te pojava zadebljanja pri vrhu sise, ili više od 2 mm otvoreni sisni kanalić, uzrokuje tehnička pogrješka stroja za mužnju ili loše upravljanje strojnom

Slika 1: Izgled i oznake tkiva sisa vimena nakon

strojnemužnje OZNAKA N-normalni izgled

S-mali izdignuti prsten

IZGLED

r---· ~)

r-" .)

~

r- \

R-hrapav prsten izdignut 1- 3 mmf~

VR-jako hrapav ~-prsten izdignut više od4 mm

-~-..~

\ ,

T eat dub international

mužnjom, npr. duži periodi protoka mlijeka ispod 1kg/min. Ukoliko više od 5% ocijenjenih krava ima oštećeno tkivo na jednoj ili više sisa, ili ukoliko je više od 10% krava ocijenjena ocjenom VR iz klasifikacije prikazane na slici 1, onda se ne radi o kratkoročnoj pogrješci strojne mužnje već o lošem upravljanju farmom, kemijskoj iritaciji tkiva izazvanoj upotrebom lošeg dezinfekcijskog sredstva ili genetskom porijeklu krave. U tom slučaju svakako treba pozvati stručnjaka koji bi pomogao ukloniti nepravilnosti u proizvodnji na dotičnoj farmi.

Smatrate li da je na vašoj farmi potrebno provesti ocjenjivanje tkiva sisa vašeg stada, slobodno se obratite Uredništvu Mljekarskog lista, a mi ćemo Vam u narednom broju odgovarati na Vaš upit.

GOSPODARSVTO

I

_ doc. dr. se. Zoran >

Ovaj tekst je dio izlaganja na Savjetovanju u organizaciji HSC-a, u Opatiji, 9. i 10. listopada 2003. godine 18

P1!e I Grgi'.

"'"

Uvod U Hrvatskoj je specifična ovčarska proizvodnja s obzirom na stalni nedostatak ovčarskih proizvoda (janjad, ovčje mlijeko i sir) što Mljeka.rski list 01/2004.

GOSPODARSVO

gospodarstvima omogućava relativno laku prodaju «na kućnom pragu». U pravilu se radi o otkupu bez knjigovodstvene evidencije pri čemu i proizvođači i (pre) kupci računaju s jasno vidljivim «prednostima» izbjegavanja plaćanja PDV-a. Kako nema razvijenih tržišnih institucija, a zbog relativno nepovoljnog položaja poljoprivrednih proizvođača ovakav način poslovanja bio je prešutno prihvaćen i od nadležnih državnih institucija.

Obiteljska gospodarstva koja se bave ovčarskom proizvodnjom danas se nalaze pred poslovnim odlukama koje određuju njihov sadašnji i budući gospodarski položaj na tržištu.

Reforma sustava potpore poljoprivredi uvjetuje upis poljoprivrednika u Upisnik proizvođača, te uključivanje u različite sustave «registracije» ako namjeravaju koristiti različite oblike potpore budućem poslovanju.

Tehničko-organizacijski preduvjeti i troškovi zasnivanja farme ovaca Pri programiranju ovčarske proizvodnje i izgradnji nastambi za ovce u kontinentalnim područjima Hrvatske polazi se od pretpostavke da će uzgoj ovaca biti utemeljen na proizvodnji vlastitih voluminoznih i koncentratnih krmiva.

Nezamisliva je uspješna i rentabilna ovčarska proizvodnja bez odgovarajućih pašnjačkih površina, jer je paša najjeftinija hrana ovaca.

Imajući u vidu činjenicu da osnovno stado u ravničarskim područjima Hrvatske trebaju činiti mesni, ili mesno-vunski tipovi ovce, ili krupniji predstavnik mliječnih pasmina ovaca (istočno­ frizijska ovca) proizvodna i uzgojna namjera bit će ponajprije proizvodnja mesa, a zatim proizvodnja mlijeka i po mogućnosi njegova prerada. Osnovna zadaća uzgoja ovaca na farmama treba biti proizvodnja mlade janjadi visoke kakvoće mesa, uzgojene u ekološki čistim uvjetima. Vuna i gnoj za sada nisu sporedni proizvodi, ali s razvojem, odnosno promjenama na tržištu, i od njih će se u budućnosti moći ostvarivati značajan dio dohotka.

Najmanji proizvodni kapacitet koji osigurava osnovnu egzistenciju kućanstava u našim uvjetima je oko 120 proizvodnih grla s rasplodnim podmla tkom. Sukladno organizaci jsko-ekonomskim činiteljima učinkovitosti ovčarske proizvodnje našeg obiteljskog -gospodarstva (proizvodni kapaciteti, stalna uposlenost 2 radno aktivna člana, tržište nabave i prodaje, visina ulaganja i dr.) 1 te ovisno o obilježjima proizvodnog prostora (klimatske prilike, raspoloživost i kvaliteta M(jekarski list 01/2004.

Tablica 1: Okvirne potrebehraneza osnovnastada Hrana / Veličina stada Pšenica i ječam Slama Sjenaža Sijeno Paša

120

250

10450 9600 49800 16500 237800

14500 18000 58700 33700 474000

zemljišta) najbolje su farme do 250 grla. U nastavku slijede neka proizvodna obilježja i tehnološko-tehnički zahtjevi osnovnog stada veličine 120 i 250 rasplodnih grla.

Poljoprivredne povrsine Nezamisliva je uspješna i rentabilna ovčarska proizvodnja bez odgovarajućih pašnjačkih površina. Najveći dio ukupnog godišnjeg obroka ovaca je paša.

Travnjačke i oranične površine zadovoljavaju potrebe ovaca voluminoznim krmivima (paša, sijeno, sjenaža, slama) i koncentratima (ječam, zob, kukuruz). Imajući u vidu činjenicu da bi uzgajivač s poljoprivrednih površina proizvodio svu nužnu voluminoznu i veći dio koncentratne krme, za navedenu najmanju veličinu osnovnog stada od 120 ovaca, s pripadajućim rasplodnim podmlatkom i ovnovima, potrebno je osigurati nešto manje od 28 ha poljoprivrednih površina.

Najveći dio, oko 25 ha, činili bi pašnjaci i livade na kojima bi ovce pasle i s kojih bi, za zimsko razdoblje, bila osigurana dovoljna količina sijena i sjenaže. Oko 2,5 ha činile bi oranice na kojima bi se proizvodila koncentratna krmiva. Za stado od 250 ovaca potrebno je oko 60 ha oranica, pašnjaka i livada.

Poljoprivredna mehanizacija - Za osnovno stado od 120 rasplodnih grla s podmlatkom potrebna je osnovna poljoprivredna mehanizacija uobičajena u nas. Za uzgoj većeg broja grla potrebno je proširiti strojni park, posebice opremom za spremanje kvalitetne stočne hrane.

Od opreme za ovce najvažnija je oprema za pregonske pašnjake (električni pastir i žica) i

Tablica2: Preporučena poljoprivrednamehanizactfa:

Osnovna Dodatna Oprema zaovce Traktor Sakupljač sijena Električni pastir Rotacijska kosaSamoutovama prikolica Električna žica sizolacijom Okretač sijena Silokombain Bodljikava žica oprema Traktorska prikolica RolbalerzasiienoMuzna 19

GOSPODARSVO muzna oprema (muzni uređaj s elektromotorom, vakuum pumpa i hladionik za mlijeko).

Ulaganja i gospodarska obilježja farme ovaca Izgradnja objekata za ovce ne smije biti preskupa kako ne bi u samom početku previše «opteretila» ovcu. Ovca je skromna, nezahtjevna što treba imati u vidu pri projektiranju i izgradnji objekata. Objekti moraju biti funkcionalni i prilagođeni proizvodnoj namjeri. Troškovi ulaganja u objekte primjerene suvremenom uzgoju ovaca su oko 2000 - 2500 kuna po rasplodnom grlu.

Ukupna ulaganja u kapacitete koje preporučamo su preko 695 tisuća, odnosno 1,19 milijuna kuna. Gospodarstva iz Modela kapitalnih ulaganja mogu računati s povratom oko 25% ulaganja, tako da su neto ulaganja oko 548 i 940 tisuća kuna. Iznosi povrata su na razini od preko 4 godišnja neto dobitka u punom poslovanju manje farme, odnosno preko 2 godišnja neto dobitka na većoj farmi.

Osnovno stado - Osnovno stado će se sastojati od rasplodnih ovaca domaće pasmine poznate kao pramenka, ili oplemenjene domaće ovce i odraslih ovnova.

Proračun dobiti

na farmama Na temelju tehnoloških normativa za suvremeni uzgoj ovaca kvalitetnih gospodarskih odlika izračunati su proizvodni rezultati farmi ovaca, te račun dobiti i gubitka. Na ukupne prihode proizvodnje na farmi djeluju stimulativne mjere državne potpore uzgoju ovaca u nas. Tako je prema sustavu poticaja i naknada u poljoprivredi 2003. godine predviđeno davanje nepovratnih sredstava u sljedećim iznosima: za proizvedeno i predano mlijeko 1,00 kn po litri, za .upisane ovce 200 kn po grlu. Prosječni prihod na manjoj farmi kapaciteta kojega preporučamo je oko 156600 kuna, od čega je 154800 kn vrijed-nost proizvodnje, a 10800 kuna čine sredstva državne naknade. Na većoj farmi su ukupni prihodi oko 338750 kn, od čega je vrijednost proizvodnje oko 338750 kn.

Prosječni prihod na manjoj farmi kapaciteta 120 proizvodnih grla s podmlatkom je oko 186100 kuna, od čega je 154800 kn vrijednost proizvodnje, a 31300 kuna čine sredstva državne potpore.

Na većoj farmi su ukupni prihodi oko 403350 kn, od čega je vrijednost proizvodnje oko 338750 kn.

Za neregistrirano gospodarstvo nisu proračunata sredstva državne potpore. Isto tako, u troškove su uračunati samo plaćeni izdatci, bez 20

Tablica 3: Okvirna ulaganja u zasnivanje farme ovaca (neregistriranogospodarstvo)u kn Opis/

broj rasplodnih

ovaca

Građevinski objekti

Staja za ovce s ispustom Pomoni objekti (silos, spremnik hrane, gnojište) Poljoprivredna mehanizacija Traktor Priključci

Oprema pašnjaka Muzna oprema Osnovno stado Ovce Ovnovi UKUPNO

120 310830 238680 72150

250 534300 449280 85020

237900 111930 93210 20670 12090 146640 140400 6240 695370

355563 139113 145080 33540 37830 303420 292500 10920 1.193283

Tab ica 4: Okvirna ulaganja u zasnivanje farme ovaca (registriranogospodarstvo) Oois I broi rasplodnih ovaca Građevinski objekti

Poljoprivredna mehanizacija Oprema pašnjaka Muzna oprema Osnovno stado UKUPNO Povrat kapitalnih ulaganja Neto ulaganja

120 326770 250100 21730 12710 154160 731030 182758 548273

250 561700 373797 35260 39770 318980 1254477 313619 940858

Grafikon 1: Ulaganja u zasnivanje farme ovaca 1400000 • -

1.200000

--------i

1000 000

J; ~

i

-

3 o

oN«-e.J!Slrirano aRegistrirano

000.000

E

40()()00

200 oro

120

L

250 Tlpfarmt

Tablica 5: Tehnološkaobilježjafarme ovaca Jed.mjere Proizvodnajanjadi Obnovastada Janjadza tržište Mlijeko(sir) Izlučeneovce

Vuna Stajskiimoi

grla grla grla kg grla kg tona

Količina za veličinu fam1e

120 168 24 144 1200 24 240 96

250 375 50 325 2500 50 614 154

Mljekarski li~t 01/2004.

1}1mm

Najprodavaniji u2002. i 2003. gc § Balirke i omotači ba ,,,._ ." .

,f:i

roa1a 1

rednjih uto

NAJPOVOLJNIJI KREDID BEZ JAMA BRZA IJEDNOSTAVNA REALIZA

--~~ c....~~ililiUiaitiililiiilliidi...-.,tia-...~~~~·

OSIGURAN SERVIS IREZERVNI DIJEL NAPOMENA: Sve cijene suizražene bezPDl

GOSPODARSTVO

a 1ca : e 1cmastrukt ure Jsnovnogstad.a ovaca Vrsta / Broj grla Ovce Ovnovi Šilježice za obnovu stada

I

120 4 24

II 250 7 50

I

obračuna amortizacije i troškova vlastitog rada.

Na takav «neekonomski» način računaju obično naša obiteljska gospodarstva. Takav način poslovnog razmišljanja i ponašanja je osnovni razlog opstanka obiteljskog gospodarstva i u najtežim gospodarskim prilikama. No, ovo je u značajnoj mjeri smanjilo gospodarsku sposobnost i učinko­ vitost gospodarstva jer se vrlo teško obnavljaju istrošeni objekti, strojevi i oprema a povećava osnovno stado.

Prema «bruto dobitku» u neregistriranom gospodarstvu za farme obiju veličina vidljivo je zašto se gospodarstva nerado odlučuju na upis u neki od oblika poslovanja. Iznos novca po odbitku plaćenih troškova materijala i usluga (izdatci) veći je za 26.682, odnosno 49.297 kuna nego u registriranim gospodarstvima, unatoč vraćenom im pretporezu (oko 17,8% troškova proizvodnje).

Prema navedenom, vidljiva je ekonomskofinancijska prednost registriranja obiteljskog gospodarstva ovčarske proizvodnje u neki od oblika poslovnog subjekta. Korištenjem Modela kapitalnih ulaganja iz sustava potpore značajno bi se

smanjili neto troškovi investirani u suvremenu farmu, a povratom pretporeza pri nabavi materijala i plaćanju usluga bili bi značajno smanjeni troškovi proizvodnje. Dodatni se prihodi ostvaruju dobivanjem poticaja po jedinici površine i rasplodnim grlima.

Tablica 8: Račun dobiti neregistrirano15 ospodarstvo u kunama Vrijednost/ Veličina stada Prihodi Vrijednost proizvodnje Janjad Sir Izlučene ovce Troškovi proizvodnje Kupljena hrana Vlastita hrana Veterinarske usluge Investicijsko održavanje Ukupni izdaci Bruto dobitak

(u kunama)

I

I

I

:2:2

250 338.750 338. 750 211.250 100.000 27.500 142.026 12.656 118.151 11.219 9.355 151.381 187.369

Crt!fikon 2: Usporedbadobitaka na farmama

I

----1

t6000ll

I Tablica 7: Račun dobiti registriranogospodarstvo7J Vrijednost/ Veličina stada Prihodi Yriiednost oroizvodnie Janjad Sir Izlučene ovce Državna Potpora Za rasplodna grla -Za proizvodne površine Troškovi proizvodn.ie Kupljena hrana Vlasti ta hrana Veterinarske usluge Vlastiti rad Amortizaciia I Investiciisko održavanje Ukupni rashodi Bruto dobitak Porez Neto dobitak Povrat pretporeza Dobitak

120 154.800 154.800 93.600 48.000 13.200 81.200 8.512 66.752 5.936 5.769 86.96.9 67.831

IJI

I

140000~---

!i 120.oon./---

120 186.100 154.800 93.600 48.000 13.200 31.300 24.000 7.300 109.865 8.512 66.752 5.936 28.665 37.097 5.769 152.731 33.370 6.674 26.696 14.454 41.149

250 403.350 338.750 211.250 100.000 27.500 64.600 50.000 14.600 193.896 12.656 118.151 11.219 51.870 59.110 9.355 262.361 140.982._ 28.198 112.791 25,281 138.072

i

1JNiereQ1>1J1tano

:

1000(;0

-

~

oJ000~7931

----

f.ilf?eQustnr.tno

::1_-

Qt_ ~ L_ U našim tržišnim uvjetima gospodarstva, s manjim brojem grla, odlučit će se za sporiji rast ili zadržavanje iste razine proizvodnje i zadovoljit će se prividno većim ostatkom novca od razlike prihoda i plaćenih troškova materijala i usluga. To i jeste osnovni problem.

U praksi to na državnoj razini «plaćamo» zadržavanjem slabijeg gospodarskog položaja relativno malih proizvođača čiji razvoj tehnološke razine proizvodnje nije dovoljan, a vrlo često nemaju odgovarajućih nasljednika ni povećanja konkurentne sposobnosti gospodarstva. ■ .1/{irkurski list Ul :2UO+

IZ HRVATSKOG STOČARSKOG CENTRA

Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka - Križevci Novo u laboratorijskoj analitici selekcijskih uzoraka

Utvrđivanje količine ureje u mlijeku ZNAČAJ UTVRĐIVANJA KOLIČINE UREJE U MLIJEKU Rezultati laboratorijskih analiza o količini ureje u mlijeku ukazuju na tijek probavnih i metaboličkih procesa u organizmu krave.

Na temelju rezultata može se pravilno dijagnosticirati eventualne poremećaje uzrokovane prije svega nepravilnom hranidbom, a oni mogu imati negativan utjecaj na proizvodni i zdravstveni status mliječnih grla.

Od poteškoće najčešće se javljaju: - zdravstvene poteškoće (reflektiraju se oštećenjem jetre), - poremećena sekrecija mlijeka (povećan broj somatskih stanica), - poremećen odnos sastojaka mlijeka (povećanje količine ureje u mlijeku), - reproduktivne smetnje (poremećaj plodnosti), -povećavaju se troškovi liječenja životinja.

- povećana učešće bjelančevina u obroku nosi veće, a bespotrebne troškove hranidbe, - povećan utrošak energije za stvaranje ureje iz viška amonijaka.

Pravilnom hranidbom osigurava se veća i stabilnija proizvodnja mlijeka i količine pojedinih sastojaka mlijeka.

Zdravlje životinja održava se stabilnim, i poboljšava se iskorištavanje hrane iz obroka, osiguravaju se dobre reproduktive sposobnosti životinja.

EUROPSKI PRISTUP KONTROLI UREJE U MLIJEKU Ureja u mlijeku predmet je znanstvenih istraživanja duži niz godina.

Razvoj laboratorijskih metoda i instrumentalne laboratorijske opreme, omoguJfljckarski ltit 01/2004.

ćio je brzi načina utvrđivanja svih sastojaka mlijeka, pa tako i ureje u mlijeku.

U Središnjem laboratoriju za kontrolu mlijeka u Križevcima imamo mogućnost utvrđivati i ovaj sastojak mlijeka na najsuvremeniji način i velike kapacitete.

Europske zamlje razijene mljekar-ske privrede, već duži niz godina svojim proizvođačima mlijeka nude kontrolu ureje u mlijeku po prihvatljivim cijenama. Proizvođači tu mogućnost koriste, jer im ona omogućuje uvid u hranidbeni status njihovih životinja, upućuje ih na potrebu optimiranja hranidbenog obro-ka, na opći zdravstveni i reproduktivni status njihovih životinja i smanjenje troškova proizvodnje mlijeka.

U Danskoj je od 1992. poznata aktivnost savjetodavnih tijela i poljoprivrednih službi, te njihovo stajalište glede kontrole ureje u mlijeku. Kontrola mlijeka omogućena je svim proizvođačima mlijeka. Švedska je započela paralelno sa Danskom sa manjim brojem uzoraka uglavnom skupnog mlijeka na gospodarstvima. Danas se nudi usluga proizvođačima mlijeka, jer je potvrđeno da je analitika isplativa i opravdava se smanjenjem troškova hranidbe.

U Finskoj postoji suradnja između mljekarske industrije i znanstvenih ustanova koje zajednički iniciraju utvrđivanje ureje u mlijeku.

U Norveškoj su već od početka 1992. god. obavljana ispitivanja 5 000 uzoraka mlijeka godišnje, uglavnom skupnog mlijeka (stado).

Sličan pristup ima Njemačka Luxemburg, te druge europske zemlje.

Klasičan način utvrđivanja ureje u mlijeku vrlo je skup i zahtijeva mnogo

23

IZ HRVATSKOG STOČARSKOG CENTRA

Za korekciju obroka pri kojima nisu uravnoteženi energija i proteini preporuka je obratiti se stručnim službama, a posebno specijalistima za nutricionistiku.

Stručnjaci koji se bave ovim znanstvenim i praktičnim područjem sagledati će sve aspekte i sve čimbenike koji su bitni u donošenju procjene i prijedloga za korekciju obroka. Glede izvora proteina i energije, kako i drugih hranjivih sastojaka i hranidbenih tvari važnih za osiguranje normalnog hranidbenog statusa proizvodnih životinja, stručnjaci će odabrati i na najbolji mogući način predložiti promjene.

Pri donošenju ocjene treba uvijek voditi računa o slijedećem:

1. Udio probavljivih

bjelančevine

proteina u obroku 2. Udio energetskih krmiva u obroku 3. Faza laktacije 4. Količina proizvedenog mlijeka 5. Stanje zdravlja vimena 6. Reprodukcijske sposobnosti životinja 7. Tjelesna težina 8. Opće stanje životinje 9. Sagledati sve ostale sastojke hrane

ureja

Rezultati analize mlijeka o količini ureje u mlijeku mogu posluži i biti smjernica pri sastavljanju tj. optimiranju obroka za mlječne krave. Pri tome može poslužiti tabelarni prikaz: 7

> 3,60 %

Manjak bjelančevina i višak energije

8 Višak energije

9

Višak bjelarrcevina i energtJe

5

6

Bjelančevine i

Višak bjelančevina i mali manjak energije

3,60%

4 Manjak bjelančevina mali višak energije

2 Manjak energije

< 3,20 %

1 Manjak bjelančevina i energije

3 Višak bjelančevina i manjak energije

< 150

150 -300

> 300

3,20

energija u ravnoteži

% bjelančevina u mlijeku sadržaj ureje u mlijeku

:26

.\1/jl'karski h~t 011200-f.

IZ HRVATSKOG STOČARSKOG CENTRA

ne vodi računa, može doći do metaboličkih poremećaja koji imaju za posljedicu smanjenu količinu mlijeka tijekom laktacije, (reflektiraju se na ukupnu proizvedenu količinu mlijeka u lakta-ciji) na učešće pojedinih sastojaka mlijeka, na zdravlje vimena i broj somatskih stanica u mli-jeku, na reprodukcijske i druge zdravstvene pro-bleme.

Takve pogreške u opskrbi mliječnih krava energijom i proteinima treba što prije utvrditi , jer posljedice za proizvodnju i samu životinju mogu biti vrlo loše.

UTVRĐIVANJE UREJE U MLIJEKU U NAŠEM LABORATORIJU Početkom 2003. god u rad je pušten analizator CHEMSPEC američke tvrtke Bentley, kapaciteta 150 uzoraka na sat.

Količina ureje u mlijeku utvrđuje se spekrofotometijski. Postupak utvrđivanja ureje temeljen je na Berthelot-ovoj reakciji.

Obavili smo 22690 analiza uzoraka mlijeka, a rezultate prikazujemo grafički.

Kao što je vidljivo od ukupno 22 690 uzoraka mlijeka , više od 50 % ( 2 849 ) bilo je na donjoj granici i čak niže tj. 5-15 mgldcl mlijeka. Može se zaključiti da bi utvrđivanje količine ureje u mlijeku za proizvodne životinje i u našim uvjetima bilo od koristi svim našim prizvođačima mlijeka. na st avak sa st r. 24

Odlučili smo našim proizvođačima mlijeka omogućiti tu kontrolu, a ona gospodarstva čije su proizvodne životinje obuhvaćene kontrolom mliječnosti (selekcijska kontola) prikazivati rezul-

tate zajedno sa prikazom ostalih pokazatelja proizvodnje i kakvoće mlijeka na izvješćima koja distibuiraju područne HSC-Stočarske službe prema slici.

Da bi se podaci mogli pravino čitati i razmatrati svim gospodarstvima (u selekcijskoj kontroli)i biti će upućeni « edukativni kontrolni karton» tj. predložak koji će poslužiti za detaljnije informacije i primjenu u praksi, a prikazujemo ga na slici

UREA 14000 ~ 12000

~ 10000

8105

o 8000 N

:::)

ci

6000

111 4000

2000 -

279

=

o 5-15

15-30

30-45

>45

mg/dcl

Uputa za primienu edukativnog kartona i čitan;e izvješća o kvaliteti mlijeka proizvodnih životinja (selekcijska kontrola) 1. Edukativni karton iste je veličine (A4 format) kao i izvješće koje gospodarstva dobivaju od područnih stočarskih službi.

2. Na svakom kartonu škarama treba izrezati označeni "prozorčić".

3. Karton priložiti na izvješće tako da promatramo prvu stranicu kartona.

4. Nakon prilaganja kartona u označenom prozorčiću biti će ograničeni podaci samo za količinu u mlijeku i količinu ureje.

5. Nakon toga moguće pročitati vrijednosti laboratorijske analize za proteine i ureju.

6. Uspoređivanjem podataka vjernjatno će se naći u nekom od navedenih slučaja koji su na kartonu op1sam.

7. Ako se nakon čitanja ovih podataka utvrde bitna odstupanja od normalnih vrijednosti, glede ureje i proteina potrebno je sagledati drugu stranicu edukativnog kartona i obratiti pažnju na količinu proizvedenog mlijeka, fazu laktacije, broj somatskih stanica, te starost životinja.

8. Zatim treba pogledati predloženu tabelu na drugoj stranici kartona, pokušati pronaći rješenje za postojeće stanje, a ukoliko to nije moguće potrebno je obratiti se stručnjaku za hranidbu koji će zasigurno predložiti rješenje problema.

Ukoliko imate pitanja nazovite: 048/ 279-055 ili 048/ 279-065 Naši suradnici u laboratoriju koji rade na komunikaciji s korisnicima biti će vam na raspolaganju, nastojati će riješiti Vaš problem. O I/ljekarski list ()1;200-f.

-)-

Perem i dezinficiramuređaj za mužnju za svega2,00kuna

?

KflkO 70 gr. calgonit O u prahu ili tekućini 1

-

- 10 lit. vode ljeti na 40°C ili zimi 50° -60°C - operem Zapamtite: muzni

sa 1 kg. bilo kojeg

uređaj,

imate 70 pranja. ćete

cijenu

muzni

dok sa kantom Podijelite

deterdženta

uređaj

calgo1it sredstva

možete

od 5 kg, koju kupite

cijenu iz poljop. potrebnog

apoteke

za jedno

pranje

14 puta oprati Vaš u Poljop.

apoteci

sa 70 pranja

i dobit

muznog

uređaja.

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA

MLIJEKO RASTENAPOLJU,

/A~~(1!)~1[~0

PRAKSA I ISKUSTVA PROIZVOĐAČA, RAZMIŠLJANJA I PRIJEDLOZI U sklopu razvojne politike, odnosno razvojnag programa, prije svega je suvremena organizacija gospodarstva, a primjena suvremene tehnologije je sastavni dio toga. Neki proizvođači mlijeka vode svoja gospodarstva putem razvoja brže ili sporije. Ovisno koliko imate ambicija i poduzetničkog duha u okvirima postojećih mogućnosti, te imate li dobre savjetnike i dobru suradnju sa svojim savjetnicima. Svuda u svijetu, u svim privrednim granama, vlasnici imaju svoje savjetnike, za programe razvoja, za suvremenu organizaciju i tehnologiju, te za ekonomska pitanja. Budući da je razvoj tehnologija vrlo brzi, potrebna je specijalizacija u pojedinim područjima, te stalna suradnja farmera sa stručnjacima na području tehnologije i ekonomsko financijskih pitanja jer znanje, dobra organizacija i dobar rad, daju kvalitetan proizvod. Maksimalno kvalitetan i maksimalno jeftin ! ! !

Pokušat ću obrazložiti još jednom to. Moram istaknuti, da sve što pišem u ovoj rubrici ima svoju realizaciju u praksi. Badava znanje i stručnost ako je loša praksa. Na Koprivničko-križe­ vačkoj županiji u 2002. godini povećan je otkup mlijeka za 20 %. Početkom studenoga 2003. koprivničko-križevački župan Josip Friščić, podžupan D~.rko Koren, pročelnik za gospodarstvo Marijan Stimac te zamjenica ravnatelja HZPSS Marina Mikšić obišli su modele malih gospodarstava od 8 do 15 krava, srednje velikih gospodarstava od 15 do 25 krava te velikih gospodarstava sa 25 do 40 i više krava. Ocjen? modela OPG u proizvodnji mlijeka bila je ODLICNA. Koprivničko-križevačka županija ima 268 sela i u svakom selu iz godine u godinu sve je veći broj specijaliziranih OPG-a za proizvodnju mlijeka. iv/ljekarski {u;t 01/2004.

Naš moto za siječanj: Svaka proizvedena litra mlijeka ima «svoje» troškove proizvodnje i «svoju» zaradu.

Što znači profitabilnost u proizvodnji mlijeka?

Imamo dvije krave. Jedna u toku godine proizvede 5000 litara mlijeka u vrhu laktacije dnevno 22 litre. Druga u toku te iste godine proizvede 4000 litara mlijeka u vrhu laktacije 18 litara dnevno. Razlika između ove dvije krave godišnje iznosi 1000 litara mlijeka, a u vrhu laktacije dnevno svega 4 litre. Svaka proizvedena litra mlijeka ima «svoje» troškove proizvodnje i «svoju» zaradu. Ako su jedno i drugo mlijeko ekstra klase, koje je mlijeko od ove dvije krave jeftinije? Koja je od ove dvije krave donijela veću zaradu? 5 000 litara x 3 kune = 15 000 kuna; 4 000 litara x 3 kune = 12 000 kuna. Razlika od 1 000 litara x 3 kune = 3 000 kuna. Na 10 krava to godišnje iznosi samo 30 000 kuna. Na 100 krava samo 300 000 kuna, a na 1000 krava samo 3 000 000 kuna.

Iz ovoga se vidi koliki su stvarni gubitci hrvatskih seljaka, proizvođača mlijeka. Nažalost mnogima je problem samo cijena mlijeka a ne količina proizvedenog mlijeka. To znači da je jedno gospodarstvo u toku godine s 10 krava uz isti rad i osnovni kapital zaradilo je manje 30 000 kuna. Evo zašto treba ulagati u selekciju krava, suvremenu organizaciju OPG-a i primjenu suvremene tehnologije. Još uvijek mala gospodarstva uz krave i tov junadi tove i krmače i svinje; na kraju svašta pa ništa.

OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO (OPG) Željka Jušića, Logorište 27. Reka, Koprivnica Jušić Željko (1952.) i Ljiljana (1961.), te Milena (1985.), kuharica, zaposlena na 4 sata, a od 2004. godine Milena će jo} 4 sata realizirati u proizvodnji mlijeka. Kao Zeljkov poljoprivredni savjetnik nastojim utjecati na razvojnu politiku njegova OPG-a.

Ovo OPG ima 15 jutara vlastite zemlje + 12 jutara u zakupu. Okućnica je 9 jutara. Struktura stada 2003. godine 12 krava simentalki + 3 bređe junice + 5 mladih junica. Gospodarstvo drži još nekoliko bikova, krmače i svinje. Plan nove organizacije posjeda je definitivno se riješiti tova junadi, krmača i cjelokupnog svinjogojstva. Najbolja krava u vrhu laktacije dnevno daje 25 litara, a najlošije ispod 16 litara. Unatrag 5 godina kupljene su samo 2 junice, sve ostale su iz vlasti-tog uzgoja. U 5 godina nije prodana ni jedna junica ni žensko tele.

29

RAZMIŠLJANJETERENSKOGAGRONOMA Analiza povećanja broja krava i proizvodnje mlijeka: 1998. od 7 krava isporučeno je oko 12 000 litara, 2000. od 9 krava oko 15 000 litara, 2001. od 9 krava oko 17 000 litara, 2002. od 9 krava oko 20 000 litara, 2003. od 12 krava isporučeno je oko 40 000 litara.

2004. PLAN je od 15 krava isporučiti oko 60 000 litara, a 2005. od 20 krava isporučiti oko 100 000 litara. Željko i Ljiljana Jušić postaju sve bolji proizvođači mlijeka. Kako ništa ne ide preko noći pokazuje podatak, da je prije 3 godine kupio prvotelku simentalku koja je dojila dnevno 7 litara mlijeka, a sada ta ista krava u vrhu laktacije dnevno doji 20 litara mlijeka.

Od 2001. do 2003. izgrađena su 3 silosa, a u 2004. planira izgradnju još 1 silosa zbog povećane proizvodnje sjenaže i silaže. Prošle 2002. godine rekonstruirana je staja, tako je u njoj 12 vezova za krave + 10 vezova za junice.

To što se ovo gospodarstvo, kao i većina gospodarstava, nije prije razvilo u jednoj od proizvodnji kriva je odavno nedefinirana agrarna politika prema pojedinim tehnologijama i svaštarenju na seljačkim gospodarstvima, kao i njihovo

neuključivanje u sustav PDV-a. Na ovom OPG-u od 2004. godine držat će samo krave i uzgajati

junice, te raditi na vrlo jakoj selekciji i planu za lauf staju. Ni jedna krava ispod 20 litara mliieka u vrhu laktacije neće ostajati u proizvodnji. Zeljko je svoje gospodarstvo tek 2003. uključio u sustav PDV-a i samo za 3 tromjesečja dobio povrat poreza oko 15 000 kuna. Da je bio uključen u sustav PDV-a prije, godišnji povrat poreza bio bi od 15 000 do 30 000 kuna.

Razvojna politika ovog OPG-a je da 2005. god. drže 20 krava koje bi proizvele 100 000 litara mlijeka.

Obitelj]ušić Željka

r

ZLATNI ROG

DOD~EIJ\<<ZLATNOG ROGA>>, ZA NAJVECISTALSKI PROSJEK PO KRAVI (sa Godišnje skupštine Hrvatske mljekarske udruge, Marija Bistrica, studeni,2003.) nastavak sa str .1

Želja nam je da se u ovo nagradna natjecanje uključi što veći broj proizvođača mlijeka i tako postigne željeni cilj.

Tijekom održavanja Skupštine promovirana je i vrlo vrijedna knjiga MLIJEKO od farme do mljekare, čiji su autori, naši priznati sveučilišni profesori: prof. Jasmina Havranek i prof. Vlatko Rupić.

Ova knjiga neizostavno je štivo i za svakog proizvođača mlijeka, koji se opredijelio za takvu proizvodnju. Stoga Vam preporučamo ovu knjigu, koja će zasigurno obogatiti vaše znanje iz oblasti proizvodnje mlijeka.

Uredništvo 30

Dodjela nagrade "Zlatni rog" j\,f(jekarski list 01/2004.

REPORTAŽE

~~A~ @VA~IllK@~ ijAm.IT ~

.. ,u

.-----------------------~

SVOJOJ farmi ima potpuno zatvoren ciklus od proizvodnje P-<i:q županije/ 28. i 29. studeno~ posjetilo je kozarske i do prodaje proizvoda. Naime, na ~C1l ovčarske farme u Republici Austriji. Posjet su ovom gospodarstvu cjelokupno I-< proizvedeno mlijeko prerađuju u "O organizirali članovi Udruge uzgajivača ovaca i koza N sir koji i prodaju na gospodaru Zagrebačke županije potaknuti željom da upoznaju stvu. Farma posjeduje i prostor pojedinosti uzgoja ovaca i koza u susjednoj Austriji . ..; za klanje jaradi, kao i prostor za 8 ------'------------------------__J hlađenje trupova te dozvolu za prodaju mesa na gospodarstvu. Prostori koje je U organizaciji i financiranju ovog putovanja morao gosp. Wallner izgraditi na svome gospodarpomogao im je Upravni odjel za poljoprivredu, stvu da bi proizvodio i prodavao sir, te klao jarad i ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije, te Odjel za uzgoj, selekciju i razvoj ovčarstva i prodavao meso vrlo su jednostavni i, uz male kozarstva Hrvatskog stočarskog centra. Ovaj odjel troškove, zadovoljavaju uvjete postavljene pred je već ranije uspostavio kontakte sa Savezom austrijskim uzgajivačima. Gosp. Wallner navodi kako su inspekcijske kontrole proizvoda česte i uzgajivača ovaca i koza iz pokrajine Donja izuzetno rigorozne.

Austrija, i domaćinom naših uzgajivača.

Drugog dana putovanja posjećene su također Prvog dana putovanja posjećena je farma na 2 farme.

Posjet je započeo farmi Franza Webera kojoj se uzgaja jedina tipična mesna pasmina koza koji uzgaja 95 sanskih koza. Gospodarstvo posjena svijetu - burska pasmina ili boer koza. Kako je duje i 26 ha zemlje, od čega je 6 ha šumsko ovo u posljednje vrijeme najtraženija pasmina koza u Republici Hrvatskoj, uzgajivači su s zemljište. Na ovom gospodarstvu prosječna laktainteresom slušali vlasnicu ove farme, gđu. cijska proizvodnja takođe iznosi oko 1000 litara po kozi. Uz činjenicu da dio mlijeka zadrži Schwaiger, koja je opisala proizvodnju burskih koza. Gđa. Schwaiger istaknula je da jarad šalju u domaćinstvo za konzumaciju ili prerađuje u sir klaonicu s tjelesnim masama od 25 - 30 kg. Cijena isključivo za vlastite potrebe, i uz dio koji posiše za kg klaonički obrađenog trupa iznosi 5 eura jarad, godišnje moda između 85000 i 90000 litara (oko 38,00 kuna). Na upit o plodnosti koza gđa. kozjeg mlijeka. Zivotinje su u štali tijekom cijele Schwaiger odgovorila je kako burske koze jare na godine. Jarad siše samo tjedan dana, nakon čega njezinoj farmi najčešće jare dva a često i tri jareta. koze muzu a jarad dobiva mliječnu zamjenicu.

Cijena ženskog rasplodnog podmlatka u dobi od Plodnost je također visoka. Naime, 95 koza 5-6 mjeseci kreće se između 200 i 250 eura. godišnje ojari oko 200 jaradi.

Vlasnik druge farme je gosp. Herbert Haider Godišnji poticaj po rasplodnoj kozi iznosi 20 eura (oko 150,00 kuna). Gđa. Schwaiger je istaknula da koji uzgaja 40 ovaca mesne pasmine: njemačku ostvaruje i godišnji poticaj od 150 eura (oko merino ovcu (merinolandschaf) i crnoglavu 1.140,00 kuna) po ha za livade. Na ovom go- njemačku ovcu (schwarkopf). Posjeduje 7,5 ha zemlje, od čega su 2 ha oranice. Cijena za kg spodarstvu životinje cijelu godinu borave u štali.

Na drugom gospodarstvu posjećenom prvog klaonički obrađenog trupa je 5,20 eura. Težina dana putovanja uzgajaju i ovce i koze radi klaonički obrađenih trupova iznosi 16-22 kg, a proizvodnje mlijeka što je i jasno s obzirom na živu janjad, težine 40-45 kg, dostavljaju klaonici. pasmine koje ovdje uzgajaju: istočnofrizijska i Ova težina je postignuta za oko 3,5 mjeseca ako srnasta pasmina. Vlasnik farme, gosp. Wallner, je janje bilo samac u leglu ili za nešto više navodi kako je na farmi 27 ovaca istočnofrizijske vremena ako se radi o blizancima. Cijena kilograma žive janjadi iznosi 2,20 eura. Prosječna pasmine i 21 koza pasmine Bunte Deutsche Edelziege, kod nas poznatija kao srnasta koza. veličina legla ovih pasmina na ovoj farmi iznosi 1,8 janjadi. Otkupna cijena vune je 45 centi za Vlasnik ponosno navodi kako sve koze u laktaciji od oko 270 dana proizvode oko 1100 litara, a ovce kilogram (oko 3,40 kuna). Na upit o cijenama u laktaciji od oko 240 dana oko 470 litara mlijeka. rasplodnih ovnova gosp. Herbert odgovara da Ono što se osobito svidjelo uzgajivačima ovaca i mladi ovan ovih pasmina, star 9 mjeseci i težak koza iz Hrvatske je činjenica da gosp. Wallner na 75-80 kg, košta između 300 i 500 eura. )~

.....

~ C1l

Četrdesetak uzgajivača ovaca i koza iz Zagrebačke

CI)

Mljekarski list 01/2004.

31

REPORTAŽE Gosp. Johann

Horth,

predsjednik

uzgajivača ovaca i koza Donje Austrije,

Saveza objašnja-

vajući sustave

organiziranja austrijskih uzgajivača ovaca i koza napomenuo je kako se u cijeloj Austriji uzgaja 280000 ovaca i oko 70000 koza.

Istaknuo je kako je u Savezu kojem predsjedava zaposlena četvero ljudi (zajedno s predsjednikom) te da se Savez financira iz članarina (27 eura godišnje po članu), i po 5 eura godišnje po grlu, kao i sredstvima koje im dodjeljuje država. U Savez je učlanjeno 1200 članova. Gosp. Horth navodi kako u Austriji postoji više Saveza uzgajivača ovaca i koza, kao i više Saveza koji udružuju ili samo uzgajivače ovaca ili samo uzgajivače koza, te da nisu rijetki uzgajivači koji su učlanjeni u više

od jednog Saveza. Na razini cijele države postoji krovni Savez sa sjedištem u Salzburgu. Inače, Savez - prikupljajući podatke o pripustima i janjenju i jarenju - vodi brigu o porijeklu (pedigreu), odabiru roditelja novih gene-racija, o održavanju aukcijskih prodaja rasplodnih grla (obvezno u ožujku i kolovozu a po potrebi i između), te o prodaji proizvoda (mesa, mlijeka) članova Saveza.

Na povratku u Republiku Hrvatsku većina uzgajivača izrazila je zadovoljstvo viđenim, uz naglasak kako njihove farme ne zaostaju u proizvodnji za farmama koje su posjetili, a poseban naglasak u svojim komentarima stavili su na potrebu kvalitetnijeg organiziranja uzgajivača ovaca i koza u cijeloj Republici Hrvatskoj. O

V

STRUCNO PREDAVANJE MEĐIMURSKIM KOZARIMA Međimurska županija

jedna je od najrazvijenijih što se tiče uzgoja mlfječnih koza u Hrvatskoj. U Županiji je približno 3200 mliječnih koza pod selekcijom od čega je najzastupljenija pasmina francuska alpina, dok se u manjem broju uzgajaju koze sanske pasmine. Uzgajivači koza, osim zavidne količine mlijeka, proizvode rasplodni materijal, odnosno mlade jarice i jarčeve. >v:l o:; Vrlo je važno napomenuti da za obje ove pasmine uzgajane u Međimurju postoji velik interes uzgajivača iz drugih dijelova Hrvatske, ali i inozemstva. Za razliku od drugih stočara, međimurski uzgajivači ne kupuju koze u inozemstvu nego naprotiv izvoze ih u susjedne zemlje (Slovenija, Makedonija).

Uzgajivači koza Međimurske županije osnovali su prije sedam godina Regionalnu udrugu kozara (RUKA) koja uspješno sudjeluje u organiziranju izložbi, nabavi i prodaji rasplodnog materijala.

Na inicijativu gospodina Stjepana Zadravca iz Oporovca, predsjednika Udruge, organizirano je stručno predavanje članovima Udruge 29. studenog u međimurskom selu Sveti Križ pred oko pedesetak uzgajivača koza iz Međimurske županije.

Mr. se. Antun Kostelić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održao je predavanje o <I)

32

zaštiti zdravlja stada koza, te o problemima vezanim uz smještaj koza u Međimurskoj županiji.

Pored navedenog, uzgajivačima su bili predočeni rezultati istraživanja o prisutnosti parazita u njihovim stadima. Istraživanje su proveli tijekom listopada i studenoga, stručnjaci Agronomskog i Veterinarskog fakulteta iz Zagreba i djelatnici Hrvatskog stočarskog centra iz Cakovca, a u njega su bila uključena 52 obiteljska gospodarstva Županije.

Gospodin Mirka Devčić iz tvrtke Gumex-Eko upoznao je uzgajivače o održavanju i servisu muznih uređaja, te o novim proizvodima kojima se značajno može olakšati higijena i tehnika mužnje.

Posebno je naglašen utjecaj neispravnih uređaja na zdravlje vimena i dužinu trajanja mužnje. U sklopu predavanja održana je i prodaja opreme za mužnju po promotivnim cijenama.

Na kraju predavanja uzgajivačima je predstavljena nova generacija dezinficijensa tvrtke Aquastel za koju su uzgajivači pokazali veliki interes, jer njihovi proizvodi ne ostavljaju rezidue (ostatke) nakon dezinfekcije muzne opreme.

U želji za što potpunijom edukacijom uzgajivača koza, u siječnju 2004. godine, bit će ponovno organizirano predavanje s temama vezanim uz higijenu mužnje, upalu vimena, pripremu krme i hranidbu jaradi i koza. O Mljekarski li,st 01/2004.

NOVA

LIJ

IZDANJA

Tekst pripremila:prof dr. se. Dubravka Samaržija

od

U izdanju Hrvatske mljekarske udruge, tiskana je knjiga "Mlijeko od farme do mljekare" autora Jasmine Havranek i Vlatka Rupića uvaženih redovitih profesora Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Objavlji-vanje tog sveučilišnog udžbenika odobrio je Senat Sveučilišta u Zagrebu, Senat Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku i Senat Sveučilišta u Mostaru, a njezinom izdanju potpomoglo je Ministarstvo znanosti i tehnologije i Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske. Potpora koju je knjiga dobila i opsežnost tema koje obrađuje govore sami za sebe s kolikom željom je očekivan prvi udžbenik takve vrste objavljen u Hrvatskoj. Knjiga se sastoji od međusobno različitih, ali logična povezanih 14 poglavlja. Sva poglavlja u knjizi napisana su u formi odvojenih podpoglavlja u kojima su tematske jedinice, na jednostavan i stručan način opisane te se mogu čitati kao zasebne cjeline, što je i najznačajnija odlika svakog dobro napisanog sveučilišnog udžbenika.

U opisu pojedinih tema autori se koriste najnovijim referentnim podatcima i vrlo dobro odabranim fotografijama te vrhunskim crtežima. U uvodnom prvom poglavlju čitatelju je predstavljena značenje i sva složenost proizvodnje mlijeka. Radi lakšeg i jednostavnijeg prihvaćanja tematskih jedinica obrađenih u knjizi poglavlje "Mliječna žlijezda - vime" uz detaljan opis građe i funkcije mliječne žlijezde, koncizna opisuje sekreciju najznačajnijih sastojka mlijeka. Kako proizvoditi, kako kontrolirati i kako spriječiti moguće pogrješke mlijeka na putu od farme do mljekare opisana je u poglavljima 3, 4, 5, 6, 11 i 12, s naročito praktičnim i korisnim informacijama. Iz razloga što je upala vimena najskuplja bolest u proizvodnji mlijeka autori su dva opširno napisana poglavlja posvetili načinima prepoznavanja i dijagnosticiranja upale vimena.

Autorski pristup i raznolikost obrađenih tema u knjizi: "Mlijeko od farme do mljekare" svrstavaju taj udžbenik u izvrstan studentski udžbenik i nezamjenjivu literaturu za stručnjake u praksi. Knjiga je također izvrstan izvor u organiziranju edukativnih i radnih seminara za sve proizvođače mlijeka.

Knjiga se može kupiti ili naručiti u Hrvatskoj mljekarskoj udruzi, Ilica 31/111, Zagreb (tel/fax:. 01/ 48 33 349; e-mail: hmu@zg.htnet.hr), kao i na Agronomskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za mljekarstvo, Svetošimunska 25 (tel. 01/ 23 93 848).

Cijena knjige je 250,00 kuna . .l!fjl,l.w'/J·kilist Ol 2U0-J.

Otkrit ću Vam tajnu kvalitete moga mlijeka!

~

oo:: u

Moj vlasnik za održavanje čistoće muzilica. mljekarskih kanti i ostalih posuda koje dolaze u dodir s mlijekom koristi:

~-MADEIN

Uvjerite se i vi u njegovu učinkovitost!

KAKO?Ukratko ću vam objasniti: - predispiranje: poslije svake mužnJe provest, 1spiran1epotapanjem muznih Jedinica po mogućnosti u mlaku vodu; odgovarajućim četkama odstraniti grublje nakupine nečistoća. Napomena; ispiranje ne provoditi vrućom vodom da ne dođe do koagulacije kazeina, te da se lakše isplahne ml1Ječna emulzIJa. - pranje I dezinfekcija: u 1O litara tople vode otop1t1 100 do 150 g BIS-a C 5330 (5 - 8 jušnih žlica ili 3i4 Jogurt-čaše) U pnpreml1enu otopinu potopiti muzne Jedinice i po potrebi četkom odstraniti nakupine nečistoća.

- Ispiranje:

ne Jedinice 1sprat1mlakom vodom (može i vrućom)

,./ SLU2:BATEHNIĆKE PRIMJENE MARKETINGAINOUS1'1WE i.I: 0J1-S1l - 593· faa. 031 • 51' · 503 PROOA.14 tel· 031- 513 -sn; faXl 031 · S'3 • 503

nemo11ečel..a1il jeve imate ,031/51~ 031 /513-593 / nazov vod možete dobiti po kiranje?Vrećica od

_c,iL-

:7, .

» Visokokvalitetne gibljivecijevizaprehrambenu industriju U ponudije nekolikotipovasilikonskihi PVCcijeviovisnoo potrebi: • Zaprotokalkohola{pivo,vinoi sl.),mlijekai mlječnih masti,voćnih sirupa,mineralne vode,jestivihuljai sl.

• U promjerima od2 mmdo 150mms radnimtlakomod6 barado 20bara.

» Visokokvalitetne gibljivecijeviza industrijsku namjenu U ponudije nekolikotipovagumenihi PVCcijeviovisnoo namjenii potrebi: • Cijevizaprotokodpadnih voda(fekalije),pretovarzrna(kukuruz, pšenicei sl.), zaodzračivanje i otprašivanje, zaparui vruću vodudo 210C. • U promjerima od 10mmdo 150mms rednimtlakomod6 barado20bara.

TEHNO-HIDRAULlll ij

i

■l: 11/11 za111 m.: 11/33 ZJZII fll: 11/H H Ili Ili: Ul/13 Z3 Ili Hlll: prodaja@tehno-hidraulik.hr; WIIIU U. li · 11437IUIIIJl/11111.IE

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA

"SJAJf SVANJSKOM KUMOM"· ZAUZGOJ MUJfČftlH HRAUA U stajama za gove.5 da treba biti suh i Za smještaj visoko proizvodnih životinja potrebni su ci.. hladan zrak, a ne vlaoptimalni sustavi. Staje s vanjskom klimom, koje :U žan i topao. Sto više koriste proizvođači mlijeka u većini europskih zemalja, mlijeka krava proizvrlo su prikladno rješenje. vodi, to joj niže temperature bolje odgo.3" c3 varaju. Klimatski uvjeti u stajama s cm a dubina kanala iznosi 1,25 m. Rešetkasti pod ': vanjskom klimom slični su onima na otvo- u ovim stajama ima prednosti jer su goveđi papci ~ renom. Postoje različiti oblici staja za uglavnom suhi i tvrdi. Puni podovi ne smiju biti skliski, a čiste se kliznim napravama. Optimalno svaku starosnu dob i proizvodnu namjenu.

Obilježja «staja s vanjskom klimom« su: izvedeni puni podovi isto su tako dobri kao i povoljan i jednostavan način izgradnje, stalna rešetkasti podovi visoke kvalitete. Između bokizmjena zraka, veliki volumen prostora po sova_za ležanje nalaze se blatni hodnici širine 2,20 m. Blatni hodnici se čiste pokretnim strojevima ili životinji, dobri uvjeti radnih mjesta i alternativne promjene objekta. Staja u pravilu treba biti otvo- kliznim napravama. Na kraju blatnog hodnika rena prema jugoistoku, a zatvorena strana staje nalazi se poprečni kanal (2x2) za izgnojavanje.

Boksovi za ležanje mogu biti povišeni i udubljeni, mora biti okrenuta prema vjetru. U zimskom dijelu godine sunčane zrake ulaze duboko u staju, dužine 2,20 - 2,40 m i širine 1,20 m. Povišeni osvjetljavaju je i zagrijavaju, a ljeti sunčane zrake boksovi mogu biti prekriveni gumom ili steljom. gotovo i ne padaju u staju. Vanjski zid visok Vanjski zidovi prave se od debele daske, debljine 2,5 cm. U gornjem dijelu štale, u sljemenu, preko 4 m, gornji dio oko 2 m, a donji zatvoreni ugrađeni su otvori za dovod i odvod zraka, a dio zida iznosi 2 do 2,5 m. U stajama s vanjskom klimom osigurava se prostorni volumen od 50-60 mogu biti vodoravni ili okomiti. Za osvjetljenje m 3 po stočnoj jedinici. U odnosu na uobičajene staje koristi se danje svjetlo u omjeru 1 : 15 zatvorene staje, životinje imaju dvostruko veću površine staje. U ovakvim stajama koriste se izmuzišta tipa riblja kost ( 2 x 2, 2 x 4, 2 x 6 ) i količinu zraka. Ove staje imaju oblik hala koje se kasnije mogu koristiti i u druge svrhe. U stajama s tandem (2 x 2, 2 x 3, 2 x 4 ). Klimatizaciju vanjskom klimom prostor je podijeljen na dio gdje izmuzišta valja izvesti tako da odgovara ljudskim obitavaju životinje i na odvojeni «prostor za zahtjevima.

Hranjenje voluminoznom krmom obavlja se mužnju«. Izmuzište je na sredini vanjske strane na hranidbenom hodniku (stolu), a koncentrat staje. Prostor za hranjenje, boksovi za ležanje i sustav za izgnojavanje dobro su povezani. Staja je krave dobivaju u kompjuterskim hranilicama koje se nalaze u boksovima. Krave su razvrstane po pregledna pa je kontrola životinja laka. Izmuzišta na vanjskoj strani mogu imati ispuste s obje proizvodnim grupama. U R. Hrvatskoj nekoliko strane, a produžni betonski kanal za odvod većih obiteljski farmi (50 - 80 krava) ima ovaj tip staja. Jedan od njih je Josip Vinceković iz tekućeg stajskog gnoja, prekriven rešetkastim podom, odvodi gnojovku do gnojnice. Kanal ima Vagovine kod Bjelovara (ima 80 krava pasmine holstein) i jedan je od najvećih proizvođača pad prema septičkoj jami. U slobodnom sustavu držanja u «stajama s vanjskom klimom» i u zat- mlijeka u R.H. Branko Gavranović iz Đeletovaca (selo pored Vinkovaca) također gradi staju s vorenim i poluotvorenim stajama dosta se koristi rešetkasti pod. Rešetkasti podovi imaju otvore 3,5 vanjskom klimom. ■ b.O

V

1/lje/.:ars/.:i h,I (}i :200-f.

PREVENTIVA SUŠI Piše: Darko Kantoci, dipl. ing. cijevi od lakog materijala radi lakšeg prenošenja. Promjer cijevi obično iznosi 15 cm. Cijevi koje zamjenjuju razdjelne kanale i brazde imaju otvore koji se mogu zatvoriti što omogućuje izbor brazda u koje ide boda. Prenosivim cijevima osigurava se bolja raspodjela i kontrola vode, smanjuju se gubitci vode zbog filtracije, pa se mogu smanjiti i obroci navodnjavanja. Omogućeno je navodnjavanje i na neravnim terenima, povećava se obradiva površina jer nisu potrebni stalni kanali i razdjelne brazde, a poboljšavaju se i radni uvjeti. Na tlu je tada potrebno samo načiniti brazde za natapanje, a sva se razdjelna mreža kanala i brazda zamjenjuje cijevima.

Razmak brazda ov1s1 o svojstvima tla i uzgajanoj kulturi. Lakša tla upijaju vodu bočno i do udaljenosti od 40 cm od brazde, srednje teška tla do 60 cm, a teška do 100 cm. Zbog toga su za uzgoj ratarskih i vrtlarskih kultura brazde za natapanje na razmaku 50 do 200 cm, a za drvenaste kulture i do 500 cm. Poželjno je da zemljište navodnjavano brazdama bude ravno s ravnomjernim padom (optimalni pad je 2 do 4 %). Dužina brazda ovisi o svojstvima tla i padu terena, može iznositi 20 do 500 m, a dubina brazde 15 do 25 cm.

Punjenje brazda vodom također ovisi o svojstvima tla i padu terena. Kako bi se smanjilo ocjeđivanje vode kroz dno brazde, intenzitet ulijevanja u brazdu iznosi 0,5 do 1 1/s na lakšim tlima, a na težim 0,1 do 0,51/s, jer je potrebno tlo duže vlažiti.

Obrok navodnjavanja ovisi o fizikalnim svojstvima tla, uzgajanoj kulturi i trenutnoj vlažnosti tla. Za većinu poljoprivrednih kultura iznosi 30 do 60 mm.

Navodnjavanjem brazda narušava se struktura tla i stvaraju se uvjeti za formiranje pokorice.

2003. godina bit će zapamćena po dugotrajnoj karastrof alnoj suši. Prinosi su prepolovljeni, a ponegdje su sasvim izostali. Štete se mjere u milijunima kuna. Bez vode je nemoguć uzgoj bilo koje kulture pa je uputno uložiti novac u sistem za navodnjavanje.

Navodnjavanje je melioracijska mjera kojom se dopunjuju prirodne oborine, kada tijekom vegetacije nema dovoljno vode u tlu, potrebne za normalan rast i razvoj uzgajanih kultura. U suvremenoj poljoprivrednoj proizvodnji ova je mjera vrlo važna, posebno na uređenim površinama s reguliranom odvodnjom. Prilikom pravilne primjene navodnjavanja moguće je ostvariti napredniji uzgoj sa sigurnim visokim i kvalitetnim prinosima. Iako je navodnjavanje staro kao i ljudska civilizacija, ono ipak predstavlja modernu mjeru koja omogućuje najintenzivniji način iskorištavanja poljoprivrednih proizvodnih površina.

Danas se kod nas navodnjava samo mali dio obradivih površina, dok su stvarne potrebe za navodnjavanjem znatno veće. Količine oborina nisu dovoljne nigdje u zemlji i ne mogu zadovoljiti potrebu uzgajanih kultura pa je potrebno provoditi navodnjavanje.

U prošlosti su uglavnom primjenjivali površinski način navodnjavanja (brazde i prelijevanja).

Poslije drugog svjetskog rata sve se vise primjenjuje navodnjavanje kišenjem. Navodnjavanje infiltracijom i subirigacijom malo se koristi, a pogodni su za neke specifične uvjete.

Noviji način, koji se sve više širi posebno zbog uštede vode je navodnjavanje kapanjem. Ovaj način osobito je prikladan za drvenaste kulture i za navodnjavanje u zatvorenom prostoru.

Način navodnjavanja treba izabrati ovisno o klimatskim i pedološkim prilikama, vrsti uzgajane kulture, veličini i obliku proizvodne površine, položaju izvora vode, količini i kvaliteti vode u izvoru i o namjeni biljne proizvodnje.

Navodnjavanje brazdama Brazde, ili samo razdjelni kanali i razdjelne brazde, zamjenjuju cijevima. Bolje je koristiti

Mljekarski list 01/2004.

Kišenje Pri navodnjavanju kišenjem voda se raspodjeljuje po površini tla u obliku kapljica pomoću rasprskivača kao umjetna kiša. Ovaj način navodnjavanja ima mnoge prednosti: moguća je :-J7

PREVENTIVA SUŠI primjena u različitim topografskim uv1et1ma, nepotrebni su (ili vrlo mali) pripremni radovi na zemljištu, ne smanjuju se obradive površine, moguće je precizno dozirati vodu, minimalno se pogoršavaju fizikalna svojstva tla, mogu se navodnjavati sve vrste tla i u svim fazama razvoja biljaka uz istovremeno dodavanje folijarnog gnojiva. Nedostatci su visoka cijena uređaja, visoki pogonski troškovi, neravnomjerna raspodjela vode pri jakom vjetru, zrak iznad tla postaje vlažniji što pogoduje razvoju bolesti, relativno su visoki gubitci vode zbog ishlapljivanja, teško je prenositi cijevi kad su usjevi visoki. Danas postoje različiti tehnički sistemi kišenja: klasični (prenosivi, polustabilni i stabilni), samohodni i razni tipovi hidromatika.

Ovi sistemi pružaju mogućnost dobrog rješenja za specifične potrebe u praksi.

U klasičnom prenosivom sistemu, zbog prenosivosti svih dijelova mogu se navodnjavati i veće površine. Nedostatak je gaženje nasada i gubljenje vremena.

U polustabilnom sistemu glavni je cjevovod najčešće ukopan, na površini su hidranti na koje se spajaju cijevi za priključak rasprskivača. Takav sistem je ekonomičniji od prenosivog i stabilnog sistema.

U stabilnom sistemu svi su dijelovi stabilni, a rasprskivači se priključuju na cijevnu mrežu koja je najčešće ukopana. Tada je potrebno najmanje radnog vremena, ali su troškovi gradnje visoki.

Rasprskivači se razlikuju prema radnom tlaku, količini vode, površini koju navodnjavaju, intenzitetu kišenja i broju mlaznica. Ravnomjernost kišenja jedno je od važnih svojstava rasprskivača.

Idealan raspored kvari vjetar, ali i neujednavrtnje rasprskivača. Da bi se postigao što jednoličniji raspored kišenja, rasprskivači se moraju prikladno razmjest1t1 po povrsm1.

Najčešće se razmještaju u vrhove istostraničnih trokuta ili u vrhove kvadrata. U trokutnom rasporedu rasprskivača njihove udaljenosti iznose d =1,73 r i 1=1,5 r, gdje jer domet rasprskivača. U kvadratnom rasporedu razmaci su u oba smjera jednaki i iznos d = 1,41 r. Površina koja pripada jednim rasprskivaču uz trokutni raspored iznosi 2,6 r2, a uz kvadratni raspored 2 r2. čena brzina

38

Intenzitet kišenja Trajanje kišenja, u minutama, jednako je omjeru obroka kišenja (mm) i intenzivnosti kišenja (mm/min). Intenzitet kišenja ((mm/min) određena je formulom: i = nq/A, gdje je n koeficijent iskorištenja vode (dio vode koji padne na tlo prilikom kišenja, najčešće 0,90 do 0,95), q količina vode koju izbacuje rasprskivač (1/min), a 2 A površina kišenja (m ).

Intenzitet kišenja treba prilagoditi upijanju vode (infiltraciji tla). Intenzitet kišenja mora biti manji od početne infiltracije tla. On se, naime, postepeno smanjuje s kišenjem. Ako je intenzitet veći od infiltracije voda se skuplja na površini što može negativno utjecati na tlo i biljke. Intenzitet kišenja može se regulirati podešavanjem mlaznica ili izborom rasprskivača, a infiltracijska sposobnost tla agrotehničkim zahvatima (gnojidba, obrada, plodored).

Tablica 1: Orijentacijskevrijednostiinft"/tracije i intenzitet kišenja u mm/min vrsta tla lakše tlo srednja tla teže tlo

infiltracija 2,5 - 4,2 0,8 - 2,5 0,2 - 0,8

intenzitet kišenia 0,7-1,0 0,3 - 0,7 0,1 - 0,8

Subirigacija Provodi se dovođenjem vode kroz tlo. Cijevi se postavljaju na dubinu 0,5 do 1,5 m. Voda ulazi u tlo kroz rupice ili pore, već prema vrsti cijevi, a u njemu se širi kroz kapilare na sve strane. Što je tlo vlažnije prima manje vode iz cijevi, a kada je zasićeno vodom otvara se ventil na kraju cijevi pa voda odlazi u kolektor.

Promjer cijevi iznosi 5 do 12 cm, a razmak ovisi o vrsti tla i iznosi 1,5 do 5 m. Dužina cijevi može iznositi do 200 m. Pretpostavljalo se, da će se navodnjavanje subrigacijom naglo proširiti. Zbog veliki ulaganja to se nije dogodilo, usprkos prednosti takvog navodnjavanja.

Navodnjavanje kapanjem Voda se iz cijevi kap po kap dodaje tlu i to neposredno uz biljku. Navodnjavanje kapanjem može se primijeniti na svim tlima, poljima i u staklenicima. Zemljište nije potrebno ni ravnati ni posebno pripremati, a ne narušava se ni struktura tla. Vodu je moguće vrlo precizno

;1,fljekarskilist 01/2004.

PREVENTIVASUŠI dozirati, pa je velika ušteda vode uz stalno održavanje optimalne vlažnosti. Može se primijeniti za navodnjavanje kultura sijanim ili sađenim u redovima. Vodu je potrebno filtrirati da bi se spriječilo začepljivanje rupica na cijevima kroz koje kapa voda. Voda je pod niskim tlakom.

Glavne dovodne cijevi imaju promjer 2,5 do 5 cm, a cijevi s rupicama promjer 1 do 2 cm. Razmak cijevi s rupicama ovisi o razmaku biljaka i iznosi 40 do 100 cm, dok je razmak rupica (kapaljki) 40 do 60 cm. Primjer kapaljki je 1 mm. Iz jedne kapaljke na tlo padne 2 do 4 1/h, a ima i takvih iz kojih se dovodi do 8 1/h.

Ovakvima se navodnjavanjem postižu veći prinosi. Uz visoku investiciju, nedostatak je stalna potreba za filtriranjem vode i začepljenje kapaljki.

Ovaj se sistem još uvijek malo primjenjuje.

Doziranje vode pri navodnjavanju Pravilno doziranje vode vrlo je važno u praksi navodnjavanja. Unutar doziranja vode osnovna su dva elementa: količina vode pri svakom navodnjavanju ili obrok navodnjavanja i trenutak kada treba početi navodnjavanje.

Obrok navodnjavanja To je količina vode (m3/ha ili mm) koja se dodaje jednokratnim navodnjavanjem, a predstavlja dio deficita vode u vegetacijskom razdoblju ili dio norme navodnjavanja. Obrok navodnjavanja zavisi o dubini tla koje želimo navlažiti, vrsti tla i vlazi u tlu prije navodnja-vanja. Dubina tla koju treba navlažiti ovisi o dubini korijenja, odnosno o vrsti kulture i fazi razvoja biljke. Nije, međutim, potrebno navlažiti tlo do dubine do koje dopire korijenje, već samo aktivni sloj tla u kojem se nalazi glavna masa korijenja. Dubine glavne mase korijenja najčešćih kultura u raznim fazama rasta su tablici 2.

Obrokom navodnjavanja treba navlažiti tlo do poljskog vodnog kapaciteta i to do dubine prema tabeli, što znači da obrok navodnjavanja ovisi o vrsti tla. Za lakša (pjeskovita) tla potreban je manji obrok navodnjavanja nego za teža (glinovita). Međutim, pjeskovita tla treba češće navodnjavati nego glinovita jer biljkama trebaju jednake količine vode bez obzira na tlo na kojem se uzgajaju. Budući da tlo treba zasititi do poljskog vodnog kapaciteta, za određivanje obroka navodnjavanja treba poznavati vlažnost tlo prije navodnjavanja. Obrok navodnjavanja (m3 M(jekarski t,:sl01/2004.

Tablica2- Dubinaglavnemas, ko,ijenjaku/tu,a u raznimfazama razvoja vrsta kulture kukuruz

faza razvoia 5 do 6 listova metličanje

šećerna repa

krumpir

rajčica

grašak

zelje, krastavci, luk

voštana zrioba ukorjenjivanje razvoj lišća razvoi koriienia razvoj lišća butonizacija razvoi l?omolia ukorjenjivanje razvoj lišća razvoi olodova ukorjenjivanje cvatnja naliievanie zrna ukorjenjivanje razvoj lišća sazriievanie

I

dubina u cm 30 do 40 70 do 80 90 do 100 40 do 50 .

60 do 70 80 do 100 40 do 50 50 do 60 60 do 80 30 do 40 40 do 50 50 do 60 20 do 30 30 do 40 40 do 60 20 do 30 30 do 40 40 do 50

/ha) može se odrediti pomoću formule No = 100 qt h (Pk-TJ gdje je: qt - gustoća tla (t/m 3 ) h - dubina vlaženja (m) Pk - poljski vodni kapacitet (vol%) Tv - sadržaj vode u tlu prije navodnjavanja (vol%) Navedeni izraz vrijedi za homogeno tlo. Ako je tlo heterogeno, obrok navodnjavanja izračuna se pomoću prosječnih vrijednosti qt, Pki Tv. Početak navodnjavanja Točna određivanje trenutka dodavanja obroka navodnjavanja jedan je od uvjeta za uspješno i racionalna navodnjavanje. Ako se trenutak počet­ ka navodnjavanja određuje «odoka» navodnjavanje je najčešće neracionalna, a može biti i štetno.

Ako se navodnjava češće od potreb-nog troši se suviše vode, narušavaju se prirodna svojstva tla, ispiru se hranjive tvari a tlo se može zasoliti od podizanja razine podzemnih voda. Ukoliko se pak navodnjava rjeđe nego je potrebno, ne mogu se ostvariti visoki i kvalitetni prinosi pa je navodnjavanje nerentabilno. Trenutak početka navodnjavanja najčešće se određuje mjerenjem vlažnosti tla. U praksi se primjenjuju i zastarjele metode koje se osnivaju na promatranju morfoloških promjena biljke i procjene vlažnosti tla.

Mjerenje vlažnosti tla Mjerenje vlage u tlu osnova je za racionalna navodnjavanje. Vlažnost tla mjeri se na dubini na

39

PREVENTIVASUŠI kojoj je najaktivniji dio korijenja. Točni je, stanje vlažnosti tla dobiva se ako se mjeri u području glavne mase korijenja tj. na svakih 10 cm dubine.

Na temelju ovih mjerenja određuje se početak i obrok navodnjavanja.

Vlažnost je najednostavnije i najbrže mjeriti na polju. Postoje instrumenti za neposredno i posredno mjerenje. Za neposredno mjerenje služe tenziometri, dok se posredno mjerenja osniva na mjerenju električnog otpora tla.

T enziometrom mjerimo napetost u kapilarnom prostoru tla. Sastoji se od staklene ili metalne cijevi koja na dnu ima poroznu čašicu od keramike. Prilikom postavljanja tenziometra u tlo, porozna čašica mora biti u neposrednom dodiru s tlom. Kada je cijev postavljena u tlo, napuni se vodom i hermetički zatvori. Sušenjem tla u njemu se povećava napetost, pa voda iz tla ulazi u čašicu.

Obrnuto je kada se povećava vlažnost tla jer tada voda iz čašice ulazi u tlo. Zato raste ili pada tlak u cijevi a očitava se kao razlika žive u cijevi oblika slova U ili kao položaj kazaljke vakuumometra.

Električni otpor tla ovisi o njegovoj vlažnosti, a koristi se za mjerenje vlažnosti tla. Blok od gipsa

postavljen u tlo, a oko njega se nabije zemlja kako bi se uspostavio što bolji kontakt između bloka i tla. U bloku su mrežaste elektrode kroz koje prolazi istosmjerna struja. Ukopani blok preuzima vlagu iz tla, ako je vlažnost tla veća od vlažnosti bloka, odnosno blok predaje vlagu tlu ako je vlažnost bloka veća. Struju koja protječe kroz blok mjerimo ampermetrom, te preračunamo u postotak vlažnosti tla.

Voda za navodnjavanje Svaka voda u prirodi ima više ili manje otopljenih soli i suspendiranih čestica koje mogu nepovoljno utjecati na tlo i biljke, pa i na uređaje za navodnjavanje. Osim toga, temperatura vode također utječe na djelotvornost navodnjavanja. Što se tiče kemijskih svojstava vode, uzorak treba odnijeti na analizu kako bi se točno utvrdilo kakva je voda i u koje se svrhe može koristiti.

Minimalna temperatura vode za navodnjavanje trebala bi biti 19° C, a maksimalna 34 ° C. Optimalna temperatura je 29 do 30° C. Ako voda sadrži čestice veličine O,10 do O,15 mm, treba je filtrirati, jer se ove čestice lako talože u uređaju za navodnjavanje. O

·1 1

l ~

(najčešće 42 x6,5x31,5·cm)

·, A

I

! j-l I

('

\, •:.

·;

..

Vezovi, topli podovi, ograde krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice sve vrste spojnica Folije i mreže: Folije za okrugle bale Rani, folije za silažu Rani, mreže za bale Novatex Polovno: Izmuzišta, mehanizacija, hangari Instalacija: Izmuzišta, stajske opreme

Ned agro d.o.o., Mekušanska

=-aROUWERS =.IIIIEQUIPMENT

cesta 62, Karlovac, Tel./fax: 047 /654-292, GSM: 098/365-857, e-mail: nedagro@hihtnet hr

Ne riskirajte sa kvalitetom izmiješanosti komponenti u Vašoj smjesi III Uštedite vrijeme I SCHAUMANN je uz svoje proizvode za govedarstvo

Rindavit VK Rindamin GM Rindavit TOP Rindamast 2000 SME Stabil Energietrunk proširio ponudu.

Na raspolaganju Vamje

Pokretna mješaonica stočne hrane koja dolazi na poziv u Vaše dvorište .

■ smjesa kakvu trebate ■ smjesa pod vašom kontrolom ■ smjesa od vaših Ueftinijih) sirovina ■ dodavanje specijalnih dodataka ■na dvorištu bez dodatne radne snage i troškova

Informacije i narudžbe: Organizator:

tel./fax 01/291 55 71 mobil. 098 638 860

Tehničari:

Izrada receptura Schaumann:

mobil. 091 254 1976 091 594 6669

"POLJOSTROJ" a.o.o.j I

mobil. 098 350 463

za proizvodnju i usluge, unutarnju i vanjsku trgovinu Vukšinac D. 21, 10342 DUBRAVA HRVATSKA tel.: 01 2725 622; 01 2726 229 tel./fax,: 01 2726 186 e-mail: poljostroj@zg.hinet.hr

NAŠA PEĆ ZA VAŠ TOPAO I UGODAN DOM

IZ PROIZVODNOG PROGRAMA. IZDVAJAMO:

•MOGUĆNOST KREDITIRANJA• •NAJPOVOLJNIJE CIJENE U HRVATSKOJ•

- rotacijske drljače od 170 cm - 300 cm - rezervne dijelove za poljoprivredne strojeve - raonici za plugove - usluge strojne obrade i obrade lima - kuhinjske peći na kruta goriva - peći za jednoetažno centralno grijanje - kamini, samostojeći i za ugradnju

DJECA

NA SELU

Piše:Dražen Stević, prof Prvašić je, prepun priča o Svake jeseni mnoge obitelji moraju uskladiti aktiv-1 novoj sredini, novim prijateljima nosti roditelja na poslu s dječjim aktivnostima u - vršnjacima, ulazi u svijet ozbiljškoli. Problemi se uvećavaju s prvoškolcima djeci nih odnosa, radnih navika ali i kojoj škola nije još postala ozbiljno mjesto učenja, a vlastitoga snalaženja. Nejaka leđa vrtić je davno iza njih. Na selu su problemi povezani I prvoškolaca trpe teret knjiga i s prijevozom do (i nekoliko kilometara) udaljenih prepunih znanja iz života (najškola. češće zamišljenoga idealno). Roditelji na selu prisiljeni su se prilagoditi potrebama prvoškolca. Nerijetka majke ravaju, uspoređuju u razredu i otvaraju nebrojene ostaju kod kuće, sudjeluju u odlascima i dolascima mogućnosti manipulacijama. Time određuju svoj djece iz škole, poučavaju ih i gotovo su cijele dane status među vršnjacima i jako se dobro pozna tko djetetu na usluzi. Očevi tu i tamo priskaču u je iznad ili ispod prosjeka prihvaćenosti. Roditepomoć a ponekad bake i djedovi. ljima na selu teško je prvoškolcu usaditi nadmeU jednom selu, tijekom jeseni, već umorni tanje, hvalisanje, primjerice u tehnološkim novoroditelji pokušavali su objasniti svom prvašiću tarijama (računala, game-boy i sl.), a da pri tome kako treba malo misliti i na knjigu a ne samo na ne povrijede svoj kućni budžet. Rješenje je u puigre po dvorištu, a on i ponosno izjavljuje: « Ma ja no razgovora i uvjeravanja kako postoje ciljevi vam sve to znam. Moj djed je mene sve naučio još (nešto dobro učinjeno) te nagrade na njihovu prije. A ona učiteljica mene ne gleda, nego samo kraju. onog zločestoga Stipu koji se stalno hvali kako Prvoškolca prati i razdoblje uživljavanja u njegov tata svaki tjedan ima novi auto, i onu likove TV ekrana (crtići, sapunice i sl.) pa je vrlo Maju koja vrti kosu kao da nikad nije imala češalj važno razgovarati s djetetom o dobrim i zlim u ruci ... « likovima, o onome što je u filmu dobro a što je Dijete i na selu i u gradu mora biti vođeno u loše. Zaigranost prvoškolaca ne treba sputavati procesu snalaženja jer će se u protivnom nagomiali istovremeno usmjeravati ga na knjigu i lavati različite frustracije ili odbojnosti što može stvaranja radnih navika. rezultirati neprirodnom izolacijom. Prostor škole Iznenadit će vas razvoj prvašića. Na kraju odudara od obiteljskoga standarda pa i na to valja školske godine primjetit ćete prve crte ozbiljnosti. pripremiti dijete. Prvoškolci se međusobno odmjeTo je tek početak.::]

I

ZIMA NA SELU

Došla je kak i onda, negdar. Zdavnja.

T ak i ve.. To se ne menja. Za urla jo oštri vetri... i zasvetli · sonce koje ima zobe.

Podravska ravnica ogoli, opusti, sprazni se, utone vu one lepljive i goste megle.

Sve se uokolo smiri, zamre, zledi se zemlja ... negdar zdavnja toga ve nema .... zemlja na konake .. (konak udaljeniji posjed na kojemu se za većih sezonskih poslova moglo noćiti ili konakovati).

Negdar so familije imele čitava gospodarstva na ll(jPkarski list 01/200-J.

ZIMA NA SELU

konake z hižom, zdencom, štalom, farmom. Na konakima su imele svoje konjare («čikoše»), teleća­ re, čardaše, kanase i takozvane majurice (gazdarice) koje so brigo vodile o kućanstvu, hrani, spremanju mleka, sira i sadnji povrtnjaka (vrčaka).

I Virje je negdar imelo svoje konake koje se denes zova «Novo Virje». Svoje konake imel je i Novigrad Podravski. Negdašnji konaki bili so pod jurisdikcijom župe svetog Martina u Virju, te su župnici z foringom ili z biciklinom othajali služit mešo, spovedat ili davat posljednju pomast: Treba reći da so vu početku hiže na konaku bile rasčatane (razbacane) po poljima i sjenokošama, tak da je bila sva sila klancof i zaselkof ispod šuma. Zatim su gospodari započeli čudnu seobu prema glavnom putu (K patu, Na drum) posutom šljunkom ili sječenim kamenom a vodio je kroz sva naselja od Virja kroz Molve, povezujući Molvarske grede, Brežanu, Sekulinu, Medvedičku, Širine, Drenovicu, Bukevlje, Crnec, T repče i Pavljance u jedan čvrsti lanac.

Oni koji se nikak niso mogli prilagoditi na divljino, doge i jake zime (sneg severom, debele zapuhe) selili su u Virje, jer su konaki od željezničke pruge (Đurđevac ili Virje) udaljeni 12 km.

Pre bi stigel v nebo nego do prve bolnice, doktora, živinara, japotekara.

Ljudi so se na tim konakima vračili spremajući neke napitke, čajeve, magična vračtva, a okolu blaga f štali manipulirali su ljudi darovitiji koji .1/l.fekrml,ilt>;tO1/200.+.

so nekaj okre blaga razmeli. Uostalom, gdo bi i išel v bolnico? Ako je čoveku suđeno vmreti, on bo tak i tak vrml išel v špitalj ili ne išel.

Na konaku ne bilo babice, pa su porode, rezanje pupka obavljale same žene, kako su najbolje znale i umjele. Pa ipak, uz sve metilje po livadama uz «mrtvice», komarce u baruštinama, oštre ledene vjetrove koji su derali od mađarskih pusta, onaj tko je znao uživati u surovoj i sirovoj ljepoti podravske prirode, tko se znao radovati kupanju na Dravi, živio je dobro na virovske konake.

Hrane se našla dovoljno, jer je odmorena (počinjena) zemlja, puna «černozjoma) od napadalog lišća po krčevinama bila izdašna.

Malo sem zastala na konake, a štela sem vam prav za prav reći, ve dok imam čas kak nigdar, da je zima zgodno godišnje doba jer mrazi ljuti i debeli zapuhi jednostavno terajo na miruvanje, plandovanje v zapečku.

To je doba dok se čovek dobro nasedi, naspi, pretegne v miru po postelji, poseti so mogućo rodbino, godovnjake i vršnjake i pajdaše z soldačije. To je vreme dok se ima čas za snoboke i ženidbo.

I još bi vam štela povedati kej bote znali.

Dok se je virovska dekla vdavala trebala je sobom donesti zamož ruho i opremu: metlu, peglju, hambrelu, cviličnu vreću, korito za pranje, flačno važe (uže za sušenje robe), kolovrata, preslica z povesmom, kuharice koje so išle na zid, šamije i dušlince (marame za glavu), oplećke i matvonke, a od domaćega platna do 10 krp. Bolje stojeće dekle so dobile i del zemlje, nameštaja, kojo kravo šarano, debelo i dobro mlečnico ...

Na kraju se ne znalo jel' je bolša krava pisava ili šara ili mlada. A tek grunt ...

Je, je .. bilo je to jempot zdavnja po zimi, po letu, po danu i po brdi kmici na vire vuz petrolejsko lampo i dupljere ... Zbilja zdavnja uz krušno peć .. I puno časa ...

Da nije bilo toga negdar zdavnja, ne bih znala koliko je danas bolje i lakše preći daljine vidjeti i naučiti svašta.

Ali samo da ne izgubimo u toj trci mir, da se ne prestanemo radovati malim lijepim stvarima. (I -+3

Tradiciiu i povierenie gradimo godinama

~o upoizvodniu .m

idobro zaravUe krava

Pelana®

Počrtna kY nasmjesa zatelad

zauzg~ zdrave i ae,ređne t{lad1

uzustea mtuek

@vETERINAdoo.

Svetom,deljsko 2, Kolinovico, 10436 RokovPotok, HRVATSKA,telefon: 01 /33 88 888, telefaks: 01 /33 88 600 e-mail: infoOveterino.hr, www.veterino.hr

POVIJEST

HRVAT A

Prva seoba

Slavena,

ffl) -~

Tijekom značajnih godina 1990.-1992., kada se snagom i voljom hrvatskoga naroda ponovo rodila slobodna država ''-'' Hrvatska s međunarodnim priznanjem, nastala je opće] prihvaćena pjesma «Od stoljeća sedmog» kojoj je glavna misao u stihu:»Tko na tvrdoj stini svoju povist piše tom ne s:: može nitko prošlost da izbriše. Varaju se, i ne misle tako. Što se krvlju brani ne pušta se lako ... Mi smo tu odavna svi v3 moraju znati. To je naša zemlja, tu žive Hrvati. Od stoljeća sedmog o tom slova pišu, to je naša zemlja, tu Hrvati dišu. _. _ >~ .._ _________________________

f

J

l

ii:

Ta pjesma uz domoljubni zanos prikazuje stvarnu povijesnu istinu jer od tog VII. stoljeća poslije Krista počinje povijest hrvatskoga naroda, a uskoro i hrvatske države na području pokrajine zvane Dalmacija koja je tako postala njenom kolijevkom. Zbog budućnosti je potrebno poznavanje svoje povijesti pa je redakcijski kolegij Mljekarskoga lista odlučio da i sa svoje strane dade prilog ponovnom podsjećanju na pradavne događaje kojima su naši hrvatski pređi osvojili, nastanili i sačuvali ovaj dragi i nezamjenjivi dio jugoistočnoga europskoga kopna kojega nazivamo Hrvatska. Naši tekstovi osnivat će se na podatcima eminentnih povjesničara: Vjekoslava Klaića, Ferde Šišića, Josipa Horvata, Trpimira Macana, i Otokara Keršovanija koji se svi slažu u jednom, kako iz tih prvih razdoblja hrvatske povijesti ne postoji obilje pisanih podataka.

IME I PRADOMOVINA HRVATA Imena slična hrvatskome nalaze se u Iranu, kraj Bagistana (520. g. pr. Krista) i u dva grčka natpisa iz 2. i 3. stoljeća u gradu Azovu, gdje rijeka Đon utječe u istoimeno more. Napisana je ime HOROATHOS i HOROUATHOS za koja se smatra da su iranskoga podrijetla. Teorija o iranskom porijeklu Hrvata ostala je uglavnom nepri-hvaćena. Hrvati zajedno s ostalim Slavenima, Germanima, Ilirima, Grcima, Italicima, Keltima spadaju u INDOEUROPLJANE. Pradomovina Hrvata bila je Bijela Hrvatska u današnjoj južnoj Poljskoj, uz gornji tok rijeke Visle, sa središtem u Krakovu. U susjedstvima živjeli su i drugi sunarodnjaci Slaveni pa su svi govorili sličnim jezikom.

11·1/jekarski lt'.s-t01/20()4.

a

među njima i Hrvata bila

je 493. prema donjem toku Dunava, u pokrajine Bizantskog carstva.

PRILIKE UOČI VII. STOLJEĆA

Rimsko carstvo, u kojem su bile i današnje naše pokrajinerazorili Slavonijasui Dalmacija,

Germani 476. godine te su pripale pobjedniku TEODORIKU, kralju istočnih Gata. Ta vladavina bila je povoljna za spomenute pokrajine, a završila je 535. kada ih je bizantski car JUSTIJAN nakon 20-godišnjeg krvavog rata osvojio za svoje carstvo. Taj rat nije pravo ni završio kad li su Slaveni počeli prodirati prema našim krajevima, a najstrašniju provalu učinili su Avari sa sebi savezničkim slavenskim plemenima 597. kada su preko Srijema, kroz današnju Basnu, došli u Dalmaciju razorivši usput 50 tvrdih gradova.

Najgore je prošla Salona grad na mjestu današnjeg Solina. Opljačkani grad bio je do temelja razoren i spaljen, a samo mali dio romanskog građanstva uspio je lađama pobjeći na obližnje otoke: Brač, Šoltu, Hvar, Vis i Korčulu. Istu sudbinu su početkom 7. stoljeća doživjeli gradovi Epidaur, današnji Cavtat i Narona kod Metkovića.

Stanovnici Trogira su pobjegli na Čiova, a saveznici Avari i Slaveni jedino nisu mogli osvojiti Zadar. Avari su tek 626. doživjeli poraz pred Carigradom.

DOLAZAK HRVATA Za razumijevanje događaja, koji su omogućili dolazak Hrvata, potrebno je znati da je u oslabljeno Bizantsko carstvo 610. došao na prijestolje sposobni cezar Heraklije koji je želio vratiti izgubljenu Dalmaciju i Panoniju. On pozva Hrvate iz Bijele Hrvatske da kao vojnički dobro organizirana plemena otmu Avarima u njegovo ime rečene pokrajine, te da se u njima nastane i bore protiv novih barbarskih provala. Sedam do osam hrvatskih plemena prihvatilo je poziv i između 627.-640. krenulo s oružjem prema 45

POVIJEST

HRVATA

Balkanskom poluotoku. Svako pleme imalo je kneza ili kneginju. Poznata je stara legenda da je hrvate vadilo petero braće: Klugas, lobel, Kosjenac, Muhlo i Hr vat i dvije njihove sestre Tuga i Buga. Nije poznato kojim su putovima prodirali Hrvati na jug, ali se smatra da je osvajanje i borba s Avarima i njima pokornim Slavenima trajala više Car Heraklije godina, kada je stara rimska pokrajina Dalmacija postala nova domovina hrabrih Hrvata. Jezgra Hrvata zaustavila se na području južno od Gvozda i Save do Jadranskog mora te uzduž njegovih obala do rijeke Cetine. Zatim su na zapad otišli u Istru, a na istok do rijeke Vrbasa i Bosne. S tog područja širili su se postepeno na sjever do Drave, a jugoistočna do Drine i Boke Kotarske. Ta područja povremeno je obuhvaćala buduća Hrvatska koja je utjecala na njihov razvoj.

U doba dolaska Hrvata u novu domovinu,- u Rimu je bio Papa Ivan IV. rodom iz Dalmacije. On je (oko 641.) poslao u Dalmaciju pobožnoga opata Martina s velikim svotama novca da iskupi zarobljenike i uzme moći svetaca iz razorenih crkava. Opat Martin je na svoje čuđenje našao krotke hrvatske knezove i župane koje je zacijelo počeo odvraćati od njihovih poganskih božanstava i propovijedati im kršćansku vjeru.

Krajem 7-og stoljeća počela su hrvatska plemena organizirati svoja područja ili oblasti o čemu će biti riječ u našem sljedećem nastavku.

Tako je opet nova pjesma «Od stoljeća sedmog» imala pravo u stihovima:»tom ne može nitko povist da izbriše varaju se ako misle tako što se krvlju brani ne pušta se lako!»:} 46

Dolazak Hrvata

"ZAGRIJAVANJE I HLAĐENJE TIJEKOM ZIME" Piše:mr. se. Dražen Kaučić Ovisno o sastavu i gustoći atmosfere koja okružuje Zemlju, pa i o udaljenosti Zemlje od Sunca, naša će se planeta ovih zimskih dana različito zagrijavati. Rijetko ćemo ujutro, kad ugledamo nebo prekriveno oblacima, doživjeti da nam bude pretjerano hladno jer oblaci puni vodene pare ne će dopustiti da nam toplina odjuri u Svemir.

Nasuprot tome, tijekom vedrih jutara temperatura zraka pada, toplina nesmetana odlazi u Svemir, tlo se hladi pa je pojava mraza vrlo česta. Ovaj je efekat vrlo čest, a najizraženiji je u suhim pustinjama gdje temperature zraka tijekom dana narastu do 40 °C, a pred jutro padnu čak i ispod O C. No, spomenuta gustoća atmosfere koja okružuje Zemlju cijele godine štiti našu planetu od pretjeranog zagrijavanja.

Smanjenje gustoće naše atmosfere danas je razlogom prisutnih klimatskih promjena i na našim prostorima. O 0

Jt{jekarski list 01/2004.

PUTOVANJE

zAGo RJE (1904 )

,----------------------

S DANICOM l"

postaviše lijepu tvornicu glinene robe koju nazvaše "Zagorka". U toj se tvornici pravi roba od svake vrsti stisnute pečene gline: tarac, peći, odvodne cijevi za kanale i koje što drugo. U najzapadnijem kraju Ivanščice, gdje cesta prevaljuje 292 m visoku Očursku prevalu, našla se dosta kamenog ugljena kod Sv. Jakova, pa su to mjesto spojili željeznicom s Varaždinom. Na sredini donjeg Zagorja položila se ugledno mjesto Zlatar sa preko 1000 žitelja; tu je sijelo kotarske oblasti. Sve naokolo Zlatara poredala se imanja zagorskih plemića posred vinogradnih gora koje su nedavno bile poharane od nesmiljene trsne uši, ali su u posljednje vrijeme opet ponovljene američkom lozom. Nedaleko Zlatara, na cesti koja vodi u Radoboj, stisnuše izbrešci Ivanščice i gora Strugača cestu u usku sutjesku. Šumoviti strmi slazovi zatvaraju cijelu zanimljivu dolinu posred koje se uvalilo već dobro poznato kupalište Sutinsko. Tu se nalaze toplice s temperaturom vode od 37° C koje osobito rado posjećuju gosti iz Zagreba i Varaždina.» :J

•

'-----------------------«Od posljednjih petnaest godina u ovom se kraju Zagorja razvija znatan obrtnički i tvorničarski život. U blizini Kamene gorice vadi se iz gore dobar vapnenac koji se zračnom željeznicom na debelim željeznim žicama vozi u dolinu, gdje je pokraj željezničke pruge namještena velika palionica vapna. Sav južni slaz Ivanščice i Strahinščice, koja se prvoj na zapad prostire, ima obilno kamenog ugljena koji se u dosta velikoj množini kopa kod Konščine. Zagorska željeznica, koja se počinje kod Zaprešića pa ide najprije prema sjeveru do Zaboka a onda se dijeli na dva krila, jedno do Krapine, a drugo dolinom potoka Krapine do Varaždina, mnogo je olakšala izvoz domaćih rukotvorina i proizvoda, pak obrađenog lijesa iz Ivanščice. Baš na samoj željezničkoj pruzi kod Bede-kovčine ~ ~

'-

f8ii.oin8tBoro1Di08 ______ ~.r....

ri_še_: m_r_. _se_. o_r_až-en_K_a_uc-"ic_,. _ag-ro_m_e_re_or_o1

4

..:.~

~--

•

,.. -- •

:

-

i

..

•

L

«

•

•

Dugotrajnoj suši konačno je došao kraj pa agronomi i hidrolozi nastoje iz nastalih šteta izvući i neke koristi. Naime, podsjetili smo se na Okrugli stol održan 1993. godine, a i na znanstveni skup Prilagodba poljoprivrede i šumarstva klimi i njenim promjenama održan 1998. godine gdje se upozoravalo na moguću sušu s elementima elementarne nepogode. No, i 28. listopada 2003. godine održan je u organizaciji Ministarstva poljoprivrede i šumarstva te Hrvatskih voda Znanstveni skup o stanju i održivom razvoju hidromelioracijskih sustava u Hrvatskoj. Na spomenutom je Skupu ministar Pankretić upoznao prisutne, pa i širu javnost s ključnim dokumentima koje je izradila Vlada Republike Hrvatske, a kojima se potiče učinkovitost poljoprivredne proizvodnje radi primjerenog životnog standarda poljoprivrednika. Ministar je upozorio na nužnost uređenja iWjekarski list 01/2004.

••

vodnog režima uz izvođenje melioracijskih mjera kako odvodnje tako i navodnjavanja. Dakle, Vlada Republike Hrvatske svjesna je posljedica suše kako ove i u godinama koje slijede.

Iz izlaganja dr. D. Trninića na spomenutom Skupu doznajemo kako ovogodišnja hidrološka suša spada među najizraženije suše u posljednjih 59 godina. No, ovogodišnja hidrološka suša trajala je i do rekordna 103 dana, a a prvi put već od proljeća. Vrijedno je istaknuti da korištenje vode u poljoprivrednom sektoru iznosi danas oko 75 posto globalne potrošnje vode u svijetu. Upravo zato, prof. D. Gereš iz Hrvatskih voda naglašava potrebu još većeg investiranja u sustave Hidrotermičke melioracije.

Dakle, ponovno ističemo da je sada vrijeme za pripremu naših tala kako bi se u dubljim slojevima moglo akumulirati što više vode.

Duboka zimska obrada tla jedna je od garancija stvaranja zaliha vode u tlu itekako potrebne biljkama tijekom proljeća pa i ljeta.

47

VAŠ LIJEČNIK

[I][3~

DC3~[3~

& 0ITlQĐ©~ ~[3~

(---------------------------

CQ[lt\p)[I]0a

lB~

Piše: dr. Ivo Belan

J

Jedna žena kaže:»Moje ruke uvijek su hladne. Kad «Mislim da je to teško pitanje. Mi još uvijek ne uđem u automobil prvo upalim grijanje kako bih razumijemo u potpunosti ugrijala ruke.» Zašto neki ljudi dršću od zime, dok se sustav regulacije tempeu isto vrijeme drugi osjećaju kao da su u raju. Jedni rature u tijelu», kaže prof. drže prozore otvorene čitavu godinu, dok drugi nose Robert Heller s Medicindžemper usred ljeta. skog fakulteta u Los Angelesu. Poznato je da tjelesnu temperaturu regulira dio mozga koji se zove itd ... Oni su hiperaktivniji i dinamičniji. Tijelo hipotalamus, tjelesni «termostat)). Osjetila za im je u stalnom pokretu i možda im je zato temperaturu, koja se nalaze na koži, šalju toplije. poruke hipotalamusu a on vraća natrag svoju «Fizički vrlo aktivne osobe, koje mnogo poruku. Kad vam je toplo, poruka je vježbaju, mogu imati brži metabolizam i stoga hipotalamusa da se prošire krvne žile u koži i se osjećaju toplije», kaže prof. Frederich Ziel, «neka počne znojenje)). Kad vam je hladno, internist i endokrinolog iz Los Angelesa. Ljudi poruka je da se stisnu krvne žile, da mišići koji imaju dobru krvnu cirkulaciju u koži počnu drhtati i povećavati stvaranje topline. također će se osjećati toplije. Dob, sama po Određena oboljenja kao što su infekcije, sebi, vjerojatno ne pridonosi tome da osoba ne tumori, bolesti štitne žlijezde mogu povisiti ili podnosi hladnoću. Međutim, starenjem većina sniziti temperaturu tijela. Međutim, ako se ljudi više sjede i miruju, gube tjelesnu težinu i isključe takva stanja može se samo nagađati to su faktori koji mogu utjecati na osjećaj zašto se jedan čovjek trese od zime, dok drugi hladnoće. Hoćete li se osjećati hladno ili toplo, nosi majicu i kratke hlače. Doktori spominju i može također ovisiti o dobi dana jer se tjelesna «biološke različitosti)). temperatura normalno diže i pada. Obično je Mršavije osobe često su zimogroznije. najniža temperatura u noći između 2 i 4 sata.

Veće naslage mogu zadržati više topline.

Najviša je u vrijeme kada se čovjek najviše Muškarci imaju manji postotak masnog tkiva kreće. U vrijeme visokih temperatura zraka i negoli žene što znači da bi trebali češće normalna tjelesna temperatura može se osjećati hladnoću, a zanimljivo je da se znatno pov1s1t1. Imajući u vidu sve te većinom žene tuže na hladnoću. Bez obzira na promjenjive faktore, vjerojatnost je da će «tertjelesnu težinu, fizički aktivni ljudi često su mostati» uredskog čovjeka i članova njegove topliji od osoba koje sjede. Djeca mogu skakati obitelj biti u raskoraku. Ako održavate odrebez mnogo odjeće na sebi i ne će se požaliti na đenu temperaturu u svojoj kući, trebat će vam hladnoću, dok se njihovi roditelji tresu i boje izvjesno vrijeme prilagodbe hladnijoj ili da će im djeca zaraditi upalu pluća. Ima ljudi toplijoj temperaturi u drugoj kući. koji jednostavno mirno sjede, dok su drugi Upravo prilagodbom možemo objasniti nemirniji, stalno premještajući nogu na nogu slabiju odjeću na radniku u hladnjači. ::) 48

M{jekarskilist 01/2004.

Tehnologija kojadajeviše!·

štovani poljodjelci, 25. rujna ove godine održan je Dan polja kod g. lvana Kausala iz Štivice.

u berbi (1 o ha

%

PR38A24 PR38P05

300 300

70,000 65,000

15,8 15,4

9727

STIRA

300

65,000

15,5

8155

PR37D25

400

68,000

14,4

9621

PR36R10

400

70,000

16,3

11608

PR36N70

400

63,000

16,4

10737

COLOMBA 400 PR36B08 400

64,000

17,4

10826

70,000

16,0

9697

~

~

PIONEER,PIONEERSJEMEd.o.o.,Čulinečka c. 2b/2,10040ZAGREB,Tel.:012958000,http://www.pioneer.c A DuPoNT CoMPANv

® Zast1trnznak registriran111 pnm1enjenu državamasviJetaod strane· PIONEERH1- Sred International.Ine . Des Mo,nes.lowa U

Teškoje odoljeti slasnom izazovu!

S ponosom vam predstavljamoprvi domaći sir ementalskogtipa - rezultat iskustvai rada našihsirarskihstručnjaka iz Bjelovara.

Brižljivonjegovantijekomvišetjednogzrenja, BILOGORAC će vaszavestisvojimblagoslatkastimokusomi mirisomkojipodsjeća na mlade orahe. Bogatje kalcijem,a sadrži i vitamine A i B kompleksa.Sirnotijestoje meko, glatko i elastično, s poznatim i svojstvenimvelikimsirnim "očima" na prerezu.

Izazov za sladokusce!

lnfo tel: 0800 277 277, www.lura.hr

LURAd.d.